Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w95 1/8 p. 20-24
  • Ko Te Tofiʼa Fakalaumālie Koloaʼia

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Ko Te Tofiʼa Fakalaumālie Koloaʼia
  • Te Tule Leʼo—1995
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te Kamataʼaga ʼo Te Maʼuli ʼo Taku Matuʼa
  • ʼI Te Potu Hahake ʼo Afelika
  • Te Akoʼi ʼo Te ʼOfa Faka Kilisitiano
  • Agatonu ʼo Aʼu Ki Te Fakaʼosi
  • Neʼe Akoʼi Mai e Tamatou ʼu Mātuʼa Te ʼOfa Ki Te ʼAtua
    Te Tule Leʼo—1999
  • Ko Te Tofiʼa Faka Kilisitiano ʼe Maʼugataʼa
    Te Tule Leʼo—1993
  • Neʼe ʼAu Muliʼi Te ʼu Ala ʼo Taku ʼu Mātuʼa
    Te Tule Leʼo—1995
  • “ʼE Mole ʼAu Fetogi Anai He Meʼa e Tahi!”
    Te Tule Leʼo—2002
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1995
w95 1/8 p. 20-24

Ko Te Tofiʼa Fakalaumālie Koloaʼia

NEʼE FAKAMATALA E PHILLIP F. SMITH

“Ko te mālama kua mū pea ʼe ina fakamālamaʼi anai te ʼu koga meʼa fakapōʼuli ʼo Afelika.” Neʼe lahi tamatou fiafia ʼi tamatou lau ʼo te ʼu palalau ʼaia ʼi te pasina 75 ʼo te Annuaire des Témoins de Jéhovah 1992! Neʼe tohi te ʼu palalau ʼaia ʼi te taʼu 1931 e taku kui tagata ko Frank W. Smith, ʼi tana faitohi ki te Tēhina ko Joseph F. Rutherford, ʼaē neʼe pelesita ʼi te temi ʼaia ʼi te Sosiete Watch Tower. Neʼe fakamatala e taku kui te fai faka mafola ʼaē neʼe ina fai pea mo tona tēhina.

NEʼE fakamahino fēnei e te Annuaire 1992: “Ko Gray Smith pea mo tona tēhina lahi ko Frank, ko te ʼu pionie lototoʼa e lua mai te Cap ʼo te Potu Toga ʼo Afelika, neʼe nā ʼolo ki te Potu Hahake ʼo Afelika ʼaē neʼe maʼu e te kau Pilitania moʼo fakasiosioʼi ai te ʼu fealagia ʼaē moʼo faka mafola ia te logo lelei. Neʼe nā toʼo tanā motokā, ko te De Soto, pea neʼe nā gaohi te motokā ʼaia ke liliu ko he motokā ʼe feala pe ke moeʼi pea mo feʼoloʼaki ai, pea neʼe nā fafaʼo kiai te ʼu kalato tohi e 40 ke ʼolo mo nāua ʼi te vaka ki Mombasa, ko te ʼuafu lahi ʼo te Kenya.”

ʼI tana tohi ʼaē ki te Tēhina Rutherford, neʼe fakamatala e taku Kui tanā fagona ʼaē mai Mombasa ki Nairobi, te kolo lahi ʼo Kenya: “Ko tamā hoki fai ʼaē ʼo te fagona fakamataku ʼaupito ʼi te motokā. Neʼe loaloaga te folau ia ʼaho e fā, ia kilometa e 580 . . . Neʼe tonu ke ʼau hifo ʼi te motokā ʼi te ʼu kilometa fuli ʼaki taku huo takele ʼo fakamatatonu te kele, ʼo tanu te ʼu luo, ʼo tuʼusi he ʼu vao lalahi pea mo he ʼu vaʼa ʼakau mo tokoni ki te ʼu teka ʼi te ʼu faʼahi ʼaē ʼe pela ai.”

ʼI tanā kaku ki Nairobi, ko Frank pea mo Gray neʼe nā gāue hoholo ia ʼaho e 21 ʼo tufa tanā ʼu tohi faka Tohi-Tapu. Neʼe tohi fēnei e taku kui: “Ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe ma logo nei kiai, ko tamā gāue fai faka mafola neʼe ina fakatupu te maveuveu lahi ʼi te ʼu hahaʼi faka lotu ʼo Nairobi.” Ki muli age, neʼe lotomālohi taku Kui ke toe liliu ki tona ʼapi he neʼe nofo ai tona ki foha e taʼu lua ko Donovan, ʼo toe feiā mo tona ʼohoana ko Phyllis, ʼaē neʼe teuteu ke fānauʼi tanā lua tamasiʼi ʼaē ko tamatou tāmai ko Frank. Neʼe toʼo taku Kui te ʼuluaki vaka ki Mombasa, pea neʼe mole aʼu ia ki tona ʼapi he neʼe mate ʼi te mahaki ʼaē ko te malaria.

