Fanongonongo ʻa e Ongoongo Lelei ʻo e Puleʻangá ʻAki ʻa e Ngaahi Polosiuá
1 Ko ha loto-fiefia ē ke ʻilo ʻa e moʻoní pea kau ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ʻoku nau fanongonongo faivelenga ʻa e ongoongo leleí! Ko e kakai ʻoku nau ʻi tuʻa mei he kautaha ʻa e ʻOtuá ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ke nau fanongo ki he ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá. Ko e moʻoni fekauʻaki mo e Puleʻangá ʻoku fakamatalaʻi māʻalaʻala ʻi he polosiua Moʻui Fiefia ʻI He Mamani ʻO Taʻengata!, “Vakai! ʻOku Ou Fakafoʻou ʻa e Meʻa Kotoa Pe,” pea mo e Ko e Puleʻanga Te ne ʻOmai ʻA e Palataisi. ʻOku nau fakatātaaʻi maeʻeeʻa lelei ʻa e moʻui ʻi he māmaní he malumalu ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, pea nau fakahanga ʻa e tokotaha lautohí ki he ngaahi moʻoni ko ia ʻo e Puleʻangá ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko ia ai, ko hono tuku ha polosiua ʻi ha tokotaha mahuʻingaʻia ko e kamataʻanga pē ia ʻo ʻetau ngāué. (1 Kol. 9:23) ʻAi ke tau toe foki vave ki he kotoa ʻo e ngaahi tohi naʻe tukú, mo e taumuʻa ko hono tuʻuaki ha ako ʻi he tohi ko e ʻIlo ʻA Ia ʻOku Taki Atu ki he Moʻui Taʻengatá. ʻE anga-fēfē ke tau fakahoko ʻeni he lolotonga ʻo ʻAokosí?
2 ʻE tuʻuaki nai ʻa e polosiua “Moʻui Fiefia ʻI He Mamani ʻO Taʻengata!” ʻi ha tuʻuaki nounou ʻaupito. ʻI hoʻo fakaʻaliʻali hono takafí, ʻe lava ke ke pehē:
◼ “Te u saiʻia ke fakahā atu kiate koe ha meʻa ʻoku ʻi ai ha pōpoaki fakaʻofoʻofa.” Fakaava ʻa e polosiua Moʻui ʻI He Mamani, pea lau ʻa e ʻuluaki palakalafi ʻo e talateú. Pea hoko atu leva: “ʻOkú ne tali foki ʻa e fehuʻí ni [huke ki he kaveinga tokoni ʻi ʻolunga he fakatātā fika 8]: ‘Ko e ha ʻoku mate ai ʻa e tangata?’ Te ke ʻilo ʻoku mahuʻinga ke ako ʻa e ngaahi fakatātaá pea lau ʻa e ngaahi konga Tohitapu ko ia ʻoku ʻi he polosiuá ni. Kapau te ke saiʻia ke fai pehē, te ke tauhi nai ʻa e tataú ni.” Kapau ʻoku tali lelei ʻa e polosiuá, te ke tānaki atu leva: “Ko ha ngāue ʻofa ʻeni ʻi māmani lahi ʻoku poupouʻi ʻaki ha ngaahi tokoni siʻisiʻi. Kapau te ke saiʻia ke fai ha tokoni, te u saiʻia ke tali lelei ia.”
