„Kownoekondrewánfasi”-districtcongres 1983
Fa a de wan fiti sani dati na thema foe na districtcongres de a jari disi „Kownoekondrewánfasi”. Ini Micha 2:12 Gado e taki: „Ini wánfasi mi sa poti den, leki skapoe ini na koi.” Sondro degedege a de so dati Jehovah e tjari èn e bondroe kon na wan en pipel nanga jepi foe na toemsi boen herder, Jezus Kristus.
Foeroe tron baka makandra sma di e loekoe na wi e si na kristen wánfasi foe Jehovah Kotoigi. A de heri tra fasi leki na seti foe sani foe Satan di prati èn e go na dede. Na so na koranti O Tempo ini Brasjonkondre e taki: „Ala di foeroe bigi kerki de . . . tokoe joe abi now na tapoe na grontapoe no wan di e sori na srefi lobi èn wanfasi leki na theocratisch organisaatsi foe Jehovah Kotoigi.” Èn wi jaritekst e memre wi dati lobi de ’wi sondro fowtoe banti foe wánfasi’, wan wánfasi di e tai na heri gemeenschap foe Jezus Kristus brada alape na grontapoe kon makandra (Kol. 3:14; 1 Petr. 2:17). Na den congres foe na jari disi, lobi sa meki wi wánfasi kon moro tranga ete, sodati a sa de krin foe si.
WAN SPESROETOE SANI: Wan spesroetoe sani di kan gi krakti na a congresthema de a seti dati ala congres na bepaalde ten o de foe jere ini wan „sroto”-foto nanga jepi foe telefoon. Ibri wiki den sma di de tapoe congres na ini den Verenigde Staten foe Amerkankondre, Canada nanga Europa sa jere leki wan ipi makandra na pisi foe na programma di e presenteri na ini bepaalde srotofoto. Ini ala wiki di e waka na baka dati congres ben plan, dé sa de dati Jehovah pipel ini den kondre dati sa kisi na okasi foe arki bepaalde lezing di memre foe na Tiriskin o hori komoto foe wan „sroto”-foto.
Soleki fa joe sabi, dan sani ben seti gi zendeling foe go fisiti den égi kondre èn makandra nanga den famiri èn mati de na wan districtcongres. Wan speciaal pisi tapoe na programma na di foe den activiteit foe den. Awansi kande zendeling kande no de persoonlek na tapoe na congres di joe o fisiti, dan tokoe wan okasi o de na ini na programma foe jere foe na toemsi moi wroko di den zendeling e doe. Na foeroe presi zendeling sa kisi kari foe ferteri den ondrofeni tori foe den. Disi sa meki na programma kon moro moi.
Ini Wi Kownoekondredienst foe maart 1983 e tjari kon na krin fa foe doe foe kisi sribipresi. Joe sa de drape? Ete wantron, a jari disi nanga span froewakti wi e loekoe na fesi, foe kon makandra foe anbegi Jehovah na tapoe a „Kownoekondrewánfasi”-districtcongres. Soleki kownoe David ben taki na ini Psalm 133:1, a de „boen” èn „switi” foe kon makandra.
DE ALA FO DÉ: Ini Psalm 119:32 na skrifiman ben begi: „Leri mi, o Jehovah, na ini na pasi foe joe wet, sodati mi kan hori dati te na a kaba.” Den wortoe disi séker e tjari na firi foe ala Jehovah faja dienstknegti kon na fesi. „Na getrow èn koni srafoe” ben seti fo dé pe den sa taki èn demonstreer Jehovah „wet”. Joe sa sidon arki nanga ala prakseri na a ten foe ala programma onderdeel, foe na bigin foe na fosi singi èn begi na fodewroko mamanten te go miti na laatste begi na sonde neti? No wan sma sa wani foe misi wan sani foe na congresprogramma. A no ben sa de wan joisti sani foe teki na bosroiti dati wan bepaalde dé ofoe srefi wan pisi foe wan dé no de so prenspari leki den tra pisi. Ala fo dé alamala makandra wi moe si leki wan heri jeje njanjan di de fanowdoe alamala foe wi jeje gesontoe èn gro.
Foeroe foe wi sa moe tjari kenki kon ini wi ala wiki schema foe kan de na tapoe na congres ala dé. Disi kan wani taki dati joe moe aksi fri foe joe grontapoe wroko ofoe teki fakansi.
