Neʼe ʼAu Fakaʼamu ʼi Toku Maʼuli Katoa—Ke ʼAua Naʼa ʼAu Mate
NEʼE FAKAMATALA E HECTOR R. PRIEST
Neʼe ʼui fēnei e te tōketā: “ ʼE mole he faitoʼo ʼo te kosea, ʼe mole kei ʼi ai he meʼa ʼe feala ke mātou fai ʼo ʼuhiga mo koe.” Neʼe ko te meʼa ʼaia neʼe nātou ʼui kua hili nei kiai taʼu e hogofulu tupu. Kae ʼe kei ʼau taupau maʼu te ʼamanaki ʼaē ʼe fakatafito ki te Tohi-Tapu, ʼo ʼuhiga mo te maʼuli heʼegata ʼi te kele ʼaē ʼe mole ʼi ai te mate.—Soane 11:26.
KO TAKU ʼu mātuʼa neʼe fakamalotoloto ʼi te lotu Méthodistes, neʼe nā tatuʼu ki te ʼēkelesia ʼi te kiʼi kolo ʼe mole mamaʼo mo tomatou fale tauhi manu faka famili. Neʼe ʼau tupu ʼi te fale tauhi manu ʼe tuʼu ʼi te mafa matalelei ʼo Wairarapa, lagi ʼe tuʼu ia kilometa e 130 ʼi te potu tokelau hahake ʼo Wellington, ʼi Niusila. ʼI te faʼahi ʼaia, neʼe mātou mamata ai ki te ʼu moʼuga nive, te ʼu vaitafe tāsilo ʼo te moʼuga, te ʼu sia matalelei ʼe mahake pea mo mahifo, pea mo te ʼu potu kele ʼe fua lelei ai te magisi.
ʼI te ’Ēkelesia ʼo te kau Méthodistes, neʼe akoʼi mai kia mātou ko te hahaʼi agalelei fuli ʼe ʼolo ki selo, kae ko te hahaʼi agakovi ʼe ʼolo ki ʼifeli, ko he potu ʼe fakamamahiʼi ai te hahaʼi. Neʼe mole ʼau mahino pe koʼe neʼe loto e te ʼAtua ke maʼuli te hahaʼi ʼi selo, pea koteā te tupuʼaga ʼo tana mole ʼai nātou kiai ʼi te kamata. Neʼe ʼau mataku tuʼumaʼu ki te mate pea neʼe ʼau tautau fai te fehuʼi ʼaē, pe koʼe ʼe tou mamate. ʼI te taʼu 1927, ʼi toku taʼu 16, neʼe hoko te meʼa fakatupu lotomamahi ki toku famili. Ko te faʼahi la ʼaia neʼe ina uga ai ʼau ke ʼau kumi he ʼu tali ki taku ʼu fehuʼi.
He Koʼe Neʼe Mate Ia Reg?
ʼI te taʼu 11 ʼo toku tēhina ko Reg, neʼe ina maʼu te mahaki kovi. Neʼe mole ʼiloʼi e te tōketā te kovi ʼaē neʼe tau mo ia pea neʼe mole feala ke ina fai he meʼa ke tokoni ki ai. Neʼe kole e taku faʼe ki te minisi Méthodiste ke haʼu ʼo vakaʼi toku tēhina. Neʼe faikole ia ia tafa ʼo Reg, kae neʼe mole fīmālie ai te loto ʼo taku faʼe. ʼI tona fakahagatonu, neʼe ina ʼui age ki te minisi ʼe mole he fua ʼo tana ʼu faikole.
ʼI te mate ʼo Reg, neʼe fia palalau taku faʼe mo he tahi ʼe feala ke ina fakahā age he ʼu tali ʼe moʼoni, ʼo ʼuhiga mo te tupuʼaga ʼo te mate ʼo tana kiʼi tama. ʼI tana palalau mo te tagata gāue ʼi te kolo, neʼe ina fehuʼi ki ai peʼe ina ʼiloʼi he meʼa ʼo ʼuhiga mo te ʼaluʼaga ʼo te kau mate. Neʼe mole ina ʼiloʼi kae neʼe ina ʼui age: “Neʼe tuku mai e te tahi te tohi ʼaenī ʼe feala hau toʼo mo kapau ʼe ke loto kiai.”
Neʼe haʼu taku faʼe mo te tohi ki fale pea neʼe ina kamata lau. Neʼe ina lau tuʼumaʼu. ʼAki te temi, neʼe fetogi tana fakakaukau. Neʼe ina ʼui ki tona famili, “Koʼeni te moʼoni; ko te moʼoni ʼaenī.” Ko te tohi ʼaē neʼe ina lau ko te Le divin plan des âges, te ʼuluaki tohi ʼo te Études des Écritures. ʼI te kamata neʼe mole ʼau tui, pea neʼe ʼau fakafihiʼi te fakamatala ʼa te tohi ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼutuʼu ʼa te Tupuʼaga. Ki muli age neʼe gata leva taku fakafihi.
ʼE ʼAu Tali Te Moʼoni ʼo Te Tohi-Tapu
Neʼe ʼau fakakaukau ʼi toku loto ʼo ʼau ʼui fēnei, ‘Fakakaukau age muʼa ki te maʼuli heʼegata, ʼe mole ke toe mate anai!’ Ko te faʼahiga ʼamanaki ʼaia, ʼaē ʼe foaki mai e te ʼAtua ʼofa. Ko he palatiso ʼi te kele! ʼIo, ko te meʼa ʼaenī ʼe foaki mai kia ʼau.
ʼI tana ʼosi akoʼi te ʼu moʼoni taulekaleka ʼaia, neʼe tau ʼalu taku Faʼe pea mo te ʼu tuagaʼane e tolu mai Wellington—ko Thompson, ko Barton, pea mo Jones—ʼo faka mafola te Puleʼaga lolotoga he ʼu ʼaho ʼi te ʼu potu kehekehe ʼo te fenua. Logope la neʼe mole maʼu e taku matuʼa te manatu faka misionea ohage ko taku faʼe, ka neʼe lagolago ia ki tana gāue.
Neʼe ʼau ʼiloʼi papau ko te moʼoni, kae ʼi te lolotoga ʼo he temi neʼe lahi taku lagolago ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼau tui kiai. ʼI te taʼu 1935, neʼe ʼau ʼohoana mo Rowena Corlett, pea ki muli age neʼe tapuakina māua ʼo ma maʼu tamā taʼahine, ko Enid, pea mo tamā tama, ko Barry. Ko taku gāue, ko te totogi ʼo te ʼu manu ohage ko te ʼu pipi pea mo te ʼu ōvi, ʼo ʼau totogi te ʼu manu feiā ʼe lauʼi afe ʼi te ʼu lotoʼā manu ʼaē ʼi te ʼu tafaʼaki. Mokā palalau mai te ʼu hahaʼi tauhi manu ʼaia ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa faka politike, neʼe ʼau fiafia ʼi taku ʼui age kia nātou: “ ʼE mole ʼi ai anai he fua ʼo te ʼu faiga ʼa te ʼu tagata ʼaia. Ko te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼe ko te puleʼaga pe ʼaia e tahi ʼaē ka ina maʼu anai te puleʼaki maʼa te malamanei.”
ʼE ko he meʼa fakaʼofaʼofa, he ki muli age neʼe ʼau liliu ʼo popūla ki te suluka; pea neʼe ʼi ai tuʼumaʼu te foʼi sika ʼi toku gutu. ʼAki te temi neʼe ʼau mahaki kovi, pea neʼe ʼave ʼau ki lopitali he neʼe mamahi toku kete. Neʼe ʼui mai ʼe ʼau maʼu te mahaki ʼi toku kete pea mo toku vavā, ʼuhi ko taku suluka. Logope la neʼe kua ʼau tuku taku suluka, ka neʼe ʼau moemisi tuʼumaʼu ʼe ʼau komo te foʼi sika ʼe mole feala ʼi he temi ke ʼosi. ʼI meʼa fakamataku leva te popūla ʼaē ki te suluka!
ʼI taku kua līaki te suluka, neʼe ʼau fai te tahi ʼu fetogi maʼuhiga. ʼI te taʼu 1939, ʼi toku taʼu 28, neʼe ʼau papitema ai ʼi te Vaitafe ʼo Mangatai ʼaē ʼe tuʼu ōvi ki tomatou ʼapi. Ko Robert Lazenby, ʼaē ki muli age neʼe ina takitaki te gāue fai faka mafola ʼi Niusila, neʼe folau ia mai Wellington ʼo haʼu ʼo fai te akonaki ʼi tomatou ʼapi pea neʼe ʼau papitema ai. Talu mai te temi ʼaia, kua ʼau liliu ko te Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe lototoʼa.
Ko Te Fakatuʼutuʼu ʼo Te Gāue Fai Faka Mafola
ʼI te ʼosi ʼo toku papitema neʼe fakanofo ʼau ko te tagata taupau ʼo te kokelekasio ʼo Eketahuna. Ko toku ʼohoana, ia Rowena, neʼe mole heʼeki ina tali te moʼoni ʼo te Tohi-Tapu. Kae, neʼe ʼau fakahā age kia ia ʼe ʼau fakaafe anai ia Alf Bryant ke haʼu mai Pahiatua ʼo fakahā mai kia ʼau peʼe feafeaʼi te fai faka mafola fakalelei ʼi te ʼu ʼapi. Neʼe ʼau fia fakatuʼutuʼu te gāue fai faka mafola pea mo gāueʼi fakalelei tomatou telituale.
Neʼe ʼui mai e Rowena: “Hector, kapau ʼe ke fia ʼalu ʼo fai faka mafola ʼi te ʼu ʼapi, pea ʼe ke liliu mai anai koe ʼe mole kei ʼau nofo ʼau ʼi henī. ʼE ʼau mavae anai ʼi henī. Ko tou maʼua ʼe ʼi henī—ʼi tou ʼapi mo tou famili.”
Neʼe mole kei ʼau ʼiloʼi pe koteā te meʼa ʼaē ʼe tonu ke ʼau fai. Neʼe ʼau lotolotolua, pea neʼe ʼau teuteu. Neʼe ʼau ʼui ʼi toku loto: ‘ ʼE ʼau fia fai te faʼahi ʼaia. Ko toku maʼuli ʼe fakalogo ki te meʼa ʼaia, pea ʼo toe feiā aipe mo te maʼuli ʼo toku famili.’ Koia neʼe ʼau ʼui age fakalelei kia Rowena ʼe mole ʼau fia fai he meʼa ʼe kovi kia ia. Neʼe ʼau ʼui age ki ai ʼe ʼau ʼofa mamahi ia ia, kae ʼuhi ko te huafa ʼo Sehova pea mo tana pule faʼitaliha, pea mo tomatou maʼuli, koia neʼe tonu ai ke ʼau ʼalu ʼo fai faka mafola ʼi te ʼu ʼapi.
Neʼe ma ʼolo mo Alf ʼo fisifisi te ʼuluaki matapā, pea neʼe ko ia ʼaē neʼe ʼuluaki palalau. Kae neʼe ʼau hoko atu te fai palalau, ʼo ʼau ʼui age ki te tagata ʼo te ʼapi ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼu ʼaho ʼo Noe ʼe ʼi ai tona pikipikiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko ia ʼaho nei, pea ʼe tonu ke tou fai he meʼa moʼo hāofaki ʼo tatou. (Mateo 24:37-39) Neʼe ʼau tuku ki ai te ʼu kaupepa.
ʼI tamatou mavete, neʼe ʼui mai e Alf: “Neʼe ke maʼu maifea te ʼatamai mālama ʼaia? ʼE mole kei ʼi ai hoku ʼaoga kia koe. Kua feala hau gāue tokotahi, pea ʼe mahino ia ʼe lahi age anai tau gāueʼi te telituale.” Pea neʼe ma tuku ʼaki ai.
ʼI tamā liliu ki toku ʼapi, neʼe mole ma ʼamanaki ki te meʼa ʼaē ʼe fakatalitali mai kia māua. Neʼe ʼau punamaʼuli pea neʼe ʼau fiafia, he neʼe teuteuʼi e Rowena tomā ʼu tī. Hili kiai vāhaʼa e lua, neʼe muli mai toku ʼohoana ia ʼau ʼi te minisitelio pea neʼe liliu ia ko he faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te lotomālohi ʼi te minisitelio faka Kilisitiano.
ʼI te ʼu ʼuluaki hahaʼi ʼaē neʼe liliu ko he kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te kolo ʼaē ʼe ma nonofo ai, neʼe kau ai ia Maud Manser, mo tana tama ko William, pea mo tana taʼahine ko Ruby. Ko te ʼohoana ʼo Maud neʼe ko he tagata ʼitaʼita. ʼI te tahi ʼaho neʼe ma ʼolo mo Rowena ki tonatou ʼapi ke mātou kaugā ʼolo mo Maud ki te minisitelio. Neʼe fakatuʼutuʼu e tana tama ko William ke mātou fakaʼaogaʼi tana motokā, kae neʼe mole loto kiai tana tāmai.
Neʼe fakamataku te moʼi lakaga ʼaia. Neʼe ʼau ʼui age kia Rowena ke ina toʼo tamā kiʼi toe fafine, ko Enid. Neʼe ʼau heka ki te motokā ʼa William pea neʼe ʼau foimo ʼai ki tuʼa te motokā mai te tauʼaga motokā, kae lele fakavilivili mai ia Manser ke ina pupunu te matapā ʼo te tauʼaga motokā ʼi muʼa ʼo tamatou mavae. Kae neʼe mole hona fua. ʼI tamatou tau ki te ala, neʼe mātou fakatuʼu te motokā, pea neʼe ʼau hifo ʼi te motokā ʼo ʼalu kia Manser ʼaē kua ʼitaʼita. Neʼe ʼau ʼui age ki ai: “ ʼE mātou ʼolo ʼo fai faka mafola, pea ʼe haʼu ia tou ʼohoana mo mātou.” Neʼe ʼau kolekole ki ai, pea neʼe malū ai tona ʼita. ʼI taku manatuʼi te faʼahi ʼaia, neʼe lagi tonu ke kehe age taku aga ʼi te moʼi lakaga ʼaia, kae ki muli age neʼe fetogi tana aga ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, logope la neʼe mole liliu ko he Fakamoʼoni.
Neʼe tokosiʼi te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te ʼu taʼu ʼaia, pea neʼe mātou fiafia moʼoni pea mo mātou maʼu te ʼu fua lelei ʼi te ʼu ʼaʼahi ʼa te ʼu minisi ʼe gāue katoa ʼaē neʼe nonofo mo mātou ʼi tomatou ʼapi. ʼI te ʼu tagata ʼaʼahi ʼaia, neʼe kau ai ia Adrian Thompson pea mo tona tokolua ko Molly, neʼe nā kau ki te ʼuluaki kalasi ʼo te Faleako Faka Tohi-Tapu ʼo Kalaate ʼo te kau misionea ʼaē neʼe ʼolo ʼo gāue ʼi Saponia pea mo Pakisitani.
Te ʼu Meʼa Neʼe Hoko ʼi Te ʼu Temi Tau
ʼI Sepetepeli ʼo te taʼu 1939, neʼe kamata te lua tau faka malamanei, pea ʼi ʼOketopeli ʼo te taʼu 1940, neʼe tapuʼi e te puleʼaga foʼou ʼo Niusila te gāue ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Tokolahi ʼo totatou ʼu tēhina Kilisitiano neʼe ʼave ki te ʼu telepinale ʼo te fenua. Ko ʼihi neʼe ʼave ki te ʼu nofoʼaga ʼaē ʼe fakagāueʼi ai te hahaʼi, pea neʼe fakamavete nātou mo tonatou ʼu ʼohoana pea mo tanatou ʼu tamaliki. ʼI te lolotoga ʼo te tau, logope la neʼe ko mātou ko te ʼu hahaʼi tauhi manu, ka neʼe ʼau feʼekeʼaki peʼe pāui anai ʼau ki te solia. Pea neʼe fakahā ʼe mole toe kau anai te hahaʼi tauhi manu ki te solia.
Neʼe hoko atu tamā gāue mo Rowena ʼi te minisitelio faka Kilisitiano, ʼo ma takitahi fai te ʼu hola e 60 tupu ʼi te māhina ʼi te gāue fai faka mafola. ʼI te lolotoga ʼo te temi ʼaia, neʼe ʼau maʼu te pilivilesio ʼaē ko te tokoni ki te kau Fakamoʼoni tūpulaga ʼaē neʼe nātou fakafisi ki te solia. Neʼe ʼau ʼalu ʼo fakafofoga ia nātou ʼi te ʼu telepinale ʼo Wellington, ʼo Palmerston North, ʼo Pahiatua, pea mo Masterton. ʼI te agamāhani neʼe ʼi ai te tagata takitaki ʼo te Keletiate ʼe kau ki te hahaʼi ʼaē ʼe nātou fai he tonu ʼi te telepinale, pea neʼe ko he meʼa fakafiafia hamatou fakahā age kia nātou ʼe mole ko he aga faka Kilisitiano tanatou lagolago ki te tau.—1 Soane 3:10-12.
ʼI te tahi po lolotoga tamā ako mo Rowena Te Tule Leʼo, neʼe hūfi tomā ʼapi e te ʼu polisi. Neʼe nātou huke tomā ʼapi ʼo nātou maʼu te ʼu tohi faka Tohi-Tapu. Neʼe nātou ʼui mai kia māua: “ ʼAki te ʼu tohi ʼaenī ʼe feala ke pilisoniʼi ai koulua.” ʼI te heheka ʼa te ʼu polisi ki tanatou motokā, neʼe nātou fakatokagaʼi ʼe mole kei haʼele te tāʼofi pea ʼe mole feala ke fakahaʼele te motokā. Neʼe tokoni ia William Manser ki te gaohi ʼo te motokā, pea neʼe mole mātou toe sisio ki te ʼu tagata ʼaia.
ʼI te lolotoga ʼo te tapuʼi ʼo te gāue, neʼe mātou fūfū te ʼu tohi faka Tohi-Tapu ʼi te fale neʼe tuʼu ia tafa ʼo tomatou fale tauhi manu. ʼI te lotomalie ʼo te pōʼuli, neʼe ʼau ʼaʼahi te ʼu pilō ʼo te filiale pea neʼe ʼau ʼaumai te ʼu tohi ʼi taku motokā. Pea neʼe ʼau ʼave te ʼu tohi ʼaia ki toku ʼapi pea neʼe ʼau ʼave ʼo tuku ki te fale ʼaē ʼe ma fūfū ai tamā ʼu tohi. ʼI te tahi po, ʼi taku tau atu ki te filiale ʼo kumi mai ai te uta neʼe ʼaumai fakafūfū, pea fokifā pe neʼe mū mai te ʼu hila! Neʼe kalaga fēnei te polisi: “Kua mātou maʼu koe!” Kae, neʼe ʼau punamaʼuli, he neʼe mole lahi tanatou ʼu fai fehuʼi pea nātou tuku ʼau ke ʼau ʼalu.
ʼI te taʼu 1949, neʼe ma fakatau mo Rowena te fale tauhi manu pea neʼe ma fakatuʼutuʼu ke ma pionie ʼo aʼu ki te temi ʼe mole kei ʼi ai anai hamā falā. Neʼe ma ʼolo ʼo nonofo ʼi te ʼapi ʼi Masterton pea neʼe ma pionie ʼi te kokelekasio ʼo Masterton. Hili ʼaia taʼu e lua neʼe kua fakatuʼu te Kokelekasio ʼo Featherston, ko tona ʼu kaugā fai faka mafola e toko 24, pea neʼe ko ʼau ʼaē ko te tagata taupau pelesita ʼo te kokelekasio. Pea, ʼi te taʼu 1953, neʼe ʼau maʼu te pilivilesio ʼaē ko te folau ki Amelika ʼo kau ki te fakatahi faka malamanei ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼaē neʼe fai ia ʼaho e valu ʼi te Yankee Stadium ʼi New York. Neʼe mole feala ke ʼau ʼalu mo Rowena, he neʼe tonu ke nofo ʼo taupau tamā taʼahine, ko Enid, ʼaē neʼe palalisia ʼi tona faʼahi ʼulu.
ʼI taku liliu mai ki Niusila, neʼe tonu ke toe fai taku gāue fakamālama. Neʼe mātou toe liliu ki te kokelekasio ʼo Masterton, pea neʼe fakanofo ai ʼau ko te tagata taupau pelesita. ʼI te temi ʼaia neʼe totogi e William Manser te fale ʼaē ko te Little Theater ʼi Masterton, pea neʼe liliu ia ko te ʼuluaki Fale ʼo te Puleʼaga ʼi Wairarapa. ʼI te lolotoga ʼo te ʼu taʼu 1950, neʼe lahi te ʼu tapuakina fakalaumālie ʼaē neʼe maʼu e tomatou kokelekasio pea neʼe lahi tana tuputupu. Koia, ʼi te ʼaʼahi ʼo mātou e te tagata taupau faka silikosikilipisio, neʼe ina tautau fakaloto mālohiʼi ia nātou ʼaē kua fakapotopoto ʼi te faʼahi fakalaumālie, ke nātou ʼolo ki te tahi ʼu potu ʼo te fenua ʼo tokoni ki te fai faka mafola ʼaē ʼe fai ʼi ai, pea ko te tokolahi neʼe nātou tali ki te pāui ʼaia.
Neʼe mātou nonofo ʼi Masterton, pea ʼi te lolotoga ʼo te ʼu taʼu e hogofulu ki muli mai, neʼe lahi te ʼu pilivilesio ʼaē neʼe ʼau maʼu ʼi te kokelekasio, pea mo te tahi ʼu pilivilesio ʼi te ʼu fakatahi fakafenua pea mo faka malamanei. Neʼe hoko atu aipe te gāue mālohi ʼa Rowena ʼi te fai faka mafola, ʼo tokoni tuʼumaʼu aipe ki te hahaʼi ke nātou toe kau mo nātou ki te gāue ʼaia.
ʼE ʼAu Kātakiʼi Te ʼAhiʼahiʼi ʼo Taku Tui
Ohage ko te meʼa ʼaē neʼe ʼau ʼui ʼi te kamata, ʼi te taʼu 1985, neʼe maʼu toku mahaki ko te kosea ʼe mole hona faitoʼo. Ko toku ʼohoana agatonu ko Rowena, mo ʼau pea mo tamā fānau, ʼe mātou fakaʼamu ʼaupito ke mātou kau ki te lauʼi miliona hahaʼi ʼe maʼuʼuli ʼi te temi nei ʼaē ʼe mole mamate anai! Kae neʼe fekauʼi ʼau e te ʼu tōketā ki toku ʼapi ke ʼau ʼalu ʼo mate ai. Kae, neʼe nātou ʼuluaki fehuʼi mai peʼe feafeaʼi taku sio ki toku mahaki.
Neʼe ʼau tali age “ ʼE mole ʼau lotohoha anai pea ʼe ʼau loto falala anai.” Koia, kua liliu te tāʼaga lea faka Tohi-Tapu ko hoku meʼa fakafimālie: “Ko he loto fakatokatoka ʼe ko he maʼuli ia ʼo te kakano.”—Tāʼaga Lea 14:30.
Ko te kau tōketā ʼaē ʼe nātou sivi te kosea, neʼe nātou vikiʼi te tokoni ʼaia ʼa te Tohi-Tapu. Neʼe nātou ʼui fēnei: “Ko te faʼahiga manatu ʼaē ʼe taupau e te ʼatamai, ʼe ko te 90 ki te teau tana fealagia ʼo faitoʼo te hahaʼi ʼaē ʼe nātou maʼu te kosea.” Tahi ʼaē meʼa, neʼe tuku mai kia ʼau te ʼu vāhaʼa e fitu moʼo fai ʼo te faitoʼo ʼaē ko te radiothérapie. Meʼa lelei foki la, he neʼe ʼau hāo mai te kosea ʼaia.
ʼI te lolotoga ʼo te temi faigataʼa ʼaia, neʼe hoko kia ʼau te meʼa fakatupu mamahi. Ko toku ʼohoana matalelei mo agatonu neʼe tau mo te mahaki ʼulu, pea neʼe mate. Neʼe ʼau maʼu te loto fīmālie ʼi te ʼu faʼifaʼitaki ʼo te ʼu hahaʼi faitotonu ʼaē ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu, pea neʼe feafeaʼi te tokoni ʼa Sehova kia nātou ʼi tonatou ʼu fihifihia ke feala hanatou taupau maʼu tanatou agatonu. Koia, ko taku ʼamanaki ʼaē ki te mālama foʼou ʼe kei tuʼu mālohi.—Loma 15:4.
Kae, neʼe ʼau mahaki leva pea neʼe ʼau fia tuku taku gāue ʼaē ko te tagata ʼāfea. Neʼe fakaloto mālohiʼi ʼau e te ʼu tēhina ʼo toku kokelekasio, ʼo aʼu ki taku toe maʼu te mālohi moʼo fakahoko ʼo taku gāue. Koia, neʼe feala ai ke hoko atu taku gāue ʼi toku ʼuhiga tagata ʼāfea pea mo tagata taupau ia taʼu e 57.
ʼE ʼAu Sioʼi Te Ka Haʼu ʼAki He Loto Falala
Ko taku gāue ʼaē kia Sehova ʼi te ʼu taʼu fuli ʼaia neʼe ko he toe pilivilesio lahi. Neʼe lahi ʼaupito te ʼu tapuakina ʼaē neʼe ʼau maʼu! ʼE hage neʼe mole heʼeki faʼa fualoa atu, taku logo ki te ʼui ʼaē e taku faʼe ʼi toku taʼu 16: “Koʼeni te moʼoni; ko te moʼoni ʼaenī!” Neʼe nofo agatonu taku faʼe, pea neʼe ko he Fakamoʼoni faiva ʼo aʼu ki te temi ʼaē neʼe mate ai ʼi te taʼu 1979, ʼi tona taʼu 100 tupu. Neʼe liliu tana taʼahine pea mo tana ʼu tama e toko ono ko te kau Fakamoʼoni faitotonu.
ʼE ʼau fakaʼamu tāfito ke ʼau maʼuli, ke feala haku sio ki te faka lākatonuʼi ʼo te huafa ʼo Sehova. ʼE hoko anai koa taku ʼamanaki ʼaē neʼe ʼau taupau ʼi toku maʼuli katoa, ʼaē ko te mole sio ki te mate? ʼE mahino, ʼe hoki ʼau ʼiloʼi anai te faʼahi ʼaia ʼi te ka haʼu. Kae, ʼe ʼau falala ko te tokolahi, ʼio, ko te toko lauʼi miliona hahaʼi ʼe nātou maʼu anai te ʼu tapuakina ʼaia. Koia kapau ʼe kei ʼau maʼuli, ʼe ʼau holi anai ke ʼau kau ia nātou ʼaē ʼe mole mamate anai.—Soane 11:26.
[Paki ʼo te pasina 28]
Ko taku faʼe
[Paki ʼo te pasina 28]
Mo toku ʼohoana pea mo tamā ʼu tamaliki