Ka mātou lau te fakamatala ʼaia ʼi te Annuaire, ʼe mātou manatuʼi tamatou tāmai ʼofaina. ʼI te taʼu 1991, ʼi te ʼu kiʼi māhina pe ki muʼa atu ʼo tamatou maʼu te Annuaire 1992, neʼe mate tamatou tāmai ʼi te ʼāsili kovi ʼo tona mahaki ʼi te ʼosi tafa ʼo tona mafu. Logope la ʼaē ʼo tana mole heʼeki felāveʼi mo tana matuʼa, kae neʼe ina maʼu te ʼofa loloto ʼaē ʼo tana mātuʼa kia Sehova. Neʼe lagi ʼe fiafia lahi anai ia taku kui ʼi hana ʼiloʼi neʼe ko taʼu e 28 ki muli age ko te taʼu 1959, ko tona foha neʼe mulimuli ki tana faʼifaʼitaki ʼo liliu ko te minisi Kilisitiano ʼi te Potu Hahake ʼo Afelika!

Te Kamataʼaga ʼo Te Maʼuli ʼo Taku Matuʼa

Neʼe tupu tamatou matuʼa ʼi te ʼaho 20 ʼo Sūlio 1931, ʼi te Cap, hili māhina e lua ʼo te mate ʼo tana matuʼa, ʼi tana kua ʼosi tuku age tona higoa. Talu mai tana kei veliveli, neʼe fakahā pe e Papa tona ʼofa ʼaē kia Sehova. ʼI tona kei taʼu nima, neʼe tuʼu ia ʼi te lotomalie ʼo te talitaliʼaga saliote afi ʼo Cap ʼo fai faka mafola, māʼiape la tona fakalainoaʼi ʼaē e tona ʼu kaugā ako. ʼI tona taʼu 11, neʼe ina fakahā ia tana foaki ʼaē ʼo tona maʼuli kia Sehova ʼaki te papitema ʼaē ʼi te vai. ʼI ʼihi temi, neʼe hinoʼi age kia Papa he ala ke ina fai tokotahi ai tana minisitelio. ʼI tona taʼu 18, neʼe ko ia ʼaē neʼe ina takitaki te ako ʼo Te Tule Leʼo pea mo te ʼu tuagaʼane kua finematuʼa ʼi te kolo ʼo Cap.

ʼI te taʼu 1954 neʼe tala e te Sosiete Watch Tower, ko te ʼu fakatahi faka malamanei ʼe fai anai ʼi te taʼu ʼaē ka hoa mai ʼi Eulopa. Neʼe loto ʼaupito taku matuʼa ke kau ai, kae neʼe mole feʼauga tana falā moʼo totogi te folau. Koia, neʼe gāue ai ia māhina e tolu ko he chimiste ʼi te ʼu lameni fai kapa ʼi te Potu Tokelau ʼo Rhodésie (ʼi te temi nei ko Zambie). Ko te ʼu faʼahi ʼaē neʼe tuʼu ai te ʼu fale moʼo fakamaʼa lelei ai te minerai neʼe tuʼu ʼi te ʼu vao matuʼa ʼo Afelika.

Neʼe ʼiloʼi e Papa neʼe lahi te kau Fakamoʼoni ʼi te faʼahi ʼaia ʼo Afelika ʼi te Potu Tokelau ʼo Rhodésie, koia ʼi tana tau atu neʼe ina kumi pea mo maʼu nātou pea neʼe ina ʼiloʼi te faʼahi ʼaē ʼe fai ai tanatou ʼu fono. Logope neʼe mole feala ke palalau ki te lea ʼo te kolo, kae neʼe fakatahi tuʼumaʼu mo nātou pea mo kau tuʼumaʼu ki tanatou ʼu fono ʼi te Kokelekasio Lameni ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Ko te kau papālagi ʼo te lameni neʼe nātou fakapalatahi pea neʼe hā te faʼahi ʼaia ʼi tanatou fai ʼaē ʼo te ʼu palalau kovi ʼo ʼuhiga mo te kau Afelika. Kae, ko Papa neʼe agalelei tuʼumaʼu pe ia.