So toe brada nanga sisa di e libi ini wan prati osofamiri sa moe doe moeiti ondro begi foe no misi no wan enkri dé. Brada di de boen owroe èn di malengri kan kisi spesroetoe prakseri foe na skin foe owroeman, sodati den toe kan njan boen someni leki a kan foe wan boen jeje-fesa. Foeroe sa moesoe doe moeiti èn offer sani foe de na wan district congres. Wan brada di a jari di psa ben reis go nanga en osofamiri na a congres skrifi: „Wi ben rij 640 kilometer go na wi congres, ben gi boen foeroe moni èn ben tjari foeroe ofrandi, ma wi ben feni dati den blesi di wi ben kisi ben de 100 tron moro foeroe leki ala sani san a ben kostoe wi.” Ala sani moe doe dati no wan sma ini na osofamiri lasi wan sani foe na programma. A de wan sani foe froestan dati omstandigheden kan de sodati wan aparti sma e misi ala den fo dé foe kande, ma ini den sortoe geval disi a ben sa de wan sani foe lobi te sonwan foe wi ben sa prati den moro prenspari punt nanga den.
Wi ben sa wani gi krakti ete wan tron foe no misi na congres. Efoe dri congres sa de na jari disi (Bakratongo, Ingrisitongo, Sranan) dan wan mogelekheid de soboen foe teki wan foe den datum foe den dri congres disi. Sma ini na gemeente di abi speciaal moeilekheid foe fisiti fo dé baka makandra wan congres, na a fasi disi sa kisi extra jepi nanga aandacht foe meki ala sani so makriki èn switi leki a kan gi den. Sondro degedege na sori foe lobi sa meki dati redelekerwijs den sa de someni leki a kan na a congres. A moe de na winsi foe ibriwan foe wi foe de na a „kownoekondrewánfasi”-districtcongres disi, séker ook toe foe na spesroetoe fasi di na congres disi sa abi. A congres organisaatsi e span ensrefi someni leki a kan foe meki en wan switi sani gi ibriwan sma.
ARKI BOEN FOE TJARI BLESI KON: Ini Jesaja 55:2 Jehovah e komanderi Israël: „Arki boen na mi.” Na a wortoe „boen” joe e prakseri na a arki nanga joe heri prakseri. Israël ben abi ala reden foe arki boen, bika Jehovah ben taki wan ferloesoe boskopoe gi den, di ben de leki njanjan di ben gi den krakti èn di ben de leki dringi di e gi kowroe-ati. A boskopoe di Jehovah abi now gi en pipel, no de moro mendri warti. A de moro diri srefi bika a de wan boskopoe di abi foe doe nanga tégo libi. Soema no ben sa wani ferstan Jehovah prakseri nanga na libisma-lo? Efoe na a ten foe na congres wi e loekoe boen, dan wi sa ’arki boen èn teki moro leri na ini wi’ (Odo 1:5). Na arki èn leri a tapoe wan districtcongres e aksi gewoonlek moro moeiti èn concentratie leki na ini na kownoekondre-konmakandrapresi. Den komakandra de moro langa èn moro sani de foe poeroe joe prakseri. San wi kan doe nanga dati?
Wi moe hori na prakseri nanga sortoe marki wi de na a congres. Te joe loekoe a sani dati ibriwan sma di de drape tog ben moesoe tjari offer ini na vorm foe ten nanga moni dan a no ben sa de wan ferstan sani foe gebroiki na okasi dorodoro? A no de foe taki! A no ben sa de foe dat’ede wan sani di de wan boen sani foe kon froekoe, foe doe ala sani di joe abi ini prakseri, soleki na bai foe congresbon nanga boekoe èn dan go sidon na joe presi te na programma e bigin? Dan joe no sa span èn joe ferstan no sa kon hebi nanga sani di no abi noti foe doe nanga na programma. Nofo sribi na neti moe de na a fosi presi. Wan congres de wan toemsi moi okasi foe meki owroe matifasi kon njoen, ma efoe wi wani doe dati foe di na neti lati wi e go tjari fisiti, dan a tamara foe en wi sa de dan nofo na ai foe kan jere boen? Kande wi sa moesoe feti foe hori wi ai opo. Wan boen neti sribi sa meki en moro makriki foe kan poti ala wi prakseri. Wegi den bodoi di wi kisi nanga makandra te joe e arki. Teki den gersi nanga makandra ini froestan nanga san joe sabi kaba. A meki foe sjatoe aantekening sa jepi joe sotoe, bikasi efoe joe e proberi foe skrifi toemsi foeroe dan a kan de dati joe misi den prenspari punt.
