Poti alaten prakseri na a fasi fa yu e leri sma
„Poti prakseri alaten na yusrefi èn na a fasi fa yu e leri sma. Tan na de sani disi, bika te yu du disi yu sa ferlusu yusrefi èn den sma di e arki na yu.” — 1 TIMOTÉUS 4:16.
1. Fu san-ede disi no de a ten fu meki na tempo fu wi Kownukondrepreikiwroko kon slap?
YEHOVAH e meki na tyari konmakandra now fu sma di yu kan teki gersi nanga skapu du moro esiesi. Gi en pipel a de fu dat’ede seiker no a ten fu du a preiki fu na kownukondre èn a meki fu disipel safrisafri (Yesaya 60:8, 22; Mattéus 24:14; 28:19, 20). Wi mu handri ini akruderi nanga na yeye fu san Gado e du na ini wi ten. Omoro na kaba e kon krosbei, omoro furu wi mu go baka na wi naaste. Iya, na gro fu na kotoigi activiteit fu na sei fu someni moro preikiman èn pionier e tyari buweigi kon na ini na veld na a heri grontapu. Èn na tempo fu na prisiri tyari-komakandra disi sa gro moro ete. — Yesaya 60:11; Psalm 126:5, 6.
2. (a) Sortu fonten fu krakti wi kan go na en fu kisi na fanowdu krakti fu klari a Kownukondrepreikiwroko leki fa Yesaya 40:28-31 taki? (b) San na wan bun reide fu poti ekstra prakseri na a kwaliteit fu wi diniwroko na ini a ten disi?
2 Na presi fu gi wisrefi abra na wan firi fu weri, fudi wi e wroko wan gebied furutron, wi mu frustan dati a de na ten gi wi fu aksi Yehovah na ini begi fu gi wi na fanowdu „dynamisch energie” fu klari na wroko (Yesaya 40:28-31; 1 Yohannes 5:14). A de tru taki milyunmilyun sma fu na „bigi ipi” „tra skapu” tyari kon makandra. Ma san nanga bun winimarki wi ben e gebroiki fu yepi bepaalde sma, kande no de moro langa bun fu yepi tra sma di de ete na ini wi gebied (Openbaring 7:9, 10; Yohanes 10:16). Fu dat’meki na kwaliteit fu wi diniwroko abi ekstra prakseri fanowdu.
3. Fa wi kan kisi wan fris enthousiasme na ini wi velddienst?
3 Nanga nyun faste bosroiti wi kan poti wisrefi a tapu fu kan meki na doeltreffendheid fu wi ini na diniwroko kon moro bun. Disi kan meki nyun enthousiasme kon na ini a velddienst. Ma fa disi kan du? Fudi ’alaten wi e poti prakseri na wisrefi èn a fasi fa wi e leri sma’ èn no e du wi diniwroko soso leki fa wi gwenti fu du sani (1 Timoteus 4:16). Den mofobuba fu wi musu tyari moro leki wan frafra „srakti ofrandi fu prijse” (Hebrewsma 13:15). Wi mu abi koni fu du wi wroko (Odo 22:29). Fu san a tori e go sobun, na fu wroko na gebied na wan bun fasi. Dyaso wantu sani de fu wi diniwroko pe wi ’mu poti alaten prakseri’.
