Yehova o Tata Ava va Kuka
KOLONEKE vilo, oku tatiwa lãvi kuomanu va kuka, kaku komohĩsa. Momo Embimbiliya lia popele okuti, koloneke via sulako, ‘omanu vaka linga vakuakulisola. Kuenda ka vaka kuata ocikembe la vangadiavo.’ (2 Timoteo 3:1-3) Vondaka Yohelasi yoku popia hati, “ocikembe la vangandiavo,” mua kongela ocisola ca siata pokati kapata. Pole ndomo Embimbiliya lia ci popia, koloneke vilo omanu ka va kuete ocisola caco.
Ocili okuti, omanu ka va siatele oku tata ciwa ava va kuka. Pole Yehova wa va kapako kuenda o va tata ciwa. Tu konomuisi ndomo Embimbiliya li lekisa eci catiamẽla kondaka yaco.
“Onganji Yovimbumba”
Ocikembe Yehova a kuetele ava va kuka, ca lekisiwa Vembimbiliya Kovisonehua via va Heveru. Vosamo 68:5, Daviti wa tukula Yehova hati, ‘onganji yovimbumba,’ vina via kuka.a Vambimbiliya akuavo, ondaka “onganji,” va yi pongolola hati, ‘ukuakuteyuila, ukuakutata kuenda ukuakuyula.’ Yehova wa siata oku tata ciwa ovimbumba. Omo liaco, Embimbiliya li popia hati, nda ovimbumba vi tatiwa lãvi, onyeño ya Yehova yi wenguka. (Etundilo 22:22-24) Yehova wa kapako ava va kuka lovimbumba kuenda o va tata ciwa. Cimuamue haico omanu vaye va siata oku linga. Elivulu Liolosapo 16:31, li lombolola ndomo Yehova a tenda ava va kuka poku popia hati: “Owele ocifuto culamba ca sangiwa vomuenyo wesunga.”
Vocihandeleko Yehova a ecele ku va Isareli, mua kongelele oku sumbila ava va kuka. Yehova wa handelekele va Isareli hati: “Votokela kovaso u o kuete owele, sumbila ocipala cekongo; sumbila Suku yove. Ame ndi Yehova.” (Ovisila 19:32) Oco va Isareli va kuate ukamba la Yehova, va sukilile oku sumbila ava va kuka. Omunu ka ci tava okuti o popia hati ndi sole Suku nda ka tati ciwa ava va kuka.
Akristão ka va kasi vemehi Liocihandeleko ca Mose. Pole, va pokola ‘kocihandeleko ca Kristu.’ Epokolo liaco va li lekisila kovituwa viavo, poku sumbila olonjali viavo kuenda oku sola ava va kuka. (Va Galatia 6:2; Va Efeso 6:1-3; 1 Timoteo 5:1-3) Akristão, ka va lekisa lika ocisola omo lioku va kisika oku ci linga. Ovo, va ci lekisa lesumbilo li tunda vutima. Upostolo Petulu wa vetiya Akristão oco va ‘lisole pokati lutima wa yela.’—1 Petulu 1:22.
Ndonge Tiago o tu sapuilavo esunga likuavo lieci tu sukilila oku tata ciwa ava va kuka. Eye wa popia hati: “Etavo liocili, hailio lia pua evĩho kovaso a Suku haeye Isia, lieli okuti, oku pasula ovimbumba lolosiwe kolohali viavo, loku lilava keliño lioluali.” (Tiago 1:27) Tiago wa tukula etosi limue li kuete esilivilo. Eye wa lekisa okuti, Yehova wa kapako ovimbumba lolosiwe, oku kongelamo ava va kuka.
Etu tu sukila oku yuvula oku tata lãvi ava va kuka. Pole, tu sukila oku va kapako kuenda oku va lingila ovina viwa. (Tanga pokakasia ka sangiwa kemẽla 6 toke 7, losapi ya linga hati: “Ocisola ci Lekisiwila Kovilinga.”) Tiago wa popia hati: ‘Ekolelo ka li kuete ovilinga lia fa.’—Tiago 2:26.
Oku Kuatisa Ovimbumba ‘Kolohali Viavo’
Tiago wa tukula ondaka yikuavo tu sukila oku kapako. Eye wa sapuila Akristão oco va kuatise ovimbumba ‘kolohali viavo.’ Ondaka yo Helasi ya pongoluiwa hati ‘ohali,’ yi lomboloka esumuo ale ovitangi vi tunda kekalo liomuenyo wetu. Ocili okuti, omanu valua va kuka, va siata oku liyaka lovitangi. Vamue va liyaka locitangi coku kala ulika. Vakuavo va sumua omo okuti ka va tẽla oku linga eci va yongola. Omanu vana va kasi otembo yalua vocisoko ca Yehova, va siatavo oku liyaka lovitangi viaco. Kũlĩhĩsa ulandu wa manji umue o tukuiwa hati, John,b okuti, Ombangi ya Yehova vokuenda kueci ci pitahãla akũi akuãla kanyamo. Eye, wa talavaya kupange wakundi votembo yosi vokuenda kueci ci soka akũi atatu kanyamo. Cilo okuete eci ci pitahãla akũi ecelãla kanyamo. Pole, olonjanja vimue wa siata oku sumua. Eye wa popia hati: ‘Eci ndi sokolola otembo ya pita, ndivaluka okuti nda enda oku lueya calua. Kuenda ndi sima okuti, nda sukilile oku yuvula ovina viaco.’
Omanu va kuka va sukila oku ivaluka okuti, Yehova ndaño okuti wa lipua, eye ka kisika omanu oco va lipue. Ndaño okuti wa kũlĩha oku lueya kuetu, Embimbiliya li popia eci catiamẽla kokuaye hati: “A Yehova, nda ove o patekela olongole, helie o talama?” (Osamo 130:3) Yehova ka patekela akandu etu. Pole, o kũlĩhĩsa eci ci kasi vutima wetu. Tua ci kũlĩha ndati?
Soma Daviti wa enda oku linga akandu omo okuti ka lipuile. Pole, lekuatiso lia Yehova wa soneha Osamo 139:1-3 yi popia hati: “A Yehova, ove wa ñulĩhĩsa, wa ñulĩha muẽle. Wa ñulĩha poku tumãla lo poku votoka. Wa limbuka ovisimĩlo viange tunde kupãla. Wa ndengusula kolonjila viange lo poku pekela. Ovituwa viange viosi wa vi limbuka.” Ondaka ya tukuiwa ndeti hati, oku ‘lengusula,’ yi lomboloka ‘oku pungula’ ndeci ongunja yi pungula ‘olomema’ pokati kovinene. Lekuatiso liespiritu sandu, Daviti wa lekisa okuti Yehova ka patekela akandu etu. Pole, ivaluka ovilinga vietu viwa.
Isietu Yehova, ivaluka ovilinga vietu viwa osimbu tu amamako oku pokola kokuaye. Embimbiliya li lekisa okuti, Yehova ka ivalako upange tuo lingila kuenda ocisola tua lekisa vonduko yaye.—Va Heveru 6:10.
“Ovina Viatete Via Pita”
Embimbiliya li lekisa okuti, ovitangi vioku kuka, ka via kalele vocipango ca Yehova. Oku kuka, kua fetika lika eci Adama la Heva va lueya olonumbi via Yehova. Kuenje, epata liosi liomanu li kasi oku liyaka lovitangi viaco. (Efetikilo 3:17-19; Va Roma 5:12) Pole, Yehova oka vi malako.
Ndomo tua lilongisa vocipama cilo, koloneke vilo tua siata oku liyaka lovitangi vialua oku kongelamo ava va kuka va siata oku tatiwa lãvi. Ovitangi viaco, vi eca uvangi wokuti, tu kasi “koloneke via sulako” violuali lulo. (2 Timoteo 3:1) Vocipango ca Suku mua kongela oku malako ekandu, oku kuka, kuenda oku fa. Embimbiliya li popia hati: ‘Suku oka puenya asuelẽla osi vovaso omanu. Okufa ka ku kalako vali, ndaño oku lila loku liyula lupongo ka vi kalako vali. Momo ovina viatete via pita.’—Esituluilo 21:4.
Voluali luokaliye lua Yehova, ka muka kala vali oku kuka. Ovitangi vioku tata lãvi ava va kuka, vika puako. (Mika 4:4) Omanu va fa okuti va kasi vutima wa Yehova, vaka pinduiwa. Kuenda vaka kuata esumũlũho lioku kala voluali luokaliye palo posi. (Yoano 5:28, 29) Kotembo yaco tuka limbuka okuti, Yehova ka tati lika omanu va kuka. Pole, o tata omanu vosi va pokola kokuaye.
[Okakasia Lelitalatu kemẽla 6]
Ocisola ci Lekisiwila Kovilinga
Akulu vekongelo vocisoko ca Yehova, va kuete ocikele coku tata ava va kuka. Ovo va pokola kolondaka viupostolo Petulu wa popia hati: “Lavi ocunda ca Suku co kundikilui.” (1 Petulu 5:2) Voku lava ocunda ca Suku, mua kongela oku tata ava va kuka. Nye ca kongela voku tata ava va kuka?
Voku tata ava va kuka, mua kongela oku lekisa epandi loku va nyula kolonjo viavo kuenda oku lekisa ocisola poku sapela lavo. Citava okuti, va kuatisiwa kovina va sukila ndeci: Oku va landelako okulia kocitanda, oku yelisa vonjo yavo, oku vambata lekãlu kolohongele, oku tanga lavo Embimbiliya kumue lalivulu a sandekiwa lukuenje wa lunguka. Kuenda oku va kuatisa kovina vikuavo va sukila. Citava okuti ku lingiwa esokiyo lioku eca ekuatiso oloneke viosi.c
Oco hẽ nda umue wa kuka o sukila ekuatiso liolombongo, nye vamanji va sukila oku linga? Tete, va sukila oku kũlĩhĩsa nda o kuete omãla ale epata li pondola oku eca ekuatiso liaco. Eyi oyo onumbi yi sangiwa kelivulu lia 1 Timoteo 5:4, li popia hati: “Nda kuli ocimbumba ci kuete omãla pamue olonekulu, omãla vaco kuenda olonekulu va lilongise okuti ocikele catete cukuetavo oku kuatisa epata loku tiuwilako olonjali viavo momo oco ca sunguluka ku Suku.”
Olonjanja vimue, cavelapo oku kũlĩhĩsa vimbo, nda muli eliangiliyo liombiali lioku eca ekuatiso kuava va kuka loku konomuisa nda manji wa kuka ci tava oku tambula ekuatiso liaco. Pamue citava okuti vekongelo muli vamanji vamue va pondola oku eca ekuatiso. Nda ka pali la umue o ci linga, akulu vekongelo va sukila oku kũlĩhĩsa nda manji yaco wa kuka o sesamẽla ekuatiso liaco. Kocita catete vamanji vamue va kuka kuenda ovimbumba, va enda oku kuatisiwa lekongelo. Paulu wa sonehela Timoteo hati: “Ka vaka sonehe ocimbumba okuti ci kuatisiwa, te ca tẽlisa akũi epandu kanyamo, [okuti ca kala lika] lulume umuamue. Kuenje oku u soneha te omanu vo wimbila uvangi wovilinga viwa, okuti wa tekola omãla vaye, wa poka poka akombe, wa sukola olomãhi violosandu, wa kuataisa ava va kala lohali, kuenda wa linga ovina viosi viwa.”—1 Timoteo 5:9, 10.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Oco o kuate elomboloko likuavo liatiamẽla koku tata ava va kuka, tanga Utala Wondavululi 15 wosãi Yevambi Linene yunyamo wo 1988, kelimi Lioputu losapi ya linga hati: “Suprir as necessidades dos idosos—um desafio para os cristãos.”
b Kuli ovimbumba vimue okuti ka via kukile. Pole, uvangi u lekisa okuti Yehova o tatavo ovimbumba viaco, u sangiwa kelivulu Liovisila 22:13.
c Onduko yaye ya pongoluiwa.
[Elitalatu kemẽla 5]
Tavita, wa kuatisa ovimbumba vialua.—Ovilinga 9:36-39