Wastaua INTENET LAIBRERI
Wastaua
INTENET LAIBRERI
Tok Pisin
  • BAIBEL
  • Ol PABLIKESEN
  • Ol MITING
  • g93 6/8 p. 5-7
  • Bilong Wanem Ol Afrika i Karim Planti Hevi?

No gat vidio bilong dispela seksen.

Sori, popaia kamap long lodim vidio.

  • Bilong Wanem Ol Afrika i Karim Planti Hevi?
  • Kirap!—1993
  • Ol Liklik Het Tok
  • Wankain Infomesen
  • Sik Bilong Pasin Pamuk
  • Ol Famili i Bruk
  • Sot Long Marasin Samting
  • Ol i No Gat Asua, Tasol Ol i Karim Hevi
  • Helpim Ol Man i Gat Sik AIDS
    Kirap!—1994
  • Olsem Wanem? Sik AIDS i Go Bikpela Long Afrika?
    Kirap!—1993
  • Bikpela Hevi Tru Long Sik AIDS!
    Kirap!—2001
  • Sik AIDS—Mi Inap Kisim?
    Kirap!—1994
Lukim Moa
Kirap!—1993
g93 6/8 p. 5-7

Bilong Wanem Ol Afrika i Karim Planti Hevi?

JEKOP i gat 42 krismas na em i gat sik AIDS. Em i slip wantaim meri bilong em na meri tu i kisim dispela sik. Jekop i tok: “Meri bilong mi i save mi givim dispela sik long em.”

Tasol Jekop i kisim binatang jem bilong sik AIDS olsem wanem? Em i tok: “Mi stap wanpis long Harare, na mi save draiv i go long Sambia na Simbabwe na i go kamap long Botswana and Swasilan. Meri bilong mi i stap wantaim ol pikinini long Simbabwe. Mipela ol draiva, mipela i no was gut na mipela i save mekim nabaut.”

Sik Bilong Pasin Pamuk

Long nau, sik AIDS i kamap bikpela long Afrika long rot bilong pasin pamuk. Wanpela savemeri i tok: “Ol man i no tingim moa ol stretpela lo bilong maritpasin.” Na wanpela nius (African Affairs) i tok olsem, ‘ol lain i stap long hap bilong Sahara long Afrika, ol i ting i gutpela sapos man i gat planti pikinini, tasol ol i no strong tumas long man i mas marit. Ol i no putim strongpela tambu long man na meri i slip wantaim, maski ol i no marit, na meri inap kisim bel.’ Narapela nius (Nature) i tok, dispela sik i save go nabaut long rot bilong ol pamukman o pamukmeri. Dispela ripot i tok: “Ol pamukmeri i givim dispela sik long ol man, na bihain ol dispela man i givim dispela sik long meri bilong ol.”

Planti i no laik senisim pasin bilong ol. Wanpela saveman i stori long sik AIDS long Afrika, na em i stori olsem long wanpela nius (Panos Document): ‘Wanpela nait taim mipela i skelim pinis blut bilong ol man long wanpela liklik ples, ol wanwok bilong mi, em ol i bilong Saier, ol i go slip wantaim sampela meri bilong ples.’ Taim saveman i tokim ol olsem ol inap kisim sik AIDS, ‘ol i lap tasol na tok dispela sik i no inap pasim ol long painim amamas.’ Tru tumas, long tingting bilong planti man pasin bilong slip wantaim narapela em i samting bilong painim amamas tasol.

Long planti kantri planti yangpela i pamuk. Long Saut Afrika, ol i askim 377 yangpela long dispela samting na 75 pesen i tok olsem ol i bin slip wantaim narapela. Wanpela misineri long Namibia em i skelim dispela pasin na em i tok: “I gat wan wan yangpela meri tasol em ol i gat 15-pela krismas na ol i no kisim bel yet. Yu lukim wanpela yangpela meri singel, na yu tingting olsem, ‘Long dispela taim long narapela yia, em bai i gat bel.’ ”

Long hap bilong Afrika i gat ol narapela samting tu i mekim na sik AIDS i wok long i go bikpela hariap tru.

Ol Famili i Bruk

Wanpela nius (Africa South) i tok: “Dispela sik bai wok long i go bikpela yet sapos ol man em ol i gat 20 i go inap 30 krismas, ol i mas lusim meri pikinini na go wok long longwe ples.” Sindaun bilong planti man long Afrika i no gutpela. Planti man ol i stap longwe long ol meri bilong ol na ol i hatwok long painim wok na ples slip long ol bikpela taun. Narapela nius (African Affairs) i tok, ol dispela man i bel hevi tru, long wanem, ol i mas painim wok bilong lukautim ol yet na ol famili bilong ol long ples, na dispela samting i save kirapim ol long brukim marit.

Ol bikpela rot bilong trak i narapela as na sik AIDS i go bikpela long dispela hap. Wanpela draiva i tok, “Wanem wanem hap mi go long en, mi mas i gat wanpela gelpren bilong lukautim mi.” Long wanpela ples ol rabisman i stap long en long Is Afrika, 600 pamukmeri i save mekim wok nogut bilong ol na sik AIDS i go bikpela. Planti ol draiva bilong ol trak i save slip wantaim ol. Ol dokta i skelim dispela samting na ol i tok olsem 80 pesen bilong ol dispela man o meri i gat sik AIDS. Nau ol dispela draiva i kisim dispela sik i go na slip wantaim ol meri long ol narapela hap, na bihain tru ol i karim dispela sik i go bek long meri bilong ol yet.

Na planti milion manmeri i lusim ples bilong ol yet na i go long narapela hap, long wanem, i gat pait long hap bilong ol. Wanpela saveman (Alan Whiteside) i tok, ‘Sapos i gat pait long wanpela kantri, pasin bilong ol man i save senis. Ol man i lusim ples na go long narapela ples, na ol i save karim dispela sik i go wantaim ol, na ating ol i slip nabaut nabaut.’

Sot Long Marasin Samting

I gat hevi long mani, olsem na ol lain long Afrika i sot long ol marasin samting. Wanpela nius (Understanding & Preventing AIDS) i tok: ‘Long planti kantri long Afrika, mani ol i skelim bilong ol wan wan man i kam long haus sik long olgeta yia, em i liklik tru.’ Na wanpela saveman (Keith Edelston) i tok long wanpela buk (AIDS​—Countdown to Doomsday) olsem: ‘I no gat sop samting tu bilong klinim ol samting long haus sik, olsem ol plua samting.’

Long ol haus sik long sampela kantri bilong Afrika, ol i save mekim wok long wanpela sut inap planti taim bilong givim sut long ol sikman. Olsem na dispela man (Edelston) i tok: ‘Was gut taim yu laik kisim sut. Askim ol long rausim nupela sut na nil bilong sut long karamap ol i no opim yet, na yu mas was i stap taim ol i mekim dispela samting.’

Planti dokta i lusim wok. Ol i pret long kisim sik AIDS taim ol i givim marasin samting long ol man i gat dispela sik. Nil bilong sut i skrapim tupela dokta long Saut Afrika taim ol i laik helpim ol man i gat sik AIDS. Tupela dokta i kisim dispela sik na ol i dai. Dispela i mekim na 6-pela dokta bilong ol narapela kantri i lusim dispela haus sik.

Planti man i gat tupela tingting taim ol i laik kisim blut​—em narapela rot bilong kisim sik AIDS! Wanpela nius (South African Medical Journal) i tok: ‘Narapela rot sik AIDS inap kalap long ol man em long rot bilong blut. Ol i no save glasim gut blut ol i kisim long ol man long hap bilong sentral Afrika. Na 60 pesen bilong ol dispela blut ol i kisim i gat binatang jem bilong sik AIDS long en.’

I gat kain kain hevi i stap pinis long Afrika, tasol nau Afrika i kisim narapela hevi​—sik AIDS. Na ol lain em ol i kisim bikpela hevi moa long dispela samting, em ol meri pikinini.

Ol i No Gat Asua, Tasol Ol i Karim Hevi

Lusi i no gat asua, tasol em i gat sik AIDS. Man bilong em i slip wantaim ol narapela meri na bihain em i givim dispela sik long Lusi. Nau em i gat 23 krismas na man bilong em i dai pinis. Lusi i tok: “Mi no save bai mi tingim em olsem man mi save laikim o bai mi belhat tru long em, long wanem, em i givim dispela sik long mi.” Wankain pen na hevi i wok long painim ol man em ol i no gat asua, tasol ol i gat sik AIDS na ol i mas karim nating dispela hevi.

Wanpela nius (The World Today) i tok: “Long ol kantri i no gat planti bisnis samting, namba bilong ol man na meri i kisim binatang jem bilong sik AIDS bai i wankain. Tasol ol meri bai kisim bikpela hevi moa.” Dispela samting i kamap long hap bilong Afrika. Ol meri i no save rit rait, na ol i stap rabis, na ol man bilong ol i wok long narapela hap, olsem na ol i karim dispela hevi na ol i stap tasol na ol i no toktok.

Tasol ol pikinini i kisim bikpela hevi moa long sik AIDS. Lain UNICEF (United Nations Children’s Fund) i tok olsem 2.9 milion meri bai dai long sik AIDS long Afrika long dispela taim, olsem na 5.5 milion pikinini bai i no gat papamama. Wanpela kantri i gat olsem 40,000 pikinini ol i no gat papamama, long wanem, papamama i dai long sik AIDS, bikman bilong dispela kantri em i tok: “Long sampela liklik ples ol pikinini tasol i stap.”

Olsem wanem long ol mama na ol pikinini em ol i gat dispela sik? Wanpela nius (South African Medical Journal) i tok: ‘Planti taim mama bilong pikinini i save askim em yet olsem, “Husat bai dai pastaim? Mi o pikinini?” ’

Planti meri i pret, nogut ol i kisim sik AIDS. Wanpela dokta (M. Phiri) long Sambia, em i tok: “Ol meri i save askim mipela long sampela marasin samting em inap pasim ol long kisim dispela sik. Ol i pret, nogut ol i stap gut long man, tasol man bilong ol i no stap gut long ol. Olsem na dispela tingting i save givim hevi long ol.”

Tupela marit inap mekim wanem sapos ol i save olsem wanpela i no stap gut long narapela? Sapos wanpela i lusim tingting long rong bilong narapela na tupela marit yet i stretim hevi bilong ol, orait poroman i gat asua em i mas wanbel long go long haus sik bilong save olsem em i gat binatang jem bilong sik AIDS, o nogat. (Lukim Matyu 19:9; 1 Korin 7:​1-5.) Inap long taim dokta i mekim toksave, i gutpela sapos tupela marit i no slip wantaim.

Binatang jem bilong sik AIDS inap i stap hait insait long bodi inap longpela taim, olsem na sapos ol yangpela i tingting long marit ol i mas was gut, nogut ol i laik marit long wanpela man o meri em bipo em i save mekim nabaut, maski nau em i bihainim pasin Kristen. Wanpela saveman (Dr. S. M. Tibangayuka) i tok olsem, sapos ol yangpela i laik marit, i gutpela sapos “pastaim ol i go long haus sik na dokta i ken glasim ol bilong save, ol i gat binatang jem bilong sik AIDS, o nogat.”

Sik AIDS i stap yet long Afrika, na tu long olgeta hap bilong graun, olsem na ol pikinini na ol man na meri em ol i no gat asua, ol bai karim yet dispela hevi bilong sik AIDS.

[Piksa long pes 7]

I gat planti as na sik AIDS i wok long go bikpela tru long Afrika

[Kredit Lain]

WHO/E. Hooper

    Tok Pisin Pablikesen (1983-2025)
    Log Aut
    Log In
    • Tok Pisin
    • Serim
    • Preferens
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Lo Bilong Yusim
    • Privacy Policy
    • Ol Praivesi Seting
    • JW.ORG
    • Log In
    Serim