Fa wi kan meki „nyun” gebied
4. Na sortu fasi wi kan meki „nyun” gebied na ini san wi kisi leki gemeente?
4 Meki wi luku na situwasi na wan praktis fasi. Na ini furu kontren nyun ebied no de ofu gebied di no wroko so furu. Fu san-ede sobun wi no sa meki „nyun” gebied ini sei fu san na gemeente kisi fu wroko? We, efu furutron wi e kon na den sma na den doro, dan wi no kan du leki noiti wi ben kon na a oso dati ete fudi wi e taki san wi gwenti fu taki. Kande seiker na ososma sa herken wi efu furutron wi e wroko na gebied. Na buku Tak-go-tak-kon nanga yepi fu den buku e gi moro leki fo-tenti inleiding di wi kan gebroiki ini wi inleiding. Wi mu sreka den dati bun sodati den de nyun èn moi fu hari sma kon fudi wi e tai den na afersi fu a presi pe wi e libi èn di abi a belangstelling fu den sma, Na presi fu kande de es’esi fu pardon wisrefi fu di wi e kon so furu tron, dan wu mu abi wan positief yeyefasi èn meki wi gebied kon „nyun” fudi wi e pristeri wi boskopu tapu wan bun fasi. Ma dati sa yepi efu ososma no e sori switifasi?
5. (a) Fa wi kan gebroiki wan grofu fasi di ben sori na wan leisi a fesi ini a bun fu wi? (b) San gersi dati e wroko bun na a presi pe wi de? (c) Fu san-ede a de bun fu arki èn fu prijse opregti?
5 Te yu sabi fa wan ososma fosten ben de nanga na boskopu, kan wiki negatief firi nanga a prakseri dati agen yu sa tanapu na en doro. Ma fu san-ede wi no e meki na sabi dati wroko na wan bun fasi gi wi? Fa? Fudi wi e ferteri fosi kande san ben taki ini a fisiti a fesi èn bow dan go moro fara. Yu ben sa kan taki: „Morgu, meneer Yansen!” Efu a fiti, yu kan taki morofara: „Ala sani e go bun nanga yu?” Dan yu ben sa kan taki: „Di mi ben de a tra wiki dyaso, yu ben ferteri mi taki yu kerki e sorgu gi ala yu yeye fanowdu èn dati yu de wan memre fu kerki di du belijdenis. Mi ooktu e teki religie na seryusu fasi, èn mi kan aksi yu pikinso, san yu kerki e taki fu na howpu fu tan a libi na ini na atoomten disi?” Èn meki en ferteri yu dati. Prijse na oso sma efu yu kan du dati na ini ala opregti fasi. Fudi yu e arki na en èn e prijse en, kan meki a kenki en fasi. Nofotron sma sa gi pasi fu wan tra fisiti efu densrefi ooktu kan taki. A no de fu ta ki dati yu ben sa wani fiti yu boskopu na san den ososma e taki.
6. (a) Fa wi kan memre ososma fu gwenti fu ferwakti wi geregeld baka fu wan fisiti? (b) Sortu sroto zin kan yepi wi na ini disi? (c) San e wroko bun na ini a gebied fu wi gemeente?
6 Nanga san yu e taki, meki yu kan meki den ososma gwenti fu fruwakti wi geregeld na den doro. Pruberi dati pikinso: „Dag mefrow De Vries. Fa a e go nanga yu tide? Nanga a fisiti disi fu wi na tra sma wi e taki fu . . .” Ofu yu ben sa kan taki: „Morgu! Wi e tyari wi faste ala wiki fisiti. A wan moi sani fu waka psa baka. Den birti fu yu ben warderi na tori di wi e taki na a fisiti disi fu en.” Èn go dan morofara. Disi e meki ooktu dati gebied kon „nyun” gi yu. Den soifri wortu kan de pikinso tra fasi na ini yu kondre, ma disi e tyari na ede prakseri kon na fesi. Fu san-ede yu no ben sa gebroiki disi leki wini gi yusrefi?
7. (a) Fa son kotoigi e sreka na ososma na fesi tapu wan tra fisiti te a e gwe? (b) San e wroko bun na ini disi na ini na gebied fu yu gemeente?
7 Son kotoigi di wani sreka na ososma tapu na tra fisiti, ben si winimarki nanga wan bosroiti leki disi: „Wi e luku a fesi fu si yu es’esi baka”. Gi den sma di biginbigin no ben e firi furu gi wan takmakandra, yu ben kan taki: „Mi ben feni na takmakandra fu wi wan switi wan. Yu ben taki seiker wantu bun sani. Wi ben taki wantu minuut, ma wi no ben taki fu takru nyunsu, di alaten wi kan yere. Disi ben de trutru bun.” Sondro degedege yu kan feni moro fasi di fiti fu taki nanga ososma. Pruberi in elk geval nanga positief wortu, nanga na presenteri fu na boskopu na wan bun fasi èn na wan switifasi fu yepi na publiki fu no feni den regelmatige fisiti fu wi wan ferferi sani.
