“Yu Mas Lain Gut”
CITIUS, altius, fortius—spit moa, antap moa, strong moa! Ol dispela tingting i bin strongim ol man bilong pilai resis long Grik na Rom bilong bipo na ol i bin win. Inap planti handet yia, long Olympia, Delphi, Nemea, na Korin, ol i bin mekim ol bikpela pilai resis em ol i ting ol god bilong ol i blesim, na planti tausen man i kam bung long lukim. Ol man i insait long ol dispela pilai resis ol i bin wok strong inap planti yia bilong redi long pilai. Taim ol i winim ol dispela pilai, dispela i save litimapim nem bilong ol yet na as ples bilong ol.
Ol man bilong raitim Ol Skripsa Grik ol i bin i stap long ol hap we ol dispela bikpela pilai i bin kamap, olsem na yumi no kirap nogut long ol i skelim ol samting bilong ol dispela pilai resis wantaim resis bilong ol Kristen long ol samting bilong spirit. Bilong kamapim klia sampela bikpela tok ol i laik skulim ol man long en, aposel Pita na Pol i bin skelim gut na mekim ol tok piksa long ol samting bilong ol dispela pilai. Long taim bilong yumi tu, dispela strongpela resis Kristen i stap yet. Long taim bilong ol aposel, ol Kristen i stap namel long ol pasin na lo ol Juda i stap aninit long en, na long nau, yumi save “ran long resis” namel long ol pasin bilong dispela graun em klostu tru i laik pinis. (2 Timoti 2:5; 3:1-5) Ating sampela i lukim olsem “resis” bilong ol i wok long i go yet na i pinisim bikpela strong bilong ol. (1 Timoti 6:12) Taim yumi skelim sampela tok Baibel i mekim long ol samting bilong pilai resis na olsem wanem em i wankain long resis Kristen, dispela bai helpim gut yumi.
Gutpela Trena
Man bilong givim trening, olsem trena, em i save mekim bikpela wok tru bilong helpim man i insait long pilai long win. Long ol dispela pilai bilong bipo, buk Archaeologia Graeca i tok: “Ol man bilong pilai ol i mas mekim tok tru antap olsem ol i bin lusim 10-pela mun long mekim ol eksasais bilong redi long pilai.” Ol Kristen tu i mas eksasais strong. Pol i bin tokim Timoti, em wanpela elda Kristen: “Yu mas lain gut long pasin bilong God.” (1 Timoti 4:7) Husat i trena bilong Kristen i ran long resis? God Jehova yet em i trena bilong ol! Aposel Pita i tok: “God em i as bilong olgeta marimari . . . bai em yet i mekim yupela i orait gen [“em yet bai inapim trening bilong yupela,” NW ], na strongim bilip bilong yupela na mekim yupela i sanap strong oltaim.”—1 Pita 5:10.
Dispela tok “bai inapim trening bilong yupela,” i kam long wanpela tok Grik. Buk Theological Lexicon of the New Testament i kamapim insait bilong dispela tok olsem “mekim wanpela samting [o man] i redi tru long mekim wok bilong en, redim em na lainim em long mekim wok.” Na tu, buk Greek-English Lexicon bilong Liddell na Scott i tok ol man inap kamapim insait bilong dispela tok olsem “redim, trenim, o inapim tru.” Long wanem ol rot Jehova i save “redim, trenim, o inapim tru” yumi bilong insait long strongpela resis Kristen? Bilong save gut long olsem wanem ol samting bilong pilai resis i wankain long resis Kristen, yumi ken skelim sampela pasin ol trena i save bihainim bilong trenim ol man.
Buk The Olympic Games in Ancient Greece i tok: “Ol trena i save bihainim tupela kain pasin, wanpela em long kirapim man long wok strong tru inap tru long skel bilong em bambai em inap winim ol pilai, na narapela em long helpim save bilong em long mekim pilai i kamap gutpela moa.”
