Waktitoren LIBRARY TAPU INTERNET
Waktitoren
LIBRARY TAPU INTERNET
Sranantongo
  • BIJBEL
  • BUKU
  • KONMAKANDRA
  • w04 1/9 blz. 3-4
  • A suku di sma e suku fu de koloku

Felem no de na a pisi disi.

Sorry, wan sani no go bun di wi pruberi fu drai a felem.

  • A suku di sma e suku fu de koloku
  • A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 2004
  • Edeprakseri
  • A srefi sortu tori
  • Wi e suku na a yoisti fasi?
  • Troe kolokoe e kon foe joesrefi
    A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 1981
  • Troe kolokoe ini a dini foe Jehovah
    A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 1992
  • Kolokoe — A de so moeilek foe feni
    A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 1997
  • Fa wi kan de koloku
    A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 2010
Moro sani
A Waktitoren—A e taki fu Yehovah Kownukondre 2004
w04 1/9 blz. 3-4

A suku di sma e suku fu de koloku

WAN tu yari pasa, wan tu sma na ini Fransikondre, Doisrikondre, Ingrisikondre, nanga Amerkankondre ben teki prati na wan interview. Den ben musu gi piki tapu na aksi: „San kan meki yu de koloku?” Fu den sma disi, 89 procent ben taki dati wan sma musu de gosontu, 79 procent ben taki dati wan bun trowlibi noso wan bun patna de fanowdu, 62 procent ben sori go na den wini di sma e kisi te den abi pikin, èn 51 procent ben e denki taki sma musu abi wan bun wroko efu den wani de koloku. Ma aladi furu sma e yere furu tron taki gudu no kan meki sma de koloku, toku 47 procent fu den sma di ben teki prati na a interview ben abi na overtoigi taki moni kan meki sma de koloku. San den buweisi e sori?

Na a fosi presi, poti prakseri na a denki di sma abi taki moni kan meki yu de koloku. Di sma ondrosuku a libi fu den wan hondro moro gudu sma na ini Amerkankondre, dan den kon si taki den sma dati no de moro koloku leki tra sma. Boiti dati, sabiman di e ondrosuku sani di abi fu du nanga a gosontu na frustan sei, e taki dati aladi den gudu fu den sma na ini Amerkankondre kon tu tron moro furu na ini den 30 yari di pasa, toku den sma disi no kon moro koloku kwetikweti. Fu taki en leti, wán raportu e taki: „Na ini a srefi pisi ten dati, moro nanga moro sma kon de di e firi brokosaka. A nomru fu yonguwan di kiri densrefi kon dri tron moro furu. A nomru fu sma di brokotrow kon tu tron moro furu.” Na ini sowan 50 difrenti kondre, sma di ondrosuku san moni abi fu du nanga koloku, kon frustan te fu kaba taki moni no man meki sma koloku.

Now, poti prakseri na wan tra sani: O prenspari a de fu abi wan bun gosontu, wan bun trowlibi, nanga wan bun wroko efu wi wani de koloku trutru? Te yu luku en bun, dan efu den sani disi ben de fanowdu trutru fu de koloku, dan fa a de nanga den milyunmilyun sma di no abi wan bun gosontu, noso ala den wan di no abi wan bun trowlibi? Fa a de nanga trowpaar di no abi pikin, noso ala den man nanga uma di no abi wan bun wroko? A de so taki den sma disi no sa de koloku noiti? Èn fa a de nanga a sokari koloku libi fu den sma di de gosontu now èn di abi wan bun trowlibi? A koloku libi dati o lasi gowe efu a situwâsi fu den kenki?

Wi e suku na a yoisti fasi?

Ala sma wani de koloku. Disi no musu meki wi fruwondru, fu di Bijbel e taki dati a Mekiman fu libisma na „a koloku Gado”, èn libisma ben meki akruderi a prenki fu Gado (1 Timoteyus 1:11; Genesis 1:26, 27). Dati meki a no de wan fowtu sani te libisma e suku fu de koloku. Ma furu sma e taki dati a muiti di sma e meki fu tan koloku, de neleki te yu e hori finifini santi na ini yu anu, bika den feni taki ala tu sani e lasi gowe makriki.

Ma yu denki taki son sma e du tumusi furu muiti fu kon de koloku? Eric Hoffer, wan filosofiaman di e ondrosuku tori fu a libimakandra e feni taki dati de so trutru. A ben taki: „A suku di sma e suku fu de koloku na wan fu den moro prenspari sani di e meki taki sma no man de koloku.” Dati tru srefisrefi efu wi no e suku koloku na a yoisti fasi. Dati o meki taki wi no sa feni koloku noiti èn wi sa bruya. Sma e pruberi fu kon gudu; trawan e suku fu kon pôpi, noso fu kisi barinen; son sma e suku fu doro wan spesrutu marki na ini politiek, na ini a libimakandra, noso na ini bisnis afersi; noso den e libi fu plisi densrefi nomo èn fu satisferi den lostu fu den wantewante, ma ala den sani disi no sa meki wi de koloku. A no de fu fruwondru taki son sma teki a srefi denki leki wan skrifiman di ben taki: „Efu wi no ben o meki muiti moro fu de koloku, dan sani ben o waka moro bun gi wi!”

A moi fu si taki den nomru di wi kari na a bigin fu na artikel disi e sori tu taki fu ibri tin sma di ben teki prati na a interview, fo sma ben feni taki wan sma kan de koloku te a e du bun èn te a e yepi tra sma. Èn fu ibri fo sma, dan wán sma ben taki dati a de prenspari fu abi wan bribi èn fu de na ini wan kerki efu wi wani de koloku. A de krin fu si taki wi musu ondrosuku moro fini san wi musu du fu de koloku trutru. Na artikel di e kon now sa yepi wi fu du dati.

[Prenki na tapu bladzijde 3]

Furu sma e denki taki moni, wan bun osofamiri-libi, noso wan bun wroko na den moro prenspari sani di e meki taki sma de koloku. Yu e denki so tu?

    Sranantongo buku (1978-2025)
    Log Out
    Log In
    • Sranantongo
    • Seni en gi wan sma
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Gebruiksvoorwaarden
    • Privacybeleid
    • Privacyinstellingen
    • JW.ORG
    • Log In
    Seni en gi wan sma