TALANOA KI HE MOʻUÍ
Naʻá Ma Hokosia ʻa e ʻOfa Maʻataʻatā ʻa e ʻOtuá ʻi he Ngaahi Founga Kehekehe
ʻI HONO tuʻunga ko ha talavou naʻe ʻofa ki he ʻOtuá, ko ʻeku tamaí ko Arthur, naʻá ne loto ke hoko ko ha faifekau Metotisi. Ka naʻe liliu ʻene fakakaukaú ʻi he taimi naʻá ne lau ai ha tohi mei he Kau Ako Tohi Tapú pea kamata ke ne feohi mo kinautolu. ʻI he 1914, ʻi he taimi naʻe taʻu 17 ai ʻa ʻeku tamaí, naʻá ne papitaiso. Lolotonga ʻa e Tau I ʻa Māmaní, naʻe fekauʻi ia ke ne kau ʻi he sōtiá, ka naʻá ne fakafisi ke kau ʻi he taú. Ko ia naʻe tautea ngāue pōpula ai ia ki he māhina ʻe hongofulu ʻi he ʻApi Pōpula Kingston ʻi Ontario, Kānata. Hili hono tukuange ia mei he pilīsoné, naʻá ne hoko ko ha kolopota, hangē ko ia naʻe uiʻaki ʻa e kau tāimuʻá ʻi he taimi ko iá.
ʻI he 1926, naʻe mali ai ʻa ʻeku tamaí mo Hazel Wilkinson. Naʻe ako ʻe he faʻē ʻa Hazel ʻa e moʻoní ʻi he 1908. Naʻe fāʻeleʻi au ʻi he ʻaho 24 ʻo ʻEpeleli, 1931, ko e fika ua au ʻi he fānau ʻe toko fā. Naʻe ʻofa mo fakaʻapaʻapaʻi ʻe heʻeku tamaí ʻa e Tohi Tapú, pea naʻá ne akoʻi kimautolu ke mau fai ʻa e meʻa tatau. Ko e lotu kia Sihová ʻa e meʻa mahuʻinga taha ʻi heʻemau moʻuí. Naʻa mau malanga maʻu pē mei he fale ki he fale ʻi he tuʻunga ko ha fāmili.—Ngā. 20:20.
ʻI HE HANGĒ KO ʻEKU TAMAÍ, NAʻÁ KU HANGANAKI TUʻU-ʻATĀ MO NGĀUE TĀIMUʻA
Naʻe kamata ʻi he 1939 ʻa e Tau II ʻa Māmaní. ʻI he taʻu hono hokó naʻe tapui ai ʻa e ngāue ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Kānata. Ko e fānau akó naʻe pau ke nau salute ki he fuká mo hivaʻi ʻa e hiva fakafonuá ʻi honau ngaahi loki akó. Naʻe faʻa fakaʻatā au mo hoku tuofefiné ko Dorothy ʻe he kau faiakó ke ma hū ki tuʻa mei he lokí lolotonga hono fai ʻa e meʻa ko ení. Ka ʻi he ʻaho ʻe taha, naʻe feinga ai ʻeku faiakó ke ʻai au ke u mā ʻaki ʻene pehē ko aú ko e vaipalo. ʻI he tuku ʻa e akó, naʻe ʻohofi mo tuki ai au ʻo u tō ki lalo ʻe hoku kaungāako ʻe niʻihi. Naʻe ʻai ʻe he meʻá ni ke u toe fakapapauʻi ange ai pē ke “talangofua ki he ʻOtuá ko e pulé ia kae ʻikai ki he tangatá.”—Ngā 5:29.
ʻI Siulai 1942 ʻi heʻeku taʻu 11, naʻá ku papitaiso ai ʻi ha tangikē vai ʻi ha faama. Naʻá ku fiefia ʻi he tāimuʻa he taimi mālōloó ʻi ha taimi pē naʻá ku ʻatā ai mei he akó. ʻOku tau ui eni he ʻahó ni ko e tāimuʻa tokoní. ʻI he taʻu ʻe taha naʻá ku malava ai ʻo ʻalu mo e fanga tokoua kehe ʻe toko tolu ki he fakatokelau ʻo Ontario, ʻa ia naʻa mau malanga ai ki ha kau tā ʻakau.
ʻI he ʻaho 1 ʻo Mē, 1949, naʻá ku kamata tāimuʻa tuʻumaʻu ai. Naʻe fakaafeʻi ai au ke u tokoni ki he ngāue langa ʻi he vaʻa ʻi Kānatá pea hoko ki mui ai ko ha mēmipa ʻo e fāmili Pēteli ʻi Kānatá. Naʻe vaheʻi au ki he fale pulusí, ʻa ia naʻá ku ako ai ʻa e founga ke ngāue ai ʻi he mīsini pulusi motuʻa. ʻOku ou manatuʻi ʻa ʻeku ngāue ʻi he pō kakato ʻi ha ngaahi uike ʻi he tokoni ki hono pulusi ha tuleki fekauʻaki mo e fakatangaʻi ʻo e kakai ʻa Sihová ʻi Kānatá.
Ki mui ai, naʻá ku ngāue ʻi he Potungāue Ngāué. Naʻe vaheʻi au ke u fakaʻekeʻeke ʻa e kau tāimuʻa naʻe teu ke nau ngāue ʻi Quebec, ʻa ia naʻe ʻi ai ha fakatanga kakaha. Ko e taha ʻo e kau tāimuʻa ko ení ko Mary Zazula mei Edmonton, Alberta. Ko ʻene ongo mātuʻá ko e ongo mēmipa ʻo e Siasi ʻOfotokisií. ʻI he taimi naʻe fakafisi ai ʻa Mary mo hono tuongaʻane lahí ke tuku ʻena ako Tohi Tapú, naʻe tuli kinaua ʻe heʻena ongo mātuʻá mei honau ʻapí. Naʻe papitaiso ʻa Mary mo hono tuongaʻané ʻi Sune 1951, pea ʻi he māhina ʻe ono ki mui ai naʻá na kamata ke tāimuʻa. Lolotonga ʻa e fakaʻekeʻeké, naʻe lava ke u ʻiloʻi ai naʻe ʻofa lahi ʻaupito ʻa Mary kia Sihova. ʻOku ou manatuʻi ʻa ʻeku fakakaukau ko e taʻahine ia te u saiʻia ke mali mo iá. ʻI he māhina ʻe hiva ki mui ai, naʻá ma mali—ʻi he ʻaho 30 ʻo Sanuali, 1954. ʻI ha uike ʻe taha hili ʻema malí, naʻe fakaafeʻi ai au mo Mary ke ma ako ki he ngāue fakasēketí. ʻI he taʻu ʻe ua hoko atu aí, naʻá ma ngāue fakasēketi ai ʻi he fakatokelau ʻo Ontario.
ʻI he tupulaki ʻa e ngāue fakamalangá ʻi māmani lahí, naʻe fiemaʻu ai ʻa e kau misinale tokolahi ange. Naʻá ku fakakaukau mo Mary kapau naʻe lava ke ma moʻui ʻi he ʻea momoko fakaʻulia ʻo Kānatá ʻi he taimi momokó pea mo e fanga namu fakahohaʻá ʻi he taimi māfaná, ʻe lava ke ma moʻui ʻi ha feituʻu pē. Naʻá ma kau ki he kalasi hono 27 ʻo e Akoʻanga Kiliatí pea maʻu tohi fakamoʻoni ako ʻi Siulai 1956. ʻI Nōvema naʻá ma ʻi homa ʻapi foʻoú ai—ʻi Pelēsila.
NGĀUE FAKAMISINALE ʻI PĒLESILA
ʻI he taimi naʻá ma tūʻuta ai ʻi Pelēsilá, naʻá ma kamata ke ako ʻa e lea faka-Potukalí. ʻUluakí, naʻá ma ako ʻa e ngaahi founga faingofua ke kamata ai ha fetalanoaʻaki. Hokó, naʻá ma ako maʻuloto ha tuʻuaki nounou ʻo e makasiní. Hili iá, naʻá ma ʻalu ʻi he ngāue fakafaifekaú peá ma fetaulaki ai mo ha fefine ʻa ia naʻá ne fakahāhā ʻa e mahuʻingaʻia ʻi heʻema pōpoakí. Naʻá ma fakapapauʻi kapau ʻe fakahāhā ʻe ha tokotaha-ʻapi ha mahuʻingaʻia, te ma lau ki ai ha konga Tohi Tapu ʻo fekauʻaki mo e moʻui ʻi he malumalu ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko ia naʻá ku lau ai ʻa e Fakahā 21:3, 4—pea ʻi he hili iá naʻá ku pongia! Naʻe ʻikai te u anga ki he ʻea vela mo ʻaʻafú. Naʻe hokohoko atu ʻa e hoko ko ha pole kiate au ʻa e velá.
Ko homa vāhenga-ngāue fakamisinalé ko e kolo ko Campos. ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻi ai ʻa e fakatahaʻanga ʻe 15! Ka ʻi heʻema aʻu atu ki aí, naʻe taha pē ʻa e kulupu naʻe tuʻu mavahe ʻi he kolo lahí pea pehē ki ha ʻapi misinale naʻe ʻi ai ʻa e fanga tuofāfine ʻe toko fā: Ko Esther Tracy, Ramona Bauer, Luiza Schwarz, mo Lorraine Brookes (ko Wallen ia he taimi ní). Ko ʻeku ngāue ʻi he ʻapi misinalé ko e tokoni ʻi he foó pea mo e tufi fefie ki he feimeʻakaí. ʻI he pō Mōnite ʻe taha hili ʻemau Ako Taua Leʻo, naʻe mālōlō ai ʻa Mary ʻi ha sofa ʻo ʻolunga ki ha pilo sea. Naʻá ma talanoa ki he meʻa naʻe hoko he ʻaho ko iá. ʻI he tuʻu hake ʻa Mary, naʻe ʻasi hake ha ngata mei he lalo piló! Ko e tokotaha ʻaʻahi taʻeʻamanekina ko ení naʻá ne fakatupunga ha fuʻu hohaʻa peá u toki tāmateʻi ia.
Hili hono ako ʻi he taʻu ʻe taha ʻa e lea faka-Potukalí, naʻá ma kamata ngāue fakasēketi. Naʻá ma ngāue ʻi he ngaahi feituʻu naʻe ʻikai ke ʻi ai ha ʻuhila. Naʻá ma mohe ʻi ha ngaahi fala pea fononga hoosi mo e saliote. ʻI he taimi ʻe taha naʻá ma ʻalu lēlue ai ki ha kiʻi kolo ʻi he ʻotu moʻungá ke lava ʻo ma malanga ai ʻi ha feituʻu mamaʻo. Naʻá ma nofo totongi ai ʻi ha kiʻi loki. Naʻe ʻomi ʻe he ʻōfisi vaʻá ha makasini ʻe 800 ke ma ngāueʻaki ʻi he ngāue fakafaifekaú. Naʻe pau ke ma toutou ʻalu ki he pōsiti ʻōfisí ke ʻomai ʻa e ngaahi puha makasiní.
