Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • re kap. 27 p. 177-186
  • Kua Tupu Ia Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua!

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Kua Tupu Ia Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua!
  • Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Ko Te Talakone Lahi ʼe Lanuʼi Afi
  • Te Tama, Ko Te Tamasiʼi Tagata
  • Te Tau ʼi Te Lagi!
  • “Kotou Fiafia, Selō”
  • Ko Te Malaʼia Mai Ia Satana
  • Ko Te Puleʼaga Foʼou
  • Ko Te Kau Pule ʼi Te ʼu Faʼahi Fakalaumālie
    Te Tule Leʼo—1995
  • Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
    Te Tule Leʼo—2009
  • Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
    Te Tule Leʼo—2003
  • Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
    Te Tule Leʼo—2004
Hoko Atu
Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
re kap. 27 p. 177-186

Kāpite 27

Kua Tupu Ia Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua!

Te meʼa ʼaē neʼe hā 7​—Fakahā 12:1-17

Te manatu tāfito: ʼE fānau ia te fafine ʼaē ʼi te lagi, ʼe laga tau ia Mikaele kiā Satana pea ʼe ina lī ifo ia ia ki te kele

Te temi ʼaē ʼe hoko ai: Mai te fakanofo hau ʼo Kilisito Sesu ʼi te taʼu 1914 ʼo aʼu ki te toe mamahi lahi

1. ʼE tokoni feafeaʼi mai anai ia tatatou mahino ʼaē ki te ʼu fakaʼiloga ʼaē ʼe fakamatalatala iā Fakahā kāpite 12 ʼo a ʼu ki te kāpite 14?

KUA fakahā ia te meʼa fakalilo taputapu ʼa te ʼAtua. (Fakahā 10:7) ʼI te temi nei, kua fakatuʼu moʼoni ia te Puleʼaga ʼo Sehova pea mo tona Mēsia. Ko te tuʼu ʼo te Puleʼaga ʼe faka ʼuhiga kiā Satana pea mo tona hōloga ia tonatou mate, pea ʼe ko he mālo lahi ʼo te Hako ʼo te kautahi ʼa te ʼAtua ʼaē ʼi te lagi. Kae ʼe mole heʼeki ʼosi ia te fakatatagi e te fitu ʼāselo ia tana puhi fakatagi, heʼe kei lahi te ʼu meʼa ʼe tonu ke ina fakahā mai ʼo ʼuhiga mo te tolu malaʼia. (Fakahā 11:14) Ko te ʼu fakaʼiloga ʼaē ʼe fakamatalatala iā Fakahā kāpite 12 ʼo aʼu ki te kāpite 14, ʼe tokoni mai anai ke tuputupu tatatou mahino ki te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe kau ki te malaʼia ʼaia, pea mo te fakaiku ʼo te meʼa fakalilo taputapu ʼa te ʼAtua.

2. (a) Koteā ia te fakaʼiloga lahi ʼaē neʼe sio kiai ia Soane? (b) Ko ʼanafea ʼaē neʼe fakamahino ai ia te fakaʼiloga lahi?

2 Kua sio leva ia Soane ki te fakaʼiloga lahi, ʼe maʼuhiga ʼaupitō ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua. Ko te fakaʼiloga ʼaia ʼe kamata ʼaki te meʼa fakakikite ʼaē kā hā, ʼaē neʼe ʼuluaki fakamahino ʼi Te Tule Leʼo ʼo Sūnio ʼo te taʼu 1925, ʼi te ʼalatike ʼaē neʼe fēnei tona kupu tāfito: “Ko Te Tupu ʼo Te Puleʼaga” pea mo te tohi Délivrance ʼaē neʼe tā ʼi te taʼu 1926. Ko te mahino lelei ʼaia ʼo ʼuhiga mo te Tohi-Tapu neʼe ko he potu maʼuhiga ʼi te hisitolia ʼaē ʼo te tuputupu ʼa te gāue ʼa Sehova. Tou tuku age muʼa kiā Soane ke ina fakamatala mai ia te meʼa ʼaē neʼe hā: “Pea neʼe hā te fakaʼiloga lahi ʼi te lagi, ko te fafine ʼe kofu ʼaki te laʼā, pea ko te māhina neʼe ʼi tona ʼu lalo vaʼe, pea ʼi tona ʼulu neʼe ʼi ai te kolona ko fetuʼu e hogofulu-mā-lua, pea neʼe faitama. Pea ʼe kekē ʼi tona ʼu mamahi pea mo tona ʼu tuʼania moʼo fānau.”—Fakahā 12:1, 2.

3. Ko ai ia te fafine ʼaē neʼe sio ki ai ia Soane ʼi te lagi?

3 Ko te hoki sio ʼaē ʼa Soane ki te fafine ʼi te lagi. ʼE tou mahino lelei ai ʼe mole ko he fafine moʼoni, kae ʼe ko he fakaʼiloga pea ʼe ʼi ai tona ʼuhiga fakatā. (Fakahā 1:1) Koteā ʼaē ʼe fakatātā e te fafine ʼaia? ʼI te ʼu lea faka polofetā ʼaē ʼe haʼu mai te ʼAtua, neʼe tau fakatātā e te ʼu fafine ia te ʼu kautahi ʼe ʼui kua “ ʼohoana” mo te ʼu hahaʼi maʼu tuʼulaga maʼuhiga. ʼI te Tauhi ʼĀfea, neʼe ʼui ko Iselaele ʼe ko te ʼohoana ʼo Sehova ʼAtua. (Selemia 3:14) ʼI te ʼu Tohi Faka Keleka, ʼe ʼui ko te kōkelekāsio ʼo te kau Kilisitiano fakanofo ʼe ko te ʼohoana ʼo Kilisito. (Fakahā 21:9-14) Ko te fafine ʼaē neʼe sio ki ai ia Soane, ʼe kua ʼohoana pea ʼe ʼamanaki faifānau. Ko ai tona ʼohoana? Ki muli age ʼe ʼui ʼi te ʼu vaega ko tana tamasiʼi neʼe “ ʼave ki te ʼAtua pea mo tona hekaʼaga fakahau.” (Fakahā 12:5) ʼE fia fakahā e Sehova ʼe ko tana tamasiʼi. ʼO mahino mai, ko te fafine ʼaē neʼe sio ki ai ia Soane ʼe ko te ʼohoana fakatātā ʼo Sehova.

4. Ko ai te ʼu tama ʼo te ʼohoana fakatātā ʼo te ʼAtua, pea ʼe fakahigoaʼi feafeaʼi e te ʼapositolo ko Paulo ia te fafine ʼaē neʼe sio ki ai ia Soane?

4 ʼI te ʼu sēkulō e valu ki muʼa atu, neʼe palalau ia Sehova ʼo ʼuhiga mo te fafine fakatātā ʼaia, ʼo ʼui māʼana: “Ko tau ʼu tama fuli ʼe liliu anai ko te ʼu hahaʼi neʼe akoʼi e Sehova.” (Isaia 54:5, 13) Neʼe fakaʼaogaʼi e Sesu ia te lea faka polofetā ʼaia pea neʼe ina fakahā ko te ʼu tama ʼaia, ʼe ko tana ʼu tisipulo agatonu, ʼaē ki muli age neʼe natou faʼufaʼu ia te kōkelekāsio ʼa te kau Kilisitiano fakanofo. (Soane 6:44, 45) Koia, ko nātou ʼaē ʼe kau ki te kōkelekāsio ʼaia, ʼaē ʼe ʼui ko te ʼu foha ʼo te ʼAtua, ʼe kau anai mo nātou ki te ʼu fānau ʼo te ʼohoana fakatātā ʼo te ʼAtua. (Loma 8:14) ʼE ʼi ai te tahi fakamahino ʼe tuku mai e te ʼapositolo ko Paulo ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼE ʼāteaina ia te Selusalemi ʼaē ʼi ʼoluga, pea ko ia tatatou faʼē.” (Kalate 4:26) Koia, ko te “fafine” ʼaē neʼe sio ki ai ia Soane, ʼe ko “te Selusalemi ʼaē ʼi ʼoluga.”

