Kuo Fakatoputapuʻi Kimoutolu
“Kuo fakamaʻa kimoutolu, . . . kuo fakatopu- tapuʻi kimoutolu.”—1 KOL. 6:11.
1. Ko e hā naʻe sio ki ai ʻa Nehemaia ʻi heʻene foki ki Selusalemá? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)
ʻOKU ʻohovale ʻa e kakai ʻo Selusalemá. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻOku fakaʻatā ha tokotaha-fakafepaki ʻiloa kia Sihova ke nofo ʻi ha loki ʻi he temipalé. ʻOku ʻikai ke kei fai ʻe he kau Līvaí ʻenau ngāue naʻe vaheʻi angé. ʻI he ʻikai ke fakamuʻomuʻa ʻa Sihová, ʻoku fefakatauʻaki ʻa e kau mātuʻá ʻi he ʻaho Sāpaté. Pea ko e kau ʻIsileli tokolahi kuo nau mali mo e kau fefine mei he ngaahi puleʻanga kehé. Ko e niʻihi pē eni ʻo e ngaahi palopalema ʻoku sio ki ai ʻa Nehemaia ʻi heʻene foki ki Selusalemá.—Nehe. 13:6.
2. Ko e hā ko ha puleʻanga toputapu ai ʻa ʻIsileli?
2 ʻI he taʻu ʻe taha afe nai ki muʻá, naʻe loto-lelei ʻa e kau ʻIsilelí ke talangofua kia Sihova. Naʻa nau pehē: “Ko e meʻa kotoa kuo folofola ki ai ʻe Sihova te mau fai.” (ʻEki. 24:3) Naʻe fili kinautolu ʻe he ʻOtuá ke hoko ko ʻene kakai peá ne loto ke nau hoko ʻo toputapu pea mavahe mei he ngaahi puleʻanga kehé. Ko ha monū lahi eni! ʻI he taʻu ʻe 40 ki mui aí, naʻe fakamanatu ʻe Mōsese kia kinautolu: “Ko e kakai koe ʻoku ke tapu kia Sihova ko ho ʻOtua: kuo fili koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua ke mou hoko ko ʻene koloa kanokato ʻi he kakai kotoa ʻoku ʻi he funga ʻo mamani.”—Teu. 7:6.
3. Ko e hā naʻe hoko ki he lotu moʻoní ʻi he taimi naʻe fai ai ʻe Nehemaia ʻa ʻene fononga hono ua ki Selusalemá?
3 Ko e meʻa fakamamahí, naʻe ʻikai ke fai ʻe he puleʻanga ʻIsilelí ʻa e meʻa naʻa nau palōmesi ke faí. Naʻe ʻi ai maʻu pē ha niʻihi tāutaha naʻa nau tauhi ki he ʻOtuá, ka ko e tokolahi taha ʻo e kau Siú naʻe ʻikai te nau loto-lelei ke talangofua kia Sihova pea fakangalingali pē naʻa nau toputapu. Naʻe fai ʻe Nehemaia ha fononga hono ua ki Selusalema ʻi ha taʻu ʻe 100 nai hili ʻa e foki ha toenga ke toe langa ʻa e koló. Naʻa nau loto ke toe langa ia koeʻuhí kae malava ke nau toe lotu kia Sihova. Ka ʻi he taimi naʻe fai ai ʻe Nehemaia ʻa e fononga hono ua ko ení, naʻe ʻikai ke kei muʻomuʻa ʻa e lotu moʻoní ia ʻi he moʻui ʻa e kau Siú.
4. ʻE lava fēfē ke tau nofoʻaki toputapu mo fakahōifua kia Sihova?
4 ʻI he hangē ko e kau ʻIsilelí, ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová kuo fakatoputapuʻi ʻe he ʻOtuá. Fakatouʻosi ʻa e kau Kalisitiane paní mo e “fuʻu kakai lahi” ʻoku nau toputapu pea nau tauhi pē kia Sihova. (Fkh. 7:9, 14, 15; 1 Kol. 6:11) Naʻe mole mei he kau ʻIsilelí honau vahaʻangatae mo Sihová koeʻuhí naʻe ʻikai te nau nofoʻaki toputapu. ʻOku ʻikai ke tau loto ke hoko ha meʻa pehē kia kitautolu. Ko ia ʻe lava fēfē ke tau nofoʻaki toputapu mo fakahōifua kia Sihova? ʻOku akoʻi mai kia kitautolu ʻi he Nehemaia vahe 13 ʻa e founga ʻe fā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau fai ai ení. Ko e (1) fakaʻehiʻehi mei he feohi koví; (2) poupouʻi ʻa e ngāue ʻa Sihová; (3) fakamuʻomuʻa ʻa e ngāue ʻa Sihová; mo e (4) maluʻi hotau fakaʻilonga ko e Kalisitiané. Tau lāulea he taimí ni ki he ngaahi founga taki taha ko ení.
FAKAʻEHIʻEHI MEI HE FEOHI KOVÍ
Naʻe fakahaaʻi fēfē ʻe Nehemaia naʻá ne mateaki kia Sihová? (Sio ki he palakalafi 5, 6)
5, 6. Ko hai ʻa ʻEliasipi mo Topaia? Ko e hā nai naʻe ʻoange ai ʻe ʻEliasipi kia Topaia ha feituʻu ʻi he temipalé?
5 Lau ʻa e Nehemaia 13:4-9. ʻOku ʻātakaiʻi kitautolu ʻe he ngaahi tākiekina kovi ʻa ia ʻe lava ke ne ʻai kitautolu ke taʻetoputapu, pe taʻemaʻa. ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú kia kitautolu fekauʻaki mo e Taulaʻeiki Lahi ko ʻEliasipí mo ha tangata ko Topaia, ʻa ia ko ha tokotaha ʻĀmoni ngalingali naʻe ngāue ki he tuʻi Pēsiá. Naʻe feinga ʻa Topaia mo hono ngaahi kaungāmeʻá ke ʻai ʻa Nehemaia ke taʻofi ʻene toe langa ʻa e ngaahi ʻā ʻo Selusalemá. (Nehe. 2:10) Naʻe fepaki ia mo e Lao ʻa e ʻOtuá ke fakaʻatā ʻa e kau ʻĀmoní ke nau haʻu ki ha feituʻu ʻo e temipalé. (Teu. 23:3) Ko ia ko e hā ʻe ʻoange ai ʻe he taulaʻeiki lahí ki ha tangata pehē hangē ko Topaiá ha feituʻu ʻi ha loki ʻi he temipalé?
6 ʻOku ʻi ai ʻa e ʻuhinga ʻe tolu: ʻUluakí, ko ʻEliasipí ko ha kaungāmeʻa ʻo Topaia. Uá, Ko Topaia mo hono fohá ʻa Sihohanani naʻá na mali ki he ongo fefine Siu, pea naʻe leaʻaki ʻe he kau Siu tokolahi ʻa e ngaahi meʻa lelei fekauʻaki mo Topaia. (Nehe. 6:17-19) Tolú, ko Topaiá ko ha kaungāmeʻa ofi ia ʻo Sanipalate, ko e kōvana ʻo Samēliá, ʻa ia ko ha mēmipa ia ʻo e fāmili ʻo e Taulaʻeiki Lahi ko ʻEliasipí. Ko e ʻofefine ʻo Sanipalaté naʻe mali ia mo e taha ʻo e ngaahi mokopuna ʻo ʻEliasipí. (Nehe. 13:28) Ko e ngaahi fehokotakinga kotoa ko ení ʻokú ne fakamatalaʻi nai ʻa e ʻuhinga naʻe fakaʻatā ai ʻe ʻEliasipi ʻa Topaia ke ne tala ange kiate ia ʻa e meʻa ke faí neongo ko Topaiá naʻe ʻikai ko ha ʻIsileli pea naʻe fakafepaki ki he ngāue ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. Ka naʻe fakahāhā ʻe Nehemaia ʻa e mateaki kia Sihova ʻaki hono laku ki tuʻa ʻa e ngaʻotoʻota kotoa ʻa Topaiá mei he lokí.
7. ʻOku anga-fēfē hono fakapapauʻi ʻe he kakai kotoa ʻa e ʻOtuá, kau ai mo e kau mātuʻá, ke nau nofoʻaki toputapú?
7 Ko e kakai fakatapui kitautolu ʻa e ʻOtuá, ko ia ko ʻetau mateaki kia Sihová kuo pau ke muʻomuʻa ia ʻi heʻetau moʻuí. Ka, ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻe fakataueleʻi nai kitautolu ke tukunoaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú koeʻuhí ʻoku tau loto ke mateaki ki hotau fāmilí. Ka ʻo kapau ʻoku ʻikai ke tau moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú, ʻe kamata ke vakai mai ʻa Sihova kia kitautolu ʻoku tau taʻetoputapu. ʻOku fai ʻe he kau mātuʻa Kalisitiané ʻa e ngaahi filí ʻo makatuʻunga ʻi he fakakaukau ʻa Sihová, ʻo ʻikai makatuʻunga ʻi heʻenau ngaahi fakakaukaú tonu pe ngaahi ongoʻi ki he niʻihi kehé. (1 Tīm. 5:21) ʻOku tokanga ʻa e kau mātuʻá ke ʻoua ʻaupito te nau fai ha meʻa ʻe ʻai ai kinautolu ke nau maumauʻi honau vahaʻangatae mo e ʻOtuá.—1 Tīm. 2:8.
8. Ko e hā ʻoku totonu ke tau manatuʻi fekauʻaki mo ʻetau feohí?
8 ʻOua ʻaupito ʻe ngalo “ko e ngaahi feohi koví ʻokú ne maumauʻi ʻa e ngaahi anga ʻoku leleí.” (1 Kol. 15:33) Naʻa mo e niʻihi hotau ngaahi kāingá ʻe lava ke nau hoko ko e feohi kovi, ʻa ia te nau tākiekina nai kitautolu ke fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku kovi. ʻI he taimi ʻe taha, ko e Taulaʻeiki Lahi ko ʻEliasipí ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ia pea naʻá ne ngāue mo Nehemaia ke toe langa ʻa e ngaahi ʻā ʻo Selusalemá. (Nehe. 3:1) Ka ko Topaia mo e niʻihi kehé naʻa nau hoko ko e kau feohi kovi kia ʻEliasipi. Naʻa nau tākiekina ia ke fai ʻa e ngaahi meʻa naʻe kovi, pea naʻe ʻai ai ia ke ne taʻetoputapu. ʻOku fiemaʻu ke tau feohi mo e kakai ʻoku nau fakalototoʻaʻi kitautolu ke fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku leleí, hangē ko hono lau ʻa e Tohi Tapú, maʻu ʻa e ngaahi fakatahá, mo e ʻalu ʻi he ngāue fakamalangá. ʻE lava ke tau houngaʻia lahi ʻi he taimi ʻoku fakalototoʻaʻi ai kitautolu ʻe he ngaahi mēmipa hotau fāmilí ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú.
POUPOUʻI ʻA E NGĀUE ʻA SIHOVÁ
9. Ko e hā ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi he temipalé? Ko e hā naʻe fai ʻe Nehemaia ke fakaleleiʻi ʻa e meʻa naʻe hokó?
9 Lau ʻa e Nehemaia 13:10-13. Naʻe ʻikai ke fai ʻe he kau Līvaí ʻenau ngāue naʻe vaheʻi ange ʻi he temipalé. Ko e hā hono ʻuhingá? Naʻe siʻisiʻi ʻaupito ʻa e paʻanga naʻe foaki ʻe he kakaí ki he temipalé, ko ia naʻe pau ke ngāue ʻa e kau Līvaí ʻi heʻenau ngoué tonu ke tauhiʻaki honau ngaahi fāmilí. Pea ko e kau pule naʻe vaheʻi ke nau tānaki ʻa e tukuhau-hongofulú naʻe ʻikai te nau tānaki ia pe ʻikai ʻave ia ki he temipalé. (Nehe. 12:44) Naʻe fakapapauʻi ʻe Nehemaia ko e ngaahi tokoni ko ení naʻe tānaki, pea naʻá ne fakanofo ʻa e kau tangata faitōnunga ke nau ʻave ʻa e tukuhau-hongofulú ki he kau Līvaí.
10, 11. ʻE lava fēfē ke tau poupouʻi ʻa e lotu moʻoní?
10 Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he fakamatala ko ení? Ko ha monū ia ke ngāueʻaki ʻetau ngaahi koloá pe ngaahi meʻa mahuʻingá ke poupouʻi ʻa e ngāue ʻa Sihová. (Pal. 3:9) ʻI he taimi ʻoku tau fai ai ʻa e ngaahi tokoni peheé, ʻoku tau fakafoki ai kia Sihova ʻa e meʻa pē ʻaʻaná. (1 Kal. 29:14-16) Te tau fakakaukau nai koeʻuhi ʻoku tau maʻu ʻa e meʻa siʻisiʻi ke foaki, ko ʻetau ngaahi tokoní ʻoku fuʻu siʻisiʻi ia ke fakalāngilangiʻiʻaki ʻa Sihova. Ka ʻo kapau ʻoku tau loto-lelei ke foaki, ʻokú ne fiefia ke tali ʻetau meʻaʻofá.—2 Kol. 8:12.
11 ʻI he ngaahi taʻu lahi, ko e fāmili ʻe taha naʻe ʻi ai ʻa e fānau ʻe toko valu, naʻa nau fakaafeʻi ha ongo meʻa mali tāimuʻa makehe taʻumotuʻa, ke nau kai fakataha ʻo tuʻo taha ʻi he uike taki taha. Naʻe faʻa pehē ʻe he fineʻeikí koeʻuhí naʻá ne ʻosi kuki ki he toko hongofulu, ʻe ʻikai faingataʻa ia ke kuki ki ha toko ua kehe. ʻOku hā ngali ko ha meʻa siʻisiʻi nai eni, ka ko e ongo tāimuʻa ko iá naʻá na houngaʻia ʻaupito! Naʻe toe tokoniʻi ʻe he ongo tāimuʻá ʻa e fāmilí ʻaki hono talanoa ange ʻa e ngaahi hokosia lelei pea fakalototoʻaʻi ʻa e fānaú ke nau fakalakalaka ʻi he moʻoní. Ki mui ai, naʻe kamata ngāue taimi-kakato ʻa e fānaú kotoa.
12. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻoku fokotuʻu ʻe he kau mātuʻá mo e kau sevāniti fakafaifekaú?
12 Ko e fakamatala fekauʻaki mo Nehemaiá ʻoku toe akoʻi mai ai kia kitautolu ko e kau mātuʻá mo e kau sevāniti fakafaifekaú ʻoku totonu ke nau hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻi he lotu kia Sihová. ʻOku tokoniʻi ai heni ʻa e niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá. Ko e ʻapositolo ko Paulá ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ia ki he fakatahaʻangá. Naʻá ne poupouʻi ʻa e lotu moʻoní pea fokotuʻu atu ʻa e ngaahi founga ʻe lava ai ʻe he Kalisitiane taki taha ke palani tokamuʻa ke fai ha ngaahi tokoni.—1 Kol. 16:1-3; 2 Kol. 9:5-7.
FAKAMUʻOMUʻA ʻA SIHOVA
13. Ko e hā naʻe fai ʻe he kau Siu ʻe niʻihi ʻi he Sāpaté?
13 Lau ʻa e Nehemaia 13:15-21. Kapau te tau ngāueʻaki ha fuʻu taimi lahi ke fakakaukau ai fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakamatelié pea ngāue ke maʻu mai ia, ʻe lava ke mole meia kitautolu hotau vahaʻangatae mo Sihová. ʻOku fakamatala ʻa e ʻEkisoto 31:13 ʻo pehē naʻe pau ki he kau ʻIsilelí ke nau ngāueʻaki ʻa e Sāpate fakauiké ko ha taimi ia ke manatuʻi ai honau vahaʻangatae mo Sihová ʻi he tuʻunga ko ʻene kakai mavahe mo toputapu. Naʻe tala ki he kau Siú ke nau ngāueʻaki ʻa e ʻaho Sāpaté ke lotu ai mo honau ngaahi fāmilí, mo fakalaulauloto ki he Lao ʻa e ʻOtuá. Ka ko e niʻihi ʻo e kau ʻIsileli ʻi he taimi ʻo Nehemaiá naʻa nau ngāueʻaki ʻa e ʻaho Sāpaté ke fefakatauʻaki ai, ʻo hangē pē ko ʻenau ngāueʻaki ʻa e ngaahi ʻaho kehe ʻo e uiké. Ko ia naʻe tuli ʻe Nehemaia mei he koló ʻa e kau mēsianiti mulí pea tāpuni ʻa e ngaahi matapaá ki muʻa ʻi he kamata ʻa e Sāpaté.
14, 15. (a) Ko e hā ʻe lava ke hoko kapau ʻoku tau fakamoleki ʻa e fuʻu taimi lahi ʻi he feinga ke fakatupu paʻangá? (e) ʻE lava fēfē ke tau hū ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻOtuá?
14 Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei hení? Ko e lēsoni ʻe taha ʻoku ʻikai totonu ke fakaleluʻi kitautolu pea fakamoleki ha taimi lahi ʻi he feinga ke fakatupu paʻangá. ʻE lava ke fakaleluʻi kitautolu ʻe heʻetau ngāué, tautautefito kapau ʻoku tau fiefia ai. Kae manatuʻi naʻe pehē ʻe Sīsū heʻikai lava ke tau ngāue fakatamaioʻeiki ki ha ʻeiki ʻe toko ua. (Lau ʻa e Mātiu 6:24.) Naʻe mei lava ʻe Nehemaia ke maʻu ha fuʻu paʻanga lahi, pea naʻe mei lava ke ne ngāueʻaki hono taimí ke fefakatauʻaki ai mo e kau Tāiá mo e kau mēsianiti kehé. Ka ko e hā naʻá ne faí? (Nehe. 5:14-18) Naʻá ne ngāue mālohi ke tokoni ki hono fanga tokouá pea ke ʻoatu ʻa e lāngilangí ki he huafa ʻo Sihová. ʻI he founga tatau, ko e kau mātuʻa Kalisitiané mo e kau sevāniti fakafaifekaú ʻoku nau fakamoleki honau taimí mo e iví ʻi hono tokoniʻi ʻa e fakatahaʻangá. ʻOku ʻofeina kinautolu ʻe he kau mēmipa ʻo e fakatahaʻangá koeʻuhí ko e meʻá ni. Ko hono olá, ʻoku feʻofaʻaki ai e kakai ʻa e ʻOtuá, femelinoʻaki, pea ongoʻi malu.—ʻIsi. 34:25, 28.
15 ʻOku ʻikai fiemaʻu ki he kau Kalisitiané ke nau tauhi ʻa e ʻaho Sāpaté ʻi he uike taki taha. Ka naʻe pehē ʻe Paula “ʻoku kei ʻi ai ʻa e mālōlō faka-Sāpate maʻá e kakai ʻa e ʻOtuá.” Naʻá ne tānaki mai: “Ko e tangata kuó ne hū ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻOtuá kuó ne mālōlō foki mei heʻene ngaahi ngāue ʻaʻaná.” (Hep. 4:9, 10) ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ʻe lava ke tau “mālōlō faka-Sāpate,” ʻa ia ko e hū “ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻOtuá,” ʻaki ʻa e talangofua kia Sihova pea ngāue ke poupouʻi ʻene taumuʻá. ʻOkú ke fakamuʻomuʻa mo ho fāmilí ʻa Sihova ʻi hoʻomou moʻuí ʻaki hono fai ʻa e lotu fakafāmilí, maʻu ʻa e ngaahi fakatahá, mo ʻalu ʻi he ngāue fakamalangá? Ko ʻetau pule ngāué pe ko e kakai ʻoku tau ngāue fakataha mo iá heʻikai nai ke nau fakakaukau ko e ngaahi meʻa ko ení ʻoku mahuʻinga. Ko ia kuo pau nai ke tau tuʻu maʻu pea fakamahinoʻi kia kinautolu ko e ngāue ʻa Sihová ʻa e ngāue mahuʻinga taha kia kitautolú. ʻOku meimei tatau eni mo e meʻa naʻe fai ʻe Nehemaia ʻi he taimi naʻá ne tuli ai ʻa e kau Tāiá pea tāpuni ʻa e ngaahi matapā ʻo e koló. Naʻá ne fakamuʻomuʻa ʻa Sihova. Koeʻuhí ko e kakai mavahe mo toputapu kitautolu ʻa e ʻOtuá, ʻoku fiemaʻu ke tau ʻeke hifo, ‘ʻOku ou fakahaaʻi ʻi he founga ʻoku ou moʻui aí ʻoku ou fakamuʻomuʻa ʻa Sihova?’—Māt. 6:33.
MALUʻI HO FAKAʻILONGA KO E KALISITIANÉ
16. Naʻe anga-fēfē ʻa e ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa e kau ʻIsileli ʻi he ʻaho ʻo Nehemaiá ʻo mei mole ai honau fakaʻilonga ʻi he tuʻunga ko e kakai mavahe mo toputapu ʻa e ʻOtuá?
16 Lau ʻa e Nehemaia 13:23-27. ʻI he ʻaho ʻo Nehemaiá, ko e kau tangata ʻIsilelí naʻa nau mali mo e kau fefine muli. Ko e ʻuluaki taimi naʻe ʻi Selusalema ai ʻa Nehemaiá, ko e kau mātuʻá kotoa naʻa nau fakamoʻoni ʻi ha tohi aleapau pea palōmesi ai ʻe ʻikai te nau mali mo e kau fefine mulí. (Nehe. 9:38; 10:30) Kae lolotonga ʻene ʻaʻahi hono ua ki Selusalemá, naʻe ʻiloʻi ai ʻe Nehemaia naʻe mali ʻa e kau tangata Siú mo e kau fefine mulí pea mei mole ai honau fakaʻilonga ʻi he tuʻunga ko e kakai mavahe mo toputapu ʻa e ʻOtuá. Ko e fānau ʻa e kau fefine muli ko ení ʻoku ʻikai lava ke nau lautohi pe lea faka-Hepelū. ʻI he tupu ʻo lalahi ʻa e fānau ko iá, te nau fakakaukau kia kinautolu ko e kau ʻIsileli? Pe te nau fakakaukau kia kinautolu ko e kau muli, ʻa ia ko e kau ʻAsitoti, kau ʻĀmoni, pe kau Mōape? Kapau heʻikai malava ke nau mahinoʻi ʻa e lea faka-Hepeluú, ngalingali heʻikai malava ke nau mahinoʻi ʻa e Lao ʻa e ʻOtuá. ʻE faingataʻa kia kinautolu ke ʻiloʻi ʻa Sihova kae lava ke nau fili ke tauhi kiate ia kae ʻikai ki he ngaahi ʻotua loi ʻoku lotu ki ai ʻenau ngaahi faʻeé. Naʻe vave ʻa e ngāue ʻa Nehemaia ke maluʻi ʻa e fakaʻilonga ʻo e kau ʻIsilelí.—Nehe. 13:28.
Tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo Sihova (Sio ki he palakalafi 17, 18)
17. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau fānaú ke ʻi ai honau vahaʻangatae tonu mo Sihova?
17 ʻOku fiemaʻu ke tau fai ha ngāue ke tokoniʻi ʻetau fānaú ke maʻu ha fakaʻilonga faka-Kalisitiane. Ngaahi mātuʻa, ʻeke hifo kia kimoutolu, ‘ʻOku lelei fēfē ʻa e leaʻaki ʻe heʻeku fānaú “ʻa e lea maa,” ʻa ia, ʻoku lelei fēfē ʻenau mahinoʻi ʻa e moʻoni Fakatohitapú pea ʻoku lahi fēfē ʻenau talanoa fekauʻaki mo iá? (Sēf. 3:9, PM) ʻOku hā mei he meʻa ʻoku talanoaʻaki ʻe heʻeku fānaú ʻoku tākiekina kinautolu ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá? Pe ʻoku tākiekina kinautolu ʻe he laumālie ʻo e māmaní?’ ʻOua ʻe hoko ʻo loto-siʻi vave kapau ʻokú ke sio ʻoku fiemaʻu ki hoʻo fānaú ke fakatonutonu. ʻOku fiemaʻu ʻa e taimi ke ako ai ki ha lea, tautautefito ki he taimi ʻoku lahi ai ʻa e ngaahi fakahohaʻá. ʻOku feinga ʻa e māmaní ke tenge hoʻo fānaú ke nau talangataʻa ki he ʻOtuá. Ko ia anga-kātaki, pea ngāueʻaki hoʻo lotu fakafāmilí mo e ngaahi faingamālie kehé ke tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo Sihova. (Teu. 6:6-9) Fakamanatu kia kinautolu ʻa e ʻuhinga ʻoku lelei ai ke tau hoko ʻo kehe mei he māmani ʻo Sētané. (Sione 17:15-17) Pea fai ʻa e meʻa kotoa te ke malavá ke aʻu ki honau lotó.
18. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi ʻe he ngaahi mātuʻa Kalisitiané ʻenau fānaú ke fakalakalaka koeʻuhí ke nau fili ke fakatapui kinautolu kia Sihová?
18 Kuo pau ke fai ʻe he fānaú ʻa e fili pē ʻanautolu pe te nau tauhi ki he ʻOtuá pe ʻikai. Ka ʻi he tuʻunga ko e ngaahi mātuʻá ʻe lava ke mou tokoniʻi kinautolu ʻi he ngaahi founga lahi. ʻOku fiemaʻu ke mou hoko ko e faʻifaʻitakiʻanga lelei, fakamatalaʻi mahino ʻa e tōʻonga ʻoku taʻefakahōifuá, pea tokoniʻi kinautolu ke nau mahinoʻi ʻa e ngaahi nunuʻa ʻe lava ke hoko mei he ngaahi fili koví. Ngaahi mātuʻa, ʻoku fiemaʻu kimoutolu ʻe hoʻomou fānaú ke tokoniʻi kinautolu ke fakatupulekina honau fakaʻilonga faka-Kalisitiané. Ko kimoutolu ʻa e faʻahinga lelei taha ke tokoniʻi kinautolu ke fakalakalaka koeʻuhí ke nau fili ke fakatapui kinautolu kia Sihova. ʻOku fiemaʻu kia kitautolu kotoa ke maluʻi hotau fakaʻilonga faka-Kalisitiané, ʻa ia ko e moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá pea hoko ko e faʻahinga tokotaha ʻokú ne loto ke tau hoko ki aí.—Fkh. 3:4, 5; 16:15.
ʻE ‘MANATUʻI LELEI KITAUTOLU’ ʻE SIHOVA
19, 20. Ko e hā ʻe lava ke tau fai koeʻuhí kae ‘manatuʻi lelei kitautolu’ ʻe Sihova?
19 ʻOku fakamatala ʻa e palōfita ko Malakaí ʻo pehē ʻoku manatuʻi ʻe Sihova ʻa e ‘kakai ʻoku ʻapasia kiate Iá, mo tokaʻi Hono huafa’ pea te Ne ʻai honau hingoá ʻi he “tohi fakamanatu.” (Mal. 3:16, 17) ʻE ʻikai ʻaupito ngalo ʻi he ʻOtuá ʻa e faʻahinga ʻoku ʻapasia kiate iá mo e faʻahinga ʻoku ʻofa ʻi hono huafá.—Hep. 6:10.
20 Naʻe lotu ʻa Nehemaia: “E hoku Otua, ke ke manatuʻi au, keu lelei ai.” (Nehe. 13:31 [13:30], PM) Naʻá ne loto ke manatuʻi ʻe Sihova ʻa e anga ʻo ʻene tauhi kiate Iá. ʻE manatuʻi foki kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻi heʻene tohi fakamanatú ʻo kapau ʻoku tau fakaʻehiʻehi mei he feohi koví, poupouʻi ʻa e ngāue ʻa Sihová, fakamuʻomuʻa ia ʻi heʻetau moʻuí, pea maluʻi hotau fakaʻilonga faka-Kalisitiané. Kuo pau ke tau ‘hanganaki siviʻi kitautolu pe ʻoku tau ʻi he tuí.’ (2 Kol. 13:5) Kapau ʻoku tau fai hotau lelei tahá ke nofoʻaki hoko ko e konga ʻo e kakai mavahe mo toputapu ʻa Sihová, te ne ‘manatuʻi lelei kitautolu.’