Bilong Wanem i Mas i Gat Ol Polis?
BAI yumi stap olsem wanem sapos i no gat ol polis? Wanem samting i bin kamap long 1997 long wanpela biktaun bilong Brasil, em Recife, taim 18,000 polis ol i straik na i no gat ol polis bilong lukautim wan milion manmeri?
Wanpela niuspepa (The Washington Post) i tok: “Insait long faipela de long wanpela biktaun i stap long nambis, namba bilong ol man i kilim i dai narapela i go antap tru. Ol i stilim mani long 8-pela beng. Ol raskol i go insait long wanpela bikpela stua na bagarapim stua, na ol i draiv i go long ples em haus bilong ol maniman i stap long en na ol i sut nabaut long gan. Na ol man i no bihainim ol lo bilong rot. . . . Pasin raskol i go bikpela na planti man i dai na ol i pulap tru long mog, na bikpela haus sik i pulap long ol man i kisim bagarap long gan na naip na ol i slip long plua bilong haus sik.” Wanpela kuskus bilong gavman i tok olsem: “Dispela kain pasin bilong brukim lo i no bin kamap bipo.”
Maski yumi stap long wanem hap, pasin nogut i stap yet long olgeta hap. Yumi mas i gat ol polis bilong lukautim yumi. Tru, yumi save harim olsem sampela polis i paitim nogut ol man na ol i kisim grismani, na ol i no tingim tumas ol man, na sampela i mekim wok nogut long namba ol i holim. Dispela ol hevi i bikpela long sampela kantri na long sampela i no bikpela tumas. Tasol wanem samting bai kamap sapos i no gat ol polis? Ol i save mekim ol gutpela wok bilong helpim yumi, a? Kirap! i askim sampela polis long ol narapela narapela hap long wanem as na ol i laik mekim wok polis.
Wanpela Gutpela Wok i Helpim Ol Man
Ivan, em wanpela plisman bilong Inglan, em i tok: “Mi save amamas long helpim ol manmeri. Ol polis i save mekim ol kain kain wok na dispela i kirapim mi long kamap wanpela plisman. Planti i no save olsem wok bilong ol polis long holim ol man bilong brukim lo em i liklik hap tasol bilong ol wok ol i save mekim. Wok ol i mekim i save helpim ol man. Long ol de mi save raun, mi inap helpim ol man taim wanpela i dai wantu tasol, o wanpela i kisim bagarap taim ka i bam, o pasin raskol samting i kamap, o wanpela lapun em tingting bilong em i paul na mi mas helpim em. Mi save amamas taim mi inap kisim wanpela pikinini i lus i go bek long papamama o helpim wanpela i bin kisim nogut long han bilong raskol samting.”
Stephen, bipo em i wanpela plisman long Amerika, em i tok: “Plisman i gat rot na taim bilong helpim ol man taim ol i askim em long helpim ol. Olsem na mi gat laik long mekim dispela wok. Mi laik helpim ol manmeri na karim hevi bilong ol. Mi pilim olsem mi inap long lukautim ol manmeri na bai ol man nogut i no ken bagarapim ol. Mi bin holim 1,000 man insait long faipela yia. Tasol taim mi painim ol pikinini i lus, na helpim ol man i gat sik alsaima em ol i bin lusim haus na ol i paul, na painim ol ka em ol man i bin stilim, ol dispela samting i mekim mi amamas. Mi save amamas tru long painim na holim ol man em mipela i ting ol i bin insait long pasin raskol.”
Roberto, em wanpela plisman long Bolivia, em i tok: “Mi laik helpim ol man long taim bilong hevi. Taim mi mangi yet mi save laikim tru ol polis, long wanem, ol i save was long ol manmeri na bai ol i no kisim bagarap. Taim mi nupela liklik long wok polis, ol i makim mi long lukautim ol polis i save wokabaut raun long siti, long hap bilong ol ofis bilong gavman. Klostu olgeta de mipela i gat wok long was long ol manmeri ol i gat kros bilong politik na ol i mats. Wok bilong mi em bilong pasim rot bilong ol na bai pait i no ken kamap. Mi kisim save olsem taim mi mekim gutpela pasin pren na toktok gut wantaim ol man i go pas long ol, dispela inap mekim na ol man i no inap kros pait na kisim bagarap samting. Mi amamas long dispela samting.”
Ol polis i save mekim planti wok. Ol i bin mekim kain kain wok, olsem kisim bek wanpela pusi long diwai na kisim bek ol man em ol teroris i holim, na holim ol man i stil long haus beng. Tasol taim wok polis i kirap nupela na i kam inap nau, ol manmeri i tingim ol polis olsem ol i stap bilong helpim ol, na tu, ol i pret long ol. Stori i kamap bihain bai stori long as na ol man i gat kain tingting olsem.
[Ol Piksa long pes 15]
Ol raiot-skwot bilong Grik; ol polis long Saut Afrika
[Piksa long pes 15]
Wanpela stua ol man i bagarapim long taim ol polis i straik long Salvador, Brasil, long Julai 2001
[Kredit Lain]
Manu Dias/Agência A Tarde
[Piksa long pes 16]
Stephen, U.S.A.
[Piksa long pes 16]
Roberto, Bolivia