5. Mai tona ʼuhiga ʼaē ko te ʼohoana fakatātā ʼo Sehova ʼe ʼi ai tona kolona e fetuʼu 12, koteā koa ia te Selusalemi ʼaē ʼi ʼoluga?

5 Kae koteā moʼoni koa ia te Selusalemi ʼaē ʼi ʼoluga? ʼE mahino ia, ʼe mole ko he kolo ʼe tuʼu ʼi te kele, he neʼe ʼui e Paulo ʼe ʼi “ ʼoluga,” pea neʼe sio kiai ia Soane ʼe tuʼu ʼi te lagi. Tahi ʼaē, ʼe mole tatau mo te “Selusalemi Foʼou,” heʼe ko te kautahi ʼaia ʼe ko te ʼohoana ʼo Kilisito, kae mole ko te ʼohoana ʼo Sehova. (Fakahā 21:2) Kotou fakatokagaʼi, ʼe ʼi ai tona kolona ko fetuʼu e 12. ʼE fakaʼaogaʼi ia te nūmelo 12 ki he meʼa ʼe kātoa ʼo ʼuhiga mo he kautahi.a Koia, ʼe ʼiloga mai ʼi te ʼu fetuʼu ʼaia e 12, ko te fafine ʼe ko he kautahi ʼi te lagi, ohagē pē ko te Selusalemi ʼāfea neʼe ko he kautahi ʼi te kele. Ko te Selusalemi ʼaē ʼi ʼoluga, ʼe ko te kautahi faka ʼatulaulau ʼa Sehova, ʼaē ʼe kau kiai ia te kau ʼāselo ʼaē ʼe natou gāue ohagē ko hona ʼohoana, moʼona tauhi pea mo fai fakatupu fānau.

6. (a) Koteā ʼaē ʼe fakatātā e te fafine ʼaē neʼe sio kiai ia Soane ʼe kofu ʼaki te laʼā, mo te māhina ʼaē ʼi ʼona lalo vaʼe, pea mo tona kolona fetuʼu? (b) Koteā ʼaē ʼe fakatātā e te ʼu mamahi ʼo te fafine ʼaē ʼe fānau?

6 Neʼe sio ia Soane ki te fafine ʼaia, ʼe ina kofuʼi te laʼā pea ko te māhina ʼe ʼi tona ʼu lalo vaʼe. Kapau ʼe tou hilifaki kiai te kolona fetuʼu, ʼe ʼātakai ia te fafine ʼaia e te ʼu mālama fuli ʼaē ʼi te lagi. ʼI te ʼaho mo te pō, ʼe fakamālamaʼi ia ia e te ʼofa ʼo Sehova. Ko te fakatātā matalelei ʼaia ʼe tāu mo te kautahi ʼa Sehova ʼaē ʼi te lagi! ʼE toe faitama foki pea mo ina kātakiʼi tona ʼu mamahi. Ko tana ʼu tagi ʼaē ke tokoni age te ʼAtua, ʼe hā ʼaki mai kua hoko tona temi fānau. ʼI te Tohi-Tapu, ʼe tau fakatātā e te ʼu mamahi ia te gāue kinakina ʼaē ʼe kita fai moʼo fakakaku ki hona fua ʼe maʼuhiga. (Vakaʼi ia Pesalemo 90:2; Tāʼaga Lea 25:23; Isaia 66:7, 8.) Neʼe lagi logoʼi e te kautahi ʼa Sehova ʼaē ʼi te lagi ia te ʼu mamahi ʼaia, kae kei nofo teuteu ki te tupu fakaofoofo ʼaia.

Ko Te Talakone Lahi ʼe Lanuʼi Afi

7. Koteā te tahi fakaʼiloga ʼaē neʼe sio kiai ia Soane ʼi te lagi?

7 Koteā ʼaē neʼe toe sio kiai ia Soane? “Pea neʼe hā te tahi fakaʼiloga ʼi te lagi, pea koʼenī, ko te talakone lahi ʼe lanuʼi afi, mo ʼona ʼulu e fitu, mo tona ʼu tala e hogofulu pea ʼi tona ʼu ʼulu neʼe ʼi ai te ʼu pale e fitu; pea ʼe toho e tona hiku te vahe tolu ʼo te ʼu fetuʼu ʼo te lagi, pea neʼe ina lī ifo ki te kele. Pea neʼe tuʼu te talakone iā muʼa ʼo te fafine ʼaē neʼe ʼamanaki fānau, ke feala hana kai ia tana tamasiʼi ʼi te temi ʼaē kā fānau ai ia te fafine.”—Fakahā 12:3, 4.

8. (a) Ko ai ia te talakone lahi ʼaē ʼe lanuʼi afi? (b) Koteā ʼaē ʼe fakatātā e tona ʼu ʼulu e fitu, mo tona ʼu tala e hogofulu, pea mo te takitahi pē ʼa te ʼulu mo tona pale?

8 Ko te talakone ʼaia, ʼe ko Satana, “te gata olisinale.” (Fakahā 12:9; Senesi 3:15) ʼE agakovi ʼaupitō, ʼe ko he talakone ʼe ʼi ai tona ʼu ʼulu e fitu, pea ʼe feala ke ina folo kātoa he kiʼi tamasiʼi. ʼE kotou tokagaʼi te faikehe ʼo tona agaaga! Ko tona ʼu ʼulu e fitu pea mo tona ʼu tala e hogofulu, ʼe hā ʼaki mai ko ia ʼaē ʼe ina fakatupu ia te manu fekai faka politike ʼaē ʼe talanoa kiai ia te kāpite 13 ʼo te Fakahā. ʼE toe maʼu e te manu ʼaia tona ʼu ʼulu e fitu pea mo tona ʼu tala e hogofulu. ʼUhi ko Satana ʼe takitahi pē te ʼulu mo tona pale iā ʼulu ʼaia e fitu, ʼe tou mahino ai ʼe ina puleʼi ia te ʼu mālohi faka mālamanei ʼaē ʼe fakatātā e te manu fekai ʼaia. (Soane 16:11) ʼE fakatātā lelei e te ʼu tala e hogofulu te kātoa ʼo tona mālohi moʼo puleʼi ʼo te mālamanei.

9. Koteā tona faka ʼuhiga te ʼui ʼaē ko te hiku ʼo te talakone ʼe ina toho ia “te vahe tolu ʼo te ʼu fetuʼu ʼi te lagi” ʼo lī ifo ki te kele?

9 ʼE toe puleʼi foki e te talakone ia te ʼu potu fakalaumālie. ʼAki tona hiku, ʼe ina ‘toho ia te vahe tolu ʼo te ʼu fetuʼu ʼo te lagi.’ ʼE feala ke fakatātā e te ʼu fetuʼu ia te ʼu ʼāselo. (Sopo 38:7) Ko “te vahe tolu ʼo te ʼu fetuʼu,” ʼe hā ʼaki mai ʼe tokolahi ʼaupitō te kau ʼāselo ʼaē neʼe fakahēʼi e Satana. ʼI tana kua pule kiā nātou, neʼe mole kei feala ke natou feholaki mai ai, pea neʼe mole kei feala hanatou toe liliu ki te kautahi māʼoniʼoni ʼo te ʼAtua. Kua natou liliu ko te ʼu temonio, kua fetohoʼaki e tonatou hau pea mo pule ʼaē ko Satana. (Mateo 12:24) Neʼe toe lī ifo foki mo nātou e Satana ki te kele. ʼE lagi faka ʼuhiga ia te fakamatala ʼaenī ki te temi ʼo Noe, ʼi muʼa ʼo te Tulivio, ʼaē neʼe fakalotoʼi ai e Satana ia te ʼu foha talagataʼa ʼo te ʼAtua ke natou hihifo mai ki te kele, ʼo nonofo mo te ʼu ʼofafine ʼo te ʼu tagata. Moʼo fakatūʼā ʼo nātou, neʼe lī e te ʼAtua ia te ʼu “ ʼāselo ʼaē neʼe agahala” ki te Taletale, ʼaē ʼe ina fakatātā ia he ʼaluʼaga ʼe hagē pē ko he pilisoni.—Senesi 6:4; 2 Petelo 2:4; Suta 6.

10. Ko te ʼu kautahi fea ʼaē kua hā lelei mai tanā fefakafeagaiʼaki, pea he koʼē ʼe faiga ia te talakone ke ina kai ia te tamasiʼi ʼaē kā fānauʼi?

10 Koia kua hā lelei mai ko te ʼu kautahi e lua ʼe nā fefakafeagaiʼaki—ko te kautahi ʼa Sehova ʼaē ʼi te lagi, ʼaē ʼe fakatātā e te fafine, pea mo te kautahi fakatemonio ʼa Satana ʼaē ʼe fakafifihi ki te pule faʼitaliha ʼa te ʼAtua. ʼE maʼua ke fakatokatoka ia te fakafifihi ʼaia ʼo ʼuhiga mo te pule faʼitaliha ʼa te ʼAtua. Kae ke fakatokatoka feafeaʼi? Ko Satana ʼaē ʼe ina toho tuʼumaʼu ia te kau temonio, ʼe hagē ko he manu kaikai ʼe ina kumi hana meʼa kai, pea ʼe ʼatalitali ke fānau ia te fafine. ʼE ina fia kai ia te tamasiʼi ʼaē kā fānauʼi, heʼe molemo puli kiā ia ʼe toe feala pē ke fakatupu tuʼutāmaki, ʼo mole gata ʼaki pē ia ia, kae ʼo toe fēia pē mo te mālama ʼaē ʼe ina puleʼi.—Soane 14:30.

Te Tama, Ko Te Tamasiʼi Tagata

11. ʼE fakamatalatala feafeaʼi e Soane te tupu ʼa te tamasiʼi ʼa te fafine, pea he koʼē ʼe fakahigoaʼi ko “te tama, ko te tamasiʼi tagata”?

11 Neʼe fakaʼosi ʼi te taʼu 1914, ia te temi ʼaē neʼe fakagafua ai e te ʼAtua ki te ʼu puleʼaga ke natou pule hoholo. (Luka 21:24) Pea ʼi tona temi totonu, neʼe fānauʼi e te fafine tana tamasiʼi: “Pea neʼe ina fānauʼi te tama, ko te tamasiʼi tagata, ʼe tonu ke ina takitaki ia te ʼu puleʼaga fuli ʼaki ia te tokotoko ukamea. Pea ko tana tamasiʼi neʼe ʼave ki te ʼAtua pea mo tona hekaʼaga fakahau. Pea neʼe hola te fafine ki te toafa, ʼaē ʼe ʼi ai te potu neʼe teuteuʼi e te ʼAtua maʼa ia, ke fafaga ai lolotoga ia ʼaho e afe luageau onogofulu.” (Fakahā 12:5, 6) ʼE ko “te tama, ko te tamasiʼi tagata.” He koʼē ʼe fakaʼaogaʼi e Soane ia te ʼu kupu ʼaia e lua? ʼE ina fakaʼaogaʼi moʼo fakahā ko te tamasiʼi ʼaia ʼe ina maʼu ia te ʼu fealagia pea mo te poto moʼo takitaki ia te ʼu puleʼaga ʼaki te mālohi ʼaē ʼe ʼaoga. ʼE toe ʼiloga ʼi te ʼu kupu ʼaia ia te maʼuhiga pea mo te fakafiafia ʼo te tupu ʼaia! ʼE maʼuhiga ʼaupitō ki te fakahoko ʼo te meʼa fakalilo taputapu ʼa te ʼAtua, heʼe ko te tamasiʼi tagata ʼaia ‘ ʼe ina takitaki anai ia te ʼu puleʼaga fuli ʼaki ia he tokotoko ukamea’!

12. (a) ʼI te ʼu Pesalemo, koteā ia te fakapapau ʼaē neʼe fakakikite e Sehova ʼo ʼuhiga mo Sesu? (b) Koteā ʼaē ʼe faka ʼuhiga kiai ia te fānauʼi e te fafine te tama ʼaē kā “ina takitaki [anai] ia te ʼu puleʼaga fuli ʼaki ia te tokotoko ukamea”?

12 ʼE kei kotou manatuʼi koa ia te ʼu kupuʼi palalau ʼaia? ʼEī, neʼe tala fakakikite e Sehova ia tana fakapapau ʼo ʼuhiga mo Sesu: “ ʼE ke maumauʼi anai ia nātou ʼaki he tokotoko ukamea fakahau, ʼe ke laliki anai nātou ohagē ko he ʼipu kele.” (Pesalemo 2:9) Neʼe toe fakakikite fēnei ʼo ʼuhiga mo ia: “Ko te tokotoko ʼo tou mālohi, ʼe ʼaumai anai e Sehova mai Sione, ʼo ina ʼui fēnei: ‘ ʼAlu ʼo pule ʼi te lotolotoiga ʼo tou ʼu fili.’ ” (Pesalemo 110:2) Koia, ko te tupu ʼa te tamasiʼi ʼaē neʼe sio ki ai ia Soane, ʼe ʼi ai tona pikipikiga tāfito mo Sesu Kilisito. Kae ʼe mole faka ʼuhiga ki tona fānauʼi e te tāupoʼou ko Malia ʼi te ʼuluaki sēkulō ʼo totatou temi, peʼe ki tona toe fakatuʼuake ʼaē ki te maʼuli fakalaumālie ʼi te taʼu 33 ʼo totatou temi, ʼo fēia pē lā mo tana hifo mai lagi ʼo maʼuli ʼi te kele. ʼI henī neʼe talanoa ia Soane ki te tupu moʼoni ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼi te taʼu 1914, pea mo te fakanofo Hau ʼo Sesu ʼi te lagi, ʼaē neʼe toe liliu kiai kua hili kiai teitei sēkulō e 20.—Fakahā 12:10.

13. Koteā tona faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē ko te kiʼi tamasiʼi tagata “neʼe ʼave ki te ʼAtua pea mo tona hekaʼaga fakahau”?