Papa nanga mama nanga pikin-nengre tanapoe na fesi wan extra tjalensi foe arki boen. A de gi den pikinwan gewoonlek wan moro moeilek sani foe tan sidon wan toe joeroe tiri. A no de foe taki dati den abi foeroe krakti. Na bakapisi foe disi de dati den papa nanga mama èn sontron tra sma a lontoe den prakseri kan poeroe foe na programma. Èn tog wi kan taki dati son pikin srefi den wan di no e go ete na skoro, a moro bigi pisi foe na programma e sidon tiri. Pe na kibritori foe disi de. Sondro degedege a wan afersi foe joisti oefening na oso èn na ini na kownoekondre-komakandrapresi. Papa nanga mama di abi bigi respeki foe na jeje njanjan di e komoto foe na podium sa doe ala moeiti di den kan foe meki den pikin kisi na respeki disi èn meki den abi na warderi disi. Bika oefen pikin na oso èn ook toe na den gemeente komakandra foe sidon tiri èn no go na wc foe soso sani ede. Na boen oefening disi sa tjari froktoe kon na tapoe na congres foe di papa nanga mama èn den pikin sa njan boen foe na programma. Den moro sjatoe pisiten di pikin foe nature kan arki boen kan kon moro langa te den papa nanga mama e aksi dati den pikin skrifi den titel na tapoe na papira a presi foe den meki den teken. A no de foe taki dati papa nanga mama moe gwe libi a presi foe den foe tjari wan pikin go na wc ofoe srefi foe gi den tranga leri. Ma doe disi grantangi so safri leki a kan.
KRISTEN MANIRI, WAN MERKI FOE LOBI: Sma na dorosé ben prijse Jehovah Kotoigi foe na boen libipasi èn den boen maniri foe den, spesroetoe gi na tori foe wi bigi congres. Wan man di de foe loekoe na gemeentelek centrum de taki: „Nanga jepi foe na brifi disi mi wani meki joe sabi o switi a ben de foe ben abi dja na congres foe Jehovah Kotoigi . . . Den ben taigi mi a fesi o boen ala sani ben orga èn o krin na groepoe disi ben sa de, èn ala den sani a fesi di ben skrifi ini koranti troetroe no ben de foe soso. Mi no bribi dati oiti mi ben wroko nanga wan groepoe sma di de klari ini ala sani ini pikin nanga bigi sani foe wroko makandra.” Na boen nen foe wi na a kontren foe boen kristen maniri ben de gi na edeman foe wan skoro pe joe abi wan toe leerling foe Kotoigi Kotoigi srefi wan sani foe meki wan skrifi waka lontoe den meester nanga na suggestie dati efoe a ben sa de fanowdoe den ben sa poti na eindexamen datum foe den te wan tra ten di den jongoe kotoigi di abi na prakseri foe fisiti wan foe den fosi congres.
Kenki ben sa kan tjari kon na wawantoe presi? Now, wi e gi tranga foe tan denki na a afersi foe na hori foe presi gi tra sma. A probleem disi moesoe abi ete na prakseri foe wi. Prakseri pikinso fa a de wan ferferi sani te wan sma di spesroetoe kon biten foe soekoe wan boen presi, e si dati srefi mamanten froekoe kaba a de moeilek foe feni wan presi na fesisé foe di den foeroe stoeroe abi sani na tapoe foe hori den gi tra sma. Meki wi hori den wortoe ini prakseri foe na korantiman foe Brasjonkondre, di ben prijse na „lobi nanga wanfasi” foe Jehovah Kotoigi. Den taki foe lobi dati a de wan volmaakti sori foe wan fasi pe wan sma e sori taki a no gridi. Jezus Kristus ben tjari toe kon na krin dati lobi sondro gridifasi de wan prenspari sani foe kon sabi en discipel (Joh. 13:35). Na hori stoeroe gi bigi groepoe sma, a no de foe taki, no de wan boen eksempre foe na lobi èn frede gi Gado di wi e sori. Prakseri pikinso fa a ben sa de wan ogri sani efoe bepaalde presi di hori gi tra sma no ben sa gebroiki. A psa srefi dati efoe dienstjepiman ben proberi foe gi wan sma wan presi drape, den e kisi problema. Wi wani aksi joe foe hori den punt disi grantangi na prakseri èn foe wroko makandra nanga den dienstwrokoman, di a congres organisaatsi ben poti foe proberi foe feni gi ibriwan sma wan sidonpresi èn foe hori wan sfeer di boen foe kan teki leri. A no ben sa boen te na a fasi disi wi sa waka baka na gowtoe regel? — Matt. 7:12.
