Jena aní
1. Chieri ju alué Babilonia Wa’lula
¿Chonigá aniame ju alué «Babilonia Wa’lula» ju alué relijioni tabilé bijchiá ju? (Apocalipsis 17:5). E’newa baikiá tábiri.
A’lá etériame ju ʼlige bochígime Gawichí nocha ajtí. Aniame ju ye mukí napu amoba ajtí «we’ká ralámuli ichúrimi gawichí ejperégame», ʼlige «jaré se’wínatiri ra’íchame», abiena mukí selígame ju «napu ju wa’lúlachi we’kaná gawichí nuleme» (Apocalipsis 17:15, 18).
Tabilé ju bilé polítika nibilé alué ralámuli e’karúgame ralineme bochígimi wijchimoba. Napu aní alué Biblia, «alué e’sélikame bochígimi gawichí» ʼlige «alué ralámuli e’karúgame ralineme» ajáname mochímala bajchibé gajunárime nisa (Apocalipsis 18:9, 15).
Cha anime napu Onorúgame ju. Rewériame ju «bilé mukí we’ká rió gojchime» napugiti nochame alué e’sélikame rey enomí gite ujchechi bilé nóchali (Apocalipsis 17:1, 2). ʼYégame ju alué ralámuli bochígimi gawichí ʼlige chojkila ju napu mukule we’ká ralámuli (Apocalipsis 18:23, 24).
2. ¿Chiéniko sébale alué Kristo?
Alué Biblia ʼya anile ta’chó sébachi alué Kristo simíriame nímala 69 tarali (leériwa Daniel 9:25).
¿Chiéniko chojkile alué 69 tarali? A’lige bamí 455 bajchibé ramué ye bamí. A’lige bamí, alué selígame Nehemías sébale alé Rusaleni apirigá «gatémala ʼlige ku netémala» alué ciudad (Daniel 9:25; Nehemías 2:1, 5-8).
¿Chekí ju alué 69 tarali? Jaré profecía bíblika, bilé rawé abalieri ju bilé bamí ju (Números 14:34; Ezequiel 4:6). Alekeri bilé tarali ju 7 bamí. ʼLiko, alué 69 tarali ju 483 bamí (69 we’sá 7 si).
¿Chiéniko suwile alué 69 tarali? ’La ramué tétisa 483 bamí napu ju a’lige bamí 455 bajchibé ramué ye bamí sebárime ju bamí 29 ramué ye bamí.a A’lige bamí Esusi rewarale, gayénale alué Kristo (Lucas 3:1, 2, 21, 22).
3. Napu unériame ju apirigá ʼyómala unegá elá
Nerú jaré tábiri napu neteme ju alué ʼyome apirigá saʼwámala unegá alué elá napu nígame ju alué nayume, nobi tabilé suwábaga nareme ju bilé kristiano. Ramué tabilé ʼyame ju elá, nibilé aʼréliame ju apirigá gatewa ramué elá alé ospital apirigá unémala napu najkiárime nisa bilé operasionchi (Deuteronomio 15:23).
Nerú uché jaré tábiri napu neteme ju alué ʼyome napu ramué ʼla nareme ju, napu ju eʼnériame nisa chieti ju ramué elá, alué emodiálisis, alué emodilusión ʼlige napu unériame ju alué makina rekuperasión alué elá o alué makina sirkulasión extrakorpórea (o bomba deribasión kardiopulmonar). Aʼpílipi kristiano animela ju churigá unémala ju boʼné elá napu operárime nisa, napu eʼnériame nisa bilé saʼwame o napu unériame ju bilé tábiri apirigá ʼyowa. Iʼsínimi napu ju alué saʼwame nóchame ju seʼwináriga, alekeri, bajchá taʼchó narekia napu operárime nísaká, napu alué saʼwame etesa o unériame nisa bilé tábiri apirigá saʼwámala, alué kristiano machimela ju tachiri chu ʼsímala ju boʼné elá ʼyuga. Rukériwa napu ju alué rukéreme:
Bilé chojkena napu ju ne elá maʼchí pátime nisa ne saʼpchila ʼlige alué elá pe ʼwera ʼma tabilé ʼmaga ilisá ne saʼpchila, ¿ne naʼtámala api ye elá ju ne nígame ʼlige alekeri tabilé «wijchí goʼleámili ju»? (Deuteronomio 12:23, 24).
ʼLa maʼchí pasa elá ne saʼpchila, ujché rajpé roʼériame nisa, ʼlige ujché siné ajchárime nímala ne saʼpchila o ujchémala apirigá saʼwámala, ¿aʼlá narémala ne o tabilé?
4. Wanapa mochígame
Onorúgame Raʼíchala tabilé anime ju apirigá rojanawa ʼlige beníriame ju napu bilé rojánisa tabilé lisensia nígame ju apirigá ku rewimela (1 Corintios 7:10, 11). Jaré kristiano ʼnátame ju rojanárimala napu simirsa jaré tábiri.
Tabilé nesérnali boʼné ʼkúchila ʼlige boʼné upila: Alué gunala tabilé nejínali boʼné rejimala napu aʼboi najkí, tabilé niga napu aʼboi resí ʼlame ju apirigá bejtega mochímala (1 Timoteo 5:8).
Asíriga ʼwe resí olame ju: Napu ʼwe enátiri nímala alué saʼpchila o ʼwe resí olárime nímala alué ajalí napu ju boʼné upila o gunala (Gálatas 5:19-21).
Tabilé aʼréliame ju apirigá niwa amígola Jeobá si: Napu tabilé aʼréliame ju boʼné upila o gunala nirawa Jeobá ʼlige tabilé gayéname ju eʼwagá napu nulame ju (Hechos 5:29).
5. Jaré piesta ʼlige omáwari
Napu ju alué kristiano tabilé omáwame ju alué piesta napu Jeobá tabilé galeme ju. Aʼpílipi kristiano ʼwe aʼlá naʼtámili ju chu ʼsímala ju napuʼlige ujché ralámuli omewa mochisa jaré piesta. Eʼnewa tachiri netewa.
Napu bilé repórisa mué napugiti bilé piesta nerúgichi. Iʼsínimi pe aniárime ju «cheliérabá». Napu alué ralámuli ujché rajpé machinárisa, ʼliko mué raʼichawa chonigá tabilé omáwame ju alué piesta.
Mué upila o mué gunala, tabilé nisa testigo Jeobá ʼlige animela ju: «nawá goʼpoa ne rejimala si» bilé rawé omáwame nisa bilé piesta. Aʼlá kilí asimela simisá mué boʼné si, siné bajchá ruyewa netésaká alué tábiri napu nawágame ju relijioni tabilé bijchiá ju, tabilé netémala mué.
Alué batroni nejínali ujché rajpé enomí napu nerúgichi oméwari. ¿Aʼlá narémala ju ne? Kérémá. ¿Mué batroni eteme ju alué enomí napu ju alué omáwari? ¿O pe ʼyánali ju cheliérabá napu mué ʼwe aʼlá nóchame ju?
Bilé ralámuli ʼyame ju bilé kónali napu nerúgichi bilé piesta. Kerékó alué ralámuli animela ju: «Rekó mué tabilé oméwame ju ye piesta, ne nejínali ye». Kérémá pe neténali tábiri ʼwe aʼlá. Nobi, napu mué machisá ye ralámuli pe najkí apirigá mué omámala alué piesta, ¿chu ʼsímala mué? Napu mué ʼwe aʼlá naʼtasa, ʼwe aʼlá machimela mué ʼla narémala alué kónali o tabilé. Apiépiri tábiri napu ramué netesa, ramué najkiaru apirigá kilí mochiwa Onorúgame si ʼlige nabí eʼwame niwa Jeobá (Hechos 23:1).
6. Naulí ʼwe enátiri napu chojkíliame ju
Napugiti ramué ʼwe galeme ju alué ralámuli, ʼwe repúriame ju apirigá tabilé nachútuwa uché jaré alué naulí ʼwe enátiri napu chojkíliame ju. ʼLiko, napu ramué machiárime nisa ramué nayume ju o chu níliame nisa nayume niru ʼlige nachútiame nímala uché jaré ʼliko ʼwe repútiriame nímala. Alarigá netémala apirigá eʼwawa napu nulá alué Biblia napu aní: «ʼWe aʼlá naʼtemaka etewa uché jaré ralámuli napurigá mué boʼnepi» (Romanos 13:8-10).
¿Churigá eʼwámala napurigá nulá alué Biblia? Alué ralámuli nayume ʼwe repúrime nímala apirigá tabilé chaʼpimela uché jaré ralámuli, tabilé chumiá, tabilé gomoruka, nibilé repóraga. Tabilé ayómala nímala napu uché jaré tabilé bayérisa aʼboi bejtélachi. Aʼboi repúnale aʼboi rejimala. Taʼchó rewaraga, raʼichámala ju alué bajchá jágame si napu ju koordinador alé kongregacionchi ʼlige raʼichámala ju nígame ju bilé naulí napu ʼwe yati chojkíliame ju. Arigá rewarámala ju tabilé nayúniga uché jaré. Napu bilé ralámuli aʼbeka asale bilé ralámuli nayume, netémala ju bilé estudio alé ospitalchi apirigá machimela chieti ilí alué elá taʼchó niga nobiasgo. Napu ramué netega ye, etériame ju napu galeme ju uché jaré ʼlige tabilé biʼneli «boʼnepi ʼnátaga, ʼla guʼíriwa uché jaré ralámuli» (Filipenses 2:4).
7. Napu raneme ʼlige ralame nisa ʼlige napu eʼyénaga simisá gatega naʼáutiame alué eʼwélala si
Napu ramué raneme nisa ʼlige ralame, osálime churigá gatélime niwa, arigá ramué taʼmé naʼáutiame nígame nímala, abiena arigá nímala uche jaré ermano si (Jeremías 32:9-12). Rekó arigá netewa, iʼsínimi aʼbopi alué kristiano naʼáutiame nímala taʼmé najtékame, alué enomí o chechi bilé tábiri chojkila gite. Napu arigá simírasa, buwélimala ju ʼwe yati gatémala aʼboi, kilí mochiga tabilé ayoga ʼlige pe aʼbopi.
Nobi, ¿churigá gatémala alué tábiri ʼwe enátiri, napurigá bilé ralámuli chigoga o waʼlú ʼyégali raʼíchiga uchechi bilé ralámuli? (leériwa Mateo 18:15-17). Esusi anile bakiá tábiri netémala.
Raʼíchiga napu nígame ju naʼáutiame gatémala ju aʼbopi(eʼnewa alué bersíkulo 15).
Tabilé gaténisa, tániwa bilé kérémá oká ermano ʼwe machime alé kongregacionchi apirigá simela mué si raʼichámala (eʼnewa alué bersíkulo 16).
Napu netesa ye ʼlige tabilé gatele ʼliko raʼichámala bilé bajchá jágame si alé kongregacionchi (eʼnewa alué bersíkulo 17).
Tabilé nabí oʼtobárime ju bilé ermano alé tribunal eʼwélala si napugiti ramué netéasa ye najsibúrame ju, alué ralámuli ʼwe chátiri raʼichárime nímala Onorúgame rewalá abiena alué kongregación (1 Corintios 6:1-8). Nerú jaré tábiri apirigá gatémala alué eʼwélala: napu rojáname alué newíkame, napu ju chieri nesémala alué ʼkúchila, chekí enomí nejímala alué oʼnola napu nígame nímala alué ʼkúchila, chekí najtétimala alé seguro napu aʼboi resí ʼlachi, napu animela ju mué elale nóchili ʼma ʼyérale ʼlige napu mué tachiri aʼrémala mué rejimala. Napu bilé kristiano gaténilisaká ye tábiri ʼwe kilí, simigá alué eʼwélala si, tabilé chátiri ju, tabilé sayega ju napu aní alué Biblia.
Abiena, napu bilé kristiano anisá alué eʼwélala napu ʼwe cha ʼsile bilé ralámuli —kerékó nijrápale, netele nejtome bilé reʼmalí si, wejpisole, chigole o meʼale chechi bilé ralámuli— arigá eʼwagá ajtí napu aní alué Biblia.
a A’lige 455 a.e.c. aminá bamí 1 a.e.c. ju 454 bamí. A’lige bamí 1 a.e.c. aminál 1 e.c. bilé bamí ju, napugiti tabilé nerú bamí cero. A’lige bamí 1 e.c. aminá 29 e.c. 28 bamí ju. ʼLa ramué sumáriwa ye baikiá número —454, 1 ʼlige 28—, suwábaga tétiria 483 bamí ju.