3 Ko e hā te ke leaʻaki nai ʻi hono fai ha toe ʻaʻahi ki he polosiua ko ia naʻe tuku ko e “Moʻui ʻI He Mamani”? ʻE lava ke ke ʻahiʻahi nai ʻa e fakaofiofí ni:
◼ Fakahā ange ʻa e fakatātā fika 49 ʻi he polosiua Moʻui ʻI He Mamani peá ke ʻeke ange, “ʻIkai nai ko ha fakatātā fakaʻofoʻofa ʻeni? [Tuku ke ne tali.] ʻOku ʻi he polosiua ko ia naʻá ku tuku atu ʻi heʻeku ʻaʻahi fakamuimui maí. Te u saiʻia ke ʻeke atu ʻa e fehuʻi ʻi he peesi hono hokó.” Huke ki he fakatātā fika 50 pea lau ʻa e fehuʻí: “‘ʻOku ke fie nofo moʻui taʻengata ʻi he palataisi fakaʻofoʻofa ko ia?’ [Tuku ke ne tali.] Kapau ko hoʻo fakaʻamú ia, fakatokangaʻi ʻa e meʻa ko ia ʻoku pehē ʻoku totonu ke ke faí: ‘Ako leva ke lahi ange fekauʻaki mo e meʻa ʻoku folofolaʻaki ʻe he ʻOtuá.’ [Lau ʻa e Sione 17:3.] Te u fiefia ke ako taʻetotongi mo koe ʻa e Tohitapú. Te ke saiʻia ai?” Fai ha alea pau ke toe foki ki ai.
4 ʻI hono tuʻuaki ʻa e polosiua “Vakai! ʻOku Ou Fakafoʻou ʻa e Meʻa Kotoa Pe,” te ke kamata nai ʻaki hono fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ʻo e takafí fakakātoa pea ʻeke ange:
◼ “Ko e hā hoʻo fakakaukau ki he meʻa ʻe fai ke ʻai ai ʻa e māmaní kotoa ke hangē ko ʻení?” Tuku ke ne tali. Fakamatalaʻi ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku fakaeʻa ʻe he fakatātaá, ʻa ia ʻoku lave ki ai ʻi he peesi 3. Pea toki pehē ange: “Ko e kakai tokolahi ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku ʻikai malava ke ʻai ha māmani pehē ni. Ka ʻoku ʻikai ke taʻemalava ʻe he ʻOtuá ke ne fakahoko ia. [Lave ki ha ngaahi poini ʻi he palakalafi 43; pea toki lau ʻa e ʻAisea 9:6, 7 (9:5, 6, PM).] Kuo talaʻofa mai ʻe he ʻOtuá te ne ʻomai ha māmani foʻou ʻa ia ko e kakai mei he ngaahi puleʻanga kotoa pē te nau fiefia ʻi ha palataisi fakaofo. ʻOku ou saiʻia ke ke lau ʻa e polosiuá ni. Te ne fakahaaʻi atu ai kiate koe pea mo ho fāmilí ʻa e founga te mou malava ai ke fiefia ʻi he kahaʻu fakaofo ʻoku ngaohi ʻe he ʻOtuá.”
5 ʻI he toe ʻaʻahí, ʻe lava ke ke ngāueʻaki ʻa e polosiua “Vakai!” ke fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻi ai ai ʻa e fiemaʻu ke ako lahi ange fekauʻaki mo e Tohitapú. Mahalo te ke toe fakahā ange ʻa e takafí pea pehē ange:
◼ “ʻI he taimi naʻá ku ʻuluaki fakahā atu ai ʻa e fakatātaá ni, naʻá ta loto-tatau ai te ta saiʻia ke ta moʻui ʻi ha māmani fakaofo pehē. Ke malava ʻa e meʻá ni, ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu kiate kitaua ke fai.” Fakaava ʻa e polosiua “Vakai!” ki he palakalafi 52; lau ʻa e palakalafí pea mo e konga Tohitapu ʻia Sione 17:3. Fakakau ʻa e fakamatalá ki he fakatātā ʻi he palakalafi 53 ʻo kau ki ha ako Tohitapu totonu, pea fakamatala leva ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau tuʻuaki ha ako pehē taʻetotongi ʻi ʻapi. Tuʻuaki ke fakahāhaaʻi ʻetau founga hono fai ʻa e akó, ʻo ngāueʻaki ʻa e tohi ko e ʻIlo.
