Smok i Bagarapim Moa Yet Ol Yangpela
NAMBA WAN dokta bilong gavman long Amerika i raitim ripot long yia 1989 na em i tok, sapos man i kirap long smok taim em i yangpela yet, sik kensa bilong wetlewa inap kilim em i dai. Em i tok: “Ol man i kirap long smok taim ol i winim pinis 25 krismas, sik kensa bilong wetlewa i save kilim i dai planti, winim ol man i no save smok, inap olsem 5-pela taim; na bilong ol man i kirap long smok taim ol i gat 20-24 krismas, em inap olsem 9-pela taim; na bilong ol man i kirap long mekim taim ol i gat 15-19 krismas, em inap olsem 14 taim; na bilong ol man i kirap long mekim taim ol i no winim yet 15 krismas, em inap olsem 19 taim.”
Planti man i kirap long smok na bihain ol i kirap long kisim ol narapela drak. Sampela man i bin skelim dispela samting na ol i kisim save olsem: Ol yangpela i gat 12-17 krismas na ol i save smok, planti tru (10-pela taim) bai ol i kirap kisim drak maruana (spakbrus), na planti moa (14 taim) bai ol i kisim ol strongpela drak olsem koken na heroin samting. Sampela man i bin skelim ol man i save dring oltaim na ol man i save kisim heroin oltaim, na planti ripot i tok, ol dispela man i man bilong smok tu.
Wanpela ripot olsem (Gallup) i tok, planti yangpela (64 pesen) i tok, i gutpela sapos gavman i tambuim smok long ol yangpela i no winim yet 21 krismas, na ol i tok, ‘ol man i no laik bai gavman i putim kain lo olsem, em ol man i bikpela pinis na ol i save wok bisnis long baim smok i go long ol yangpela.’—Psychiatric, Mental Health, and Behavioral Medicine News Update, Mas-Epril 1990, pes 1.