ʻI he 1962, naʻe fai ai ʻa e Ako Fakafaifekau ʻo e Puleʻangá ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe ʻi he kotoa ʻo Pelēsilá. Naʻe vaheʻi au ʻi he māhina ʻe ono ke fononga toko taha ʻo fai taha taha ʻa e ngaahi akó. Naʻá ku faiako ʻi ha ngaahi kalasi ʻi Manaus, Belém, Fortaleza, Recife, pea mo Salvador. ʻI he taimi naʻá ku ʻi Manaus aí, naʻá ku fokotuʻutuʻu ai ha fakataha-lahi fakavahe ʻi ha fale koniseti ʻiloa. Koeʻuhi ko e ʻuha lahí, naʻe ʻikai lahi ha vai maʻa ke inu, pea naʻe ʻikai te mau maʻu ha feituʻu lelei ke kai ai ʻa e fanga tokouá lolotonga ʻa e fakataha-lahí. Naʻá ku talanoa mo ha ʻōfisa fakakautau peá u fakamatala ange ki ai ʻemau palopalemá. Naʻá ne fokotuʻutuʻu anga-ʻofa ke ʻomai haʻamau vai inu feʻunga ki he kotoa ʻo e fakataha-lahí. Naʻá ne toe fekauʻi foki ha kau sōtia ke nau fokotuʻu ha ongo fuʻu tēniti lalahi, ʻa ia naʻa mau ngāueʻaki ko ha peito mo ha loki kai.
Lolotonga ʻa ʻeku mamaʻó, naʻe faifakamoʻoni ai ʻa Mary ʻi ha feituʻu pisinisi ʻa ia naʻe ʻikai ke mahuʻingaʻia ai ha taha ʻi he talanoa ʻo fekauʻaki mo e Tohi Tapú. Naʻe haʻu ʻa e kakai ʻi aí mei Potukali ki Pelēsila ke ngāue paʻanga. Naʻe ongoʻi loto-siʻi ʻa Mary peá ne pehē ki he niʻihi ʻo hono ngaahi kaumeʻá, “Ko Potukali ʻa e feituʻu fakamuimui taha ʻi māmani te u saiʻia ke nofo aí.” Taimi nounou mei ai, naʻá ma maʻu ha tohi. Ko ha fakaafe ia ke ma ngāue ʻi Potukali, ʻa ia naʻe tapui ai ʻetau ngāue fakamalangá. Naʻe ʻohovale ʻa Mary! Ka naʻá ma tali ʻa e vāhenga-ngāué peá ma hiki ki Potukali.
KO HOMA VĀHENGA-NGĀUE ʻI POTUKALÍ
Naʻá ma aʻu ki Lisbon, Potukali, ʻi ʻAokosi 1964. Naʻe ʻai ʻe he kau polisi fufuú ke faingataʻa ʻaupito ʻa e moʻui ʻa hotau fanga tokoua ʻi aí. Ko ia naʻe hā ngali fakapotopoto kiate kimaua ke ʻoua te ma fetuʻutaki ki he Kau Fakamoʻoni ʻi he feituʻú ʻi he kamatá. Naʻá ma ʻuluaki nofo ʻi ha kiʻi loki totongi. Pea ʻi he maʻu ʻema visá, naʻá ma nofo totongi ai ʻi ha ʻapaatimeni. Hili ʻa e māhina ʻe nima, naʻe malu ai ʻema fetuʻutaki mo e fanga tokoua ʻi he vaʻá. Naʻá ma fiefia ʻaupito ʻi he faifai ange pea malava ke ma ō ki ha fakataha!
Koeʻuhi ko e tapui ʻo ʻetau ngāué, naʻe tāpuni ʻa e ngaahi Fale Fakatahaʻangá pea naʻe fai ʻa e ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá ʻi he ngaahi ʻapi ʻo e fanga tokouá. Naʻe toutou hua honau ngaahi ʻapí ʻe he kau polisí. Naʻe ʻave ʻa hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻe lauingeau ki he ngaahi ʻapi polisí ke fakaʻekeʻeke. Naʻe ngaohikoviʻi kinautolu ʻe he kau polisí pea feinga ke fakamālohiʻi kinautolu ke nau tala ʻa e hingoa ʻo e fanga tokoua fua fatongiá. Ko ia ke femaluʻiʻakí, naʻe ʻikai ke ngāueʻaki ʻe he fanga tokouá honau fakaikú kae ngāueʻaki pē ʻa e hingoa ʻuluakí.
Ko ʻema taumuʻa tefitó ke fakapapauʻi ʻe kei maʻu pē ʻe homa fanga tokouá ʻa e ʻū tohi te ne tokoniʻi kinautolu ke nau kātakí. Naʻe faʻa taipeʻi ʻe Mary ʻa e ngaahi kupu ako Taua Leʻo mo e ʻū tohi kehe ʻi ha faʻahinga pepa makehe. Naʻe ngāueʻaki leva ʻa e pepá ko ha sīpinga ke faʻu mei ai ʻa e ngaahi tatau maʻá e fanga tokouá.
TAUKAPOʻI ʻA E ONGOONGO LELEÍ ʻI HE FAKAMAAUʻANGÁ
ʻI Sune 1966, naʻe fai ha hopo mahuʻinga ʻi Lisbon. Ko e kau mēmipa kotoa ʻe toko 49 ʻo e Fakatahaʻanga Feijó naʻe tukuakiʻi ki hono maʻu ha fakataha taʻefakalao ʻi he ʻapi ʻo ha taha. Ke teuʻi kinautolu ki he hopó, naʻá ku fakangalingali ai ko e loea ʻa ia te u feinga ke fakamoʻoniʻi naʻe halaia ʻa e fanga tokouá. Kae hangē tofu pē ko ia naʻa mau ʻamanekiná, naʻa mau foʻi ʻi he hopó. Ko e fanga tokoua kotoa mo e fanga tuofāfine ʻe toko 49 naʻa nau ʻi he pilīsoné, mei he ʻaho ʻe 45 ki he māhina ʻe nima mo e konga. Ka naʻe hoko ʻa e hopó ko ha fakamoʻoni lahi. Ko hono moʻoní, lolotonga ʻa e hopó, naʻe aʻu ʻo toʻo lea ai ʻemau loeá mei he lea ʻa Kāmelieli ʻi he Tohi Tapú. (Ngā. 5:33-39) ʻI he hili iá, naʻe fakahaaʻi ʻi he ngaahi ongoongo ʻa e mītiá ʻa e hopó. Naʻá ma fiefia ʻaupito ʻi he kamata ke ako Tohi Tapu mo kimaua ʻemau loeá peá ne maʻu ʻa e ngaahi fakatahá.
ʻI Tīsema 1966, naʻe vaheʻi ai au ke hoko ko e ʻovasia he vaʻá pea fakamoleki ai ʻa e taimi lahi ʻi he ngāue ki he ngaahi meʻa fakalaó. Naʻa mau fai ʻa e meʻa kotoa naʻa mau malavá ke fokotuʻu ha ngaahi ʻuhinga fakalao ki he ʻuhinga ʻoku totonu ai ke lotu tauʻatāina ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Potukalí. (Fil. 1:7) Fakaʻosí, ʻi he ʻaho 18 ʻo Tīsema, 1974 naʻe fakaʻatā fakalao ai kimautolu. Ko Tokoua Nathan Knorr mo Frederick Franz naʻá na omi mei he ʻuluʻi ʻapitanga ʻi māmaní ke mau kaungāfiefia fakataha. Naʻa mau maʻu ha fakataha fakangalongataʻa ʻi Oporto mo Lisbon fakataha mo e toko 46,870.
Naʻe toe ʻai ʻe Sihova ke fakalahi atu ʻa e ngāue fakamalangá ki he fanga kiʻi motu ʻa ia naʻe lea faka-Potukali ai ʻa e kakaí, hangē ko e ʻOtu Motu ʻĀsoá, Muitolotolo Vete, Matila pea mo Sao Tome mo Pilinisipe. ʻI he tupulaki ʻa e tokolahi ʻo e Kau Fakamoʻoní ʻi he ngaahi feituʻu ko ení, naʻa mau fiemaʻu ha vaʻa ʻoku lahi angé. Hili hono langá, naʻe fai ai ʻe Tokoua Milton Henschel ʻa e malanga fakatapuí ʻi he ʻaho 23 ʻo ʻEpeleli, 1988. Naʻe kau ki ai ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻe toko 45,522, ʻo kau ki ai ʻa e toko 20 ʻa ia naʻa nau ngāue fakamisinale ʻi Potukali pea naʻa nau foki mai ki he fakatapuí.
NAʻÁ MA AKO MEI HE NGAAHI FAʻIFAʻITAKIʻANGA FAITŌNUNGÁ
ʻI he faai mai ʻa e ngaahi taʻú, kuó u fiefia ai mo Mary ʻi he ako mei he fanga tokoua faitōnungá. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻá ku ngāue ai mo Tokoua Theodore Jaracz ʻi ha ʻaʻahi sone, naʻá ku ako ai ha lēsoni mahuʻinga. Ko e vaʻa naʻá ma ʻaʻahi ki aí naʻe ʻi ai ha palopalema lahi, pea naʻe fai ʻe he Kōmiti Vaʻá ʻa e meʻa kotoa naʻa nau malavá ke tokoni. Naʻa nau ongoʻi kovi ʻi he ʻikai lava ke nau fai ha toe meʻa lahi angé. Ko ia naʻe fakafiemālieʻi kinautolu ʻe Tokoua Jaracz ʻaki ʻene pehē: “Ko e taimi eni ke fakaʻatā ai ʻa e laumālie māʻoniʻoní ke ngāué.” Heʻikai foki ke ngalo ʻiate au ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Tokoua Franz ʻi ha ngaahi taʻu lahi ʻi he taimi naʻá ku ʻaʻahi ai mo Mary ki Brooklyn. Naʻe kole faleʻi ange ha niʻihi ʻo kimautolu, pea naʻá ne tala mai: “Ko ʻeku faleʻí eni: Nofo ʻi he kautaha hāmai ʻa Sihová naʻa mo e ʻi he ngaahi tuʻunga kovi tahá. Ko e kautaha pē eni ʻokú ne fai ʻa e ngāue naʻe fekauʻi ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ke nau faí—ko e malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá!”
Ko hono fai ení kuó ne ʻai au mo Mary ke ma fiefia ʻaupito. ʻOkú ma toe maʻu foki mo e ngaahi manatu melie ʻi hono fai ʻa e ngaahi ʻaʻahi sone ki he ngaahi vaʻa takatakai ʻi he māmaní. Naʻá ma saiʻia ʻi he feʻiloaki mo e kau sevāniti ʻa Sihova ʻi he taʻumotuʻa kehekehe pea fakapapauʻi ange kiate kinautolu ʻoku fakahoungaʻi ʻa ʻenau ngāue kia Sihová. Naʻá ma fakalototoʻaʻi maʻu pē kinautolu ke hokohoko atu ʻenau tauhi kiate iá.
Kuo mahili atu eni mei ai ʻa e ngaahi taʻu lahi, pea ko kimaua fakatouʻosi ʻokú ma taʻu 80 tupu he taimí ni. ʻOku lahi ʻa e mahamahaki ʻa Mary. (2 Kol. 12:9) Pea ʻoku ʻi ai ʻa homa ngaahi ʻahiʻahi kehe. Ka kuo fakaivimālohiʻi ʻe he ngaahi ʻahiʻahi ko ení ʻema tuí pea ʻai kimaua ke ma toe fakapapauʻi ange ke tauhi anga-tonu kia Sihova. ʻI heʻema sio atu ki he ngaahi taʻu ʻo e tauhi kia Sihová, ʻokú ma ʻiloʻi kuó ne tāpuakiʻi kimaua ʻaki ʻa e ʻofa maʻataʻatā ʻi he ngaahi founga lahi.a—Sio ki he fakamatala ʻi laló.
a Lolotonga hono teuteuʻi ʻa e kupu ko ení ke pulusí, naʻe mate ʻa Douglas Guest ʻokú ne faitōnunga kia Sihova ʻi he ʻaho 25 ʻo ʻOkatopa, 2015.