WAN TOEMSI MOI LIBI NANGA WAKA: Wàn Petrus 2:12 e gi na rai: „Tan hori wan toemsi moi waka èn libi na mindri den naatsi.” Ini a ten di psa a ben de fanowdoe foe den ben tjari kon na wi prakseri dati wi fasi foe libi nanga waka ini hotel, motel nanga restaurant ben moe kisi kenki. Kolokoe wi kan taki dati moi bericht kon ini a tori disi. Wan koranti ini wan congresfoto ben taki srefi: „Oemasma di e weri wan japon e loekoe troetroe leki oemasma. Mansma nanga wiwiri di koti netjes ini pak nanga stropdas, di ben loekoe na wan respekifasi. Man ben waka nanga den égi oema anoe ini anoe. Papa nanga mama nanga pikin leki osofamiri ben de na makandra. Pikin di e gi jesi na den papa nanga mama èn di no e sori wan fasi dati den no e respeki ofoe di e pori tra sma sani. Sma di abi bijbel na den èn no nefi ofoe dolk. No wan foefoeroe, sotoe no ini den wenkri.” Disi ben de séker wan toemsi moi verslag, èn wi ben feni en wan sani di e gi dek’ati.
Ai gi oenoe tranga foe poti a jari disi net someni prakseri na a fasi fa wi e libi èn waka te wi de na mindri foe sma di de na dorosé ofoe te wi de na tapoe na congres djari. Papa nanga mama èn pikin sa ben kan doe foeroe ook toe ini a tori disi foe gi grani na Jehovah nen.
Sosrefi toe ala ten wi moe hori na krosi di wi weri na a ten foe na congres na prakseri. Den kon si dati sonwan ben weri krosi na wan fasi pe den no poti prakseri, neleki den de na wan piknik ofoe koiri. Den srefi sportkrosi sonwan e weri srefi te den e tjari wan fisiti go na den Bijkantoro foe a Genootschap.
Na koni man ben taki: „Gi ala sani wan faste ten de . . . wan ten foe tan tiri èn wan ten foe taki” (Prek. 3:1, 7). Na a ten foe na programma a de a ten foe tan tiri. Wan toe congres e ferteri foe foeroe babari èn taktaki na a ten foe na programma no wawan ini den pasi di de foe waka ma ook toe na mindri den sma di e arki. Son sma e taki tranga nanga na sma di sidon na en sé èn den e stoor nanga disi trawan di lontoe den èn di e proberi foe arki na programma. Son jongoesma èn bigisma e doe disi. Boiti na hori foe takimakandra ai psa sontron ook toe dati njan èn dringi den e gi abra na mati èn famiri, di e sidon na ini na birti. Sontron den takimakandra nanga waka go èn waka kon ini den pasi foe waka ben de so tranga dati den sma di ben de boen foeroe na bakasé ofoe di ben sidon na den pasi foe waka ben abi boen foeroe moeiti foe jere san ben taki na a podium. Wan brada ben skrifi: „Wi no ben man jere foeroe foe di sma ben waka lontoe èn takitaki. Wan brada ben sidon na a laatste rij èn a heri congres a ben sidon e taki.” Wan tra wan: „A gersi dati foeroe sma no ben teki na ati na rai di ben gi ini na lezing foe na fesiman ini a tori foe a waka foe soso èn taki ini den pasi foe waka.”
Na apostel Paulus ben skrifi: „Meki ibriwan foe wi no soekoe en égi wini, ma di foe na tra sma” (1 Kor. 10:24). A sa psa dati pikinnengre no man sidon tiri èn dati baby e kré efoe wan sani e ferferi den. We ini akroederi nanga na gronprakseri foe na bijbel, joe no ben sa soekoe na wini foe na tra sma foe di joe e sorgoe dati a pikin no stoor den sma di sidon lontoe joe? Foe dati psa a kande fanowdoe foe joe gwe libi joe sidonpresi foe wan pisiten, ma den tra sma di e proberi foe arki sa de èn dati no de foe taki grantangi foe na fasi fa joe sori dati joe abi den na prakseri.
