Ko e Fakataha Fakavahe ʻo e 1994 ko e “Manavahē ki he ʻOtuá”
1 Kuo fakahāhā ʻe he kau tangata ʻo e tuí ʻa e “manavahē” ki he ʻOtuá talu mei he taimi ʻo ʻĒpelí mo e taimi ʻo Noá ʻo aʻu mai ki he taimí ni. (Hep. 11:4, 7) Ko e ngāueʻaki ʻo e manavahē ki he ʻOtuá ʻoku ʻuhinga ia ki he fakahāhā “ʻa e manavahē mo e ʻapasia tautakele ki he Toko Taha Fakatupú mo ha manavasiʻi totonu ke ʻoua ʻe hoko ʻo taʻe fakahōifua kiate ia.” (it-1 p. 818) ʻI ʻAokosi, Sēpitema, mo Tīsema te tau fakahāhaaʻi ai ʻa e ʻapasia tautakele ko ʻení ʻaki ʻetau kau ki he Fakataha Fakavahe ko e “Manavahē ki he ʻOtuá.” Te ke ʻi ai ke ke kau ki he polokalamá hono kotoa, mei he hiva kamatá ʻo aʻu ki he lotu tukú?
2 ʻI he taʻu taki taha ʻoku tau hanga atu ki he fakataha fakavahé mo e fakatuʻamelie vēkeveke ki ai. Neongo ʻe kau nai ki ai ʻa e feinga mo e fakamole lahi fakafoʻituitui, ka ʻoku lahi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻe maʻu mei aí. ʻOku tau foki fiefia ki ʻapi, ʻoku tau ongoʻi fiemālie mo langa hake fakalaumālie. (Fakafehoanaki mo 1 Tuʻi 8:66.) Ko e meʻa fakalanga hake ʻa e feohí, pea ʻoku ʻai ʻe he fakatahá ke kiʻi kehe ange ʻa e meʻa ʻoku faí mei he founga tuʻumaʻú. Kae ʻoua naʻa ngalo, ʻoku tau fakatahatahá ke lotu kia Sihova. ʻOkú ne fekau mai kiate kitautolu ke tau fai pehē. ʻOkú ne akoʻi mai kiate kitautolu ʻa e founga ke tau maʻu ʻa e ʻaonga mei aí.—Teu. 31:12, 13; Sāme 122:1.
3 Ko ha Fakataha ʻAho ʻe Tolu: Ko e polokalamá ʻe fai ia ʻi he taʻú ni ʻi he fakataha ʻe fā ʻi he feituʻu ʻoku ʻi ai hotau vaʻá. Naʻe hā ʻi he Taua Leʻo (faka-Pilitania) ʻo Fēpueli 15, 1994, ʻa e fakahokohoko ʻo e ʻaho ki Haʻamoa ʻAmelika, Tonga, Haʻamoa Hihifo mo Tuvalu.
4 ʻE kamata ʻa e polokalamá he Falaité ʻi he 10:20 pongipongi pea ʻe toki ʻosi ʻi he 4:15 efiafi nai ʻi he Sāpaté. ʻI he Tokonakí mo e Sāpaté, ʻe kamata ʻa e polokalamá ʻi he 9:30 pongipongí. ʻI Tonga ʻe ʻuluaki kamata ai ʻa e fakatahá mei he Tuʻapulelulu ki he Tokonaki. ʻE fakaava ʻa e ngaahi matapaá ʻi he 7:30 pongipongi. Ko kinautolu pē ʻoku vaheʻi ki ha ngaahi ngāue makehe ʻe ngofua ke nau hū ki he falé ki muʻa ʻi he taimi ko iá.
5 ʻOku Ueʻi Kitautolu ʻe he ʻApasia Tautakele kia Sihová Ke Tau Maʻu Fakataha: Naʻe enginaki ʻa Paula ki he kau Kalisitiane Hepeluú ke “fai ai ki he ʻOtua ha ngaue te ne hohóʻia ai, fai mo e fakaʻapaʻapa mo e manavahe.” (Hep. 12:28) Ko ʻetau fakataha fakavahe ʻi he taʻu ní kuo faʻu ia ke tokoni kiate kitautolu ke tau fai ʻa e meʻa pē ko iá. ʻE hoko nai ha ngaahi faingataʻaʻiaʻanga ʻe niʻihi ʻa ia ʻe ʻahiʻahiʻi ai ʻa ʻetau loto-ʻalovili ke ʻalu ki he fakatahá. Ko e ngaahi faingataʻaʻiaʻangá ʻe ngali hangē ha ngaahi moʻungá, ka ʻi he tokoni mai ʻa Sihová ʻe malava ke tau ikunaʻi kinautolu. (Mt. 17:20) Kapau ʻoku ʻikai ke malava ke vaheʻi ʻa hoʻo taimi ʻeveʻeva mālōloó ke fakakau atu ki ai ʻa e polokalama fakakātoa ʻo e fakatahá, ʻa ia ko e pongipongi Falaité ki he efiafi Sāpaté, kuó ke fai ha lotu pea ke ʻalu ki ho pule ngāué ʻo kole ke ke ʻatā mei he ngāué ka ke ʻalu ki he fakatahá? (Sēm. 1:6-8) Ko e fānau ʻoku kei akó ʻa ia te nau maʻu ʻa e ngaahi fakatahá lolotonga ia ʻoku fai ʻa e akó ʻoku totonu ke nau fakahā atu ʻaki ʻa e anga fakaʻapaʻapa ki heʻenau kau faiakó ʻo pehē ʻe ʻikai te nau maʻu ako ʻi he Falaité koeʻuhi ko e konga mahuʻinga ko ʻeni ʻo ʻenau lotú.
6 Ngāueʻaongaʻaki ʻa e Meʻa Kuó Ke Faí: Ko e hā ʻa e meʻa ko iá? Ko e taimi mo e ivi naʻe fakamoleki kae malava ke maʻu ʻa e fakatahá. Ko ha meʻa taʻefakapotopoto ia ke fai ha ngaahi palani fakalelei ke maʻu ʻa e fakataha fakavahe ʻo e taʻu ní pea foki pē ki ʻapi he efiafi Sāpaté kae ʻikai ke maʻu ʻa e konga lahi ʻo e polokalamá. ʻI he lolotonga ha kātoanga ʻoku fai, te ke ʻalu nai mei ai koeʻuhi pē ke fai ha tokanga ki ha ngaahi meʻa kehe? Naʻe fakatokangaʻi ʻi he ngaahi fakataha ʻe niʻihi ʻi he taʻu kuo ʻosí naʻe ʻalu pē ʻa e niʻihi ia ʻi he ʻosi pē ʻa e ngaahi konga ʻi he pongipongí. Kae kehe, ko ʻetau tuʻunga matuʻotuʻa fakalaumālié mo ʻetau manavahē ki he ʻOtuá ʻoku totonu ke ʻoua te ne fakaʻatā kitautolu ke liʻaki naʻa mo ha konga pē ʻo e meʻa kuo teuteu mai ʻe Sihova maʻatautolú.—Fakafehoanaki mo 1 Kol. 2:9, 10.
7 Ko e tokolahi taha ʻo kitautolu ʻe ʻikai nai te nau fakakaukau ke ʻalu mei he fakatahá ʻoku teʻeki ai ke tuku. Ka neongo ia, ʻoku kei malava pē ke ʻikai te tau maʻu ʻa e konga lahi ʻo e polokalamá. ʻOku malava fēfē ke hoko ʻa e meʻa ko ʻení? ʻI he ʻikai te tau palani tokamuʻa ke fakapapauʻi te tau maʻu ʻa e ʻaonga lahi taha mei he ngaahi konga ʻoku faí. ʻOku totonu ke tau ʻā pongipongia ʻo maʻu ha kai pongipongi feʻunga pea ke fai ha tokanga ki he ngaahi meʻa kehé koeʻuhi kae malava ke tau ʻi hotau tangutuʻangá ki muʻa ia pea toki kamata ʻa e polokalamá. Ko e maʻu ha mohe lelei ʻi he poʻulí ʻoku toe mahuʻinga foki ia koeʻuhi ka tau ʻāʻā mo malava ke tau tokanga taha ki he polokalama kotoa ʻo e ʻaho ko iá.
8 Ko ha founga kuo fakamoʻoniʻi ʻoku maʻu ai ʻa e ʻaonga lahi taha mei he polokalamá ko e hiki ha ngaahi nouti feʻunga pē. ʻOku mahuʻinga tatau pē ki he kau talavoú mo e kakai lalahí ke nau hiki ha ngaahi nouti. Ko ha toko taha malanga taʻu 16 naʻá ne pehē: “ʻOku ou hiki ʻa e ngaahi konga Tohi Tapu naʻe lave ki ai ʻi he lolotonga ʻo e malangá. Pea ʻoku ou malava ke toe fakamanatu ʻa e malanga ko iá ʻi ʻapi.” ʻOku tānaki mai ʻe ha toko taha kei talavou taʻu 16 ʻe taha: “ʻOku ou hikiʻi pē ʻa e ngaahi meʻa tefitó. ʻOku tokoni ia kiate au ke u tokanga taha ki he polokalamá.” Ko e ngaahi meʻa ʻoku faʻa fie maʻu moʻoni kiate koe ki he polokalamá ko hoʻo Tohi Tapu, ko e tohi hiva, ko e pepa fai-tohi lahi feʻunga ke hiki ai hoʻo noutí, pea mo e peni pe ko e peni vahevahe. Ko e moʻoni, ko e ngaahi mātuʻa ʻoku ʻi ai ʻa ʻenau fānau iikí kuo pau ke nau tokangaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ki heʻenau fānaú, ka ʻoku lelei taha ke ʻoua te tau fakahohaʻasi kitautolu mo e niʻihi kehé ʻaki ʻa e ngaahi faʻoʻanga meʻakai mo e fuʻu hulu ʻo e ngaahi meʻa fakafoʻituitui ʻoku ʻomaí.
9 ʻOku hiki ʻe he ngaahi tokoua ʻe niʻihi ʻa e polokalamá, ʻo ngāueʻaki ha tepi pe ko ha meʻa-fai-tā vitiō, ke toe fai ha fanongo pe sio ki ai ʻi ʻapi. Kapau ʻoku fai ia ʻe ha taha ko e meʻa fakafoʻituitui pē ia, ka ko e meʻa kuo hokosia ʻe he niʻihi ʻi heʻenau foki atu pē ki heʻenau ngāue ʻoku fai tuʻumaʻú, ʻoku siʻi leva ʻa e taimi ia ke toe fai ai ha vakai ki he meʻa ko ia naʻe ʻosi hiki he tepí pe vitioó. Tānaki atu ki ai, ʻe ʻikai ke maʻu ha ngaahi meʻa tefito ʻi ha malanga ʻi he lolotonga ʻa hono fakatonutonu ʻa e nāunau kuo ngāueʻaki ke hiki ʻa e polokalamá.
10 ʻOku totonu ke tau fai ha feinga moʻoni ke tau ʻi hotau tangutuʻangá ki muʻa ke kamata ʻa e polokalamá. ʻI hono fanongonongo mai ʻe he toko taha seá ʻo pehē ʻoku mei kamata ʻa e polokalamá, neongo ʻoku tau lolotonga fai nai ha fetalanoaʻaki mo ha ngaahi kaumeʻa mamae ki ha ngaahi meʻa fakafiefia naʻe hokosia, ʻoku fakahā ʻa e ʻapasia kiate kinautolu ʻoku nau kau ki he polokalamá mo hotau ngaahi tokouá fakalūkufua, kapau te tau tuku leva ʻa ʻetau fetalanoaʻakí ka tau nofo ʻi hotau tangutuʻangá.
11 Ko e ngaahi fakataha fakavahé ko e ngaahi taimi fiefia maʻu ai pē ia koeʻuhí ko e hulu fau ʻo e tāpuaki ʻoku maʻu ai meia Sihová. ʻOku tau maʻu fakatouʻosi ʻa e ngaahi ʻaonga fakalaumālie mo fakamatelie. Kuo pau ke ʻoua naʻa ngalo ʻoku lahi ʻa e fakamole ki hono nō ʻo ha feituʻu ke fai ai ʻa e fakatahá. Pea kuo hiki hake foki mo e ngaahi totongi ki he ngaahi inu ʻoku tokonaki mai ki he fakatahá ʻi he taʻu taki taha.. Ka ʻoku fēfē ʻa hono totongi ʻo e ngaahi meʻa ko ʻení mo e ngaahi fakamole kehe hono kotoa? ʻOku fakafou ia ʻi heʻetau ngaahi tokoni loto-fiefoaki, ʻaki ha paʻanga pe ko ha sieke ke totongi ki he “Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.” ʻOku fehoanaki ʻeni mo e fakakaukau ʻi he Sāme 96:8, ʻa ia ʻoku fakalototoʻaʻi ai kitautolu ke ‘tuku kia Sihova ʻa e kolōlia pea mo ʻave ha meʻaʻofa ki hono ngaahi lotoʻá.’
12 ʻE Fakatupu ʻe Ho ʻUlungāangá ha Fakahīkihiki? ʻI he taʻu taki taha ko e tatau ʻo e Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻangá ʻo Siulaí ʻokú ne fakatokanga anga-ʻofa mai kiate kitautolu ʻa e mahuʻinga ʻo e ʻulungāanga lelei he lolotonga ʻo e kau ki he fakataha fakavahé. Ko e moʻoni, ʻoku totonu ke alafaʻifaʻitakiʻanga maʻu ai pē ʻa hotau ʻulungāangá, ka ʻi heʻetau fakatahataha ʻo fuʻu tokolahí, ʻoku faʻa sivisiviʻi ofi ange ai kitautolu ʻe kinautolu ʻoku ʻikai te nau kau ki he moʻoní. ʻOku faʻa maongo ange hotau ʻulungāangá ʻi heʻetau leá. ʻOku tau loto ke fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ʻe he meʻa ʻoku tau leaʻakí mo ia ʻoku tau faí.—Pal. 27:2; 1 Pita 2:12.
13 ʻI he ʻosi atu ʻi he taʻu kuo ʻosí ʻa e Fakataha Fakavahe ko e “Ngaahi Meʻa ʻOku Akoʻi Mei He ʻOtuá,” naʻe pehē ʻe ha tangata leʻo ʻi he taha ʻo e ngaahi mōtelé: “Kuo fuoloa ʻa e taimi mo ʻeku toki toe sio ki ha kulupu ʻo e kau talavou lelei taha ko ʻení.” Pea ʻi he ʻosi ʻa ʻene fakamatala ʻo fekauʻaki mo e ngaahi tōʻonga kovi mo e anga maumau-meʻa ʻa e ngaahi kulupu kehe ʻo e kau talavoú, naʻá ne tānaki mai ʻo fekauʻaki mo e fānau ʻa e kau Fakamoʻoní: “ʻOku nau anga-lelei pea ko e meʻa fakafiefia ke te feohi mo kinautolu. ʻOku ou fakaʻamu ke hangē ko e fakataha ko ʻení ʻa e ngaahi fakataha ʻoku fai ʻi hení.”
14 Ko ha toko taha ʻokú ne faʻa tohi ʻi ha nusipepa ʻi he hihifo lotoloto ʻo e ʻIunaite Seteté naʻá ne fai ʻa e lau ko ʻeni ʻo fekauʻaki mo e fakatahá: “Naʻe ʻai ʻe he kau fefiné mo e tamaiki fefiné ʻa e ngaahi kofu lelei ʻaupito, pea ko e kakai tangatá mo e tamaiki tangatá naʻa nau ʻai ʻa e kote mo e hēkesi. Naʻa nau tōtōivi ʻi hono hiki ʻa e ngaahi nouti ʻi heʻenau fanongo ki he kau malangá ʻi he ʻahó ʻe fā. Kapau ko e maʻá ʻoku fehoanaki ia mo e anga-fakaʻotuá, tā kuo fakahāhā ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e tuʻunga mātuʻaki māʻolunga ʻaupito ʻo e maʻá ʻa ia ʻoku tapua mei ai ʻa e anga-fakaʻotuá.” ʻOku ʻikai ke pau pehē ʻa e ngaahi fakamatala kotoa pē.
15 Naʻe fakahā mei ha fakataha ʻe taha naʻe tokolahi ʻa e kakai naʻa nau feʻaluʻaki holo ʻoku lolotonga fai ʻa e polokalamá. Naʻe laui teau (ko e tokolahi ʻo kinautolu ko e fānau) naʻa nau ʻi he hala vahaʻa lokí ʻi he lolotonga ʻa e polokalama ʻi he efiafi Tokonakí, ʻa ia ʻoku hā mei ai ʻoku fie maʻu ke fai ha akonaki mo e tokangaʻi lahi ange ʻe he ngaahi mātuʻá. Ko e feʻaluʻaki holo ʻi tuʻá ʻoku fakatupunga ai ha longoaʻa lahi ʻo fakaleluʻi ai ʻa e tokanga ʻa e faʻahinga ʻoku nau feinga ke fanongó. Ko ha tokosiʻi pē ʻoku ʻi ai haʻanau meʻa ʻoku fie maʻu ke fai ʻi he lolotonga ʻa e polokalamá, ka ʻikai ʻoku totonu ki he toenga ʻo kitautolú ke tau ʻi hotau tangutuʻangá, ʻo fanongo tokanga?
16 Ko e tokolahi taha ʻo e ngaahi mātuʻá ʻoku nau fakapapauʻi ʻoku maʻu ʻe heʻenau fānaú ʻa e ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá ʻi he uike taki taha. ʻIkai ʻoku totonu ke nau toe fakapapauʻi tatau ai pē pe ʻoku nofo ofi ʻenau fānaú kiate kinautolu pea mo ʻikai ʻalu fano holo ʻi tuʻa lolotonga ʻa e polokalamá? Ko e feituʻu ʻoku fai ai ʻa e fakatahá kuo liliu ia ko ha fuʻu Kingdom Hall lahi, ka ko e founga-pule ʻeni ia ʻa Sētane, pea ʻe faingofua pē ke haʻu ki he falé ni ha kakai taʻe tokanga ki he totonú mo e ngaahi taumuʻa ʻoku ʻikai ke totonu. ʻOKU FIE MAʻU KE KE ʻILO ʻA E FEITUʻU ʻOKU ʻI AI ʻA HOʻO FĀNAÚ PEA MO E MEʻA ʻOKU NAU FAI ʻI HE TAIMI HONO KOTOA PĒ.
17 Vala mo e Teuteu: ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga ʻoku ala tali ai pē ʻa e vala taʻefakaʻapaʻapá, naʻa mo e fōtunga taʻe maaú. Ko e kakai tokolahi ʻoku nau tui ʻa e vala taʻefakaʻapaʻapa ʻo fuʻu hulu ʻi heʻenau ʻalu ki he lotú pe ngaahi koniseti pe kai ʻi he ngaahi fale kaí. ʻOku hā mei he lau ko ia naʻe ʻasi ʻi he palakalafi 14 ʻoku ʻi ai ʻa e faʻahinga ia ʻoku nau kei saiʻia pē ʻi he vala ʻoku molumalú, tautautefito ʻi he fekauʻaki mo e lotú. Ko e vala taʻefakaʻapaʻapa mo taʻe maaú pea mo e teuteu ʻoku ʻikai ke taaú ʻokú ne fakahā ʻa e meʻa lahi ʻo fekauʻaki mo kitautolu. ʻOua ʻaupito naʻa ngalo ko e fale ʻoku fai ai ʻa e fakatahá ʻoku ʻikai ke kei hoko ia ko e faiʻanga sipoti. Kuo liliu ia ko e fuʻu Kingdom Hall lahi. Ko e niʻihi ʻoku nau teunga anga-fakaʻapaʻapa pē ki he fakatahá ka ʻi he ʻosi ʻa e ngaahi polokalamá ʻoku nau teunga taʻe feʻunga pe taʻe fakanānā ʻi heʻenau ʻalu ki he ngaahi fale kaí mo e ngaahi feituʻu kehé.
18 ʻOku fie maʻu ke fakamanatu ki he kau teu papitaisó ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi teunga kaukau ʻoku ʻikai ke feʻunga mo e papitaisó. ʻOku totonu ke taau mo feʻunga ʻa e teungá. Ko hai ʻoku totonu ke ne fakapapauʻi ʻa e meʻa ko ʻení? Ko e fatongia ia ʻo e kau mātuʻá ke nau tokangaʻi ke ʻoua naʻa hoko ha fakatupunga tūkiaʻanga mei ha toko taha ʻoku papitaiso mei heʻenau fakatahaʻangá. (2 Kol. 6:3, 4) ʻOku ʻikai totonu ke kau ai ʻa e teunga kaukau ʻoku hā mei ai ʻa e konga lahi ʻo e sinó mo e ngaahi falani ʻoku ʻasi ai ʻa e ngaahi kananga fakamāmani pe ngaahi tuʻuaki. ʻOku totonu ki he kau mātuʻá ke nau fetalanoaʻaki mo e toko taha teu papitaisó ʻo kau ki he meʻa ko ʻení lolotonga ʻa e toe vakai ki he ngaahi fehuʻi ʻi he kiʻi tohi ko e Ngaahi Akonaki Tefito ʻa e Tohi Tapú.
19 Ngaahi Hōtele mo e Ngaahi Mōtele: ʻOku faʻa fie maʻu ʻa e faʻa kātaki mo e fakaʻatuʻi ʻi he taimi ʻo e lēsisita ʻi ha hōtele pe mōtele. Kapau ʻoku fuʻu tokolahi ʻa e kakai ʻoku nau lēsisita ʻi he taimi tatau, ʻe ʻi ai nai ʻa e taimi ʻe fai ai ha tatali. ʻOku fie maʻu kiate kitautolu ke fakahā ʻa e fua ʻo e laumālié ʻi he taimi hono kotoa pē kae tautefito ʻi heʻetau feangainga mo e kau ngāue ʻa e ngaahi mōtelé mo e ngaahi fale kaí.
20 Ngaahi Nāunau Hiki Polokalama: Kuo hangē pē ko ia naʻe lave ki ai ki muʻá, ko hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi nāunau hiki polokalamá, ʻo tautefito ki hono ngāueʻaki ʻa e meʻa-fai-tā vitiō, ko ha fili fakafoʻituitui pē ia. Kapau te ke loto ke hiki ʻa e polokalamá, kātaki ʻo fakahā ʻa e fakaʻatuʻi kiate kinautolu takatakai ʻiate koé. ʻE fakatupu fakaleluʻi nai naʻa mo hono fai pē ʻa e hiki ʻo e polokalamá mei hoto tangutuʻangá. ʻOku ʻikai totonu ke fakapuliki ʻa e sio ʻa e faʻahinga kehé ʻi he lolotonga ʻo ha fai-tā vitiō. ʻIkai ko ia pē, ʻoku ʻikai totonu ke fakahoko ha faʻahinga meʻa hiki polokalama ki he nāunau fakaʻuhila pe nāunau fakaleʻolahi ʻi he fakatahá, pea ʻoku ʻikai totonu foki ke fokotuʻu ʻa e ngaahi nāunau fai-taá ʻi he ngaahi hala vahaʻa seá pe feituʻu ʻoku feʻaluʻaki ai ʻa e kakaí.
21 Tangutuʻanga: ʻOku kei fie maʻu ke tau fai ha tokanga ki he ngaahi palōpalema ʻo kau ki he taʻofi ʻo e ngaahi tangutuʻangá. ʻOku mau toe fie fakamanatu ki he toko taha kotoa pē: KO E NGAAHI TANGUTUʻANGÁ KE TAʻOFI PĒ KI HE NGAAHI MEMIPA ʻO HO FĀMILÍ TONU PEA MO E NIʻIHI NAI TE NAU FONONGA FAKATAHA MAI MO KOE ʻI HOʻO MEʻALELÉ. ʻI he ngaahi fakataha ʻe niʻihi ʻi hono fakaava ʻo e matapaá ʻi he 7:30 ʻi he pongipongi taki taha, naʻe fakatovave atu ʻa e ngaahi tokoua mo e ngaahi tuofefine ʻo hū ki he falé. Naʻe fakatokangaʻi ko e “Kau Fakamoʻoni naʻa nau luelue lelei pē ki honau ngaahi tangutuʻangá naʻe malava ke nau toki maʻu pē ʻa e ngaahi tangutuʻanga ʻi he konga taupotu ki ʻolunga ʻo e faiʻanga sipotí. Ko e tokolahi naʻa nau taʻofi ʻa e meimei ngaahi faʻahi tangutuʻanga kakato, pea ko e ngaahi tangutuʻanga lahi ko ia naʻa nau taʻofí naʻe ʻikai ke nofo ai ha taha ia.” Ko e ngaahi founga taʻe fakaʻatuʻi ko ʻení ʻoku kei hokohoko atu pē ia neongo ʻa hono fakamanatu maʻu pē. ʻIkai ʻoku totonu ke tau hakule ʻa hotau lotó ʻo kau ki he meʻa ko ʻení mo fakalaulauloto ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Filipai 2:3, 4?
22 ʻOku fai ha ngaahi tokonaki ʻi he fakataha taki taha kiate kinautolu ʻoku ʻi ai ha ngaahi fie maʻu makehé, ʻo hangē ko e kau taʻumotuʻá mo e kau faingataʻaʻiá. Kātaki ʻo fakapapauʻi ke ʻoua naʻá ke nofo ʻi he ngaahi tangutuʻanga ʻi ha taha ʻo e ngaahi konga ko ʻení kapau ʻoku ʻikai te ke kau ʻi he faʻahinga ko iá. ʻAi ke tokanga foki naʻa fie maʻu ha tokoni ki he faʻahinga ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fie maʻu makehe kiate kinautolú ke maʻu honau tangutuʻangá ʻo kapau ʻoku ʻikai te nau haʻu mo ha toko taha ke ne tokangaʻi kinautolu.
23 Ngaahi Tohi mo e Inu Mafana/Momoko: ʻI heʻetau fakatahataha ki he fakataha fakavahé, ʻoku tau fiefia ke maʻu ʻo hulu ʻa e meʻakai fakamatelie mo e fakalaumālie. ʻOku totonu ke fakatou maʻu ia mo e fakamālō, pea ke ʻoua ʻe maumauʻi ha meʻa mei ai. (2 Kal. 31:10; Pal. 3:10; Sione 6:12) Neongo ʻe ʻikai ke ʻi ai ha meʻakai ʻe ʻoatu ʻi he fakataha fakavahé, kuo fakatokangaʻi ʻi he ngaahi taʻu ki muí ni maí ʻoku fuʻu lahi ʻaupito ʻa e inu kuo ʻave pē ia pea ʻikai ke fakaʻaongaʻi. ʻOku tau loto ke fakahā ʻa e houngaʻia ki he ngaahi tokonaki hono kotoa pē ʻa Sihová? Ko ia ke tau ʻave pē ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu kiate kitautolú pea ʻoua ʻe maumauʻi ʻa e inú. Ko e ngaahi mātuʻá, ʻoku mahino ki hoʻomo fānaú ʻa e mahuʻinga ke ʻoua ʻe maumauʻi ʻa e meʻakaí pe inú? Kuo pau ke mou fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga lelei kiate kinautolu. Kātaki ʻoua te ke ʻave ha inu mei he feituʻu ʻoku fai ai ʻa e fakatahá ke ke toki inu ia ʻi ha taimi kehe. Ke fakasiʻisiʻi ʻa e feʻefiʻefihí ʻoku lelei taha ke ʻalu pē ha memipa ʻe taha ʻo e fāmilí ʻo ʻomai ʻa e inu ki he fāmilí hono kotoa pea ʻoua ʻe ʻomai ia ʻo lahi ange ʻi he meʻa ʻoku fie maʻu kiate kinautolu ki he houa kai pē ko iá. Kātaki ʻo fokotuʻutuʻu ke ke haʻu pē mo haʻo meʻakai ʻaʻau. ʻOku mau houngaʻia ʻi he loto-lelei ʻa e tokolahi ʻo ʻomai ha meʻakai ke maʻu ʻinasi ai mo ha niʻihi kehe. ʻOku tokoni ʻa e anga ʻo e fakakaukau loto-fiefoaki peheé ki he laumālie ʻo e fakataha fakavahé.
24 ʻI Sune 3, 1994, ne kamata ai ʻa e ʻuluaki Fakataha Fakavahe ko e “Manavahē ki he ʻOtuá” ʻi he ʻIunaite Seteté, pea ʻe kamata haʻatautolú ʻi he māhina kahaʻú. Kuó ke fakakakato ʻa hoʻo ngaahi teuteú, pea ʻokú ke mateuteu ke maʻu ʻa e ʻaho ʻe tolu ʻo e feohi fiefia pea mo e ngaahi meʻa lelei fakalaumālié? Ko ʻemau lotu fakamātoató ia ke tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa hoʻo ngaahi feinga ke kau ki he fakatahá pea ke fafangaʻi koe ʻi he tēpile ʻo e ngaahi meʻa lelei ʻa Sihova ʻi he Fakataha Fakavahe ko e “Manavahē ki he ʻOtuá.”
[Puha ʻi he peesi 6]
Ngaahi Fakamanatu Fekauʻaki mo e Fakataha Fakavahé
Papitaiso: Ko e kau teu papitaisó ʻoku totonu ke nau feinga ki honau tangutuʻangá ʻi he faʻahi kuo vaheʻi kiate kinautolú ki muʻa ʻi he kamata ʻa e polokalama ʻi he pongipongi Tokonakí. Kuo fakatokangaʻi ʻoku ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻoku nau tui ʻa e faʻahinga vala ʻoku ʻikai ke molumalu pea ʻoku fakasiʻisiʻi ai ʻa e mahuʻinga ʻo e meʻa ʻoku hokó. Ko kinautolu taki taha ʻoku teu ke papitaisó ʻoku totonu ke nau haʻu mo e teunga kaukau ʻoku taau mo ha tauveli. ʻI he hili ʻa e malanga papitaisó mo e lotu ʻe fai ʻe he toko taha malangá, ko e toko taha sea ʻi he konga ko ʻení te ne fakahā ha ngaahi fakahinohino nounou ki he kau teu papitaisó peá ne toki fakahā ʻa e hiva ke faí. ʻI he ʻosi hono hivaʻi ʻa e veesi fakaʻosí, ko e kau fakanofonofó te nau taki atu leva ʻa e kau teu papitaisó ki he feituʻu ʻe fai ai ʻa e fakaukú. Koeʻuhi ko e papitaisó ko ha fakaʻilonga ia ʻo ʻete fakatapuí ko e meʻa fakafoʻituitui mo fekoekoeʻi ia ʻi he vahaʻa ʻo e toko taha ko iá mo Sihova, ko ia ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha fokotuʻutuʻu ke fai ai ha papitaiso tauhoa, ʻa ia ʻoku fāʻufua pe fetakinima ai ha ongo teu papitaiso ʻe toko ua pe tokolahi ange ai ʻi he lolotonga ʻa e fakaukú.
Ngaahi Kaati Fakaʻilonga: Kātaki ʻo tui muʻa ʻa e kaati fakaʻilonga ʻo e 1994 ʻi he fakatahá pea ʻi he lolotonga ʻa hoʻo feʻaluʻaki mei he feituʻu ʻoku fai ai ʻa e fakatahá. ʻOku faʻa maʻu ai ha faingamālie ke fai ai haʻatau fakamoʻoni lelei he lolotonga ʻa e fefonongaakí. Naʻe mātuʻaki moʻoni ʻeni ʻi he taʻu kuo ʻosí ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi fakataha naʻe fai ʻi Lūsia mo ʻUkileine. Ko hono tui hotau fakaʻilongá ʻe tokoni ia ki hono ngāueʻaki ʻa e fokotuʻutuʻu fakafaingofua ke maʻu ʻa e inu mafaná mo e inu momokó ʻi he fakatahá. ʻOku totonu ke maʻu ʻa e ngaahi kaati fakaʻilonga mo e ngaahi faʻoʻanga ko ʻení mei hoʻo fakatahaʻangá, koeʻuhi ʻe ʻikai malava ke maʻu ia ʻi he feituʻu ʻe fai ai ʻa e fakatahá. Manatuʻi ke ke haʻu mo e kaati ko e Medical Directive. Ko e ngaahi memipa ʻo e fāmili Pētelí pea mo e kau tāimuʻá ʻoku totonu ke nau haʻu mo ʻenau kaati fakaʻilongá.
Nofoʻanga: Ko e tokolahi taha te nau kau ki he ngaahi fakataha ʻi hotau feituʻú ʻoku malava ke nau nofo pē ʻi ha ʻapi pe te nau aleaʻi pe ʻe kinautolu honau nofoʻangá. Kae kehe, kapau te ke fiemaʻu ha nofoʻanga, kātaki ʻo fai ha tohi ʻo fakamatala ai ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke fiemaʻú pea ke ʻave ia ki he sēkelitali ʻi hoʻo fakatahaʻangá ke ne ʻave ia ki he potungāue nofoʻanga ʻi he fakatahá.
Ngāue Pole: Te ke malava ke vaheʻi ha taimi ʻi he fakatahá ke ke tokoni ai ʻi ha taha ʻo e ngaahi potungāué? Ko e ngāue ki hotau ngaahi tokouá, neongo ko ha ngaahi houa siʻi pē, ʻe mātuʻaki tokoni ʻaupito ia mo maʻu ai ha fiemālie lahi. Kapau te ke malava ʻo tokoni, kātaki ʻo fetuʻutaki ki he Potungāue Ngāue Polé ʻi he fakatahá. ʻOku malava foki ke fai ʻe he fānau ʻoku siʻi hifo he taʻu 16 ʻa e tokoni lelei ʻaki ʻenau ngāue mo ha taha ʻo e ongo mātuʻá pe ko ha taha lahi kehe ʻoku falalaʻanga.
Ko ha Ngaahi Fakatokanga: ʻI he ʻai ke tokanga ai pē ki he ngaahi palōpalema ʻe malava ke hokó, ʻoku malava ke tau hao ai mei ha faingataʻa ʻoku ʻikai ke pau ke hoko. Ko e kau kaihaʻa mo e faʻahinga ʻoku taʻe tokanga ki he totonú te nau faʻa kumi ki he kakai ʻoku nau mamaʻo mei he ʻātakai mahení. Fakapapauʻi ʻoku lokaʻi ʻa hoʻo meʻalelé ʻi he taimi kotoa pē, pea ʻoua ʻe teitei tuku ha faʻahinga meʻa ke ʻasi mai mei loto ke fakataueleʻi ai ha taha ke ne hae ia. ʻI he ngaahi fakataha lalahi peheé ʻoku maʻu ai ʻe he kau kaihaʻá mo e kau toho kato paʻangá ʻa e tupu lelei taha. ʻOku ʻikai ke fakapotopoto ke tuku ha ngaahi meʻa mahuʻinga ʻi ho tangutuʻangá. ʻOku ʻikai malava ke ke ʻilo pau pe ko e toko taha kotoa pē ko ha Kalisitiane ʻi he feituʻu ko iá. Ko ia ko e hā ke tuku atu ai ha meʻa fakatauele? Kuo ʻi ai ʻa e ngaahi lipooti ʻe niʻihi ʻo kau ki he feinga ʻa e niʻihi ʻoku ʻikai ko ha kau Fakamoʻoni ke tohoaki ʻa e fānaú mei he feituʻu ʻoku fai ai ʻa e fakatahá. ʻAI KE KE SIO MAʻU PĒ KI HOʻO FĀNAÚ ʻI HE TAIMI KOTOA PĒ.
ʻOku ala maʻu ʻi he ngaahi mōtele lahi ʻa e ngaahi polokalama TV ʻoku faʻa fakaeʻa ai ʻa e ngaahi meʻa fakalielia pea mo fakatupu ʻa e ngaahi holi fakakakano. ʻAi ke tokanga ki he tauhele ko ʻení, pea ʻoua ʻe tuku ʻa e fānaú ke nau mamata TV ʻi he lokí ʻo ka ʻikai ke ʻi ai ha toko taha lahi ai.
Kātaki ʻoua ʻe telefoni ki he faʻahinga ʻoku nau fakalele ʻa e faiʻanga fakatahá ʻo kole ha fakamatala ʻo kau ki he ngaahi meʻa fekauʻaki mo e fakatahá. Kapau ʻoku ʻikai ala maʻu ʻa e fakamatalá mei he kau mātuʻá, kātaki ʻo tohi ki he tuʻasila ʻo e fakatahá ʻa ia ʻe lava ke ke maʻu mei he sēkelitali ʻa e fakatahaʻangá.