Ol Yangpela i Laik Save . . .
Olsem Wanem Long Musik Mi Save Harim?
‘Papa bilong mi i save tok, “Pasim dispela pairap! Em i bagarapim yau bilong mi!” ’—Tok bilong yangpela man.
‘Sampela rap-musik i nogut tru.’—Tok bilong yangpela meri.
YANGPELA meri Jodie i tok: ‘Bilong wanem papamama i toktok planti long musik? Em i no bikpela samting.’ Yangpela meri Lisette i gat 13 krismas i gat wankain tingting olsem Jodie, na em i tok: ‘Em wanpela singsing tasol.’
Olsem wanem? Yu save tok pait wantaim papamama long musik yu save harim? Sapos olsem, ating taim yu putim kaset yu save laikim, olgeta taim papamama i save toktok planti, a? Wanpela yangpela man i tok: ‘Papa bilong mi i save tok: “Pasim dispela pairap! Em i bagarapim yau bilong mi!” ’ Ating yu save les long kain tok olsem bilong papamama na yu pilim olsem ol i toktok planti long liklik samting, a? Yangpela meri i tok: ‘Olsem wanem taim ol i yangpela yet? Ating papamama bilong ol i ting musik bilong ol i no gutpela tumas, a? ’
Ating tok bilong em i stret. Long bipo i kam inap long nau, ol lapun na ol yangpela i save tok pait long samting ol i save laikim. Olsem na sapos papamama i no laikim musik bilong yu, bilong wanem dispela i mas pasim yu long harim? Musik yu save harim, em i no stret, o olsem wanem?
Musik—I Gat Wanem Wok?
I no gat wanpela i tok yumi no ken amamas long musik. Sampela hap bilong Baibel, olsem ol tok bilong Buk Song, bipo ol i save mekim olsem singsing. Long taim bilong Baibel, musik i bikpela samting taim ol i lotuim God. (Song 149:3; 150:4) Musik i bin kamapim amamas na bel hevi bilong man. (Stat 31:27; Hetman 11:34; 1 Samuel 18:6, 7; Matyu 9:23, 24) Long taim bilong Jisas ol man i save pilaim musik long taim ol i wokim pati samting.—Luk 15:25.
Long nau tu musik i bikpela samting, na long ol yangpela em i bikpela samting tru. Wanpela nius i tok: ‘Taim planti yangpela i skul long gret 7 i go inap long gret 12, ol i bin harim pinis rok-musik inap 10,500 aua. Dispela ol aua i klostu wankain long ol aua ol i bin stap long skul kirap long taim ol i liklik manki i go inap long haiskul.’
Ol lain i skelim dispela samting i tok, planti taim ol yangpela i save harim rok-musik o pop-musik. (Mipela bai tok “rok” na “pop” bilong makim olgeta kain musik ol yangpela i save laikim, maski em disko o rap o hevi-metal.) Wanpela buk (The World Book Encyclopedia) i tok: ‘Rok-musik em i no musik bilong ol yangpela Amerika tasol, em musik bilong olgeta hap.’
Planti i Laikim Rok-Musik
Bilong wanem planti i laikim rok-musik? Wanpela buk (Youth Trends) i tok, rok-musik em olsem ‘musik olgeta yangpela i save laikim.’ Olsem na sampela yangpela i ting, sapos ol i save long musik olgeta yangpela i save laikim, na wanem string-ben i nambawan bilong singsing, ol narapela yangpela bai laikim ol. Planti yangpela i pas gut wantaim long rot bilong musik na musik em rot bilong kamapim planti tok wantaim ol narapela yangpela.
Tasol planti yangpela i laik harim musik taim ol i stap wanpis. Olsem wanem? Ol samting long skul i no bin wok gut? Sapos olsem, ating yu olsem yangpela meri Bree. Em i tok: ‘Mi save sindaun long ples slip bilong mi yet na opim stereo, na harim musik i pairap strong. Dispela i save mekim na bel bilong mi i stap isi.’ Planti man i tok rok-musik i no gutpela, long wanem, em i save pairap tumas, tasol sampela singsing ol man i save laikim i gat ol naispela krai bilong en.
Tasol sampela man i laikim krai bilong musik. Wanpela yangpela meri i stori long rap-musik olsem: ‘Em i no hatwok long danis long dispela musik.’ Tasol planti i laikim toktok bilong dispela musik. Ol man i raitim nek bilong ol pop-musik i save kamapim tingting na bel hevi bilong ol yangpela. Planti toktok bilong rap-musik i save kamapim tingting bilong ol man long ol hevi i kamap long graun, na pasin birua long man bilong narapela skin. Wanpela nius (Newsweek) i bin kamapim tingting bilong yangpela man Dan. Em i bin tok: ‘Taim mi opim redio na harim musik, planti bilong dispela musik em musik nating. Mi no laikim. Tasol rap-musik i save kamapim ol trupela stori, olsem ol samting i save kamap tru. Mi save amamas long harim dispela kain musik.’
Tasol ating papamama bilong yu i tingting planti long ol toktok bilong musik yu save harim, a?
Tok Bilong Rap-Musik
Tingim rap-musik. Dispela musik i pairap nating na i no gat singsing; ol i kolim tasol ol tok doti na ol tok nogut bilong rot. Tru i no gat rong long kolim tasol ol tok long wanpela singsing. Planti singsing ol man i save laikim ol i no singsing, ol i kolim tasol ol tok. Tasol planti rap-musik i gat ol tok i narapela kain tru.
Long 1970 i go inap 1979 samting long ol liklik klap bilong danis long Nu Yok, ol yangpela i kirap na laikim tru dispela rap-musik. I no longtaim tumas na rap-musik i bin kamap long planti ples musik. Sampela man bilong wokim dispela kain musik i gat nem olsem: Birua Bilong Ol Man, na Hama, na Ais Vanila, na singsing bilong ol i gat bikpela pairap bilong em i kamap planti long redio samting.
Wanpela niusman bilong Kirap! i bin sutim sampela askim long sampela yangpela Kristen bilong ol narapela narapela lain, na em i askim ol olsem: “Yupela planti i save harim rap-musik?” Planti bilong ol i tok: “Yes!” Na em i askim: “Yupela save laikim wanem samting long rap-musik?” Wanpela yangpela meri em i tok: ‘Mi amamas long strongpela krai bilong en, em i no hatwok long harim.’ Narapela em i tok: ‘Em i no hatwok long danis long dispela kain musik.’ Tasol taim niusman i kamapim narapela askim, ol yangpela i no amamas tumas long bekim. Em i tok: ‘Yu ting olgeta rap-musik i gutpela long ol Kristen?’
Ol i no bekim hariap dispela askim, na nau wanpela yangpela meri em i tok: ‘Sampela rap-musik i nogut tru.’ Na sampela narapela i gat wankain tingting. Taim niusman i skelim tingting bilong ol yangpela hia, em i kisim save olsem, planti bilong ol i save gut olsem planti singsing bilong dispela musik i gat olkain tok doti i gat sem. Sampela bilong ol dispela yangpela i tok, planti bilong ol dispela singsing i save kamapim ol tok nogut.
Tru tumas, planti rap-musik i save kamapim toktok long pasin bikhet, kros pait, belhat, birua long narapela lain, na pasin pamuk. Wanpela man (Daniel Caudeiron) em i presiden bilong wanpela lain musik (Black Music Association) long Kanada, em i save tok amamas long rap-musik, long wanem, em i tok, toktok bilong rap-musik em i ‘tok klia’ long ol samting. Tasol em i tok, planti tok bilong en i save mekim tok ‘birua long ol meri, na pasin pamuk, na tok doti.’—Nius Maclean’s, Novemba 12, 1990.
Pasin Bilong Ol Man i Laikim Rap-Musik
Tru olgeta rap-musik i no save kamapim pasin pamuk na kros pait. Wanpela stori bilong nius (The New York Times) i tok, sampela rap-musik i stori long pasin bilong kisim save, na no ken kisim ol drak, na rot bilong stretim pasin bilong graun. Tasol ating wan wan singsing tasol i olsem; planti i save kamapim tok nogut. Wanpela nius (Newsweek) i tok, taim ol i skelim sampela rap-musik, insait long 10-pela, tupela tasol inap long olgeta man na pikinini i ken harim, na 4-pela inap long olgeta man i bikpela pinis inap harim, na tupela i nogut tru, long wanem, ol i kamapim ol tok nogut na pasin pamuk.
Tasol ol yangpela i no tingim tasol nek bilong singsing bilong rap-musik, nogat; planti milion yangpela i bihainim pasin bilong ol long pasim bikpela klos, na bikpela su bilong spot i gat string ol i no pasim, na bikpela trasis olsem bilong kauboi, na ol sen gol, na hat bilong beisbal, na aiglas tudak. Na planti i save bihainim pasin na toktok bilong ol dispela man i kamapim rap-musik.
Ating sampela rap-musik i save tokaut long ol samting ol man i mekim na i no stret, tasol taim yumi tingim olgeta samting bilong rap-musik, yumi save em i kamapim pasin bilong bikhet long ol gutpela lo bilong God, olsem long pasin bilong man, na long pasim klos, na long toktok. Olsem wanem? Wanpela Kristen i orait long larim laik bilong em long musik i pulim em long mekim wanpela samting i no stret?
I no olsem rap-musik tasol i no gutpela tumas. Wanpela nius (Time) i tok: ‘Klostu olgeta pop-musik long Amerika i save kamapim sampela samting nogut. Musik hevi-metal i save kamapim pasin bilong lotuim Satan na taim wanpela lain (Beastie Boys) i save singsing, ol i save pilai long sem bilong ol yet.’ Baibel i bin tok profet olsem: “Long taim bilong las de . . . ol man nogut . . . ol bai i wok long giamanim ol manmeri.” (2 Timoti 3:1, 13) Olsem na yumi no ken kirap nogut tru taim planti musik bilong nau i save bagarapim sampela yangpela Kristen, a?
Olsem na sapos yu save laikim ol musik olsem rap na papamama i tingting planti long dispela samting, ating tingting bilong papamama i gat as bilong en, a? Ating ol i pret sapos yu harim dispela kain musik planti taim, nogut em bai bagarapim yu. Yu ting ol i pret nating? Bihain long narapela Kirap! mipela bai bekim dispela askim.
[Ol Piksa long pes 17]
Planti yangpela i save bihainim kain stail bilong bilas na tingting bilong ol man i kamapim rap-musik