Gi kotoigi finifini
8, 9. Sortu rai e gi fu suku finifini na den sma di warti fu dati?
8 Wan tra sani na san wi mu poti prakseri fu tan nanga faya, de na finifini fasi na ini a suku fu sma di de warti fu dati (Tori fu den Apostel 8:25; 20:24). Na so wan brada ben sa kan aksi fu na masra fu na oso te na a weekend efu neti neti na uma efu wan pikin e kon na a doro. Kande wi ben taki morofuru nanga na uma. Fu dat’ede a e gi wi na mogelekheid fu wan nyun bigin nanga na osofamiri efu wi taki nnaga na edeman fu na osofamiri. Wi kan fiti na boskopu dan na en nanga den wortu leki „San sa dyaranti leki fa yu prakseri yu osofamiri fu kisi wan koloku tamara?” Ofu „Luku fa na bijbel e meki na wanfasi fu na osofamiri go na fesi”. Prijse na man fu den bun prakseri di a tyari kon na fesi.
9 Wan tra fasi fu feni „nyun” gebied de fu suku kontakti nanga tra famirman di e libi na ondro na srefi dak — wan granmama, wan neef di e volg wan bepaalde opleiding, wan schoonzus di e wroko na ini a wiki. A sori taki a de ooktu praktis fu si omeni electriciteitsmeter ofu brifibus de a wan oso. Den disi kan de wan marki dati sma repareer wan ondro oso, wan tapsodro ofu wan tra pisi fu na oso fu yuru. Pruberi fu kisi kontakti nanga den yuru-osoman disi — studenti, sma di e libi den wawan èn di e wroko na deiten, weduwe èn tra sma. Ooktu disi e yepi fu ’rek na gebied di de kon moro bigi’.
10. San na ete wan fasi fu meki na oso fu oso gebied kon moro bigi, èn san son sma ben du fu miti nanga sma di e wroko na neti?
10 Ete wan fasi fu meki na oso fu oso gebied kon moro bigi, de fu libi en rostu pikinso ten na ten aladi wi e poti prakseri na tra pisi fu wi diniwroko. Leki wan kenki wi ben sa kan wroko na gebied nanga na rechtstreeks pristeri fu wan gratis osobijbelstudi gi na osofamiri. Son sma di no de na oso te wi kon na den na den doro, wi kan feni tapu a presi pe den e wroko èn fu gi kotoigi na ini bisnis gebied kan tyari ooktu froktu kon. Sonwan fu den sma disi wi kan miti te wi e du strati-wroko tapu yuru di bun. Na ini Canada pionier ben si bun bakapisi nanga fisiti na ini den lati neti yuru na den wrokoman na tankstation èn ini neti wenkri nanga hotel pe waktiman gewoonlek no abi en druk tapu den ten dati èn nofotron e breiti nanga lektuur. A no de fu taki dati den sisa na ini den lati yuru mu tan farawe fu bepaalde gebied.
11. (a) San son Kotoigi e du te na a fositron furu sma no de na oso? (b) Sortu krakti a sori fu faya ini a go baka na oso pe sma no de ben kan abi tapu wi gebied, nanga sortu bun bakapisi ini na diniwroko?
11 San wi mu du nanga den sma di no de na oso te wi kon na den doro? Ooktu dya wi wroko finifini. Son kotoigi wantewante baka den doro-fu-doro-wroko e meki gebroiki fu den oso-fu-oso-rapport di den hori bun bij fu go baka na den oso dati pe den sma no ben de na oso a dei dati. Nofotron ososma kon baka na oso ofu den de sma di e wroko na neti èn di no opo ete. Ini furu gebied 50 procent ofu moro fu den sma no de na oso na deiten. Sobun wi kan meki te yu luku en bun na gebied kon tu tron so bigi te tapu difrenti ten wi e go na sma di no ben de na oso teleki wi miti wan sma na oso. Pionier nanga preikiman di abi ondrofeni e agri dati te wi go seryusu baka na den sma di no e de na oso nofotron moro bun bakapisi ben kon leki na fositron di wi wroko ini a gebied. Te wi poti prakseri na a pisi disi fu wi diniwroko, dan kande seiker wi sa kisi furu blesi. — Odo 10:22.
Den sma di e kragi
12. Fa wi mu du te sma e kragi dati wi e kon tumsi furutron? Fu san-ede?
12 San wi kan taki gi sma di e kragi dati wi e kon tumsi furutron? Dan wi mu sori dati wi e frustan dati (Mattéus 7:12). Gi den a gersi dati wi e kon tumsi gaw baka. Ma a bun fu wi memre dati sma yari psa kaba ben taki: ’Yu ben de dyaso a wiki di psa kaba’, aladi wi ben sabi heri bun dati a ben de siksi mun ofu moro langa kaba dati wi ben de na den. Boiti fu dati a de so dati go moro furutron kan meki belangstelling du kon. Na ini Guadeloupe wan man ben waka kon na baka wan kotoigi fu taigi en: „Mi ben waki yu wantu wiki kaba. Gewoonlek mi no e arki den kotoigi ma mi mu sabi fu san-ede unu e go so furutron na den sma!” Wan nyun bijbelstudi ben de a bakapisi.
13, 14. Fa son kompe-bribiman e du te ososma e kragi?
13 Son brada na wan switifasi ben ferteri kragiman na soifri datum fu na fisiti a fesi èn meki den si den lasti tijdschrift, aladi den ben tyari kon na krin taki den artikel e kenki fu di ini den tijdschrift di wi ben abi na wi a fisiti di psa. Te wi e tak-go-tak-kon nanga den sortu ososma disi dan wi ben sa kan taki dati sensi wi lasti fisiti kande den ben kisi bun furu koranti nanga tijdschrift ma dati den disi no alaten ben abi bun nyunsu. Wi ben sa kan tyari kon na krin dati wi e tyari bun nyunsu èn dati den fisiti fu wi no e langa. Ma efu wan ososma abi en tumsi druk, dan wi ben sa kan taki: „Efu disi no de wan bun momenti fu taki nanga yu, dan wi e miti yu na a tra fisiti, baka wan wiki ofu so.”
14 San wi ben kan taki morofara ete? Disi e anga fu na fasi fu na ososma èn fu na maniri fasi di sma gwenti na ini a presi pe wi e libi èn di wi mag fruwakti. Wan sisa na ini Yapan e ferklari a go di wi e go furutron baka na a fasi disi: ’Na nyunsu tapu televisie sa gi alaten baka bericht fu na sei di wan bigi winti e teki èn taki nofotron a sani disi gi den sma di ben misi kande den tron di a ben taki a fesi. Disi den e du fudi libi de fu lasi. Na tyari kon morofuru fu na nyunsu e gro omoro na bigi winti e kon krosbei. Na net so tu te a bigi winti fu Armageddon e kon krosbei, dan a warskow boskopu mu meki nofotron leki a kan bekenti fu ferlusu libi.’ A no de fu taki dati nanga wan swtitifasi èn nanga opregtifasi wi sa tyari disi kon a krin, ini na howpu fu doro na ati fu na arkiman.
Na tyalansi fu mi-no-ke-fasi
15. (a) San kan de wan tyalansi di e gro te gebied e wroko furutron? (b) Fu san-ede son sma de nanga mi-no-ke fasi?
15 Omoro na furutron fu wi fisiti e gro, dan wan tyalansi di e gro de na mi-no-kefasi di furutron wi e kon tanapu a fesi fu en. Ma fu wan ondrosuku fu wantu fu den oorzaak fu wan mi-no-kefasi wi kan kisi na dek’ati dati a kande mogelek ete fu doro na ati fu wantu fu den sma disi. Na mi-no-kefasi fu den kande e sori a bruya èn sondro howpu fasi fu den. Kande den e meine dati no wan fasi de fu komoto fu na disi ten grontapu toestand èn gi densrefi den kon feni dati den kan go sobun leki fa a de morofara fu libi. Trawan kon furu nanga tegu fasi fudi son kerki tiriman go ini politiek, gi densrefi abra na hurudu libi ofu libi en na baka fu teki wan krakti bosroiti teige sekshurudu. Den ososma disi sobun mandi èn e libi soso gi a dei fu tide.
16. Fa wi ben sa kan doro na ati fu wan mi-no-ke sma?
16 Wi sabi dati den fosten kristen bedinari nanga bun winimarki ben kakafutu gi na srefi fasi, bika sonsma ben taki na a ten dati: „Meki wi nyan èn dringi, bika tamara wi e dede” (1 Korinte 15:32). Fu dat’ede meki wi sabi dati wi abi precies san der sortu sma disi mu yere. Ma fa wi kan doro den ati? Wan fasi de fu kibri na a momenti disi na bijbellektuur fu wi èn meki den si dati wi e du dati. Dan wi kan poti den aksi di wi ben go prakseri bun soleki disi: „Yu e denki dati wan lusu de gi den disi ten problema? A heri tori de dati a moro bigi pisi fu den sma gewoon no feni na piki ete? Yu e bribi dati wi mu abi wan positief yeyefasi èn mu tan suku na wan lusu?” Gi trawan wi ben sa kan taki: „Yu ben sa agri seiker nanga wi dati wan libisma kan libi moro bun nanga howpu leki sondro a fruwakti tapu wan moro betre sani. San yu e howpu fu ondrofeni?” Wi ben kan aksi: „San yu denki de na moro bigi problema fu kisi wanfasi nanga vrede na ini na grontapu?” Dan yu ben sa kan aksi trawan baka: „Yu denki dati ala kerki de soleki yu ben taki?” Nofotron den sortu aksi disi sa meki na ososma taki san a e denki. Arki fu dat’ede bun te den e piki. Iya, meki den puru den ati kon na doro. Furu fu den ’e soktu èn e geme fu ala den tegu sani di e du ini a ten disi’. — Ezechiël 9:4.
17. Fa wi ben sa kan gebroiki wi lectuur fu miti nanga son sma srefi efu biginbigin den ben taki dati den no abi belangstelling?
17 Wan tra fasi fu waka miti mi-no-kefasi de fu taki wan sani di na ososma ben taki ofu wan genstaki èn kon baka nanga wan tijdschrift ofu wan tra buku fu na Wachttorengenootschap pe den e taki fu na afersi dati. Na ini a bigin a ben sa kan de wan tori di no abi fu du nanga kerki soleki wan artikel di e go fu Wiege-dede ofu a dede fu den busi. Tyari kon a krin dati yu ben prakseri san abi na belangstelling fu na ososma èn ben kon so tapu na artikel disi. Meki a si edeprakseri ini a materiaal. Wan uma di ben weigri lectuur fu wi, ben teki soso wan tu seconde baka dati tijdschrift. Fu san-ede? Fudi na kotoigi ben aksi efu na uma ben sabi dati ala yari 55 milyun puru fu bere e feni presi. A sani disi di ben seki en di a ben yere ben meki a ben aksi fu na tijdschrift pe na bodoi dati ben de na ini.
Klari na wroko
18, 19. (a) Wi mu ’poti prakseri’ na sortu tra punt te wi e du wi diniwroko? (b) Sortu fasi fu krutu sani a fesi son sma abi fu wi èn wi bribi overtoigi, èn fa wi kan gi den wan piki?
18 Morofuru wi mu de nanga pasensi nanga den sma. No taki es’esi èn taki nanga waran. Sori lobi èn switifasi (Galasia 5:22, 23). Go denki, bifo yu go na a tra doro, san ben psa na a fosiwan fu si pe kenki kan tyari kon. Sori taki yu e frustan sani, bika furu sma abi fowtu prakseri fu Yehovah Kotoigi. Den e taki kande: ’Unu e hari unsrefi puru fu un politiek èn borgru plekti’, ’unu e weigri fu tron srudati’, ’unu e meki trow broko.’ Ma na fasi disi de net soleki di na grontapu ben sori teige kompe bribiman fu wi na ini na fosi yarhondro. Sori a sma a sani disi, fudi yu e meki gebroiki fu sani na ondro na edepraksesi „Neutraliteit” ini na Tak-go-tak-kon-buku.
19 Na historia skrifiman Will Durant ben skrifi fu den fosi kristen: „Gi wan kristen èn fasi fu anbegi ben de wan sani di ben de aparti fu na politiek maatschappij èn di ben de moro hei leki dati; na moro hei getrowfasi fu en no ben de gi Caesar ma gi Kristus. . . . Na fasi fu wan kristen fu hori ensrefi farawe fu a grontapu afersi ben de gi wan heiden a lon gwe fu na borgru plekti, wan kon moro swaki fu na nationaal yeye ktakti èn wani. Tertullianus ben gi kristensma na rai fu weigri srudati dienst; . . . den tiriman fu kristensma ben fermane den fu komoto na a pasi fu sma di no ben de kristen, fu tan farawe fu den prei tapu den feistedei leki wan takru sani èn fu tegu gi den komedi prei-oso leki presi fu doti libi. . . . Na kristendom [te a ben meki bekeerling] ben kisi na kragi dati a ben tyari prati kon na ini osofamiri.” — Caesar and Christ, blz. 647.
20, 21. (a) Fu san wi wani de seiker efu sma no e teki sani bun? (b) Fu san-ede wi ’no mu kon weri’ nanga a tumsi moi bun wroko fu na Kownukondrepreiki ma wi mu go doro?
20 Son sma no sa arki san wi e taki ooktu. Ma na reide mu de dati den e trowe na Kownukondreboskopu, no fudi wi misi fu wi sei fu pristeri ini wi diniwroko na boskopu a tapu wan bun fasi (Lukas 10:8-11; Tori fu den Apostel 17:32; Ezechiël 3:17-19). Nanga yepi fu Gado wi mu du ala muiti, èn Yehovah sa klari na wroko. — Teki gersi nanga Filipi 1:6.
21 Go fu dat’ede nanga ala fertrow ’fu abi furu fu du na ini a wroko fu Masra, e sabi dati na wroko fu yu no de fu soso’ (1 Korinte 15:58). „Poti alaten prakseri na yusrefi èn na a fasi fa yu e leri sma. Tan na den sani disi, dan yu sa ferlusu yusrefi èn den di e arki na yu” (1 Timotéus 4:16). Èn spesrutu, „meki wi no kon weri fu du san de bun, bika na a reti ten wi sa koti, efu wi no weri”. — Galasia 6:9.
Yu kan memre disi ete?
◻ San na wantu fasi fu hori wan positief yeyefasi ini gebied di ben wroko furutron?
◻ Fa wi kan du sani moro fini ini a suku fu den sma di warti fu dati?
◻ San wi kan pruberi efu sma e kragi dati wi e kon tumsi furutron?
◻ Tapu sortu fasi wi kan kakafutu gi na tyalansi fu mi-no-kefasi?
◻ San sa kenki na kwaliteit fu wi diniwroko?
[Faki na tapu bladzijde 10]
TE WI E WROKO MORO FURU INI NA GEBIED
’poti dan alaten prakseri na’:
◻ wan positief fasi fu luku èn tyari sani
◻ suku finifini na den di warti fu dati
◻ fu arki nanga pasensi na den di e kragi
◻ fu kakafutu gi na tyalansi fu mi-no-ke-fasi èn na no ferstan fu sani.