ʼI te fakaʼosi ʼo te ʼu māhina e tolu, ko te tagata gāue Afelika neʼe mole ko he Fakamoʼoni neʼe fakaōvi age kia Papa ʼo ina fehuʼi age: “ ʼE ke ʼiloʼi peʼe feafeaʼi tamatou haga ʼo fakahigoaʼi koe?” Neʼe malimali te tagata pea neʼe ina ʼui age: “ ʼE mātou higoaʼi koe ko Bwana [Tagata] Tule Leʼo.”

ʼI te taʼu 1955, neʼe feala kia Papa ke kau ki te ʼu fakatahi ʼi Eulopa ʼaē neʼe fēnei tona kupu tāfito: “Te Puleʼaga ʼAē ʼe Mālo.” Pea neʼe felāveʼi ai leva mo Mary Zahariou, ʼaē neʼe liliu ko tona ʼohoana ʼi te taʼu ʼaē neʼe hoa mai kiai. ʼI tanā ʼosi ʼohoana, neʼe nā nonofo ʼi Parma, Ohio, U.S.A.

ʼI Te Potu Hahake ʼo Afelika

Lolotoga te fakatahi faka tisitilike ʼi Amelika, neʼe fakaafe ia nātou fuli ʼaē neʼe kau ʼi te fakatahi ʼaia ke nātou ʼolo ʼo gāue ʼi te ʼu potu ʼaē ʼe ʼaoga tāfito kiai ni ʼu minisi. Neʼe fakatotonu tamatou ʼu mātuʼa ke nā ʼolo ki te Potu Hahake ʼo Afelika. Neʼe nā mulimuli lelei ki te ʼu tokoni ʼaē neʼe tuku mai e te Sosiete Watch Tower. Neʼe nā tuku keheʼi te falā ʼe feʼauga moʼo toʼo he ʼu tohi pepa folau naʼa meʼa hala age pe ʼe mole maʼu e Papa hana gāue, heʼe gata pe kia nātou ʼaē ʼe ʼi ai ʼonatou ʼu pepa gāue, ʼe feala ke nātou nonofo ʼi te telituale ʼaia.

ʼI te māhina ʼo Sūlio 1959, ʼi tanā ʼosi fai ʼo tonā ʼu pasipo, pea mo tonā ʼu visas, pea mo tonā ʼu vakaʼi huki ʼaē ʼi te tōketā, ko Papa mo Mama neʼe nā folau ʼi te vaka fakatau koloā mai te kolo ʼo New York ki Mombasa ʼo fakalaka ʼi te Cap. Neʼe vāhaʼa fā tanā folau. ʼI Mombasa neʼe tali fiafia nāua ʼi te ʼuafu e te ʼu tēhina Kilisitiano ʼaē neʼe muʼamuʼa ia nāua moʼo gāue ʼi te faʼahi ʼaē neʼe ʼaoga tāfito ai. ʼI tanā tau ki Nairobi, neʼe maʼu e Papa te tohi. Neʼe ko te tali ʼaia ki tana kole ʼaē ke gāue ohage ko he chimiste ʼi te Geological Survey Department ʼi Entebbe, ʼi Ukāta. Ko Papa pea mo Mama neʼe nā ʼolo ʼi te saliote afi ki Kampala, Ukāta, pea neʼe fakafehuʼi ai leva ia Papa pea mo gāue ai leva. ʼI te temi ʼaia, neʼe ko te Fakamoʼoni pe e tahi ʼi te koga meʼa ʼo Entebbe-Kampala, ko George Kadu.

Neʼe totogi e te puleʼaga te ako ʼaē ʼa Papa ʼo te lea Ukāta. Neʼe fiafia ʼaupito ia he neʼe ina fakatuʼutuʼu pe ke ina ako te lea ʼaia ke feala ai he fua lelei ʼo tana minisitelio. Ki muli age, neʼe toe tokoni ia Papa ki te fakaliliu ʼo te kaupepa lahi ʼaenī “Cette bonne nouvelle du Royaume” ʼi te lea faka Ukāta.

Neʼe mole mataku ia Papa ʼi te fagonogono ki niʼihi. Neʼe palalau pe ia ki te kau papālagi fuli ʼo tona kolo, pea neʼe kau tuʼumaʼu ki te gāue fai faka mafola ʼaē ki te kau Ukāta. Tatau aipe mo te pule ofisie Afelika ʼi Ukāta, neʼe faka mafola age ki ai. Neʼe mole fakalogo pe te tagata ki te logo ʼo te Puleʼaga kae neʼe ina fakaafe ia Papa mo Mama ke nā kakai mo ia.

ʼI te taʼu 1960 neʼe tupu toku tokolua ko Anthe, pea neʼe ʼau tupu ʼi te taʼu 1965. Neʼe ko tomatou famili neʼe ʼofa mamahi ki te ʼu tēhina pea mo te ʼu tuagaʼane ʼo te kiʼi kokelekasio veliveli ʼaē neʼe tuputupu age pe tona hahaʼi ʼi te kolo lahi ʼaē ko Kampala. ʼUhi neʼe ko mātou pe te kau Fakamoʼoni papālagi ʼi Entebbe katoa, neʼe hoko te ʼu ʼaluʼaga fakakata kia mātou. ʼI te tahi ʼaho, ko te kaumeʼa ʼo Papa neʼe fakafokifā pe kua haʼu ki Entebbe, ʼo kumi ia Papa. ʼI tana mole maʼu ʼaē ia Papa neʼe ina fehuʼi leva ki te hahaʼi: “ ʼE koutou ʼiloʼi koa he taumatuʼa Papālagi ʼi henī ʼe ko te ʼu Fakamoʼoni ʼa Sehova?” Mole tuai kiai pea taki fakahagatonu aipe ia ki te ʼapi ʼo Mama mo Papa.

Neʼe mātou toe felāveʼi pe foki mo te ʼu temi faigataʼa, ohage la ko te ʼu taʼu e lua ʼaē neʼe hoko ai te ʼu tau fakafeagai. ʼI te tahi pe la temi ko te ʼu kautau ʼo te Puleʼaga neʼe nātou fana ia nātou fuli ʼaē neʼe mole fenua tahi mo nātou. ʼI te ʼaho pea mo te po katoa, neʼe mātou logo pe ki te ʼu pa fana. Mai te hola ono uhu ki te hola ono afiafi ʼaē neʼe tapuʼi ʼaē te hū ki tuʼa, neʼe fai te ʼu fono ʼi te ʼu hili hoʼatā ʼi te ʼapi ʼo taku ʼu mātuʼa ʼi Entebbe.

Ki muli age, ʼi te ʼosi ʼo te tapuʼi, neʼe ʼave mātou e Papa ki Kampala ki te Ako ʼo Te Tule Leʼo. Neʼe fakatuʼu tamatou motokā e te tagata solia ʼo ina fakahaga mai tana fana pea mo fehuʼi mai peʼe mātou ʼolo kifea. Neʼe kei ʼau veliveli, pea neʼe ko te taʼu nima pe ʼaia ʼo Anthe. ʼI te temi ʼaē neʼe fakamahino lelei age e Papa, ʼo ina fakahā ki te tagata solia tamatou ʼu Tohi-Tapu pea mo tamatou ʼu tohi, neʼe ina tuku ia mātou ke mātou ʼolo.

ʼI te taʼu 1967, kua teitei taʼu valu ʼi Ukāta, neʼe fakatotonu e tamatou ʼu mātuʼa ke mātou toe liliu ki Amelika ʼuhi ko te mahaki pea mo te ʼu maʼua faka famili. Neʼe mātou kau ki te Kokelekasio ʼo Canfield, ʼi Ohio, ʼaē neʼe fai ai e Papa tona maʼua ʼaē ko he tagata ʼāfea. ʼI ai, neʼe fakatuputupu e tamatou ʼu mātuʼa tonā ʼofa ki te ʼu tēhina ohage pe ko tonā ʼofa mamahi ʼaē ki te kiʼi kokelekasio ʼi Kampala.

Te Akoʼi ʼo Te ʼOfa Faka Kilisitiano

ʼI te taʼu 1971 neʼe tupu toku kiʼi tēhina veliveli, ko Tavite. ʼI tamatou tuputupu age, neʼe akoʼi mātou ʼi te loto fale ʼe fonu ai te ʼofa pea mo te lototokaga. ʼE mahino papau ia neʼe hoko te faʼahi ʼaia ʼuhi ko te ʼu felogoi ʼofa ʼaē neʼe maʼu e tamatou ʼu mātuʼa moʼo niʼihi.

ʼI tamatou kei veliveli, neʼe lau tuʼumaʼu pe e Papa te ʼu hisitolia faka Tohi-Tapu ia muʼa ʼo tamatou momoe, pea mo faikole mo mātou, pea neʼe ina foaki mai te ʼu lole sokola neʼe takai ʼaki te pepa gigila kae neʼe mole ʼiloʼi e Mama. Neʼe mātou fai tuʼumaʼu tamatou ako faka famili ʼo Te Tule Leʼo, logope la he potu ʼe mātou ʼi ai. ʼI te ʼu temi mālōlō faka famili, neʼe mātou fai, ʼi te tahi ʼaho, te ako ʼi te moʼuga pea ʼi te tahi lakaga ʼi tamatou mamata ki te tai. ʼI ʼihi temi, neʼe ʼui e Papa ko te ʼu temi ʼaia pea mo te ʼu temi ʼaē neʼe mātou ako ai neʼe ko te ʼu suvenia fakafiafia. Neʼe ina ʼui neʼe lotomamahi kia nātou ʼaē ʼe mole nātou maʼu te fiafia lahi ʼaē ʼe maʼu ʼi te ako faka famili.

ʼI te temi ʼaē neʼe ina fakahā ai tona ʼofa kia Sehova, neʼe ko he ako ia neʼe fakahā e Papa ʼaki tana faʼifaʼitaki. Mokā neʼe ʼi ai he Tule Leʼo peʼe ko he Réveillez-vous! foʼou peʼe ka mātou maʼu he tahi tohi ʼo te Sosiete, neʼe foimo lau atu pe e Papa te nusipepa katoa. Neʼe ina akoʼi mai kia mātou ʼo ʼuhiga mo te moʼoni ʼo te Tohi-Tapu neʼe mole tonu ia ke meʼa noaʼi kae ke mātou faka ʼuhigaʼi ohage ko he koloā maʼuhiga. Ko te tahi meʼa ʼi tamatou ʼu koloā maʼuhiga ʼe ko te Nota faka Tohi-Tapu ʼa Papa. ʼE teitei pe ʼi te ʼu pasina fuli neʼe tohi ai te ʼu tuʼuga nota neʼe ina maʼu mai tana ʼu ako. ʼI te temi nei, ka mātou lau tana ʼu nota ʼaē ʼe tohi ʼi te ʼu tafaʼaki ʼo te ʼu pasina, ʼe kei hage pe ʼe mātou logo ki tana akoʼi ʼaē ʼo mātou pea mo tana tokoniʼi ʼaē ʼo mātou.

Agatonu ʼo Aʼu Ki Te Fakaʼosi

ʼI te ʼaho 16 ʼo Maio 1991, ʼi tana lolotoga gāue faka minisitelio, neʼe puke te mafu ʼo taku matuʼa. Ko te ʼu vāhaʼa ki muli age, neʼe tafa tona mafu pea neʼe hage kua lelei. Kae, ʼi te pōʼuli ʼo tona ʼosi tafa, neʼe telefoni mai te lopitali. Neʼe hali te toto ia Papa, pea neʼe tuʼania ʼaupito te kau tōketā. Neʼe toe ʼave ia ʼo tafa tuʼa lua ʼi te po ʼaia moʼo fakagata te hali ʼo te toto kae neʼe mole hona fua. Neʼe mole totoka te toto ʼo Papa.

ʼI te ʼaho ake, ʼi te ʼāʼāsili kovi ʼo te ʼaluʼaga ʼo Papa, neʼe palalau ʼāteaina pe te kau tōketā mo taku faʼe pea ʼosi ʼaia mo toku kiʼi tēhina veliveli, ʼo nātou faigaʼi ke nā ʼio age ke nātou fai he foʼi huki toto kia Papa. Kae, neʼe palalau fakatomuʼa age ia Papa ki te kau tōketā ʼe mole ina tali anai he foʼi huki toto logope he ʼu faʼahiga meʼa ka hoko. Neʼe ina fakamahino age kia nātou te ʼu tupuʼaga faka Tohi-Tapu ʼo tana fakafisi ʼaē ki te toto kae neʼe ina ʼui ʼe ina tali anai te ʼu faitoʼo ʼaē ʼe nātou fetogi te gāue ʼaē ʼe fai e te ʼu foʼi huki toto.—Levitike 17:13, 14; Gāue 15:28, 29.

Ko te fakafeagai mai te kau gāue e tokolahi ʼo te lopitali neʼe fakatupu ʼaki ai te faigataʼaʼia lahi ʼi te koga fale ʼaē neʼe ʼave ai Papa moʼo fakaʼalaʼi ake ʼi tona ʼosi tafa. Ko te ʼaluʼaga ʼaia ʼo fakatahiʼi mo te ʼaluʼaga kovi ʼo te mahaki ʼo Papa, neʼe ko he meʼa mata faigataʼa ke mātou kātakiʼi. Neʼe mātou kole mamahi kia Sehova ke tokoni mai pea ke mātou toe muliʼi aipe te ʼu tokoni ʼaē neʼe foaki mai. Koia, ka mātou ʼaʼahi te koga fale ʼaē ʼe ʼave kiai te hahaʼi ʼaē neʼe tafa moʼo fakaʼalaʼi ake ʼo nātou, neʼe mātou teu lelei tuʼumaʼu pea mo fakaʼapaʼapa ki te kau gāue ʼo te lopitali. Neʼe mātou fia mahino ki te ʼaluʼaga ʼo Papa ʼaki tamatou fai ʼo te ʼu fehuʼi ʼaoga, pea neʼe mātou fakamālo ki te kau gāue fuli ʼo te lopitali ʼaē neʼe kau ki te faitoʼo ʼo Papa ki tanatou tokakaga ʼaē ki tamatou matuʼa.

Neʼe tokagaʼi tamatou ʼu faiga e te kau gāue ʼo te lopitali. Hili pe te ʼu kiʼi ʼaho kiai, ko te ʼaluʼaga faigataʼa ʼaia neʼe liliu pe ʼo lelei. Ko te kau afilimie ʼaē neʼe nātou taupau ia Papa neʼe nātou tokakaga aipe ʼo vakaʼi te fakaʼaluʼalu ʼo tona mahaki logope la neʼe mole kei fakamaʼua kia nātou ke nātou tokakaga ki ai. Ko te tōketā ʼaē neʼe agakovi mo mātou, mo ia pe foki neʼe agamālū ʼo iku ai la mo tana fehuʼi age kia mama peʼe feafeaʼi tana ʼutaki te meʼa ʼaenī ʼe hoko. Ko tamatou kokelekasio pea mo tomatou ʼu kāiga neʼe nātou toe lagolago pe foki kia mātou ʼaki te lotoʼofa. Neʼe nātou fakamomoli mai te ʼu meʼa kai pea mo te ʼu kate fakaloto mālohi, pea neʼe nātou faikole maʼa mātou.

Kae, neʼe mole kei ʼi ai he lelei ʼo te faitoʼo kia Papa. Neʼe mate hili ʼaho e hogofulu ki tona ʼuluaki tafa. Neʼe lahi ʼaupito tomatou lotomamahi ʼi te mate ʼaē ʼa Papa. ʼI ʼihi temi, ko te ʼu meʼa ʼaē ʼi tokita loto ʼo ʼuhiga mo he tahi kua mate ʼe ko he ʼu meʼa ʼe mamahi ʼaupito. Kae meʼa lelei foki, ko totatou ʼAtua ʼe ina fakapapau mai ʼe ina ‘ ʼamo anai te kavega maʼa tatou,’ pea kua ʼāsili age ʼi te temi nei tamatou falala ʼaē kia te ia.—Pesalemo 68:19.

ʼE mātou fakatotonu fuli ke mātou haga gāue agatonu kia Sehova ke feala anai hamatou fiafia ʼi hamatou toe sio kia Papa ʼi te mālama foʼou.—Maleko 5:41, 42; Soane 5:28; Gāue 24:15.

[Paki ʼo te pasina 21]

Ko Phillip Smith pea mo tana faʼe, Phyllis, ʼi Cap

[Paki ʼo te pasina 22]

Ko Papa mo Mama ʼi te temi ʼaē neʼe nā ʼohoana ai

[Paki ʼo te pasina 23]

Ki te ʼuluaki papitema ʼi Entebbe, neʼe totogi e te kau tēhina ʼo Afelika te pisini

[Paki ʼo te pasina 23]

Ko te fakamālo ʼi te agaʼi fenua

[Paki ʼo te pasina 24]

Ko Papa mo Mama ia muʼa ʼo te mate ʼo Papa

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae