ʻEpeleli—Taimi ke “Ngāue Mālohi mo Fakamālohituʻu Ai”
1 Ko e ngaahi uike takatakai ki he Fakamanatú ko ha taimi ia ʻo e fakalaulauloto maʻá e kakai ʻa Sihová. Ko ha taimi ʻeni ke fakakaukauloto ai ki he meʻa naʻe fakahoko ʻe he pekia ʻa Kalaisí pea ke fakalaulauloto ai ki heʻetau ʻamanaki ko e foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻa ia naʻe ʻai ia ke malava ʻe he taʻataʻa ʻo Sīsū naʻe lilingí. ʻI he toe foki hoʻo fakakaukaú ki hono 19 ʻo ʻEpeleli ʻo e taʻu kuo ʻosí, ko e hā ʻoku haʻu ki ho ʻatamaí? ʻOku lava ke ke manatuʻi ʻa e ngaahi mata naʻá ke sio ai ʻi he efiafi ʻo e faʻahitaʻu fakatōlau ko iá? ʻa e ʻatimosifia lelei fakalaumālie ʻi he Fakamanatú? ʻa e malanga faka-Tohitapu fakamātoato mo e ngaahi lotu loto-moʻoní? Mahalo pē naʻá ke fakapapauʻi ai ke fakahaaʻi kakato ange ʻa e loloto ʻo hoʻo houngaʻia ki he ʻofa kuo fakahaaʻi kiate koe ʻe Sihova mo Sīsuú. ʻOku anga-fēfē hono uesia koe he taimí ni ʻe he fakalaulauloto peheé?
2 ʻOku hā mahino ko e kakai ʻa Sihová ʻoku nau fakahaaʻi ʻa e fakamālōʻia ʻoku mahulu atu ʻi hono leaʻakí pē. (Kol. 3:15, 17) Tautefito ki ʻEpeleli ʻo e taʻu kuo ʻosí, naʻa tau kakapa atu ai ke fakahā ʻetau houngaʻia ki he ngaahi tokonaki ʻa Sihova ki he fakamoʻuí ʻaki ʻetau kau ʻi he ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané. Laka hake ʻi he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻe toko 100 ʻoku nau kau ʻi he ngāue tāimuʻa tokoní. Ko ʻenau feingá, fakataha mo e feinga ʻa e kotoa ʻo e kau fanongonongo kehe ʻo e Puleʻangá, naʻe iku ai ki ha ngaahi tumutumu foʻou ʻi he fakakātoa ʻo e kau tāimuʻá mo e ngaahi makasini naʻe tufakí. Naʻe toe tānaki mai ki heʻetau fiefiá ʻa ʻetau sio ki he ngaahi ako Tohitapu foʻou tokolahi naʻe kamatá pea mo e kau maʻu fakataha lahi ʻi he Fakamanatú!
3 Ko e moʻoni, ko e pau ʻo ʻetau ʻamanakí ʻokú ne ueʻi kitautolu ke tau ngāue. ʻOku hangē ia ko e meʻa naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Ki he meʻa ko ení ʻoku tau ngāue mālohi mo fakamālohituʻu ai kitautolu, koeʻuhi kuo tuʻu ʻetau ʻamanakí ʻi ha ʻOtua moʻui, ʻa ia ko ha Fakamoʻui ʻo e faʻahinga kakai kotoa pē, tautefito ki he faʻahinga loto-tōnungá.”—1 Tim. 4:10, NW.
4 ʻE anga-fēfē ʻa hoʻo fakahaaʻi hoʻo tui ki he ngaahi tokonaki ʻa Sihova ki he moʻuí ʻi he faʻahitaʻu Fakamanatu ko ʻení? ʻI ʻOkatopa ʻo e taʻu kuo ʻosí, naʻa tau sio ai ki he tokolahi māʻolunga taha ʻo e kau fanongonongo ʻo e Puleʻangá kuo lēkooti ʻi Haʻamoá, pea ko e tumutumu ʻo e tokolahi ʻo ʻetau kau malanga ʻi Tongá naʻe tatau ia mo ʻAokosi ʻo e taʻu kuo ʻosí. ʻE lava ke tau fakalaka ʻi he tokolahi ko iá ʻi ʻEpelelí ni? ʻE malava lelei pē ke tau aʻusia. Ka ʻe fiemaʻu ke kau ki ai ʻa e tokotaha malanga, ʻosi papitaiso mo teʻeki papitaiso kotoa pē. ʻE toe taau nai ha faʻahinga foʻou tokolahi ke nau kau ki ai. Ko ia, ʻi hoʻo palani ke ngāue mālohi mo fakamālohituʻu koe ʻi ʻEpeleli ní, fakakaukau ki he ngaahi founga ʻa ia ʻe lava ke ke fakaʻaiʻai ai ʻa e niʻihi kehé, kau ai ʻa e faʻahinga foʻou ange mo siʻi ʻenau taukeí, ke nau ngāue fakataha mo koe.
5 Tokoniʻi ha Niʻihi ke Hoko Atu ʻEnau Ngāué: Kapau ʻokú ke ʻilo ha niʻihi ʻoku teʻeki ke nau ʻalu ʻi he ngāue fakamalangá ʻi ha māhina ʻe taha pe ua, mahalo ʻe lava ke ke fakalototoʻaʻi kinautolu pea fakaafeʻi kinautolu ke nau ʻalu fakataha mo koe ʻi he malaʻe malangá. Kapau kuo hoko ha niʻihi ʻi he fakatahaʻangá ʻo ʻikai ke longomoʻui, ʻe fai ʻe he kau mātuʻá ha feinga makehe ke ʻaʻahi kiate kinautolu pea fakalototoʻaʻi kinautolu ke toe kamata ʻi ʻEpeleli.
6 Ko kitautolu kotoa kuo pau ke tau hokohoko kole ʻa e laumālie ʻo Sihová ke fakaivimālohiʻi ai kitautolu ʻi heʻene ngāué. (Luke 11:13) Ko e hā kuo pau ke tau fai ke tau maʻu ai ʻa e laumālie ko iá? Lau ʻa e Folofola fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá. (2 Tim. 3:16, 17) Kuo pau foki ke tau “fakafanongo ki he meʻa ʻoku folofola ʻaki ʻe he laumalie ki he ngaahi fakatahaʻangá” ʻaki ʻa e maʻu ʻo e ngaahi fakataha fakauike kotoa ʻe nimá. (Fkh. 3:6, NW) Ko ha taimi faingamālie ʻeni ke tokoniʻi ai ʻa e faʻahinga ʻoku tōmokosi mo ʻikai ke longomoʻuí ke toe fakaleleiʻi ʻenau ngaahi tōʻonga akó pea fokotuʻu ai ha tuʻunga tuʻumaʻu ʻi heʻenau maʻu fakatahá. (Sāme 50:23) ʻOku tau fai ʻeni lolotonga ʻoku tau hanganaki tokanga lelei ki heʻetau moʻuilelei fakalaumālié. Ka, ʻoku toe ʻi ai ʻa e meʻa kehe ʻoku fiemaʻu.
7 Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻapositolo ko Pitá ʻo pehē ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá hono laumālie māʻoniʻoní “kiate kinautolu ʻoku talangofua kiate ia.” (Ng. 5:32) ʻOku kau ki he talangofua peheé ʻa e tokanga ki he fekau ke “malaga ki he kakai, mo fakamooni.” (Ng. 1:8; 10:42, PM) Ko ia, neongo ʻoku moʻoni ʻoku tau fiemaʻu ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ke fakaivimālohiʻi kitautolu ke malanga, ʻoku toe moʻoni foki ʻi heʻetau kamata ke fakahāhā ʻetau holi ke fakahōifuaʻi ʻa Sihová, ʻokú ne tokoniʻi ai kitautolu ʻo lahi ange. ʻOfa ke ʻoua ʻaupito te tau fakasiʻisiʻia ʻa e mahuʻinga ʻo hono fakahoko ʻa e ngaahi fuofua sitepu ko ia ʻo e talangofua loto-leleí!
8 Ko Hono Tokoniʻi ʻa e Kau Talavoú: Ngaahi mātuʻa, kuó ke sio ki ha fakamoʻoni ʻoku loto ʻa hoʻo fānaú ke talanoa ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo e moʻoní? Kuo nau ʻalu fakataha mo koe ʻi he malaʻe malangá? ʻOku nau alafaʻifaʻitakiʻanga ʻi honau ʻulungāngá? Kapau ko ia, ko e hā ʻokú mo toumoua aí? Fakaofiofi ki ha taha ʻo e kau mēmipa ʻo e Kōmiti Ngāue ʻa e Fakatahaʻangá, pea sio pe ʻoku taau hoʻo kiʻi tamá ke lau ko ha tokotaha malanga ʻi ʻEpelelí ni. (Sio ki he tohi Our Ministry, peesi 99-100.) Fakatokangaʻi ange ʻe lava hoʻo fānaú ke nau tokoni ʻi ha founga mālohi ki hono kailavaki ʻa e fakahīkihiki kia Sihová ʻi he faʻahitaʻu ko ʻeni ʻo e Fakamanatú.—Mt. 21:15, 16.
9 Ko ha faʻē Kalisitiane ʻi Georgia, U.S.A., naʻá ne fakalototoʻaʻi maʻu pē ʻene kiʻi taʻahiné ke talanoa ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo Sihova. ʻI he taʻu kuo ʻosí, ʻi he kau ʻa e kiʻi taʻahiné ʻi he ngāue fakafaifekaú fakataha mo ʻene faʻeé, naʻá ne tuku ha polosiua Fiemaʻu ki ha tangata peá ne fakamatalaʻi nounou ʻa e meʻa ʻi lotó. Naʻe ʻeke ange ʻe he tangatá kiate ia: “Ko ho taʻu fiha ʻeni?” Naʻá ne pehē ange: “Fitu.” Naʻe ʻohovale ʻa e tangatá ʻi he sio kiate ia ʻokú ne fai ha tuʻuaki mohu ʻuhinga pehē. Ko e meʻa naʻe hokó naʻe ʻohake ia ʻo ʻi ai ʻa ʻene ʻilo ki he moʻoní ka naʻe ʻikai ʻaupito te ne tokanga fakamātoato ki ai ko ha founga ia ʻo e moʻuí. ʻIkai fuoloa, naʻe fai ha ako Tohitapu mo e tangatá, ko hono uaifí, pea mo hono ʻofefiné.
10 Ko e kau talavou tokolahi kuo nau ʻosi hoko ko e kau malanga, pea ʻoku tau fiefia ʻi he feohi mo kinautolu ʻi heʻenau ngāue fakataha mo kitautolu ʻi he ngāue fakamalangá. ʻE lava ʻe he toʻutupu ko ʻení ke ueʻi mo fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehe ʻi honau toʻú tonu. Ka ko ʻEpeleli ko ha toe taimi feʻungamālie ia ki he ngaahi fāmilí tāutaha ke fakaivimālohiʻi ai honau ngaahi vahaʻangataé pea langa hake honau tuʻunga fakalaumālié ʻaki ʻa e ngāue fakataha ʻi he ngāue toputapú. ʻOku totonu ki he ngaahi ʻulu ʻo e fāmilí ke nau takimuʻa ʻi he meʻá ni.—Pal. 24:27.
11 Ko Hono Tokoniʻi ʻa e Faʻahinga Foʻoú: Fēfē ʻa e faʻahinga foʻou ko ē ʻoku mou ako Tohitapú? Te nau tokoni nai ki he feinga makehe ʻi ʻEpeleli ní? Mahalo pē naʻa nau fakahāhā ha holi ke tala ki he niʻihi kehé ʻa e meʻa kuo nau akó ʻi hoʻomou ʻosiki ʻa e vahe 2, palakalafi 22, pe ko e vahe 11, palakalafi 14, ʻo e tohi ʻIlo. Kapau ʻoku mou ofi ki he ngataʻanga ʻo e tohí, teuteu ke fetalanoaʻaki mahino ki he meʻa ko ʻení ʻi hoʻomou ʻosiki ʻa e vahe 18, palakalafi 8, ʻa ia ʻoku pehē ai: “Ngalingali ʻokú ke vēkeveke ke tala ki ho ngaahi kāingá, ngaahi kaumeʻá, mo e niʻihi kehé ʻa e meʻa ʻokú ke akó. Ko hono moʻoní, kuó ke ʻosi fai nai ʻa e meʻá ni, hangē ko Sīsuú naʻá ne vahevahe atu ʻa e ongoongo leleí ki he niʻihi kehé ʻi he ngaahi tuʻunga ʻikai anga-maheni. (Luke 10:38, 39; Sione 4:6-15) Ka ʻokú ke fiemaʻu nai ʻeni ke ke fai ia ke lahi ange.” ʻOku hoko moʻoni ʻeni ʻi he faʻahinga ʻokú ke ako mo iá?
12 ʻOku tui ʻa hoʻo tokotaha akó ki he Folofola ʻa e ʻOtuá? Kuó ne ʻosi ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e Tohitapú? Kuó ne ʻosi ʻomai ʻene moʻuí ke fehoanaki mo e ngaahi tuʻunga fakaʻotuá? Kuó ne ʻosi maʻu ʻa e ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá? ʻOkú ne loto ke tauhi ʻa Sihova ko e ʻOtuá? Pea ko e hā ʻoku ʻikai ai ke fakalototoʻaʻi ia ke ne talanoa mo e kau mātuʻá koeʻuhí ke nau fakapapauʻi pe ʻokú ne taau ke hoko ko ha tokotaha malanga teʻeki papitaiso pea ngāue fakataha mo koe ʻi ʻEpelelí? (Sio ki he tohi Our Ministry, peesi 97-99.) ʻI he founga ko ʻení ʻe lava ai ke ne kamata ke hokosia fakahangatonu ʻa e founga ʻe poupouʻi ai ia ʻe he kautaha ʻa Sihová ʻi heʻene ngaahi feinga ke tauhi ʻa Sihová.
13 Ko e moʻoni, ʻoku fakalakalaka vave ange ʻa e kau ako ʻe niʻihi ʻi he niʻihi kehé. Ko ia, ʻi he fehoanaki mo e fakahinohino ʻi he ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga ʻo Sune 2000, peesi 4, palakalafi 5-6, ko e tokolahi kuo nau ako ʻaki ʻa e tohi hono uá mo e kakai ʻoku nau fakahaaʻi ʻi he kamatá ʻa e mahuʻingaʻiá ka ʻoku nau fiemaʻu ha toe tokoni lahi ange ke nau hoko ʻo longomoʻui ʻi he feohí. ʻOua ʻaupito ʻe tuku ʻetau ʻamanaki ʻe hoko ʻa e faʻahinga loto-totonu ko ʻení ko e kau ākonga ʻa Kalaisí, “pe ʻi ha taimi nounou pe ʻi ha taimi fuoloa.” (Ng. 26:29, NW) Ka, ʻo kapau ko e ngaahi māhina lahi kuó ke ako ai mo e faʻahinga tāutaha peheé ʻoku fakamatalaʻi lelei taha ia ko “ha taimi fuoloa,” ʻikai nai ko e faʻahitaʻu Fakamanatu ko ʻení ko ha faingamālie lelei ia ki hoʻo tokotaha akó ke ne kamata ke fakahāhā ai ʻa e loloto ʻo ʻene houngaʻia ki he huhuʻi ʻa Kalaisí?
14 Founga ke Tokoniʻi Ai Kinautolu Ke Nau Kau Ki Aí: ʻOku tau ako ʻa e meʻa lahi fekauʻaki mo hono tokoniʻi ʻa e faʻahinga tāú ke nau kamata ʻi he ngāue fakafaifekaú ʻaki hono sivisiviʻi ʻa e founga ʻo hono akoʻi ʻe Sīsū ʻa e niʻihi kehé. Naʻe ʻikai te ne ʻilo pē ha fuʻu kakai pea tala ange ki heʻene kau ākongá ke kamata talanoa leva. Naʻá ne ʻuluaki fakamamafaʻi ʻa e fiemaʻu ki he ngāue fakamalangá, fakalototoʻaʻi ʻa e fakakaukau fakamātoato, peá ne ʻoange leva kiate kinautolu ʻa e ngaahi tokonaki tefito ʻe tolu: ko ha hoa ngāue, ko ha vāhenga-ngāue, pea mo ha pōpoaki. (Mt. 9:35-38; 10:5-7; Mk. 6:7; Luke 9:2, 6) ʻE lava ke ke fai ʻa e meʻa tatau. Pe te ke tokoniʻi ʻa hoʻo kiʻi tamá tonu, ko ha tokotaha ako foʻou, pe ko ha tokotaha ʻa ia kuo ʻikai te ne līpooti haʻane ngāue ʻi ha vahaʻa taimi, ʻe feʻungamālie ke fai ha feinga makehe ke muimui ki he ngaahi fokotuʻu hoko haké.
15 Fakaeʻa ʻa e Fiemaʻú: Fakahaaʻi ki he tokotahá ʻa e mahuʻinga ʻo e ngāue fakamalangá. Hoko ʻo fiefia fekauʻaki mo ia. Lave ki ha ngaahi meʻa naʻe hokosia ʻa ia ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e meʻa ʻoku lavaʻi ʻe he fakatahaʻangá ʻi he ngāue fakafaifekaú. Fakahāhā ʻa e laumālie naʻe fakahaaʻi mai ʻe Sīsū ʻi he Mātiu 9:36-38. Fakalototoʻaʻi ʻa e tokotaha malanga ʻoku ʻamanekiná pe ko e tokotaha ʻikai ke longomoʻuí ke ne lotu fekauʻaki mo ʻene kau fakafoʻituitui ʻi he ngāue fakafaifekaú pea pehē foki ki he lavameʻa ʻa e ngāué ʻi māmani lahí.
16 ʻAi ʻa e Tokotahá ke Fakakaukau Fekauʻaki mo e Ngaahi Faingamālie Lahi ʻOku ʻI Ai ki he Faifakamoʻoní: Lave ki he malava ke fakataha mo e kulupu ako tohí ki he faifakamoʻoni fale-ki-he-falé. Lea fekauʻaki mo e talanoa mo e ngaahi kāingá mo e ngaahi mahení pe talanoa mo e kaungāngāué pe kaungāakó he lolotonga ʻo e ngaahi taimi mālōlō kai hoʻataá. ʻI he heka ʻi ha meʻalele fefonongaʻaki, ʻoku faʻa lava ʻo kamata ʻe ha taha ha fetalanoaʻaki, ʻaki pē hono fakahaaʻi ha mahuʻingaʻia fakafoʻituitui ʻi he kaungā pāsesé. ʻI he taimi te tau kamataʻi aí, ʻoku faʻa fakatupu ʻi he meʻá ni ha faingamālie ke fai ai ha fakamoʻoni lelei. Ko e moʻoni ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi taimi lahi ke vahevahe atu ai ʻetau ʻamanakí ki he niʻihi kehé “ʻi he ʻaho kotoa.”—Sāme 96:2, 3.
17 Neongo ia, ʻoku ngalingali ʻe lelei ange kiate koe pea mo e tokotaha malanga foʻoú ke mo ngāue fakataha mei he fale ki he falé ʻi he vave taha ʻe malavá. Kapau kuó ke fokotuʻu ha kolo ko hono fakalahi ʻa hoʻo ngāue he lolotonga ʻo ʻEpelelí, kole ki he sevāniti ʻi he feituʻú pe ʻoku faingamālie ha feituʻu feʻunga. Kapau ko ia, ʻe ʻoatu ai ʻe he meʻá ni kiate koe ha ngaahi faingamālie ke ke ngāueʻi fakaʻāuliliki ai ia. Ko e fakatātaá, ʻi he ʻosi hoʻo ngāue fakamalangá pe fononga ki ha ngaahi fakataha pe ki ha ngaahi feituʻu kehe, te ke fakatokangaʻi nai ʻoku ʻi ai ha tokotaha ʻi ha nofoʻanga ʻa ia naʻe ʻikai faʻa maʻu ai ha taha, pe naʻe hā mei ai ha mahuʻingaʻia ki muʻa. Kapau ʻoku feʻungamālie, fai ha ʻaʻahi nounou ʻi ha taimi ʻe ola lelei taha aí. ʻE hoko ai ʻa e meʻá ni, ʻo tokoni ki ha ongoʻi ʻo e lavameʻa mo e fiefia ʻi he ngāue fakafaifekaú.
18 Teuteu ha Pōpoaki Fakamānako: Ko e meʻa ia ʻe taha ki ha tokotaha ke ne loto ke vahevahe atu ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá, ka ko ha toe meʻa kehe ia kiate ia ke ne ongoʻi loto-maʻu fekauʻaki mo e anga ʻo ʻene leaʻaki iá, tautautefito kapau ʻokú ne foʻou pe kuo ʻikai te ne ʻalu ʻi he ngāue fakamalangá ʻi ha taimi fuoloa. Ko hono tokoniʻi ʻa e faʻahinga foʻou mo ʻikai longomoʻuí ke teuteú ʻoku ʻaonga. Ko e Fakataha Ngāué mo e ngaahi fakataha ki he ngāue fakamalangá ʻoku lava ke na tokonaki mai ha ngaahi fakakaukau ʻaonga, ka ʻoku ʻikai ke fetongi ai ʻa e teuteu fakafoʻituituí ia.
19 ʻOku anga-fēfē ʻa hoʻo tokoniʻi ʻa e faʻahinga foʻoú ke nau teuteu ki he ngāue fakamalangá? Kamata ʻaki ha tuʻuaki makasini, pea tauhi ia ke faingofua mo nounou! Kole kiate kinautolu ke nau fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he ongoongó ʻa ia ʻe hoko ʻo tokanga ki ai ʻa e faʻahinga ʻi he feituʻú, pea ke kumi leva ha poini ʻi ha taha ʻo e ngaahi makasini lolotongá ʻoku lave ki he meʻa ko iá. ʻAhiʻahiʻi fakataha ʻa e tuʻuakí, pea ngāueʻaki ia ʻi he ngāue fakafaifekaú ʻi he vave taha ʻe malavá.
20 Fakatupulekina ʻEtau Malava ke Tupulaki ʻi he Kahaʻú: ʻI he taʻu kuo ʻosí ko e kau maʻu Fakamanatu ʻi māmani lahí naʻe laka hake ia ʻi he toko 14.8 miliona. Ko e tokolahi ʻoku līpooti ko e kau malangá naʻe laka hake pē ʻi he toko ono milioná. ʻOku ʻuhinga ʻení ko e kakai ʻe toko 8.8 miliona nai naʻa nau mahuʻingaʻia feʻunga ke nau haʻu ki he polokalama makehe ko ʻení ʻa ia naʻa nau fanongo ai ki hono fakamatalaʻi ʻa e taha ʻo e ngaahi akonaki tefito faka-Tohitapú. Naʻa nau hoko ai ʻo ʻiloʻi tāutaha ha niʻihi ʻo kitautolu, ʻa ia ngalingali naʻe maongo ʻi ha tuʻunga lelei kiate kinautolu. Ko e tokolahi ʻo kinautolu ʻoku nau lea lelei fekauʻaki mo kitautolu, ʻo tokoni ki heʻetau ngāue ʻi māmani lahí, pea taukapoʻi kitautolu ʻi he ʻao ʻo e niʻihi kehé. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he kulupu lahi ko ʻení ʻa e malava ke ʻi ai ha tupulaki ʻi he kahaʻú. Ko e hā ʻe lava ke tau fai ke tokoniʻi kinautolu ke fai ha fakalakalaka lahi angé?
21 Ko e tokolahi taha ʻo e faʻahinga foʻou ʻoku nau haʻu ki he Fakamanatú ʻoku nau fai peheé ko ha ola ia ʻo hano fakaafeʻi fakafoʻituitui mei ha taha ʻiate kitautolu. ʻOku faʻa ʻuhinga ʻení ʻoku nau maʻu ʻo ʻikai toe siʻi hifo he tahá ha tokotaha maheni fakafoʻituitui ʻi he kau fanongó. Kapau ʻoku haʻu ha taha ko ʻene tali ʻetau fakaafé, ʻoku tau maʻu ha fatongia ke ʻai ia ke ne ongoʻi ʻoku talitali lelei pea tokoniʻi ia ke ne maʻu ʻa e ʻaonga kakato mei he polokalamá. Koeʻuhi ʻe tokolahi ʻa e holó, tokoniʻi ia ke ne maʻu ha nofoʻanga. ʻOange kiate ia ha Tohitapu, pea fakaafeʻi ia ke mo hiva fakataha ʻi hoʻo tohi hivá. Tali ha ngaahi fehuʻi pē te ne ʻeke nai. Ko hoʻo tokanga fakafoʻituitui loto-māfaná ʻe lava ke hoko ia ko ha meʻa tefito ki hono fakatupulekina ʻene mahuʻingaʻiá. Ko e moʻoni, ko kitautolu kotoa ʻoku tau kau ki he fatongia ko ʻení—kapau ʻoku tau sio ki ha mata foʻou, fakahaaʻi ha talitali lelei loto-māfana pea fetalanoaʻaki nounou ke fai ha maheni.
22 Ko e ʻi ai ʻi he Fakamanatú ʻe lava ke ʻi ai haʻane maongo moʻoni ʻi ha fakakaukau ʻa ha taha. Ko e moʻoniʻimeʻa ko ia ʻa ʻene haʻu ki he fakatahá ʻe pehē nai ai kuo ʻikai te ne ʻilo ʻa e meʻa ʻokú ne fekumi ki aí ʻi ha toe feituʻu kehe pea ʻoku tau ʻoatu kiate ia ʻa e meʻa ʻokú ne ongoʻi ʻoku ʻi ai ha fiemaʻu ke ne sivisiviʻi ofi ange. Ko hono fakamatalaʻi ʻo e fakaofo ʻa e tokonaki huhuʻí ko ha meʻa fakahā loloto nai ia ki ha tokotaha ʻoku ʻikai haʻane fakakaukau ki he ʻofa taʻefakangatangata ʻa Sihová. Te ne sio lelei nai ai ʻoku tau kehe—loto-totonu, anga-fakakaumeʻa, ʻofa, mo tokaʻi. Ko hotau holó ʻoku ʻikai haʻane faitatau mo e meʻa kuó ne sio nai ai ʻi he ngaahi fale lotú ʻa ia ʻoku hā ai ʻa e ngaahi ʻīmisí pea mo e ngaahi ouau taʻeʻuhingá. Ko e faʻahinga foʻoú kuo pau ke nau fakatokangaʻi ko e kau fanongó ʻoku faʻuʻaki ia ʻa e kakai mei he ngaahi tuʻunga kehekehe kotoa pē ʻo e moʻuí pea ʻoku ʻikai ke fai ai ha tānaki paʻanga. Ko e hā atu ʻa e tuʻunga ko ʻení ʻe lava ke hoko ia ko ha fakaʻaiʻai mālohi kiate kinautolu ke nau toe foki mai.
23 ʻI he hili ʻa e Fakamanatú, ʻoku totonu ki ha tokotaha ke ne tokanga ke fai ha toe foki ke tokoni ki he tokotaha foʻou kotoa pē naʻa nau maʻu Fakamanatú. Kapau naʻá ke fakaafeʻi ʻa e faʻahinga foʻoú, ʻokú ke maʻu ha fatongia makehe. Ki muʻa ke nau mavahé, fakapapauʻi ʻoku nau ʻilo fekauʻaki mo e ngaahi fakataha kehe ʻi he Fale Fakatahaʻangá. Lave ki he kaveinga ʻo e malanga maʻá e kakaí hono hokó. ʻAi ke nau ʻiloʻi ʻa e feituʻu mo e taimi ʻo e Ako Tohi ʻa e Fakatahaʻanga ofi taha ki honau ʻapí. Ki mui ai, ʻoange kiate kinautolu ha tatau ʻo e polosiua Ngāue ki he Finangalo ʻo e ʻOtuá, pea ʻai ke nau ʻilo ko e fakamatala ki he uike ʻo ʻEpeleli 30 ʻe fai ia ʻi he ʻuluaki ongo vahé. Fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku palani ai ʻa e fakatahaʻangá fakakātoa ke maʻu ha fakataha-lahi fakavahe ofi mai ʻa ia ʻoku fakataimi-tēpileʻi ki he kahaʻú.
24 Fokotuʻutuʻu ki ha ʻaʻahi loto-māfana ki honau ʻapí. Fakapapauʻi ʻoku nau maʻu ʻa e ongo tatau ʻo e polosiua Fiemaʻu pea mo e tohi ʻIlo, ʻa ia te nau maheni ai mo e ngaahi akonaki tefito ʻa e Tohitapú. Kapau ʻoku teʻeki ai ke nau ako, tuʻuaki ange kiate kinautolu ha ako Tohitapu. Fokotuʻu ange ke nau lau ʻa e polosiua Ngāue ki he Finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku ʻomai ai ha fakatātā lelei ʻo e founga ʻoku tau ngāue ai ko ha kautahá. Fakaafeʻi kinautolu ke nau sio ʻi heʻetau ngaahi foʻi vitioó, hangē ko e Our Whole Association of Brothers. Fokotuʻutuʻu ke nau feʻiloaki mo e niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá. ʻI he ngaahi māhina hoko maí, hanganaki fetuʻutaki mo e faʻahinga foʻoú; fakaafeʻi kinautolu ke maʻu ʻa e ngaahi fakatahá ʻi he taimi ʻoku ʻaʻahi mai ai ʻa e ʻovasia fakafeituʻú pe ʻi he taimi ʻoku ʻi ai ai ha ʻasemipilī fakafeituʻu pe ʻaho ʻasemipilī makehe. ʻOange kiate kinautolu ʻa e faingamālie kotoa pē ke nau fakahaaʻi kinautolu ʻoku nau “hehema totonu ki he moʻui taʻengatá”!—Ng. 13:48, NW.
25 Ko e Meʻa ʻe Lava ke Fai ʻe he Kau Mātuʻá: Ko e lavameʻa ʻo e feinga lahi ʻi he ngāue fakafaifekau ʻi ʻEpeleli ní ʻe fakatefito ia, ʻi ha tuʻunga lahi, ʻi he kau mātuʻá. Kapau ko ha tokotaha faiako ako tohi koe, ʻai ha lisi ʻo e ngaahi meʻa te ke malava ke fai ke tokoniʻi ai ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi hoʻo kulupu ako tohí ke nau kau ʻi he ngaahi ngāue makehé. ʻOku ʻi ai ha faʻahinga kuo vaheʻi ki hoʻo kulupú ko ha kau talavou, foʻou, tōmokosi, pe ʻikai ke longomoʻui? Vakaiʻi ke ʻilo pe ko e ngaahi mātuʻá, kau tāimuʻá, pe kau malanga kehé kuo nau tomuʻa fai ha meʻa ke tokoni kiate kinautolu. Fai ʻa e tokoni fakafoʻituitui pē te ke malava ke faí. Ko ha tuofefine ʻe taha naʻe tōmokosi ʻi he ngāue fakamalangá ʻi ha taʻu ʻe ua naʻá ne fakamoleki ʻo laka hake ʻi he houa ʻe 50 ʻi he ngāue fakafaifekaú, ʻi ʻEpeleli ʻo e taʻu kuo ʻosí. Ko e hā naʻá ne ʻai ke hoko ai ʻo kehe kiate iá? Naʻá ne pehē ko e ngaahi ʻaʻahi fakatauhi-sipi langa hake naʻe fai ʻe he kau mātuʻá.
26 ʻOku totonu ki he kau mātuʻá mo e kau sevāniti fakafaifekaú ke nau ngāue fakataha ke fakapapauʻi ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi feituʻu, ngaahi makasini, pea mo e tohi feʻunga ki he māhina ka hoko maí. ʻE lava ke fai ha fokotuʻutuʻu ki ha ngaahi fakataha lahi ange ki he ngāue fakamalangá? Kapau ko ia, ʻai ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu makehé. Kae hiliō aí, ʻi hoʻo ngaahi lotu maʻá e kakaí mo fakaekoé, kole ʻa e tāpuaki ʻa Sihová ki heʻetau māhina ʻo e ngāue fakalahi ʻo e Puleʻangá.—Loma 15:30, 31; 2 Tes. 3:1.
27 ʻI ʻEpeleli ʻo e taʻu kuo ʻosí ʻi ha fakatahaʻanga ʻi Carolina Tokelau, naʻe fakaʻaiʻai moʻoni ai ʻe he kau mātuʻá ha ngāue lahi ange ʻi he ngāue fakafaifekaú. ʻI he ngaahi fakataha ʻo e uike taki taha, naʻa nau fakaafeʻi ai ʻa e kau malangá ke nau fakakaukau fakamātoato pe te nau malava ke hū ʻo kau ʻi he tāimuʻa tokoní. ʻI he faingamālie kotoa pē, ko e kotoa ʻo e kau mātuʻá mo e kau sevānití naʻa nau talanoa loto-māfana fekauʻaki mo hono ʻai ʻa ʻEpeleli ko ha māhina lelei taha. Ko hono olá, ko e peseti ʻe 58 ʻo e kau malangá, kau ai ʻa e kotoa ʻo e kau mātuʻá mo e kau sevāniti fakafaifekaú, naʻa nau ngāue tāimuʻa ʻi he māhina ko iá!
28 Ko e Fiefia ʻi he Kau Kakato Ki Aí: Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e “ngāue mālohi mo fakamālohituʻu kitautolu” ʻi he ngāue fakafaifekaú? (1 Tim. 4:10) ʻI he fekauʻaki mo e ngāue faivelenga ʻa ʻenau fakatahaʻangá ʻi ʻEpeleli ʻo e taʻu kuo ʻosí, naʻe tohi ai ʻe he kau mātuʻa naʻe lave ki ai ʻi ʻolungá: “ʻOku faʻa lea ʻa e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné fekauʻaki mo e lahi ange ʻo e ʻofa mo e vāofi ʻoku nau feongoʻiʻaki ʻiate kinautolu talu mei heʻenau kamata ke ngāue lahi ange ʻi he ngāue fakamalangá.”
29 Ko ha tokoua kei talavou ʻa ia naʻe fakangatangata pē ʻene malavá naʻá ne holi ke kau ʻi he ngāue makehe ʻi ʻEpeleli ʻo e taʻu kuo ʻosí. Fakafou ʻi haʻane palani fakalelei pea mo e tokoni ʻa ʻene faʻeé mo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine fakalaumālié, naʻá ne fiefia ʻi ha māhina lavameʻa ʻi he tuʻunga ko ha tāimuʻa tokoni. Naʻe anga-fēfē ʻene ongoʻi fekauʻaki mo e meʻa naʻe hokó? Naʻá ne pehē: “Ko e fuofua taimi ia ʻi heʻeku moʻuí, naʻá ku ongoʻi ai ʻo hangē ha tangata sino mālohí.”
30 ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻoku tāpuakiʻi lahi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku nau fakamahuʻingaʻi māʻolunga honau monū ko e talanoa fekauʻaki mo hono tuʻunga-tuʻí. (Sāme 145:11, 12) ʻI heʻetau fakamanatu ʻa e pekia hotau ʻEikí, ʻoku tau mahinoʻi ko e ngaahi tāpuaki ki he anga-līʻoa fakaʻotuá ʻe toe lahi ange ia ʻi he kahaʻú. Naʻe holi vēkeveke ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he pale ʻo e moʻui taʻengatá. Neongo ia, naʻá ne ʻiloʻi ʻoku ʻikai ko ha meʻa ʻeni ia ke ne tangutu noaʻia pē ʻo ʻamanaki ki ai. Naʻá ne tohi: “Ki he meʻa ko ení ʻoku ou ngāue mālohi moʻoni, ʻo fakamālohituʻu au ʻo fakatatau ki he ngāue ʻaʻaná pea mo ia ʻoku ngāue ʻiate aú fakataha mo e mālohi.” (Kol. 1:29, NW) Ko Sihova, fakafou ʻia Sīsū, naʻá ne ʻai ʻa Paula ke mālohi ke fakahoko ha ngāue fakafaifekau fakahaofi moʻui, pea te Ne lava ke fai ʻa e meʻa tatau kiate kitautolu ʻi he ʻahó ni. ʻE hoko nai ia ko e meʻa te ke hokosia fakafoʻituitui ʻi ʻEpelelí ni?
[Puha ʻi he peesi 3]
Ko Hai ʻe Lava Ke Ke Fakalototoʻaʻi ke Malanga ʻi ʻEpelelí?
Ko hoʻo kiʻi tamá?
Ko ha tokotaha ako Tohitapu?
Ko ha tokotaha malanga kuo ʻikai longomoʻui?