Ko Onesifolo—Ko He Tagata Fakaloto Fīmālie Pea Mo Lototoʼa
“KOUTOU manatuʼi ia nātou ʼaē ʼe pilisoni ohage pe ʼe koutou pilisoni mo nātou, pea mo nātou ʼaē ʼe gaohi koviʼi.” (Hepeleo 13:3) ʼI te temi ʼaē neʼe tohi ai e te ʼapositolo ko Paulo te ʼu palalau ʼaia ʼi te taʼu 61 ʼo totatou temi, neʼe kua tuʼa lahi tona pilisoniʼi pea neʼe toe pilisoniʼi ʼi muʼa ʼo tona mate faka maletile. (Gāue 16:23, 24; 22:24; 23:35; 24:27; 2 Kolonito 6:5; 2 Timoteo 2:9; Filemone 1) Kae ko te meʼa ʼaē neʼe maʼuhiga ʼi te temi ʼaia, ohage ko te temi ʼaenī, neʼe tonu ke tokaga te ʼu kokelekasio ki te ʼu Kilisitiano ʼaē neʼe felāveʼi mo te ʼu ʼahiʼahiʼi ʼuhi ko tanatou tui.
Ko Onesifolo te tisipulo ʼo te ʼuluaki sēkulō, neʼe tokaga tāfito ki te faʼahi ʼaia. Neʼe ina ʼaʼahi ia Paulo lolotoga tona lua pilisoni ʼi Loma. ʼO ʼuhiga mo ia, neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo: “Ke manavaʼofa te ʼAliki ki te loto fale ʼo Onesifolo, koteʼuhi neʼe tuputupu tana fakafimālieʼi ʼau, pea neʼe mole ufiufi ʼi ʼoku seini. Kae ʼi tana kaku mai ki Loma, neʼe ina kumikumi lelei ʼau pea neʼe ina maʼu ʼau.” (2 Timoteo 1:16, 17) Neʼe kua koutou toʼo koa he temi ke koutou fakakaukauʼi ai te faka ʼuhiga ʼo te ʼu palalau ʼaia? ʼAki takotou fai te faʼahi ʼaia ʼe fakatuputupu anai takotou loto fakafetaʼi kia Onesifolo. ʼE koutou tokagaʼi anai neʼe ko he tagata fakaloto fīmālie pea mo lototoʼa.
Te Lua Pilisoniʼi ʼo Paulo
ʼI tana ʼosi mavae mai tona ʼuluaki pilisoniʼi, neʼe toe pilisoniʼi ia Paulo ʼi Loma kae ʼi te tahi ʼu ʼaluʼaga. Ki muʼa atu, ko tona ʼu kaumeʼa neʼe nātou ʼolo ki ai ki tona ʼapi, pea neʼe hage neʼe falala kua vave fakamavae. ʼI te temi nei kua līaki ia ia e te tokolahi, pea neʼe hage kia Paulo ʼe matehi ai anai.—Gāue 28:30; 2 Timoteo 4:6-8, 16; Filemone 22.
Neʼe toe pilisoniʼi ia Paulo ʼi te taʼu 65 ʼo totatou temi. ʼI he taʼu katoa ki muʼa atu—ʼi Sūlio ʼo te taʼu 64 ʼo totatou temi—neʼe mafola te afi ʼi Loma, ʼo hoko ai te maumau lahi ʼo te ʼu kolo e 10 ʼo te ʼu kolo e 14. ʼO mulimuli ki te talanoa ʼa te tagata fai hisitolia Loma ko Tacite, neʼe mole feala ki te Tuʼi ko Nelone ke ina “tāʼofi te tuʼutāmaki ʼaia ʼaē neʼe hoko. Koia, moʼo hāofaki ʼo tona matagafua, neʼe tukugakoviʼi e Nelone te kūtuga ʼaē neʼe fakahigoaʼi e te hahaʼi ko te kau Kilisitiano pea neʼe lahi te ʼu meʼa kovi ʼaē neʼe fai kia nātou. . . . Neʼe mole gata ʼaki pe tonatou matehi, kae neʼe toe fai kia nātou mo te ʼu faʼahiga manukinuki kehekehe. Neʼe ʼuʼufi ia nātou ʼaki te ʼu kiliʼi manu, pea neʼe kai nātou e te ʼu kuli ʼo nātou mamate ai, pe neʼe tutuki nātou ki te ʼu koluse, pe neʼe tutu nātou moʼo fakamālama te pōʼuli, mokā hoko mai te afiafi.”
Neʼe ʼiloʼi e Paulo ʼi tana nofo ʼi te fale pilisoni, neʼe feala ke fai kia ia te ʼu meʼa ʼaia. Koia ʼe mole tou punamaʼuli ai ʼi tana loto fakafetaʼi ʼi tona ʼaʼahi e tona kaumeʼa ko Onesifolo! Kae tou fakakaukau age muʼa mo kapau neʼe ko tatou ia Onesifolo.
Neʼe Ina ʼAʼahi Ia Paulo
Neʼe lagi nofo te famili ʼo Onesifolo ʼi Efesi. (2 Timoteo 1:18; 4:19) ʼE mole fakahā lelei mai pe neʼe haʼu ia Onesifolo ki te fenua ʼuhi ko tana gāue pe neʼe haʼu tāfito ʼo ʼaʼahi ia Paulo. Tatau aipe pe neʼe feiā peʼe kailoa, kae neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo: ‘ ʼI te kaku mai ʼa Onesifolo ki Loma, neʼe putuputu tana fakafimālieʼi ʼau.’ (2 Timoteo 1:16, 17) Koteā te taʼi fakafimālie ʼaia? ʼE mahino ia neʼe tokoni ia Onesifolo kia Paulo ʼi te faʼahi fakasino, kae neʼe toe fakaloto mālohi foki mo tana ʼaʼahi. Kae neʼe fakaliliu fēnei te vaega ʼaia e te tahi ʼu Tohi-Tapu: “Neʼe ina fakafiafia toku loto,” pe “neʼe ina fakaloto fīmālieʼi ʼau.”
ʼI te temi ʼaia, neʼe faigataʼa te ʼaʼahi ʼo he Kilisitiano neʼe nofo pilisoni ʼi Loma. ʼO mole tatau ia mo te temi ʼaē neʼe ʼuluaki pilisoni ai Paulo, ʼe hā mai ko te kau Kilisitiano ʼo Loma neʼe mole kei maʼu hanatou logo ʼo ʼuhiga mo ia. ʼI he kolo lahi ohage ko Loma, neʼe mole faigafua takita maʼu he tagata pilisoni ʼi te tokolahi ʼaē neʼe pilisoni ʼuhi ko tanatou ʼu agakovi. Koia, neʼe ʼaoga ai ke kita kumi fakalelei. Ko te tagata sivi Tohi-Tapu ko Giovanni Rostagno ʼe talanoa ki te ʼu faʼahi ʼaia, ʼo ina ʼui fēnei: “Neʼe ʼi ai te ʼu faigataʼaʼia kehekehe. Kae neʼe ʼaoga tāfito ke kita tokaga lelei mokā kita kumi he tahi. Neʼe feala ke tupu ai he mahalohalo kovi ʼo ʼuhiga mo kita, mo kapau neʼe kita kumi ke kita ʼiloʼi peʼe tuʼu ʼifea te fale pilisoni, ʼaē ʼe nofo ai he tagata pilisoni neʼe ina fai he ʼu aga māmio kovi.”
Ko te tagata faitohi ko P. N. Harrison neʼe talanoa fakalelei ki te ʼu meʼa ʼaia, ʼo ʼui maʼana: “ ʼE hage ʼe tou sio ki he tahi ʼe feʼaluʼaki ʼi te hahaʼi, heʼe ʼi ai te meʼa ʼe ina kumi, pea ʼe tou fia ʼiloʼi te meʼa ʼe kumi e te matāpule ʼaia ʼaē ʼe haʼu mai te ʼu matafenua ʼo Egée, ʼi tana feʼaluʼaki ʼi te ʼu ala ʼaē ʼe mole ina ʼiloʼi. ʼE fisifisi ʼi te ʼu matapā, ʼo ina kumikumi lelei, ʼo ina faiga fakamalotoloto ke ina maʼu, logope la te ʼu tuʼutāmaki ʼaē ʼe feala ke hoko kia ia; ʼi tana tau atu ki te fale fakapōʼuli ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi ko he fale pilisoni, ʼe fakamālo age te tahi ʼe ina ʼiloʼi tona leʼo, pea ʼe sio atu ʼe ko Paulo, ʼe seiniʼi ki te tagata solia Loma.” Kapau ko te koga meʼa ʼaia neʼe tatau mo te tahi ʼu fale pilisoni Loma, pea ʼe mahino ia neʼe ko he koga meʼa momoko, mo fakapōʼuli, pea mo fakalialia, ʼaē neʼe seiniʼi ai te hahaʼi pea mo fai ai te ʼu fakamamahi kehekehe.
Neʼe feala ke hoko kia kita he tuʼutāmaki, mo kapau neʼe ʼiloʼi e kita kaumeʼa mo te tagata pilisoni ko Paulo. Neʼe toe kovi age mo kapau neʼe kita ʼaʼahi tuʼumaʼu ia ia. Kapau neʼe kita tala fakahāhā ko kita ko he Kilisitiano, neʼe feala ke puke ai kita ʼo matehi. Kae neʼe mole leleiʼia e Onesifolo tana ʼaʼahi tuʼa tahi peʼe tuʼa lua ia Paulo. Neʼe mole ufiufi ia pea mo mataku ʼi te fai “putuputu” ʼo te faʼahi ʼaia. Ko Onesifolo ko te faka ʼuhiga moʼoni ʼo tona higoa, “ ʼE ina foaki he meʼa ʼe ʼaoga,” ʼo ina foaki he tokoni ʼaki he lototoʼa pea mo lotoʼofa, logope la te ʼu tuʼutāmaki ʼaē neʼe feala ke hoko kia ia.
He koʼe neʼe fai e Onesifolo te ʼu meʼa fuli ʼaia? Neʼe ʼui fēnei e Brian Rapske: “Ko te fale pilisoni neʼe ko he koga meʼa neʼe mole gata ʼaki aipe tona ʼu fakamamahi fakasino, kae neʼe ko he koga meʼa fakatupu lotohoha kia ia ʼaē neʼe pilisoni. ʼI te ʼaluʼaga ʼaia, neʼe ko he meʼa fakaloto mālohi ki he tagata pilisoni, te ʼu ʼaʼahi pea mo te ʼu palalau fakaloto mālohi ʼa he ʼu tagata fai tokoni ʼe feala ke lahi ai tona ʼaoga kia ia.” Neʼe mahino lelei kia Onesifolo te faʼahi ʼaia, pea neʼe lagolago mālohi ki tona kaumeʼa. ʼE mahino ia neʼe leleiʼia ʼaupito e Paulo te taʼi tokoni ʼaia!
Koteā Te Meʼa Neʼe Hoko Kia Onesifolo?
ʼI tana lua tohi kia Timoteo, neʼe fai e Paulo te ʼu fakaʼalofa ki te ʼapi ʼo Onesifolo pea mo ina ʼui ʼo ʼuhiga mo ia: “Ke tuku age e te ʼAliki kia te ia ke ina maʼu te manavaʼofa ʼa Sehova ʼi te ʼaho ʼaia.” (2 Timoteo 1:18; 4:19) Ko te tokolahi neʼe nātou ʼui ko te kupu “ ʼi te ʼaho ʼaia” ʼe faka ʼuhiga ki te ʼaho fakamāu ʼa te ʼAtua, ʼo nātou manatu ai neʼe kua mate ia Onesifolo. Neʼe ʼui fēnei e P. N. Harrison: Kapau koia ʼaia, pea lagi “ko Onesifolo neʼe putuputu fau tana ʼalu ki te kolo fakamataku ʼaia, pea neʼe matehi ai.” Kae neʼe mole lagi nofo ia Onesifolo ʼi tona ʼapi ʼi te temi ʼaē neʼe tau ai kiai te tohi, pe neʼe lagi fakakau ia ia e Paulo ki te ʼu fakaʼalofa ʼaē neʼe ina fai ki tona loto fale katoa.
Ko ʼihi ʼe nātou ʼui ʼe ʼi ai te faka ʼuhiga makehe ʼo te ʼu palalau ʼaenī: “Ke tuku age e te ʼAliki kia te ia ke ina maʼu te manavaʼofa ʼa Sehova ʼi te ʼaho ʼaia.” ʼE nātou ʼui ko te ʼu palalau ʼaia ʼe nātou fakahā mai, ʼe feala ke tou hūfaki te laumālie ʼa te kau mate, ʼaē ʼe lagi fakamamahiʼi ʼi he potu fakalaumālie. Kae ko te taʼi manatu ʼaia ʼe fakafeagai ki te akonaki ʼa te Tohi-Tapu, ʼaē ʼe ina ʼui ʼe mole ʼiloʼi e te kau mate he meʼa e tahi. (Tagata Tānaki 9:5, 10) Tatau aipe pe neʼe kua mate ia Onesifolo, kae neʼe fia fakahā e Paulo tana holi ʼaē ke manavaʼofa age te ʼAtua ki tona kaumeʼa. Neʼe ʼui e R. F. Horton. “Ko te fakaʼamu ʼaia ʼe mātou holi ke fakahoko ki te hahaʼi fuli. Kae ko te hūfaki ʼo te kau mate, pea mo te fai ʼo te ʼu misa maʼa nātou, neʼe mole ko he meʼa neʼe manatu kiai ia [Paulo].”
Tou Liliu Ko ʼu Hahaʼi Fakaloto Fīmālie Agatonu
Tatau aipe pe neʼe mate ia Onesifolo peʼe kailoa ʼi tana tokoni kia Paulo, ʼe mahino ia neʼe feala ke hoko he tuʼutāmaki ki tona maʼuli ʼi tana kumi te ʼapositolo pea mo tana ʼaʼahi ia ia ʼi te fale pilisoni. Pea ʼe mahino papau ia neʼe leleiʼia e Paulo te tokoni ʼaoga ʼaia pea mo te fakaloto mālohi ʼaē neʼe foaki age e Onesifolo.
Ka hoko ki te kau Kilisitiano he ʼu ʼahiʼahi, he ʼu fakataga, peʼe pilisoniʼi nātou, ʼe feala ke tou fakaloto fīmālieʼi peʼe tou fakaloto mālohiʼi nātou. Koia tou hūfaki ia nātou pea ʼaki te ʼofa tou tokoni kia nātou ʼaki totatou loto katoa. (Soane 13:35; 1 Tesalonika 5:25) Ohage ko Onesifolo, tou liliu ko he ʼu hahaʼi fakaloto fīmālie pea mo lototoʼa.
[Paki ʼo te pasina 31]
ʼAki he lototoʼa, neʼe fakaloto fīmālieʼi e Onesifolo te ʼapositolo ko Paulo ʼaē neʼe pilisoniʼi