Olsem tasol, Jehova i save kirapim na strongim yumi long wok strong inap tru long skel bilong yumi, na mekim save bilong yumi long mekim wok bilong em i kamap gutpela moa. God bilong yumi i save strongim yumi long rot bilong Baibel, oganaisesen bilong em long graun, na ol strongpela Kristen. Sampela taim em i save givim trening long rot bilong stretim yumi. (Hibru 12:6) Long sampela narapela taim, ating em i larim ol hevi i painim yumi na bai yumi inap kamapim pasin bilong sanap strong na karim hevi. (Jems 1:2-4) Na em i save givim strong long yumi. Profet Aisaia i tok: “Ol manmeri i bilip long Bikpela na i wetim em i helpim ol, ol bai i stap strong oltaim. Na bai ol i flai olsem ol tarangau. Bai ol i ran na ol i no inap sotwin, na bai ol i wokabaut na ol i no inap les.”—Aisaia 40:31.
Tasol bikpela samting moa yet, God i save givim yumi spirit holi, na dispela i save strongim yumi long mekim yet wok em i laikim. (Luk 11:13) Planti taim ol wokboi bilong God i bin sanap strong na winim ol hevi i traim bilip bilong ol inap longpela taim. Ol lain i winim ol dispela hevi em ol man na meri nating olsem yumi. Tasol pasin bilong ol long bilip tru long God i bin helpim ol long sanap strong na karim ol hevi. Tru tumas, ‘dispela bikpela strong em i strong bilong God, em i no strong bilong ol yet.’—2 Korin 4:7.
Trena i Gat Pasin Sori
Wanpela saveman i stori long wok bilong ol trena na em i tok wanpela wok bilong ol em “bilong skelim wanem kain eksasais na hamas eksasais bai inap long wanpela man na wanem kain pilai em bai mekim.” Taim God i trenim yumi, em i save tingim sindaun bilong yumi wan wan, ol samting yumi inap mekim, skin bilong yumi, na ol samting yumi no inap mekim. Long taim yumi wok long kisim trenim long Jehova, planti taim yumi save tokim em, olsem Jop i bin mekim: “Tingim. Yu bin wokim mi olsem man i wokim sospen graun.” (Jop 10:9) Trena bilong yumi em i gat pasin sori em i tok wanem? Devit i tok long Jehova olsem: “Em i save olsem em i bin kisim graun na wokim yumi na em i tingim yumi i olsem das tasol.”—Song 103:14.
Ating yu gat wanpela bikpela sik na dispela i pasim yu liklik long mekim wok autim tok, o ating yu no save amamas long yu yet. Ating yu wok strong long lusim wanpela pasin nogut bilong yu, o yu pilim olsem yu no inap sakim ol hevi ol wanlain i putim long yu long hap yu sindaun long en, o long ples wok, o long skul. Maski yu gat wanem kain sindaun, no ken lusim tingting olsem Jehova i save gut long ol hevi bilong yu, winim ol narapela—na yu tu! Em i olsem wanpela man bilong givim trening em i save tingim gut yu, na oltaim em i save redi long helpim yu sapos yu go klostu long em.—Jems 4:8.
Ol trena bilong bipo ‘ol inap luksave sapos ol samting man i pilim long tingting na bel, olsem bel hevi, i as na skin i no gat strong, na i no ol eksasais samting i as bilong en. Ol i bosim planti samting long i stap bilong man bilong pilai, na ol i bosim tu ol samting em i bilong wan wan man yet long skelim, na sapos ol i ting wanpela samting man i mekim i no gutpela, orait ol i save putim tambu long em i no ken mekim dispela samting.’
Olsem wanem? Sampela taim ol hevi na traim bilong dispela graun i mekim na yu pilim olsem skin i no gat strong? Jehova em i trena bilong yu, na em i save tingim yu tru. (1 Pita 5:7) Em i save luksave kwik long samting i makim olsem yu no strong long ol samting bilong spirit. Tru, Jehova i tingim olsem yumi man i stap fri long skelim na makim ol samting yumi laik mekim, tasol em i tingim sindaun bilong yumi bilong oltaim oltaim, olsem na em i save helpim na stretim yumi long taim i stret long em i mekim olsem. (Aisaia 30:21) Em i save helpim na stretim yumi long wanem rot? Em i mekim olsem long rot bilong Baibel na ol buk samting em Baibel i as bilong en, na ol elda long kongrigesen, na lain brata bilong yumi, em narapela i save laikim tru narapela.
“Daunim Olgeta Laik Bilong Bodi”
Bilong win long pilai, i mas i gat gutpela trena na sampela samting moa. Bikpela wok i stap long man bilong pilai na long pasin bilong em long givim bel long trening strong. Em i mas bihainim strongpela lo—em i no ken dring o mekim maritpasin, na em i mas skelim gut kaikai em i kisim. Horace (65-8 B.C.E.), em man bilong raitim ol naispela stori em i tok ol man bilong pilai ol i save “abrusim ol meri na wain” bambai ol inap “winim mak ol i bin putim.” Saveman bilong Baibel, em F. C. Cook, em i tok ol man bilong pilai ol i mas ‘daunim laik bilong ol yet na abrusim sampela kain kaikai inap 10-pela mun.’
Taim Pol i salim pas i go long ol Kristen long Korin, em ol i save gut long ol pilai i save kamap long dispela taun, em i kamapim dispela tok piksa: “Olgeta man i laik win long resis, ol i save daunim olgeta laik bilong bodi.” (1 Korin 9:25) Ol trupela Kristen i save abrusim ol pasin bilong dispela graun long bungim planti samting bilong skin, na pasin pamuk, na olkain pasin doti. (Efesus 5:3-5; 1 Jon 2:15-17) Na tu, ol i mas rausim olgeta pasin i no stret long ai bilong God na Baibel i no as bilong en, na kisim ol pasin bilong Krais.—Kolosi 3:9, 10, 12.
Yumi inap mekim olsem long wanem rot? Tingim tok Pol i mekim long rot bilong wanpela strongpela tok piksa: “Mi save paitim tru bodi bilong mi na mekim em i bihainim laik bilong mi. Nogut mi autim gutnius long ol arapela man na bihain mi yet mi no kisim prais.”—1 Korin 9:27.
Em strongpela tok tru Pol i mekim, a? Em i no tok long yumi mas givim pen long skin bilong yumi, nogat. Em i tokaut olsem em i bin pait wantaim ol tingting na laik i stap long bel bilong em. Sampela taim em i mekim ol samting em i no laik mekim, na em i no mekim ol samting em i laik mekim. Tasol em i bin wok strong na bai ol laik nogut i no ken daunim em. Em i ‘paitim tru bodi bilong em’—em i strong tru long daunim ol laik nogut bilong skin.—Rom 7:21-25.
Olgeta Kristen i mas mekim wankain pasin. Pol i stori long ol senis em sampela long Korin i bin mekim. Pastaim ol i bin insait long pasin pamuk, lotuim ol god giaman, pasin sodom, stil, na sampela pasin moa. Wanem samting i bin helpim ol long senisim pasin bilong ol? Strong bilong Tok Bilong God na spirit holi wantaim strongpela tingting bilong ol long larim dispela strong i stiaim ol. Pol i tok: “Tasol God i wasim yupela pinis na mekim yupela i kamap lain manmeri bilong em stret. Yupela i kisim nem stretpela man pinis. Na long nem bilong Bikpela Jisas Krais na long strong bilong Spirit bilong God yet, God i mekim yupela i kamap stretpela manmeri long ai bilong en.” (1 Korin 6:9-11) Pita tu i bin mekim wankain tok long ol manmeri em ol i bin lusim ol kain pasin nogut olsem. Ol i kamap Kristen, na ol i bin mekim ol bikpela senis tru.—1 Pita 4:3, 4.
Ol Hatwok Yumi Mekim
Pol i mekim tok piksa long pasin bilong em long holim wanpela tingting tasol long lukluk i go stret long inapim ol mak long ol samting bilong spirit, na em i tok: “Mi mekim olsem man i boksen gut, na i no tromoi han nabaut na paitim win nating.” (1 Korin 9:26) Man i boksen gut i save tromoi han olsem wanem? Buk The Life of the Greeks and Romans i tok: “Em i mas tromoi han strong, na tu, em i mas lukluk stret bambai em inap luksave long ol pasin kranki bilong man em i pait wantaim em. Na tu, em i mas bihainim kain kain pasin bilong tromoi han em i bin skul long en long skul bilong boksen, na em i mas hariap long daunim dispela man.”
Sin i stap long skin bilong yumi na dispela i wanpela birua bilong yumi. Olsem wanem? Yumi luksave pinis long “ol pasin kranki” bilong yumi? Yumi redi long lukim yumi yet olsem ol narapela i tingim yumi—na moa yet olsem Satan i tingim yumi? Bilong mekim olsem, yumi mas skelim gut yumi yet, na yumi mas i gat bikpela laik long senisim ol pasin bilong yumi. I no hatwok long yumi giamanim yumi yet. (Jems 1:22) Em i isi tru long kamapim eskius long pasin kranki yumi mekim! (1 Samuel 15:13-15, 20, 21) Dispela pasin i olsem yumi “paitim win nating.”
Long dispela taim bilong las de, ol man i laik amamasim Jehova na kisim laip, ol i no ken surik long makim wanem pasin ol i laik bihainim, stretpela pasin o pasin i no stret, kongrigesen bilong God o dispela graun nogut. Ol i mas abrusim pasin bilong senis senis; ol i no ken kamap olsem man em ‘tingting bilong em i bruk nabaut, na long olgeta pasin em i mekim, em i no bihainim wanpela rot tasol.’ (Jems 1:8) Ol i no ken hatwok nating long ol samting we bai i no inap kamapim gutpela samting. Taim man i kisim wanpela tingting tasol na em i bihainim, em bai stap amamas na ‘olgeta manmeri bai lukim pasin bilong em i kamap gutpela tru.’—1 Timoti 4:15.
Yes, resis Kristen i stap yet. Long pasin sori, Jehova—em Nambawan Trena bilong yumi—em i givim ol tok bilong skulim na helpim yumi bambai yumi inap sanap strong na win. (Aisaia 48:17) Olsem ol man bilong pilai long bipo, yumi tu i mas kisim pasin bilong bosim gut skin, na daunim laik bilong yumi yet, na holim wanpela tingting tasol long resis yumi mekim bilong holimpas bilip. Yumi bai kisim planti gutpela samting taim yumi lusim strong bilong yumi long mekim ol stretpela wok.—Hibru 11:6.
[Blok long pes 31]
“Putim Wel Long Bodi Bilong Em”
Long kantri Grik bilong bipo, man bilong welim skin bilong man i pilai spot, em i save lukautim wanpela hap trening bilong em. Em i save welim skin bilong ol man i redi long eksasais. Buk The Olympic Games in Ancient Greece i tok, ol trena “i lukim olsem pasin bilong rapim masol bilong man paslain long em i mekim eksasais, dispela i bin helpim skin bilong em, na tu, taim man i eksasais pinis inap planti aua, pasin bilong rapim isi masol i save redim skin long kisim malolo.”
Pasin bilong welim skin i save mekim gut na stretim gut skin, na olsem tasol, taim yumi givim Tok Bilong God long Kristen i ran long resis bilong spirit na i no gat strong moa, dispela inap stretim em, mekim gut bel, na oraitim em. Olsem na Baibel i tokim ol elda, em Jehova i save stiaim ol, long ol i mas beten long kain man olsem—i olsem ‘long nem bilong Bikpela ol i putim wel long bodi bilong em,’ na dispela i bikpela samting bilong helpim man long kamap orait gen long ol samting bilong spirit.—Jems 5:13-15; Song 141:5.
[Piksa long pes 31]
Bihain long ol i mekim ofa, ol man bilong pilai i save mekim tok tru antap olsem ol i bin mekim trening pinis inap 10-pela mun
[Kredit Lain]
Musée du Louvre, Paris
[Piksa Kredit Lain long pes 29]
Copyright British Museum