13 ʼE mole fakagafua anai e Sehova kiā Satana ke ina kai Tona ʼohoana peʼe ko Tona foha ʼaē neʼe hoki tupu! ʼI tona ʼosi fānauʼi, ko te kiʼi tamasiʼi tagata “neʼe ʼave ki te ʼAtua pea ki tona hekaʼaga fakahau.” ʼI te potu ʼaia, ʼe puipui lelei ai e Sehova, ʼaē kā tokaga fakalelei anai ki te Puleʼaga ʼaē neʼe hoki tupu, ʼaē kā ina fakaʼaogaʼi anai moʼo faka tapuhā ia Tona huafa taputapu. ʼI te temi pē ʼaia, ʼe hola ia te fafine ki te potu ʼaē neʼe teuteuʼi e te ʼAtua maʼa ia ʼi te toafa. Ki muli age, ʼe ʼi ai anai te tahi ʼu fakamahinohino ki te faʼahi ʼaia! ʼO ʼuhiga mo Satana, kua kātoa ia meʼa fuli ke hoko te meʼa maʼuhiga ʼaē kā ina fakagata anai ia tana fakatupu tuʼutāmaki ki te Puleʼaga ʼaē ʼi te lagi. Koteā ʼaē kā hoko?

Te Tau ʼi Te Lagi!

14. (a) Ohagē ko te ʼui ʼa Soane, koteā te ʼaluʼaga ʼaē neʼe hoko, ʼo mole kei feala ai kiā Satana ke ina fakatupu he tuʼutāmaki ki te Puleʼaga? (b) Ko te potu fea ʼaē kua faka tuʼakoi kiai ia te ʼu gāue ʼa Satana pea mo tana kau temonio?

14 Neʼe ʼui fēnei e Soane: “Pea neʼe hoko te tau ʼi te lagi: ko Mikaele mo tana kau ʼāselo neʼe natou tauʼi te talakone, pea neʼe tau te talakone mo tana kau ʼāselo, kae neʼe mole mālo ia, pea neʼe mole kei ʼi ai honatou nofoʼaga ʼi te lagi. Koia neʼe lī ifo ki lalo ia te talakone lahi, te gata olisinale, ia ia ʼaē ʼe fakahigoaʼi ko te Tēvolo pea mo Satana, ia ia ʼaē ʼe ina fakahēʼi ia te kele kātoa; neʼe lī ifo ki te kele, pea mo tana kau ʼāselo neʼe lī fakatahi ifo mo ia.” (Fakahā 12:7-9) Koia ko te meʼa fakaofoofo ʼaē neʼe hoko, ʼaē ʼe pipiki ki te meʼa fakalilo taputapu ʼa te ʼAtua, neʼe ko te kapu ifo ʼo Satana mai te lagi, pea ko mo tana kau temonio neʼe lī fakatahi ifo nātou ki te kele. Ko ia ʼaē neʼe ina fakahēʼi ia te kele kātoa, ʼo tupu ai ia tana liliu ko tona ʼatua, kua faka tuʼakoi pē leva tana gāue ki te ʼu tafaʼaki ʼo te kele ʼaē neʼe kamata ai tana fakafeagai.—2 Kolonito 4:3, 4.

15, 16. (a) Ko ai ia Mikaele, pea koteā ʼaē ʼe fakamoʼoni kiai? (b) He koʼē ʼe tāu mo feʼauga mo Mikaele ke ina kapu ifo ia Satana mai te lagi?

15 Ko ai ʼaē ʼe mālo ʼi te tau ʼaia ʼaki te huafa ʼo Sehova? ʼE ʼui ʼi te Tohi-Tapu ʼe ko Mikaele pea mo tana kau ʼāselo. Kae ko ai ia Mikaele? Ko te higoa ʼaē ko “Mikaele” ko tona faka ʼuhiga: “Ko Ai ʼAē ʼe Hagē Ko Te ʼAtua?” Koia, ʼe mahino ia, ʼe tuʼania tāfito ia Mikaele ke ina faka lakatonuʼi ia te pule faʼitaliha ʼa Sehova, ʼo ina fai he fakamoʼoni ʼe mole he tahi ʼe feala hona fakatatau kiā te ia. ʼI te vaega 9 ʼo Suta, ʼe fakahigoaʼi ko “Mikaele te ʼalekaselo.” ʼE feala hatatou fakatokagaʼi, ʼi te Tohi-Tapu ko te tuʼulaga “ ʼalekaselo” ʼe fakaʼaogaʼi ki te tokotahi: Ko Sesu Kilisito.b Neʼe ʼui fēnei e Paulo ʼo ʼuhiga mo ia: “ ʼE hifo anai mai te lagi, ia te ʼAliki totonu, ʼaki he pāui faka kamutoa, ʼaki he leʼo faka ʼalekaselo pea mo te puhi fakatagi ʼa te ʼAtua.” (1 Tesalonika 4:16) Ko te tuʼulaga “ ʼalekaselo” ko tona faka ʼuhiga ko “te pule ʼo te kau ʼāselo.” Koia ʼe mole tou punamaʼuli ki te ʼui ʼaē ʼi te Fakahā ko “Mikaele mo tana kau ʼāselo.” Ko te tahi ʼu vaega Tohi-Tapu ʼaē ʼe talanoa ai ʼo ʼuhiga mo te ʼu ʼāselo ʼe natou fakalogo ki te kaugana faitotonu ʼa te ʼAtua, ʼe ko he ʼu vaega ia ʼo ʼuhiga mo Sesu. Koia ʼe talanoa ai ia Paulo ʼo ʼuhiga mo “te fakahā ʼo te ʼAliki ko Sesu mai te lagi mo tana kau ʼāselo mālohi.”—2 Tesalonika 1:7; vakaʼi mo Mateo 24:30, 31; 25:31.

16 ʼAki te ʼu vaega ʼaenī pea mo te tahi age ʼu vaega, kua mahino kiā tātou ko Mikaele ʼe ko te ʼAliki, ia Sesu Kilisito ʼi tona tuʼulaga ʼaē ʼi te lagi. ʼI te temi nei, ʼi te ʼaho ʼo te ʼAliki, ʼe mole gata ʼaki pē tana ʼui ʼaē kiā Satana: “Ke fakatonutonuʼi koe e Sehova.” Mai tona ʼuhiga ʼaē ʼe ko he ʼaho faifakamāu, koia ko Sesu, ʼi tona ʼuhiga Mikaele, neʼe ina kapu ifo mai te lagi ia Satana pea mo tana kau temonio. (Suta 9; Fakahā 1:10) Ko ia tokotahi ʼaē neʼe tāu mo feʼauga ke ina fakahoko ia te tau ʼaia, neʼe hoki ʼosi age pē tona fakanofo Hau. Tahi ʼaē meʼa, ʼe ko Sesu ia te Hako ʼaē neʼe fakapapauʼi ʼi Eteni, ʼaē kā ina maumauʼi anai te ʼulu ʼo te Gata, pea mo pulihi ia ia ʼo talu ai. (Senesi 3:15) ʼI tana kapu ifo ia Satana mai te lagi, neʼe teuteu ia Sesu ki te tauteaʼi fakaʼosi ʼo te Tēvolo.

“Kotou Fiafia, Selō”

17, 18. (a) Ohagē ko tona fakamatala e Soane, koteā ʼaē neʼe hoko ʼi te lagi ʼi te ʼosi kapu ifo ʼo Satana mai te lagi? (b) ʼO ai ʼapē ia te leʼolahi ʼaē neʼe logo ki ai ia Soane?

17 Neʼe fakamatala e Soane ia te fakafiafia ʼaē neʼe hoko ʼi selō ʼi te kapu ifo ʼo Satana: “Pea neʼe au fagono ki te leʼolahi ʼi selō neʼe ina ʼui fēnei: ‘ ʼI te temi nei kua hoko mai te fakamaʼuli mo te mālohi mo te puleʼaga ʼo totatou ʼAtua pea mo te pule ʼo tona Kilisito, heʼe kua lī ifo ia ia ʼaē ʼe ina tukugākoviʼi totatou ʼu tehina, ia ia ʼaē ʼe ina tukugākoviʼi nātou ʼi te ʼaho mo te pō iā muʼa ʼo totatou ʼAtua! Pea neʼe natou mālo iā ia ʼuhi ko te taʼataʼa ʼo te ʼAkeno pea mo ʼuhi ko te folafola ʼo tanatou fai fagonogono, pea neʼe mole natou ʼoʼofa ki tonatou ʼu nefesi māʼiapē lā mo tanatou felāveʼi mo te mate. Koia kotou fiafia, selō pea mo koutou ʼaē ʼe nonofo ai!’ ”—Fakahā 12:10-12a.

18 ʼO ai ʼapē ia te leʼolahi ʼaē neʼe logo ki ai ia Soane? ʼE mole fakahā mai ʼi te Tohi-Tapu. Kae iā Fakahā 11:17, ʼe ʼi ai te kalaga fēia neʼe fai e te toko 24 kau tagata ʼāfea ʼaē kua fakatuʼuake pea mo fakanofo nātou ʼi tonatou ʼu tuʼulaga ʼaē ʼi te lagi, ʼaē kua feala ai ʼi te temi nei ke natou fakafofoga ia te toko 144 000 kau māʼoniʼoni. (Fakahā 11:18) ʼE lagi haʼu te ʼu palalau ʼaia mai ia nātou pē ʼaia, heʼe hinoʼi te ʼu kaugana fakanofo ʼo te ʼAtua ʼaē ʼe fakatagaʼi pea mo kei māʼuʼuli ʼi te kele, ko “totatou ʼu tehina.” ʼE mahino ia, ʼe kalaga fakatahi ia te kau agatonu ʼaia, he neʼe tonu ke hoko tonatou fakatuʼuake ʼi te hili pē ʼo he kiʼi temi nounou ʼi te ʼosi kapu ifo ʼo Satana pea mo tana kau ʼāselo mai te lagi.

19. (a) Koteā ʼaē kua feala ke fai e Sesu ʼi te kua ʼosi fakahoko ʼo te meʼa fakalilo taputapu ʼa te ʼAtua? (b) Koteā tona faka ʼuhiga ia te fakahigoaʼi ʼo Satana ko “ia ʼaē ʼe ina tukugākoviʼi totatou ʼu tehina”?

19 Ko te fakahoko ʼo te meʼa fakalilo taputapu ʼa te ʼAtua, ʼe fakamaʼua kiā Sesu ke pule ʼi te Puleʼaga ʼo tana Tamai. Kua feala ai leva ki te ʼAtua ke ina fakahoko ia tana fakatuʼutuʼu lahi ʼaē ko te faka ʼāteaina ʼo te hahaʼi agatonu. ʼE foaki anai e Sesu ia te maʼuli ki tana ʼu tisipulo ʼaē ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua iā ʼaho nei, kae ʼe ina toe foaki foki ki te toko lauʼi miliale hahaʼi mamate ʼaē ʼe taupau e te ʼAtua ʼonatou higoa. (Luka 21:27, 28) Ko te fakahigoaʼi ʼo Satana ko “ia ʼaē ʼe ina tukugākoviʼi totatou ʼu tehina,” ʼe mahino lelei mai logopē neʼe fakamoʼoni ʼe hala tana ʼu tukugākovi kiā Sopo, kae neʼe ina hoko atu aipē tana faka lakahalaʼi ia te nofo agatonu ʼa te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ʼi te kele. ʼEī, ʼe lahi te ʼu lakaga neʼe ina ʼui ai ʼe foaki anai e te tagata ia te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe ina maʼu moʼo haofaki ʼo tona maʼuli, kae neʼe faihala ʼaupitō ia Satana!—Sopo 1:9-11; 2:4, 5.

20. Neʼe mālo feafeaʼi ia te kau Kilisitiano agatonu iā Satana?

20 Ko te kau Kilisitiano fakanofo ʼaē ʼe lau ʼe natou faitotonu “ ʼuhi ko te taʼataʼa ʼo te ʼAkeno,” ʼe natou hagākina ia te fai fagonogono ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua pea mo Sesu Kilisito, logo aipē ia te ʼu fakataga. Kua hili kiai taʼu e 120, neʼe fagonogono e te kalasi ʼo Soane ia te ʼu ʼaluʼaga lalahi ʼaē ʼo ʼuhiga mo te fakaʼosi ʼo te ʼu Temi ʼo te kau Senitile ʼi te taʼu 1914. (Luka 21:24, Crampon 1905) Pea ʼi te temi nei, ʼe gāue agatonu ia te toe hahaʼi tokolahi ʼi ʼonatou tafa. ʼE mole ʼi ai he tahi ʼi te kau agatonu ʼaia ʼe “[mātataku] kiā nātou ʼaē ʼe natou matehi ia te sino kae mole feala ke natou matehi ia te nefesi,” ohagē ko tona tautau hā ʼi te ʼu ʼaluʼaga ʼaē neʼe hoko ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi totatou temi. Neʼe natou mālo iā Satana ʼaki tanatou ʼu palalau pea mo tanatou ʼu aga faka Kilisitiano, ʼo natou fakahā fakalelei ai ʼe gutuloi. (Mateo 10:28; Tāʼaga Lea 27:11; Fakahā 7:9) ʼI tonatou fakatuʼuake ʼaē ki te lagi, ʼe mahino ia neʼe fiafia ʼaupitō ia te kau Kilisitiano fakanofo, heʼe mole kei ʼi ai ia Satana moʼo tukugākoviʼi tonatou ʼu tehina! ʼEī, kua hoko mai te temi ʼaē ke tali fakafiafia e te kau ʼāselo ki te pāui ʼaenī: “Kotou fiafia, selō pea mo koutou ʼaē ʼe nonofo ai!”

Ko Te Malaʼia Mai Ia Satana

21. Neʼe fakatupu feafeaʼi e Satana te malaʼia ki te kele pea mo te tai?

21 ʼI tana ʼita ʼuhi ko te tolu malaʼia, neʼe fakatuʼutuʼu ai leva e Satana ke ina fakamamahiʼi ia te mālamanei ʼaki he malaʼia neʼe ina fakatupu e ia totonu. Koʼenī: “Malaʼia ki te kele pea mo te tai, heʼe kua hifo atu te Tēvolo kiā koutou, mo tona ʼita lahi, heʼe kua ina ʼiloʼi kua nounou tona temi.” (Fakahā 12:12b) Ko te kapu ifo ʼo Satana mai te lagi, ʼe ko he malaʼia moʼoni ki te kele, ʼaē ʼe maumauʼi e te kau tagata mānumānu ʼaē ʼe fakalogo kiā te ia. (Teutalonome 32:5) Tahi ʼaē meʼa, ko te fakatuʼutuʼu gāue ʼa Satana ʼaē ko ‘te puleʼi peʼe ko te fakaʼauha,’ ʼe ko he malaʼia ki te kele fakatā, ʼaē ʼe ina fakatātā ia te fakatuʼutuʼu ʼo te sōsiete fakatagata, pea mo te tai ʼaē ʼe ina fakatātā ia te mālamanei ʼaē ʼe maveuveu. Lolotoga te ʼu tau faka mālamanei e lua, neʼe hā ai ia te ʼita ʼa Satana ʼi te ʼu puleʼaga ʼaē ʼe fakalogo kiā ia, pea ʼe kei ʼiloga ʼi te temi nei te ʼita ʼaia ʼa te Tēvolo, kae ʼe mole toe fualoa anai! (Maleko 13:7, 8) Tatau aipē peʼe fakamataku ia te ʼu puleʼaki ʼa te Tēvolo, kae ʼe mole tatau anai mo te ʼu meʼa ʼaē kā hoko ʼaki te tolu malaʼia, ʼaē kā fakahoko anai e te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ki te kautahi fakahāhā ʼa Satana!

22, 23. (a) Koteā ʼaē neʼe ʼui e Soane neʼe hoko ʼi te ʼosi lī ifo ʼo te talakone ki te kele? (b) ʼE fakatagaʼi feafeaʼi e te talakone ia “te fafine ʼaē neʼe ina fānauʼi ia te tamasiʼi tagata”?

22 Talu mai te kapu ifo ʼo Satana, neʼe tonu ke kātakiʼi e te ʼu tehina ʼo Kilisito ʼaē ʼe kei māʼuʼuli ʼi te kele, ia te kovi ʼo tona ʼita. Neʼe ʼui fēnei e Soane: “Pea ʼi te sio ʼa te talakone neʼe lī ifo ki te kele, neʼe ina fakatagaʼi te fafine ʼaē neʼe ina fānauʼi ia te tamasiʼi tagata. Kae neʼe foaki age ki te fafine ia te ʼu kapakau e lua ʼo te ʼakūila lahi, ke feala hana hola ki te toafa ki tona nofoʼaga; ʼi ai ʼe fafaga ai lolotoga te temi e tahi, mo te ʼu temi pea mo te vaeluaʼi temi, ʼo mamaʼo iā mata ʼo te gata.”—Fakahā 12:13, 14.

23 ʼI henī ʼe toe maʼu ai te manatu ʼaē ʼe tuʼu ʼi te vaega 6, ʼaē ʼe ʼui ai ʼi te ʼosi tupu ʼo tana kiʼi tamasiʼi, neʼe hola mamaʼo te fafine mai te talakone ʼo ʼalu ki te toafa. ʼE feala hatatou feʼekeʼaki peʼe lava feafeaʼi ki te talakone hana fakatagaʼi ia te fafine, heʼe nofo te fafine ʼaia ʼi te lagi pea kua lī ifo ia te talakone ki te kele. Kae tou manatuʼi ʼe ʼi ai te ʼu fānau ʼa te fafine ʼi te kele pea ʼe ko tona hōloga. ʼI te hoko atu ʼo te meʼa ʼaē neʼe hā, ʼe hā mai ko Satana ʼe ʼita ki te fafine ʼo ina fakatagaʼi tona hōloga. (Fakahā 12:17) Ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko ki te hōloga ʼo te fafine ʼaē ʼe māʼuʼuli ʼi te kele, ʼe ko te fafine totonu ʼaē ʼe hoko ki ai te ʼu meʼa ʼaia. (Vakaʼi ia Mateo 25:40.) Pea ʼe ko te ʼu kaugā gāue ʼaē ʼe tuputupu ʼo te hōloga, ʼe hoko anai kiā nātou ia te ʼu fakataga ʼaia.

Ko Te Puleʼaga Foʼou

24. Koteā te ʼaluʼaga ʼaē neʼe hoko ki te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu ʼaē neʼe tatau ai mo te faka ʼāteaina ʼo te kau Iselaele mai Esipito?

24 Lolotoga ia te ʼuluaki tau faka mālamanei, neʼe kātaki agatonu aipē ia te ʼu tehina ʼo Sesu ʼi te fakalahi ʼaupitō ʼo tanatou fai fagonogono, ʼo mulimuli ki tonatou ʼu fealagia. Neʼe natou fai ia te faʼahi ʼaia logolā ia te ʼu fakafeagai ʼaē neʼe haga fakatuputupu e Satana pea mo tana ʼu hahaʼi agakovi. Moʼo fakaʼosi, neʼe fakagata ia te fai faka mafola ʼa te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu. (Fakahā 11:7-10) Neʼe hoko te faʼahi ʼaia, ʼi te temi ʼaē neʼe hoko ai kiā nātou ia te ʼaluʼaga neʼe tatau mo ʼaē neʼe hoko ki te kau Iselaele ʼi Esipito, ʼaē neʼe gaohi koviʼi ai nātou. Neʼe foimo ʼave nātou e Sehova, ohagē neʼe ʼave nātou ʼi he ʼu kapakau ʼo he ʼakūila, ki honatou holaʼaga ʼi te toafa ʼo Sinai. (Ekesote 19:1-4) ʼO toe fēia aipē, ʼi te ʼosi ʼo te ʼu fakataga fakamataku ʼaē neʼe fai ʼi te taʼu 1918 ʼo aʼu ki te taʼu 1919, neʼe faka ʼāteaina e Sehova tana kau fakamoʼoni, ʼaē ʼe natou fakafofoga tona ʼohoana, ʼo ina ʼave nātou ki he ʼaluʼaga fakalaumālie neʼe ko he haofakiʼaga ʼo nātou, ohagē pē ko te liliu ʼaē ʼo te toafa ko he haofakiʼaga ki te kau Iselaele. Neʼe ko te tali ʼaia ki tanatou ʼu faikole.—Vakaʼi ia Pesalemo 55:6-9.

25. (a) Koteā ʼaē neʼe faʼufaʼu e Sehova ʼi te taʼu 1919, ohagē pē ko tana fai maʼa te kau Iselaele ʼi te toafa? (b) Ko ai ia nātou ʼaē ʼe natou faʼufaʼu ia te puleʼaga ʼaia, pea neʼe fakahū nātou kifea?

25 ʼI te toafa, neʼe fakaliliu e Sehova ia te kau Iselaele ko he puleʼaga, ʼo ina foaki age kiā nātou ia te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼaoga ki tonatou maʼuli fakalaumālie pea mo tonatou maʼuli fakasino. ʼO toe fēia aipē, ʼi te kamata ʼo te taʼu 1919, neʼe fakaliliu e Sehova ia te hōloga ʼo te fafine ko he puleʼaga fakalaumālie. ʼE kehekehe ia mo te Puleʼaga Faka Mesianike ʼaē kua ʼafio ʼi te lagi talu mai te taʼu 1914. Ko te puleʼaga foʼou ʼaia ʼe faʼufaʼu e te toe ʼo te kau fakamoʼoni fakanofo ʼaē ʼe kei māʼuʼuli ʼi te kele, pea neʼe fakahū nātou ki he potu fakalaumālie ʼi te taʼu 1919. ʼI te temi nei, ʼi tanatou maʼu “tonatou ʼinasi meʼa kai ʼi tona temi totonu,” kua natou lotomālohi moʼo fai ia te gāue ʼaē neʼe tuku age kiā nātou.—Luka 12:42; Isaia 66:8.

26. (a) ʼE loaloaga feafeaʼi ia te temi ʼaē ʼe talanoa kiai ia Fakahā 12:6, 14? (b) Neʼe koteā te tupuʼaga ʼo te temi ʼaia e tolu vaelua, neʼe kamata koa ʼanafea, pea ʼe fakaʼosi koa ʼāfea?

26 Neʼe hoko lolotoga temi e fia ia te tuputupu ʼaia ʼo te hōloga ʼo te ʼohoana ʼo te ʼAtua? ʼE ʼui fēnei iā Fakahā 12:6 neʼe hoko iā ʼaho e 1 260. ʼI te vaega ʼo Fakahā 12:14 ʼe fakatatau ia te ʼu ʼaho ʼaia ki te temi e tahi, mo te ʼu temi pea mo te vaeluaʼi temi. ʼI tona fakahagatonu, ko te ʼu kupuʼi palalau ʼaia ʼe faka ʼuhiga kiā taʼu e tolu vaelua, ʼaē neʼe hoko ʼi te potu Noleto, mai te fasiga taʼu mātala ʼo te taʼu 1919 ʼo aʼu ki te fasiga taʼu fakatō lau ʼo te taʼu 1922. Maʼa te kalasi ʼo Soane, ʼaē neʼe kua toe mālohi ake, neʼe ko he temi ke natou fefakalotomālohiʼi ʼaki pea mo toe fai ʼo ni ʼu fakatuʼutuʼu.

27. (a) Ohagē ko tona fakamatala e Soane, koteā ʼaē neʼe fai e te talakone ʼi te hili ʼo te taʼu 1922? (b) Neʼe koteā ia te fakatuʼutuʼu ʼa Satana ʼi tana luaʼi ia te vaitafe, ʼaē ʼe ina fakatātā ia te ʼu fakatagaʼi ʼo te kau Fakamoʼoni?

27 Neʼe mole tuku fēiaʼi e te talakone! “Pea neʼe puʼaki e te gata mai tona gutu, ki te fafine, te vai ʼe hagē ko he vaitafe, ke feala hana malemo ʼi te vaitafe.” (Fakahā 12:15) Koteā ʼaē ʼe fakatātā e “te vai [ʼaē] ʼe hagē ko he vaitafe?” Neʼe ʼui e te Hau ʼo te temi muʼa ko Tavite ko te ʼu tagata agakovi ʼaē neʼe natou fakafeagai kiā ia, neʼe natou hagē ko “he ʼu vaitafe mai te hahaʼi noa.” (Pesalemo 18:4, 5, 16, 17) Ko te meʼa ʼaē ʼe fakahoko nei e Satana, ʼe hagē ia ko he ʼu fakataga mai “he ʼu hahaʼi noa.” ʼI te hili ʼo te taʼu 1922 neʼe luaʼi e Satana te vaitafe, ʼaē ʼe ina fakatātā ia te ʼu fakataga ʼaē neʼe hoko ki te kau Fakamoʼoni. (Mateo 24:9-13) Ko te ʼu fakataga ʼaia neʼe ko te ʼu agamālohi, mo “te ʼu fakamamahi neʼe fai ʼaki te lao,” te ʼu fale pilisoni, ko ʼihi neʼe haʼi tonatou ʼu kiā, neʼe fanahi pea mo tuʼusi ʼonatou ʼulu. (Pesalemo 94:20) ʼI tona lainoa pea mo tana mole lava fai ʼo he meʼa ki te ʼohoana ʼo te ʼAtua ʼaē ʼi te lagi, neʼe ina tauʼi ai ʼaki he ʼita ʼaupitō, te toe ʼo te hōloga ʼo te fafine pea mo ina fakaʼauha nātou, peʼe ina fakahalaʼi nātou ke natou fai he aga ʼe tauteaʼi ai nātou e te ʼAtua. Kae neʼe natou lotomālohi ohagē ko Sopo ʼaē neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼO aʼu ki toku mate, ʼe mole au tuku anai taku agatonu!”—Sopo 27:5.

28. Neʼe kovi feafeaʼi ia te ʼu fakataga ʼi te lolotoga ʼo te Lua Tau Faka Mālamanei?

28 Neʼe toe kovi ʼaupitō age ia te ʼu fakataga ʼaia lolotoga ia te Lua Tau Faka Mālamanei. ʼI Eulopa, neʼe toko 12 000 ia te kau Fakamoʼoni ʼaē neʼe ʼave ki te ʼu lotoʼā fakamamahi ʼa te kau Nasi, pea neʼe toko 2 000 ia nātou ʼaē neʼe mamate ai. ʼI te takitaki ʼa te ʼu ʼaliki ʼo te tau ʼaē neʼe natou puleʼi ia Italia, mo Saponia, mo Kolea, pea mo Taiuane, neʼe fai te ʼu fakataga fēia ki te kau Fakamoʼoni agatonu. Neʼe toe hoko fēia aipē ʼi te ʼu fenua ʼaē neʼe ʼui ʼe faʼitaliha ai te hahaʼi, heʼe ko te ʼu kūtuga Katolika, neʼe natou fakatagaʼi te kau Fakamoʼoni, ʼo vali kiā nātou te kolotā pea mo fakapipiki kiā nātou ia te ʼu fuluʼi moa, pea mo kapu nātou ʼi te ʼu kolo. Neʼe tapuʼi te ʼu fakatahi faka Kilisitiano, pea mo kapu ʼi te ʼu faleako ia te ʼu fānau ʼa te kau Fakamoʼoni.

29. (a) Koteā ʼaē ʼe fakamatalatala e Soane ʼo ʼuhiga mo te haofaki ʼaē neʼe mole ʼamanaki ʼe hoko anai? (b) Koteā tona faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē “neʼe haʼu te kele ʼo haofaki ia te fafine”? (c) Koteā ʼaē fai hoholo atu aipē e te talakone?

29 Neʼe hoko te haofaki neʼe mole ʼamanaki ʼe hoko anai: “Kae neʼe haʼu te kele ʼo haofaki ia te fafine, pea neʼe ʼavahi e te kele tona gutu ʼo ina folo ia te vaitafe ʼaē neʼe luaʼi e te talakone mai tona gutu. Pea neʼe ʼita te talakone ki te fafine, pea neʼe ʼalu ʼo tauʼi ia te toe ʼo tona hōloga, ia nātou ʼaē ʼe natou mulimuli ki te ʼu fakatotonu ʼa te ʼAtua pea mo natou maʼu ia te gāue ʼaē ko te fai fagonogono ʼo ʼuhiga mo Sesu.” (Fakahā 12:16, 17) Ko “te kele,” ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe kau ki te tuʼu ʼa Satana—neʼe natou folo ia “te vaitafe.” Lolotoga te ʼu taʼu 1940, neʼe mālo te kau Fakamoʼoni ʼi te ʼu Telepinale ʼo Amelika pea mo mālo ʼi te kau takitaki ʼo te tahi ʼu fenua, ʼo ʼuhiga mo te fakagafua ʼo tanatou tauhi faʼitaliha. Moʼo fakaʼosi, neʼe fakagata e Te ʼu Puleʼaga Fakatahi ia te mālohi ʼo te puleʼaga Nasi pea mo Fasciste, ʼo ʼāteaina ai ia te kau Fakamoʼoni ʼaē neʼe māʼuʼuli mamahi ʼi te ʼu puleʼaga aga fefeka ʼaia. Neʼe mole gata ʼosi ia te ʼu fai fakataga, he neʼe hoholo atu pē ia te ʼita ʼa te talakone ʼo aʼu mai ki te temi ʼaenī, pea ʼe kei ina tauʼi aipē ia nātou ʼaē ʼe “natou maʼu te gāue ʼaē ko te fai fagonogono ʼo ʼuhiga mo Sesu.” ʼE lahi te ʼu fenua, ʼe kei pilisoniʼi ai te kau Fakamoʼoni agatonu, pea ko ʼihi ʼe natou mamate ʼuhi ko tanatou nonofo agatonu. Kae ko ʼihi age ʼi te ʼu fenua ʼaia, ʼe natou tau fakamaʼamaʼa tanatou ʼu aga fefeka, ʼo toe lahi age te tauhi faʼitaliha ʼa te kau Fakamoʼoni.c Koia, ʼo mulimuli ki te lea faka polofetā, ʼe haga folo aipē e te kele ia te vaitafe ʼaē ʼe ina fakatātā ia te ʼu fakataga.

30. (a) Koteā ʼaē neʼe lava fai ʼaki te haofaki ʼa te kele? (b) Koteā ʼaē ʼe faka fealagia e te nonofo agatonu ʼa te ʼu kaugana ʼo te ʼAtua?

30 ʼI te ʼu ʼaluʼaga ʼaia, neʼe fai e te kele tana haofaki, ʼo feala ai ki te gāue ʼa te ʼAtua ke mafola ʼi te ʼu fenua e 235, pea mo ina fakatupu ia te toko ono miliona tupu kau fai faka mafola ʼo te logo lelei. ʼAki te toe ʼo te hōloga ʼo te fafine, ko te toe hahaʼi tokolahi, ʼaē ko te ʼu hahaʼi tui foʼou mai te mālamanei kātoa, ʼe natou mulimuli ki te ʼu fakatotonu ʼa te ʼAtua ʼo natou mavae mai te mālamanei, mo natou fai he ʼu aga ʼe maʼa, mo natou ʼoʼofa ki tonatou ʼu tehina, pea mo natou fai fagonogono ʼo ʼuhiga mo te Puleʼaga Faka Mesianike. Ko tanatou nonofo agatonu, ʼe ko he tali ki te fakafifihi ʼa Satana ʼaē ko he pātapāta ki te ʼAtua, pea ʼe ko he fakaʼiloʼilo ʼaia ʼo te fakaʼauha anai ʼo Satana pea mo tana tuʼu ʼaenī.—Tāʼaga Lea 27:11.

[Kiʼi nota]

a Kotou fakatatau ia te ʼu telepī e 12 ʼo te Iselaele fakakakano, mo te ʼu ʼapositolo e toko 12, te ʼu telepī e 12 ʼo te Iselaele fakalaumālie, te ʼu matapā e 12, te ʼu ʼāselo e 12 pea mo te ʼu maka tāfito e 12 ʼo te Selusalemi Foʼou.—Fakahā 21:12-14.

b Kotou fakatokagaʼi, ʼe talanoa ia Fakahā 12:9 ki “te talakone lahi . . . pea mo tana kau ʼāselo.” Koia ʼe mole gata ʼaki pē te fakaliliu ʼo te Tēvolo ia ia totonu ko he ʼatua, kae ʼe ina toe faiga foki ke liliu ko te ʼalekaselo, logolā ʼe mole maʼu he vaega ʼi te Tohi-Tapu ʼe ina fakahā ʼe ina maʼu ia te tuʼulaga ʼaia.

c ʼE lahi te ʼu fenua, neʼe haofaki ai e te ʼu telepinale lalahi ia te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova; ko ʼihi fai fakamāu ʼe tuʼu ʼi te fakamatala ʼaē ʼe ʼātakai ʼi te pāsina 92.

[Talanoa ʼo te pasina 185]

“Neʼe ʼAvahi e Te Kele Tona Gutu”

Neʼe fakahoko e Satana te ʼu fakataga ki te kau Kilisitiano fakanofo pea mo tonatou ʼu kaugā gāue ʼi te ʼu fenua kehekehe. Kae ʼi te agamāhani, ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te mālama ʼa Satana neʼe natou fakagata ai ia te ʼu fakataga ʼaia.

Ko te ʼu agamālohi ʼa te tokolahi pea mo te pilisoniʼi ʼo totatou ʼu tehina ʼi Amelika, neʼe fakagata e te Telepinale Lahi lolotoga ia te ʼu taʼu 1940.

1945: Ko te ʼu fakataga fakamataku ʼaē neʼe fai ʼi Saponia pea mo te ʼu fenua ʼaē neʼe puleʼi e Siamani, neʼe fakagata ʼi te ʼu mālo ʼa te ʼu kautau Alliés ʼi te Lua Tau Faka Mālamanei.

ʼI te temi ʼaē neʼe tapuʼi ai te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te fenua ʼo République Dominicaine, neʼe pilisoniʼi ai te kau Fakamoʼoni, mo tā nātou, pea mo hoka nātou ʼaki te muliʼi fana. ʼI te taʼu 1960, ko te māvete ʼa te puleʼaga aga fefeka ʼo Rafael Trujillo pea mo te ʼēkelesia Katolika Loma, neʼe ina fakagata ai te tapu ʼaia.

ʼI Niselia, lolotoga te tau faka sivile, neʼe fana te kau Fakamoʼoni, mo tutu nātou, mo fakaʼalikiʼi nātou, mo tā nātou, mo gaohi koviʼi nātou pea mo matematehi nātou ʼi te ʼu ʼaluʼaga kehekehe. Neʼe fakagata ia te ʼu fakataga ʼaia ʼi te taʼu 1970, ʼi te temi ʼaē neʼe mālo ai ia te ʼu kautau faka puleʼaga ʼi te potu fenua fakafeagai ʼaē neʼe hoko ai te ʼu aga ʼaia.

ʼI Sepania neʼe hūfi ia te ʼu ʼapi ʼo te kau Fakamoʼoni, pea neʼe fakatūʼā nātou ke natou totogi he ʼu kiʼi tūʼā pea mo pilisoniʼi nātou ʼuhi ko tanatou palalau ʼaē ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua pea mo tanatou ʼu fono. Neʼe fakagata leva ia te ʼu fakataga ʼaia ʼi te taʼu 1970, ʼaē neʼe fetogi ai ia te fakatuʼutuʼu faka politike ʼa te puleʼaga ʼaia ʼo ʼuhiga mo te ʼu lotu ʼaē ʼe mole Katolika, ʼo fakagafua ai ia te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.

ʼI Potukalia neʼe hūfi te ʼu ʼapi e teau tupu ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Neʼe gaohi koviʼi nātou pea mo ʼave fakakinau nātou ki te fale pilisoni, pea mo tapuʼi tanatou ʼu Tohi-Tapu. Neʼe fakagata te ʼu agamālohi ʼaia ʼi te temi ʼaē neʼe hoko ai ia te fakafeagai faka sōlia ʼi te taʼu 1974, ʼo tupu ai ia te fetogi puleʼaga pea mo vote ai te lao ʼaē ʼe ina fakagafua ia te ʼu fono.

ʼI Alasatine, ʼi te puleʼaga ʼaē neʼe takitaki e te sōlia, neʼe kapu ʼi te ʼu faleako ia te ʼu fānau ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, pea neʼe pilisoniʼi ia te kau Fakamoʼoni ʼo te fenua kātoa he neʼe nātou faka mafola ia te logo lelei. Neʼe hoki fakagata ia te ʼu fakataga ʼaia ʼi te taʼu 1984, he neʼe fakagafua leva ia te Kautahi ʼa Te Kau Fakamoʼoni ʼa Sehova e te puleʼaga foʼou.

[Paki ʼo te pasina 183]

(Vakaʼi te nusipepa)

1914 Te tupu ʼo te Puleʼaga

1919 Neʼe tupu te puleʼaga foʼou

1919-1922 Ko he temi ʼe toe fakamālohi ai

1922- Ko te ʼu fakataga

[Paki ʼo te pasina 182]

Malaʼia ki te kele

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae