ʻOkú Ke Manatuʻi?
Kuó ke houngaʻia ʻi hono lau ʻa e ngaahi ʻīsiu fakamuimui ʻo e Taua Leʻo? Sai, sio angé pe ʻe lava ke ke tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ení:
• Ko e hā ʻa e ngaahi founga naʻe hoko ai ʻa Lute ko ha faʻifaʻitakiʻanga leleí?
Naʻá ne alafaʻifaʻitakiʻanga ʻi heʻene ʻofa kia Sihová, ʻi heʻene ʻofa mateaki kia Nāomí, pea ʻi hono fakahāhā ʻa e ongo ʻulungaanga ko e faʻa ngāué mo e anga-fakatōkilaló. ʻI ha ʻuhinga lahi, naʻe vakai ʻa e kakaí kiate ia ko “ha fefine lelei ʻaupito.” (Lute 3:11, NW)—4/15, peesi 23-6.
• ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ʻoku tokanga mai ʻa Sihova ki he kakai lāuvalé?
Naʻá ne tala ki he kau ʻIsilelí, ʻa ia naʻe ngaohikovia anga-fakamamahi ʻi ʻIsipité, ke ʻoua ʻe fakamamahiʻi ʻa e kakai māʻulaló. (Ekisoto 22:21-24) Ko Sīsū, ʻa ia naʻe faʻifaʻitaki ki heʻene Tamaí, naʻá ne fakahaaʻi ʻa e mahuʻingaʻia moʻoni ʻi he kakai lāuvalé, pea naʻá ne fili ke hoko ko e kau ʻapositoló ʻa e kau tangata ʻa ia naʻa nau ‘meavale, bea taepoto.’ (Ngāue 4:13, PM; Mātiu 9:36) ʻE lava ke tau faʻifaʻitaki ki he ʻOtuá ʻaki hono fakahāhā ʻa e tokanga ki he niʻihi kehé, hangē ko e kau talavoú.—4/15, peesi 28-31.
• Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻoku tau maʻu ke tui ai ʻoku fakatokangaʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻoku tau faí?
ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi fakamatala ʻi he Tohitapú ʻoku fakatokangaʻi ʻe Sihova ʻa e ngaahi lavameʻa ʻa e tangatá. Naʻá ne fakatokangaʻi ʻa e feilaulau naʻe foaki ʻe ʻĒpelí, pea ʻokú ne fakatokangaʻi ʻetau ‘ngaahi feilaulau fakafetaʻi, ʻa é ko e fua ʻo e loungutú.’ (Hepelu 13:15) Naʻe lāuʻilo ʻa Sihova naʻe feinga mālohi ʻa ʻĪnoke ke fakahōifuaʻi ia ʻaki ʻene moʻui ʻi ha moʻui maʻa mo ʻulungaanga taau. Pea naʻe siofi ʻe he ʻOtuá ʻa e vahevahe ʻe ha uitou Salepita ʻikai ko ha ʻIsileli, ʻa e meʻa siʻi naʻá ne maʻú mo e palōfita ko ʻIlaisiaá. ʻOku toe fakatokangaʻi ʻe Sihova ʻetau ngaahi ngāue ʻo e tuí.—5/1, peesi 28-31.
• Ko e hā ʻe lava ai ke pehē ʻi he hili ʻa e Penitekosi 33 T.S., ko e kau Siu naʻa nau hoko ko e kau Kalisitiané naʻe pau ke nau fai ha fakatapui fakafoʻituitui ki he ʻOtuá?
ʻI he 1513 K.M., naʻe hoko ai ʻa e kau ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ki ha vahaʻangatae fakatapui mo Sihova. (Ekisoto 19:3-8) Mei he taimi ko iá, naʻe fanauʻi ai ʻa e kau Siú ki he puleʻanga fakatapui ko ia ʻi he malumalu ʻo e fuakava Laó. Ka naʻe toʻo ʻe Sihova ʻa e fuakava Laó fakafou ʻi he pekia ʻa Kalaisi ʻi he 33 T.S. (Kolose 2:14) Hili iá, ko e kau Siu naʻa nau loto ke tauhi fakahōifua ki he ʻOtuá naʻe fiemaʻu ke nau fai ha fakatapui kiate ia pea hoko ʻo papitaiso ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí.—5/15, peesi 30-1.
• ʻOku kaunga ʻa e tutu-ʻinisēnisí ki he lotu moʻoni he ʻaho ní?
Ko e ngāueʻaki ʻo e ʻinisēnisí ko e konga ia ʻo e lotu moʻoni ʻi ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá. (Ekisoto 30:37, 38; Livitiko 16:12, 13) Ka ko e fuakava Laó, kau ai ʻa hono ngāueʻaki ʻo e ʻinisēnisí, naʻe ngata ia ʻi he pekia ʻa Kalaisí. ʻOku lava ke fili ʻa e kau Kalisitiané maʻanautolu pe ʻe ngāueʻaki ʻa e ʻinisēnisí ki he ngaahi taumuʻa taʻefakalotú, ka ʻoku ʻikai ko ha konga ia ʻo e lotu moʻoni he ʻaho ní. Ko e ngaahi ongoʻi ʻa e niʻihi kehé ʻoku totonu ke toe fakakaukauʻi koeʻuhi ke fakaʻehiʻehi ai mei hono fakatūkiaʻi kinautolú.—6/1, peesi 28-30.
• Ko e hā ʻa e meʻa fakamuimui ʻi he ongoongó kuó ne ueʻi ʻa e tokolahi ke fai ha fakakaukau lahi ange ki he moʻoniʻi meʻa ko ia naʻe ʻaʻeva ʻa Sīsū ʻi he māmaní?
Kuo fai ʻa e tokanga fakahāhā lahi ki ha puha, ko ha tauhiʻanga-hui, naʻe maʻu ʻi ʻIsileli. ʻOku hā ngali ne tupu ia mei he ʻuluaki senitulí, pea ʻoku ʻi ai ha tohi tongi ai ʻoku pehē: “Sēmisi, foha ʻo Siosefa, tokoua ʻo Sīsū.” ʻOku vakai ʻa e niʻihi ki he meʻá ni ko e ‘fakamoʻoni fakaʻāsioloki motuʻa taha ia ʻi tuʻa mei he Tohitapú’ ʻo e ʻi ai ʻa Sīsuú.—6/15, peesi 3-4.
• ʻOku anga-fēfē ʻa e ako ʻa ha tangata ke ʻofá?
ʻOku ʻuluaki ako ʻa e tangatá ke ʻofá ʻi he faʻifaʻitakiʻanga pea mo hono akoʻi ʻe heʻenau ngaahi mātuʻá. ʻI he taimi ʻoku fakahaaʻi ai ʻe he husepānití mo e uaifí ʻa e feʻofaʻakí mo e fefakaʻapaʻapaʻakí, ʻe lava ke ako ai ʻe he fānaú ke ʻofa. (Efeso 5:28; Taitusi 2:4) Neongo kapau ʻoku ʻikai ke haʻu ha tokotaha mei ha fāmili ʻofa, ʻe lava ke ne ako ke ʻofá ʻaki hono tali ʻa e tataki fakaetamai ʻa Sihová, ʻi hono maʻu ʻa e tokoni ʻa e laumālie māʻoniʻoní, pea ʻi he maʻu ʻaonga mei he poupou loto-māfana ʻa e fetokouaʻaki faka-Kalisitiané.—7/1, peesi 4-7.
• Ko hai ʻa ʻIusepiasi, pea ko e hā ʻa e lēsoni ʻe lava ke tau ako mei heʻene moʻuí?
Ko ʻIusepiasí ko ha faihisitōlia ia ʻi he kuonga muʻá, ʻa ia ʻi he 324 T.S., naʻá ne fakaʻosi ai ʻa e tohi voliume hongofulu naʻe fakakaveinga ko e History of the Christian Church. Neongo naʻá ne tui naʻe ʻi ai ʻa e Tamaí ki muʻa ʻi he ʻAló, naʻe tali ʻe ʻIusepiasi ha fakakaukau kehe ʻi he fakataha ʻi Niseá. ʻOku hā mahino naʻá ne tukunoaʻi ʻa e fiemaʻu ʻa Sīsū ki Hono kau muimuí ke “ʻikai te nau ʻo māmāni.” (Sione 17:16)—7/15, peesi 29-31.
• Kuo liliu ʻe Sihova ʻa ʻene vakai ki he mali tokolahí?
ʻIkai, kuo ʻikai liliu ʻe Sihova ʻa ʻene vakai ki he mali tokolahí. (Malakai 3:6) Ko e fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtuá ki he ʻuluaki tangatá ke ne “pikitai ki hono uaifi” pea ke hoko ʻo kakano taha mo ia. (Senesi 2:24) Naʻe pehē ʻe Sīsū ko e vete ʻo ʻikai makatuʻunga ʻi he feʻauakí pea toe malí ʻoku ʻai ai ha taha ke ne hoko ko ha tokotaha tono. (Mātiu 19:4-6, 9) Ko e kātakiʻi ʻe Sihova ʻa e mali tokolahí naʻe hoko ʻo ngata ia ʻi hono fokotuʻu ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané.—8/1, peesi 28.