6 ʻI hono tuʻuaki ʻa e polosiua “Ko e Puleʻanga Te ne ʻOmai ʻA e Palataisi,” te ke feinga nai ke leaʻaki ʻeni:
◼ “ʻOku ou fanongo ʻoku leaʻaki ʻe he kakai tokolahi ʻoku nau saiʻia ke moʻui ʻi ha puleʻanga te ne malava ke fakaleleiʻi moʻoni ʻa e ngaahi palopalema mamafa ʻoku tau fehangahangai mo ia he ʻaho ní. [Lave ki he ngaahi palopalema fakalotofonua hangē ko e taʻemaʻu ngāué, tupulekina ʻa e faihiá, pe ngāuekoviʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú.] Ko e ngaahi meʻá ni ʻokú ne ʻai kitautolu ke tau ongoʻi taʻemalu ʻaupito ʻo kau ki hotau kahaʻú pea mo e faʻahinga ʻoku tau ʻofa aí. ʻOkú ke fakakaukau ʻe ʻi ai ha puleʻanga te ne fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalemá ni. [Tuku ke ne tali.] Mahalo pē ʻokú ke lotuʻaki ʻa e Lotu ʻa e ʻEikí. Kapau ko ia, naʻá ke ʻiloʻi ʻokú ke lotu moʻoni ai ki ha puleʻanga māʻoniʻoni?” Huke ki he peesi 3 ʻi he polosiua Puleʻanga, pea lau ʻa e ʻuluaki ongo palakalafí. Tuʻuaki ʻa e polosiuá.
7 Kapau ko e polosiua “Ko e Puleʻanga Te ne ʻOmai ʻA e Palataisi” naʻe tukú, ʻe lava ke ke kamata nai ʻa e fetalanoaʻaki ʻi he toe ʻaʻahí ʻaki hoʻo pehē:
◼ “Ki muʻá naʻá ta fetalanoaʻaki ai ki he fiemaʻu ʻo ha puleʻanga māʻoniʻoni ʻa ia te ne lava ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema ʻo e tangatá. Ko e polosiua naʻá ku tuku atú ʻoku tuhu ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ko hotau ʻamanakiʻangá pē ia ʻe taha. Ko e kakai ʻe niʻihi ʻoku nau fifili pe ko e hā ʻe lava ʻe he puleʻanga ko iá ʻo fai ke fakaleleiʻi hotau tuʻungá. ʻOku fakahā mai ʻe he Tohitapú ko Kalaisi kuó ne ʻosi fakamoʻoniʻi te ne lavameʻa ka ko e kau taki ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá kuo ʻikai te nau lavameʻa.” Fakaava ʻa e polosiua Puleʻanga ki he peesi 29, pea lau ʻa e palakalafi ʻe fā fakamuimuí. Pea toki pehē ange: “ʻIkai ko ha kahaʻu fakaofo ia? Te ke saiʻia ke sio tonu ai?” Tuku ke ne tali. Lau ʻa e Sione 17:3. Fakalototoʻaʻi ke ako lahi ange ʻo fakafou ʻi ha ako Tohitapu ʻi ʻapi.
8 Kapau ʻokú ke ngāueʻaki ha ngaahi polosiua kehe, ʻe lava ke ke teuteu haʻo ngaahi tuʻuaki pē ʻaʻau, ʻo ngāueʻaki ʻa e niʻihi ʻo e fokotuʻu ʻi ʻolungá ko ha sīpinga. Kapau ʻoku feʻungamālie, fakamatala nounou ʻo pehē ko e kakai ʻoku nau mahuʻingaʻiá ʻoku nau fai nai ha ngaahi tokoni siʻisiʻi ki he ngāue ʻi māmani lahi ʻo hono malangaʻi ʻa e Puleʻangá. Teuteu lelei pea fekumi ki he tāpuaki ʻa Sihová ʻi hoʻo fanongonongo ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá.