No Meki Yu Tranga Eigifasi Kon Tron Yu Swaki Eigifasi
Nanga den 16 kamra na ini a bere fu a sipi pe watra no ben man pasa kon na inisei, a kefalek moi bigi sipi Titanic ben de wan sipi di sma ben prakseri taki a no ben man sungu noiti. Na en fosi waka na ini 1912, a ben abi soso so wan afu fu den yepiboto di a ben abi fanowdu. A sipi ben go naki wan ijsbergi èn ben sungu, èn moro leki 1500 sma ben lasi den libi.
KOWNU Usia, di ben abi frede gi Gado, èn di ben de fu owruten Yerusalem, ben de wan kefalek koni srudati komandanti. Nanga a yepi fu Yehovah, a ben wini ibri feanti fu en. „Fu dati ede [Usia] ben kon pôpi te na farawe presi, bika a ben kisi yepi na wan wondrufasi teleki a ben kon tranga.” Ma dan „en ati ben kon abi heimemre . . . so taki a no ben handri getrow nanga Yehovah, en Gado.” Bika Usia ben abi heimemre, meki Gado ben naki en nanga gwasi.—2 Kroniki 26:15-21; Odo 16:18.
Den tu tori disi e leri wi taki tranga eigifasi di no hori na ini balansi nanga koni, bescheidenfasi, èn nanga sakafasi, kan tron swaki eigifasi noso wan hebi na wan makriki fasi. Disi na wan seryusu sani, bika na wan fasi, ibriwan fu wi abi wan tu tranga eigifasi, noso talenti, èn wi wani taki den de wan wini nanga wan prisiri gi wisrefi èn gi tra sma, spesrutu gi wi Kriaman. Iya, wi musu gebroiki ibri talenti bun di Gado gi wi kande, ma na a srefi ten wi musu hori ai na en tapu so taki a e tan wan warti gudu.
Fu eksempre, wan sma di lobi a wroko fu en ben sa kan meki a talenti disi tron wan swaki eigifasi makriki, te a sma e tron wan srafu fu wroko. Wan sma di e luku bun nanga sani kan de wan sma di trawan no man kori noso no man bedrigi so makriki, ma a kan luku bun nanga sani so kefalek taki noiti a e teki wan bosroiti. A de wan moi eigifasi tu te wan sma e du en wroko finifini, ma efu a e du dati tumusi fini taki a no e prakseri libisma, dan a bakapisi kan de wan strak situwâsi pe firi no de èn pe sma no e firi koloku srefisrefi. So bun, teki ten fu prakseri den tranga eigifasi fu yu. ¿Yu e gebroiki den bun? ¿Den na wan blesi gi tra sma? ¿Na tapu fu dati, yu e gebroiki den fu gi Yehovah grani, a Sma fu pe „ibri bun talenti” komopo? (Yakobus 1:17) Fu meki a de so, meki wi teki ten fu luku moro fini wan tu tra eksempre fu tranga eigifasi di ben sa kan tron swaki eigifasi noso wan hebi efu wi no e hori ai na den tapu.
Gebroiki Yu Frustan na wan Koni Fasi
A de trutru wan moi wini te wan sma abi wan bun frustan. Toku disi kan tron wan swaki eigifasi efu a e meki wi de tumusi seiker fu wisrefi noso efu wi abi wan tumusi bigi denki fu wisrefi, spesrutu te tra sma e prèise wi furu noso te den e taki bun fu wi pasa marki. Noso wi kan si Gado Wortu nanga den buku di abi gron tapu Bijbel èn di wi e gebroiki fu studeri, soso leki sani di bun gi wi frustan.
A de di wan sma de tumusi seiker fu ensrefi kan de fu si na difrenti fasi. Fu eksempre, te wan sma di abi wan bun frustan e kisi wan toewijzing fu hori wan lezing na ini a Kresten gemeente, kande wan publikitaki noso wan lezing na a Theokrasia Diniwroko-skoro, dan a kan taki a e sreka ensrefi na a lasti momenti, èn kande a no e begi Yehovah srefi fu kisi En blesi. Na presi fu dati, a e frutrow na tapu a sabi di a abi kaba èn na tapu a man di a man denki sondro fu sreka ensrefi. A bekwaamfasi di a abi fu ensrefi kan kibri a mi-no-kefasi fu en gi wan pisi ten, ma sondro ala a blesi fu Yehovah a no ben o man go na fesi na yeye fasi moro, èn a ben kan stop srefi. ¡Wan moi talenti ben o lasi gowe!—Odo 3:5, 6; Yakobus 3:1.
Wan sma di abi wan srapu frustan ben sa kan si Bijbel nanga den yepisani fu studeri Bijbel so srefi soso leki sani di bun gi a frustan. Ma a sabi disi „e meki sma kisi heimemre” wawan, noso a e meki sani e frei na en ede; a no e „bow” lobi na mindri Kresten (1 Korentesma 8:1; Galasiasma 5:26). Na a tra sei, a sma di abi yeyefasi, awansi sortu bekwaamfasi a abi na frustan sei, e begi ala ten fu kisi a yeye fu Gado èn a e frutrow na tapu a yeye disi. En tranga eigifasi e tron wan moro bigi wini srefi te a e gro na ini lobi, sakafasi, sabi, nanga koni — èn ala den sani disi a abi na ini balansi.—Kolosesma 1:9, 10.
Wan bekwaamfasi ben sa kan tron wan swaki eigifasi tu efu wi e prakseri tumusi furu fu wisrefi, èn dati sa sori taki wi no de bescheiden. Wan sma di abi wan talenti — èn iniwan sma di e lespeki en pasa marki — kan frigiti taki Yehovah „no e si den sma di koni ini den eigi ati”, awansi sortu talenti den abi (Yob 37:24). „Koni de na den sma di de bescheiden”, Gado Wortu e taki (Odo 11:2). Na apostel Paulus ben taigi den Korentesma, ala di a ben koni srefisrefi èn a ben kisi furu leri: „Di mi kon na unu, brada, dan mi no ben kon nanga tumusi furu wortu noso koni wortu . . . Mi kon na unu na ini swakifasi èn na ini frede èn nanga furu beifi; a fasi fa mi ben taki èn den sani di mi ben preiki, no ben de nanga koni wortu fu overtoigi sma, ma fu di yeye nanga krakti ben sori densrefi, so taki unu no ben sa kan bribi na ini a koni fu libisma, ma na ini a krakti fu Gado.”—1 Korentesma 2:1-5.
A trutru koni sma no e meki a fasi fa grontapu e denki fu koni fasi kori den, èn a fasi fa grontapu feni taki sani kan waka bun gi sma. So bun, na presi taki a e gebroiki en talenti fu meki sma feni en bun noso fu abi furu grontapu gudu, a e gi den moro bun sani di a abi na a Sma di gi en en libi èn di gi en den bekwaamfasi (1 Yohanes 2:15-17). Fu dati ede a e meki Kownukondre afersi tan na a fosi presi na ini en libi, èn dati meki a e tron leki wan „bon di prani na libawatra” èn di e tyari furu froktu. Tangi fu den blesi fu Yehovah, no fu en eigi talenti di a abi fu ensrefi, meki „a sa waka bun nanga ala san a e du”.—Psalm 1:1-3; Mateus 6:33.
Gi a Kresten Bribi na Okasi fu Meki den Tranga Eigifasi fu Yu kon Moro Bun
A Kresten bribi wawan abi so furu tranga eigifasi taki a e meki den grontapu filosofia tron noti. A Kresten fasi fu libi, fu eksempre, e meki taki sma e tron den moro bun masra nanga wefi, den moro bun birtisma, èn den moro bun wrokoman — sma di de eerlijk, di e sori lespeki, di lobi vrede, èn di e wroko fayafaya (Kolosesma 3:18-23). Na tapu fu dati, a leri di wan Kresten e kisi fu taki èn fu gi sma leri e meki taki a man taki na wan bun fasi nanga sma (1 Timoteus 4:13-15). Fu dati ede a no e fruwondru wi taki nofotron wrokobasi wani gi Kresten moro frantwortu èn moro hei posisi. Ma wi kan gebroiki den sortu tranga eigifasi disi na wan fowtu fasi tu efu wi no e hori ai bun na den tapu. Wan moro hei posisi noso wan wroko di sori moi kan aksi fu wi taki wi musu gi pikinmoro ala wi ten na a presi pe wi e wroko, taki a e tron wan gwenti taki wi musu misi Kresten konmakandra, noso taki den e teki prenspari ten di wi ben musu gebroiki nanga wi osofamiri.
Na ini Australia wan Kresten owruman di lobi en osofamiri, èn di ben de so srefi wan kefalek bun bisnisman, „ben abi okasi fu kisi ala san a ben wani”, soleki fa sma e taki en. Toku a no ben brokokindi gi a tesi fu meki en na ini a sistema disi. „Mi ben wani gebroiki moro ten nanga mi osofamiri èn na ini a Kresten diniwroko”, a ben taki. „Fu dati ede mi nanga mi wefi ben bosroiti taki safrisafri mi ben o gebroiki moro mendri ten na mi grontapu wroko. Fu san ede mi musu wroko feifi dei wan wiki efu a no de fanowdu?” a ben taki tu. Di a ben tyari wan tu kenki kon na ini en libi baka di a ben prakseri bun fu den, dan na owruman disi ben si taki a ben kan sorgu en osofamiri ete te a ben e wroko dri noso fo dei wan wiki. Baka ten a ben kisi a kari fu teki tra grani na ini a diniwroko, soleki fu dini na wan Kringhal Komte na ini en kontren èn fu gi tiri na den distriktkongres. Fu di a ben hori ai na tapu den tranga eigifasi fu en, meki dati ben gi en nanga en osofamiri prisiri nanga satisfaksi.
Si den Grani na wan Balansi Fasi
Kresten man e kisi deki-ati fu suku grani fu dini na ini a gemeente. „Efu wan sma e suku fu kisi wan wroko leki opziener [noso dinari ini a diniwroko], dan a wani wan tumusi bun wroko” (1 Timoteus 3:1). Soleki fa a de nanga den tranga eigifasi di wi kari kaba, na so a wani di wan sma wani fu teki frantwortu na en tapu, musu hori na ini balansi nanga a man di a man krutu sani na wan bun fasi. No wan sma musu teki so furu toewijzing na en tapu taki a e lasi en prisiri na ini a diniwroko fu Yehovah. Iya, a de fu prèise te wan sma wani dini, èn a de fanowdu trutru, bika Yehovah no lobi sma di e kibri densrefi gi wroko; ma a wani di wan sma wani wroko musu sori so srefi taki a sma de bescheiden èn taki a abi wan „gosontu frustan” tu.—Titus 2:12; Openbaring 3:15, 16.
A switifasi fu Yesus, en inzicht, nanga a firi di a ben firi gi sma, ben meki srefi den moro mofina sma firi bun te den ben de na ini en birti. Na so a de tu na ini a ten disi, taki sma e firi densrefi bun te den de nanga sma di abi tranga eigifasi soleki a firi di den e firi gi trawan, èn a broko di den e broko den ede nanga trawan. Na ini a Kresten gemeente den owruman di abi switifasi èn di sma kan taki makriki nanga den, na „talenti ini libisma” di a gemeente e warderi trutru. Den na „wan kibripresi gi a winti èn wan kibripresi gi a sibibusi, leki watra di e lon ini wan kondre sondro watra, leki a kowrupe fu wan bigi stonbergi di tanapu leti-opo ini wan kondre di drei”.—Efeisesma 4:8; Yesaya 32:2.
Ma owruman musu hori a ten di den e gebroiki fu yepi tra sma na ini balansi, nanga a ten di den e gebroiki fu du persoonlijk studie, fu prakseri dipi fu sani, fu begi, èn fu du a publiki diniwroko. A no de fu taki dati owruman di trow musu teki ten tu gi na osofamiri fu den, èn spesrutu gi na osofamiri fu den, den owruman musu de sma di den kan taki makriki nanga den.
Bekwaam Umasma—Wan Moi Blesi
Leki den bekwaam owruman, na so umasma di abi yeyefasi de so srefi wan bun wini gi Yehovah en organisâsi. Moro furu a de so, taki umasma kisi a talenti taki den abi belangstelling gi tra sma — wan eigifasi di Yehovah e warderi èn di a e gi sma deki-ati fu abi. Hori „ai, no soso fu persoonlijk belangstelling ede na tapu un eigi afersi, ma so srefi fu persoonlijk belangstelling ede na tapu di fu den trawan”, na apostel Paulus ben skrifi (Filipisma 2:4). Ma a „persoonlijk belangstelling” disi no musu go tumusi fara, bika no wan Kresten ben sa wani de „wan sma di e bumui nanga tra sma tori”; èn wan sma no musu de wan sma di e konkru.—1 Petrus 4:15; 1 Timoteus 5:13.
Umasma abi furu tra talenti. Fu eksempre, wan Kresten wefi kan abi moro talenti na frustan sei leki en masra. Ma toku „wan bekwaam wefi” di abi frede gi Yehovah, ben sa wani lespeki en masra èn gebroiki den talenti fu en fu horibaka gi a masra, no fu strei nanga en. Èn na presi fu dyarusu tapu en wefi, noso fu atibron na en tapu, wan koni masra di abi sakafasi ben sa warderi den tranga eigifasi fu en wefi èn a ben sa prisiri nanga den. A sa gi en wefi deki-ati fu gebroiki den talenti fu en dorodoro fu tranga den osofamiri èn fu yepi den pikin fu en fu „frede Yehovah”, neleki fa ensrefi abi frede gi Yehovah (Odo 31:10, 28-30; Genesis 2:18). Nanga den sortu masra nanga wefi disi di de bescheiden èn di abi sakafasi, a e go bun na ini wan trowlibi di trutru e gi Yehovah grani.
Hori Ai na Tapu wan Tranga Persoonlijkheid
Wan sma di abi wan tranga persoonlijkheid fu di a abi regtfardikifasi èn fu di a e du a wani fu Yehovah nanga en heri sili, kan de wan moi wini te a e safu a persoonlijkheid disi nanga bescheidenfasi èn nanga sakafasi. Ma a persoonlijkheid disi kan de wan swaki eigifasi te a e meki wan sma e basi noso e frede trawan. Disi de spesrutu so na ini a Kresten gemeente. Kresten no musu firi spanspan te den de nanga makandra, so srefi te den de nanga den gemeente owruman.—Mateus 20:25-27.
Owruman fu den sei no musu firi spanspan tu te den de nanga makandra. Èn te den e kon makandra, dan na a santa yeye, èn no wan tranga persoonlijkheid, musu abi krakti na tapu den bosroiti di den e teki. Iya, santa yeye kan abi krakti na tapu ibri owruman na ini a skin fu owruman, so srefi a moro yongu owruman, noso na owruman di no e taki furu. So bun, den wan di abi wan moro tranga persoonlijkheid, srefi te den e firi taki den abi leti, musu man tiri a tranga eigifasi fu den te den e leri fu hori a denki fu tra sma na prakseri, èn na so fasi den e ’gi grani’ na tra owruman (Romesma 12:10). Preikiman 7:16 e warskow na wan switi fasi: „No tron tumusi regtfardiki èn no de tumusi koni. Fu san ede yu sa tyari pori kon na tapu yusrefi?”
Yehovah, a Sma fu pe „ibri bun talenti” komopo, e tiri den moi tranga eigifasi fu en na wan kefalek volmaakti fasi (Yakobus 1:17; Deuteronomium 32:4). ¡Èn en na wi Leriman! So bun, meki wi leri fu en èn meki wi wroko tranga fu kweki den talenti noso den tranga eigifasi di wi abi fu wisrefi, èn meki wi tiri den na wan koni fasi, na wan bescheiden fasi, èn nanga lobi. ¡Wi sa de wan bigi blesi gi tra sma!
[Prenki na tapu bladzijde 27]
Wan sma e gro na yeye fasi te a e studeri na ondro begi èn te a e frutrow na tapu Yehovah
[Prenki na tapu bladzijde 29]
Persoonlijk belangstelling makandra nanga bescheidenfasi na wan blesi
[Sma di abi a reti fu a prenki na tapu bladzijde 26]
Nanga primisi fu The Mariners’ Museum, Newport News, VA