VELDDIENSTREGELING: A de wan prisiri gi wi ook toe foe ferteri dati a jari disi spesroetoe velddienst regeling sa de na fréda mamanten, wantronwantron baka wan sjatoe takimakandra. Foe san-ede bifo joe hari go na a congres, joe no ben sa meki plan foe teki prati na a prékiwroko? No wawan wan toemsi moi kotoigi sa gi ini na congresfoto, ma ook toe na faja foe joe ini na heri programma sa kon moro bigi efoe wi sa gi wan pisiten na a velddienst. A ben sa boen efoe direkt te joe doro foe go teki gebied na presi foe joe wakti te fodewroko bakadina te na programa kaba. Sosrefi toe groepoe foe oto moe orga sodati ten no lasi. Prékiman sa tjari den égi tijdschrift go ini na velddienst foe gebroiki foe di tapoe na congres foeroe no sa de foe kisi.
VRIJWILLIGERSDIENST: Sontron den sma di e loekoe den oso di wi e gebroiki foe wi congres nanga tra sma di e loekoe na wi e taki dati ibriwan foe wi e wroko so tranga foe meki na congres waka soepel. Na man di wi ben kari dja na fesi di ben loekoe a presi pe wi ben hori congres foe na gemeentelek centrum nanga prisiri ben ’wroko nanga wan groepoe sma di ben de klari foe wroko makandra ini ala sani’. Den sma di ben sa man foe gi wan pisten na a ten foe na congres ini na vrijwilligersdienst, wi wani kari baka now. Ibriwan sma di kan gebroiki wan sani foe en ten èn talenti foe meki a congres waka boen, abi wan moro bigi firi foe satisfaksi. Srefi efoe joe kisi na grani foe abi wan prati na a krin foe a congreskontren, dan nanga ala prisiri joe ben sa wani foe doe dati, leki wan sori foe na boen eksempre di Jezus ben gi ini Johannes 13:14-17.
Joe ben go teki prakseri kaba foe doe vrijwilligersdienst nanga joe osofamiri? Disi na wan gefarlek boen prakseri. Na heri famiri kan wroko makandra èn srefi den pikin di no de 16 jari ete, kan wroko toe, wan sani di no ben sa kan efoe den ben de den wawan.
Netleki fa a ben de na fesi dan den congresafdeling kan aksi den brada foe den gemeente na fesi foe gi den nen. Gewoonlek dan nanga dati na heri fanowdoe di de foe vrijwilligers no loesoe. Den moro bigi afdeling soleki njanjandienst nanga krin foe a zaal abi nofotron moro jepi fanowdoe. Na a fasi disi trawan nanga wan geest foe wani doe sani kan abi wan krakti na a meki dati a congres waka boen. Joe congrescoördinator ini na gemeente sa jere biten sortoe afdeling abi jepi fanowdoe ete èn a sa ferteri na gemeente foe dati.
NJANJAN: Wán foe den sani di wi e warderi alaten foe wan district congres de dati njanjan nanga dringi de foe kisi, moro foeroetron ini a oso pe na programma e hori. Dati no de wawan makriki ma ai meki wi wini ook toe ten di a ben sa kostoe foe go na wan restauranti. Boiti dati, a de meki wan okasi kon dati ini a ten foe den pauze, wi kan njan boen foe a demakandra foe wi brada èn sisa. Wi no abi warderi gi na tranga wroko foe den brada ini na afdeling njanjandienst, sodati den e poti gi wi boen njanjan di wi kan kisi nanga wan redelek prijs?
Congresbon foe bai njanjan nanga dringi de foe kisi. Den bon sa de foe kisi na fesi ini na gemeente. Wi wani gi na rai dati joe bereken omeni bon joe abi fanowdoe èn dati joe bai foe den fosi toe ofoe dri-dé bon a fesi. Njanjan di baka na congres tan abra wi sa seri baka. Joe kan gebroiki nanga dati joe bon di tan abra.
Now séker wi de a pipel na grontapoe di abi moro foeroe blesi. Djonsro wi sa kisi na prisiri foe kan de nanga den doesoen doesoen foe wi brada nanga sisa tapoe na „Kownoekondrewánfasi”-districtcongres. Den wortoe foe David ini Psalm 122:1 e tjari wi firi kon baka na fesi: „Mi ben prisiri di den ben taigi mi taki: ’Meki wi go na a oso foe Jehovah.’” Meki wi froestan san den congres disi de — wan lobi seti foe wi hemel Tata foe meki wi kon krakti ini den laatste dé foe den disiten seti foe sani. Soema ben sa wani foe denki foe misi wan foe den jeje presenti di Jehovah e hori kibri gi wi? Na a ten dati wi de na ini na congresfoto èn e waka go wi noiti wani frigiti dati wi boen fasi foe waka nanga libi abi direkt krakti tapoe na prenki di sma abi foe na Gado di wi e anbegi. Den bewégi foe ati di wi weri gi wisrefi leki krosi de wi faja lobi gi Jehovah nanga wi brada nanga sisa. Meki dati de wan „ala ten volmaakti banti foe wánfasi.” — Kol. 3:14.
[Faki na tapoe bladzijde 12]
Sani foe memre foe na districtcongres
SRIBIPRESI: Na congrescoördinator ini na gemeente sa sorgoe dati den formulier foe aksi foe wan sribipresi seni direkt na a congresbureau. Efoe joe aksi foe wan sribipresi ma joe no wani foe gebroiki en moro dan joe moe seni piki na congresbureau.
DOPOE: Na lezing gi den sma di wani teki dopoe sa hori satra-mamanten. Den sma di wan sori dati den gi densrefi abra foe di den o teki dopoe, foe loekoe makandra nanga den owroeman foe den gemeente den aksi bifo na congres bigin. Ibriwan sma di wani dopoe, moe tjari nanga den den krosi foe dopoe èn wan wasidoekoe.
PROGRAMMATEN: A de wan froestan sani èn ai sori dati wi abi warderi foe sidon na wi presi te na programma e bigin. A programma sa bigin fodewroko-mamanten 8.50 èn sa kaba 11.30. Fodewroko-neti a programma sa bigin 5 joeroe èn kaba 8.10. Fréda-mamanten velddienst sa de na difrenti presi èn ooktoe na ini a kownoekondre-komakandrapresi. Ai bigin 9.00. Frédaneti a programma e bigin 5.10 èn ai kaba 8.30. Satra-mamanten a programma e bigin 9.00 joeroe èn ai kaba 11.40. Satra-neti a programma e bigin 5.00 èn ai kaba 8.00. Sonde a programma e bigin 9.00 mamanten èn ai kaba 11.40. Sondeneti a programma e bigin 5.30 èn ai kaba 8.10.
BOEKOE: Ooktoe a jari disi dan ala boekoetafra èn ook toe na den punt pe njoen lectuur de foe kisi wi sa teki gewoon moni èn wi no sa pai nanga bon.
PIONIERKOMAKANDRA: Fréda-mamanten 8.30 wan pionierkomakandra sa hori. A sa de gi speciaal pionier, gewoon pionier èn ala tra sma di abi na pionierwroko na prakseri. Baka na pionierkomakandra disi dan ala sma kan go ini na prékiwroko foe na fréda-mamanten dati.
PIONIERSIDENTIFICATIE: Ala gewoon nanga speciaal pionier èn so toe den kring nanga districtsopziener di e waka lontoe, moe teki den Wachttoren identificatie èn toewijzingskarta (S-202-O), go na a congres. Den sma di na a ten foe na districtscongres de siksi moen kaba ini na pioniersdienst, kan kisi tapoe na congres te den sori den wachttoren identificatie- èn toewijzingskarta wan waarde foe moni foe Sf 20,-- Behandel na karta disi nanga sorgoe leki moni bika na a ten foe a congres joe no kan. kisi wan trawan. Pionier sa kisi sontron gratis boekoe ofoe tra boekoe, tegen pionier prijs na afdeling boekoe te den sori den Wachttoren Identificatie- èn toewijzingskarta.
LAPELKARTA: Den karta disi wi e gi den brada nanga sisa foe kan barwroko gi na congres, èn ook toe foe kan leri sabi den brada nanga sisa foe wi di de na tapoe na congres moro makriki. Weri foe dat’ede grantangi tapoe na congres na lapelkarta èn sosrefi toe te joe e waka go na a congresfoto. A karta no wawan de wan moi fasi foe leri sabi joe, ma de ook toe nofotron wan sani foe gi wan moi getuigenis te joe e waka go na a congres. Joe moe bai den karta disi na joe gemeente foe di den no de foe kisi na a congres. Den lapelkarta e kostoe 5 sensi èn den plastiekhouder 25 sensi wan.
WAN WORTOE FOE WARSKOW: Pe joe e poti joe oto toe, alaten sroto na oto èn no libi noiti wan sani na ini di sma e si. Kibri den goedoe foe joe efoe a kan ini na kofroe foe joe oto. Loekoe boen nanga foefoeroeman nanga zakkenroller di bigi komakandra e hari den kon. Disi wani taki toe dati joe no moe libi no wan sani na joe sidonpresi na a congres sondro sma de drape di e loekoe en.