Ol Samting i Painim Tupela Meri Em Man Bilong Ol i Dai Pinis
SANDRA em i wanpela meri wanpis i stap long Ostrelia. Taim man bilong em i dai, wantu bel bilong em i bagarap olgeta. Em i tok: “Taim mi kisim save olsem wantu poroman marit bilong mi em nambawan gutpela pren bilong mi i dai pinis, dispela i daunim mi olgeta. Mi no inap tingim olsem wanem mi bin lusim haus sik na kam bek long haus o ol narapela samting mi bin mekim long dispela de. Long ol wik bihain long dispela, pret i mekim na skin bilong mi i pilim pen long olgeta taim.”
Sandra i gat wanpela pren i lapun liklik, em Elaine, na man bilong Elaine i dai long 6-pela yia i go pinis. Elaine i bin lukautim man bilong em, David, inap 6-pela mun paslain long em i dai long sik kensa. Elaine i wari tru na dispela i mekim na i no longtaim bihain long man bilong em i dai, Elaine i aipas inap liklik taim. Long 2-pela yia bihain, em i airaun na pundaun. Dokta i no painim wanpela sik long em. Tasol dokta i kisim save olsem Elaine i no bin krai na kamapim bel hevi bilong em, olsem na dokta i tokim em long go long haus na traim long krai. Elaine i tok: “Inap longpela taim i lus na mi lain long karim hevi bilong mi.” Na tu, em i kamapim stori long ol samting em i mekim taim em i pilim olsem em i stap wanpis olgeta na tok olsem: “Mi go long rum slip na karamapim het bilong mi long ol klos bilong David.”
Tru tumas, i dai bilong gutpela poroman marit inap kirapim kain kain tingting, long wanem, i no olsem meri i mas lain long stap wanpis na em tasol, nogat. Ol narapela kain hevi tu inap painim em. Olsem: Inap sampela taim Sandra i pilim olsem em i no wankain meri olsem bipo. Olsem planti narapela meri i kamap wanpis, Sandra tu i pilim olsem kain kain hevi inap painim em na em i no inap i stap gut. Sandra i tok: “Man bilong mi i bin makim olgeta samting mipela i save mekim, na nau wantu tasol mi mas makim ol samting mi gat wok long mekim. Mi no slip gut. Skin bilong mi i les olgeta. Mi hatwok tru long save bai mi mekim wanem.”
Ol samting i painim Sandra na Elaine i save painim planti meri long olgeta de long olgeta hap bilong graun. Ol sik, bagarap i painim man, pasin pait, pait bilong kilim i dai wanpela lain, ol dispela samting i mekim na planti meri moa i kamap meri wanpis.a Planti bilong ol dispela meri i no kamapim bikpela bel hevi bilong ol, na ol i no save ol bai mekim wanem. Ol pren na wanblut i ken mekim wanem bilong helpim ol long karim hevi bilong pasin bilong i stap wanpis? Stori i kamap bihain i kamapim sampela tok em inap helpim ol dispela meri.
[Futnot]
a Sampela narapela meri i stap olsem ol meri em man bilong ol i dai pinis, long wanem, man bilong ol i bin lusim ol. Pasin bilong lusim poroman o katim marit i kamapim ol narapela kain hevi, tasol planti tok bilong stori i kamap bihain inap helpim ol tu.