Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w98 1/3 p. 4-7
  • He Koʼe Koa ʼe Nātou Faifakalelei?

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • He Koʼe Koa ʼe Nātou Faifakalelei?
  • Te Tule Leʼo—1998
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Ko Tonatou Matagafua Pea Mo Tanatou Loto ʼAē Ke Fakatahiʼi Te ʼAtu ʼu Lotu Kehekehe
  • ʼE Mole Nātou Felogoi Fuli
  • Ko Te Fakamāu ʼa Te ʼAtua
  • ʼE Kofesioʼi e Te ʼu Lotu
    Te Tule Leʼo—1998
  • ʼE Ko He ‘Lotu Moʼoni’ Pe Koa e Tahi?
    Te Tule Leʼo—2003
Te Tule Leʼo—1998
w98 1/3 p. 4-7

He Koʼe Koa ʼe Nātou Faifakalelei?

KO TE ʼui ʼaē ʼe tonu ke fakahemala te ʼu ʼēkelesia ki tonatou ʼu hala pea mo fetogi tonatou ʼu agaaga, ʼe mole ko he meʼa foʼou. Ko te tikisionalio ʼo te ʼu lotu ko te Religioni e miti (Ko Te ʼu Lotu Pea Mo Te ʼu Fagana) ʼe ina ʼui ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi ʼo te Moyen-Âge, neʼe nātou fakatokagaʼi te malualoi ʼo te ʼēkelesia pea neʼe nātou kole ke fai he ʼu fetogi ʼi tanatou lotu.

ʼI te taʼu 1523, ʼi te ʼosi mavae ʼa Martin Lutelo ʼi te ’Ēkelesia Loma, neʼe faiga e te Tuʼi Tapu ko Adrien 6 ke ina fakatokatoka te tokakovi ʼaia, ʼo ina momoli te tohi ki te Fono Lahi ʼo Nuremberg ʼo ina ʼui fēnei ai: “ ʼE tou ʼiloʼi kua fualoa te fai ʼo te ʼu meʼa fakalialia ʼi te Vatikano . . . ʼE tou faiga mālohi anai ke tou ʼuluaki fetogi muʼa te ʼu Hahaʼi Takitaki ʼo te ’Ēkelesia Loma, ʼaē ʼe tupu mai ai te ʼu kovi fuli ʼaia ʼaē ʼe hoko.” Kae ko te fakamoʼoni ʼaia, neʼe mole feʼauga moʼo fakatokatoka ia te mavetevete ʼo te ʼēkelesia pea moʼo tāʼofi te ʼu aga heʼemaʼa ʼo te kau takitaki lotu ʼaē ʼe nātou lagolago ki te tuʼi tapu.

Mole heʼeki faʼa fualoa, neʼe valokiʼi te ʼu ʼēkelesia koteʼuhi neʼe nātou nonofo fakalogologo ʼi tanatou mamata ʼaē ki te Matematehi ʼo te hahaʼi Sutea. Neʼe toe tukugakoviʼi nātou koteʼuhi neʼe mole nātou fakatātāʼofi tanatou ʼu hahaʼi ke ʼaua naʼa nātou kau ʼi te ʼu tau. ʼI te taʼu 1941, ʼi te lolotoga hoko ʼo te Lua Tau Faka Malamanei, neʼe fai e te patele ʼe higoa ko Primo Mazzolari te fehuʼi ʼaenī: “He koʼe neʼe mole fakafeagai mālohi te Vatikano ki te maumau ʼaia ʼo te akonaki ʼo te Lotu Katolika, ohage ko tana fai māhani ki muʼa atu pea ʼi te temi nei ʼo ʼuhiga mo he ʼu akonaki ʼe mole faʼa maʼuhiga?” Neʼe mole faʼa maʼuhiga te ʼu akonaki ʼaia mokā fakatatau kiteā? Neʼe talanoa te patele ʼaia ki te tauhi ki te fenua ʼaē ʼe tupu ai te ʼu tau pea neʼe lolotoga maumauʼi te malamanei ʼi te temi ʼaia.

Kae ʼo aʼu mai ki te temi ʼaenī, neʼe tahitahiga te fakamoʼoni ʼa te ʼu ʼēkelesia ki tanatou ʼu agahala. ʼI te taʼu 1832, neʼe tali e Grégoire 16 ki te ʼui ʼa ʼihi ke ‘toe fakatuʼutuʼu pea mo fakafoʼou’ te ’Ēkelesia Katolika, ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼE mahino papau ia, ʼe ko he agavale pea mo heʼe fakaʼapaʼapa takita ʼui ʼaē, ʼe tonu ke ‘toe fakatuʼutuʼu pea mo toe fakafoʼou’ te ʼēkelesia ki tona lelei pea ke tuputupu, heʼe hage ʼe faka ʼuhiga ʼe faihala te ʼēkelesia.” Kae e feafeaʼi ki te ʼu hala mamafa ʼaē neʼe mole feala ke fufū e te ʼēkelesia? Neʼe fai te ʼu puleʼaki kehekehe ke maʼu he ʼu takuʼaki ki te ʼu hala ʼaia. Ohage la, neʼe ʼui e ʼihi hahaʼi fai teolosia, ko te ʼēkelesia ʼe maʼoniʼoni pea ʼe toe agahala foki. ʼE nātou ʼui ko te ʼēkelesia totonu ʼe maʼoniʼoni​—pea ʼe puipui ia ia e te ʼAtua mai te agahala. Kae ko te hahaʼi ʼo te ʼēkelesia ʼe nātou agahala. Koia, ka fai he ʼu meʼa kovi ʼaupito ʼi te huafa ʼo te ʼēkelesia, pea ʼe mole tonu ke tukugakoviʼi te ʼēkelesia totonu, ka ʼe ko te ʼu hahaʼi ʼo te ʼēkelesia ʼaia. ʼE tonu koa te manatu ʼaia? Neʼe mole ʼio ki te faʼahi ʼaia te tagata fai teolosia ko Hans Küng, ʼo te Lotu Katolika Loma, he neʼe ina tohi fēnei: “ ʼE mole ʼi ai he ’Ēkelesia haohaoa ʼe to kehe ʼi te hahaʼi.” Neʼe ina fakamahino fēnei: “ ʼE mole ʼi ai he ʼēkelesia, ʼe mole hana agahala ʼe tonu ke ina kofesioʼi.”

Ko Tonatou Matagafua Pea Mo Tanatou Loto ʼAē Ke Fakatahiʼi Te ʼAtu ʼu Lotu Kehekehe

E lagi koutou feʼekeʼaki pe koteā te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou uga ai te ʼu ʼēkelesia ke nātou faifakalelei ʼi te temi ʼaenī. ʼI te kamata, neʼe fakamoʼoni e te ’Ēkelesia Polotesita mo Orthodoxe ki “te ʼu maveuveu ʼo te temi ʼāfea” ʼaē neʼe hoko ʼi tonā ʼu ʼēkelesia kehekehe. Neʼe nātou fai te faʼahi ʼaia ʼi te fono “Ko Te Tui Pea Mo Te ’Ēkelesia” ʼaē neʼe kau kiai te ʼu lotu kehekehe ʼi Lausanne, ʼi Suisi ʼi te taʼu 1927. Ki muli age, neʼe mulimuli te ’Ēkelesia Katolika Loma ki te meʼa ʼaē neʼe fai e te ʼu ʼēkelesia ʼaia e lua. Tāfito talu mai te fono ʼaē ko te Vatikano 2,a neʼe ʼāsili te faifakalelei ʼa te kau takitaki lotu, ʼo feiā mo te ʼu tuʼi tapu, ki te ʼu maveuveu ʼaē neʼe hoko ʼi te loto Keletiate. Koteā tona tupuʼaga? ʼE hā mai, ʼe nātou loto ki he logo tahi ʼo te Keletiate. Neʼe ʼui e te tagata Katolika fai hisitolia ko Nicolino Sarale, “ko te ʼu ‘mea culpas’ [ʼa Soane Paulo 2], ʼe ʼi ai tona fakatuʼutuʼu, pea ʼe ko te fakatahiʼi ʼo te ʼatu ʼu lotu kehekehe.”

Kae ko tanatou faifakalelei ʼaia, ʼe mole fai pe ke fakatahiʼi te ʼatu ʼu lotu kehekehe. Ia ʼaho nei, kua ʼiloa te hisitolia fakalialia ʼa te Keletiate. ʼE ʼui fēnei e te tagata fai teolosia ko Hans Urs von Balthasar: “ ʼE mole feala ke meʼa noaʼi e te hahaʼi Katolika te ʼu meʼa fuli ʼaia neʼe hoko ʼi te hisitolia. Ko te Lotu ʼaē ʼe kau kiai te tuʼi tapu, neʼe ina fai, pe neʼe ina fakagafua ke fai he ʼu meʼa ʼe mole feala ke tou tali ia ʼaho nei.” Koia, neʼe hinoʼi e te tuʼi tapu he ʼu hahaʼi ke nātou “fakamālamaʼi te ʼu koga fakapōʼuli ʼo te hisitolia ʼo te ʼēkelesia, ke feala . . . hanatou faifakalelei.” Koia, ko te tahi tupuʼaga ʼo te fakahā e te ʼu ʼēkelesia tonatou hala, ʼe ko tanatou loto ʼaē ke toe lelei tanatou matagafua.

ʼO mulimuli ki te manatu ʼaia, neʼe tohi fēnei e te tagata fai hisitolia ko Alberto Melloni ʼi tana talanoa ki te ʼu faifakalelei ʼa te ʼēkelesia: “ ʼI tona fakahagatonu, ʼe nātou faifakalelei ke mole toe tukugakoviʼi nātou ʼo ʼuhiga mo te ʼu hala ʼaē neʼe nātou fai.” Ei, ʼe faiga e te ’Ēkelesia Katolika ke ina molehi tana ʼu agahala ʼo te temi muʼa ke toe lelei tona matagafua ki te hahaʼi. Kae ʼe feala pe ke tou ʼui, ʼe tuʼaniaʼi tāfito e te ’Ēkelesia tana fakatokatoka mo te hahaʼi ʼo te mālama ka mole ina tuʼaniaʼi tana fakatokatoka mo te ʼAtua.

ʼE tatau te faʼahiga fai ʼaia mo te meʼa ʼaē neʼe fai e te ʼuluaki hau ʼo Iselaele ko Saulo. (1 Samuele 15:​1-12) Neʼe agahala mamafa, pea ʼi te ʼiloʼi ʼo te agahala ʼaia, neʼe ina faigaʼi ke ina maʼu he ʼu takuʼaki ki te faʼahi ʼaia ia muʼa ʼo Samuele, te polofeta agatonu ʼa te ʼAtua. (1 Samuele 15:​13-21) Moʼo fakaʼosi, neʼe fakamoʼoni e te hau kia Samuele: “Neʼe ʼau agahala; he neʼe ʼau fakalaka ʼi te fakatotonu ʼa Sehova.” (1 Samuele 15:​24, 25) Ei, neʼe fakamoʼoni ki te hala ʼaē neʼe ina fai. Kae neʼe hā lelei mai ʼaki te ʼu palalau ʼaē neʼe ina fai ki muli age kia Samuele, pe koteā te meʼa ʼaē neʼe tuʼania tāfito kiai: “Neʼe ʼau agahala. Koia, faka maʼuhigaʼi ʼau ia muʼa ʼo te kau tagata ʼāfea ʼo taku hahaʼi pea ia muʼa ʼo Iselaele.” (1 Samuele 15:​30) ʼE hā mai ai, neʼe tuʼania tāfito ia Saulo ki tona matagafua ia muʼa ʼo Iselaele ka neʼe mole tuʼania ia ke fakatokatoka mo te ʼAtua. ʼI tana fai te faʼahi ʼaia, neʼe mole fakamolemole te ʼAtua kia Saulo. ʼI takotou manatu la, ʼe fakamolemole anai koa e te ʼAtua ki te ʼu ʼēkelesia ʼaē ʼe nātou fai te aga ʼaia?

ʼE Mole Nātou Felogoi Fuli

ʼE mole loto e te hahaʼi fuli ke faifakalelei te ʼu ʼēkelesia ia muʼa ʼo te hahaʼi. Ohage la, tokolahi te hahaʼi Katolika Loma ʼe mole nātou leleiʼia mokā faifakalelei tonatou tuʼi tapu ʼo ʼuhiga mo te fakatau ʼo te hahaʼi kaugana peʼe mokā ina vikiʼi te aga ʼa ʼihi “heletiko,” ohage la ko Hus pea mo Kalevino. ʼO mulimuli ki te ʼui ʼa te Vatikano ʼi te fono lahi ʼaē neʼe fai ʼi Sūnio 1994, neʼe fatufatuʼi e te kau kaletinale te pepa ʼaē neʼe momoli age kia nātou pea neʼe ʼui ai ʼe tonu ke nātou “sivisivi tonatou leʼo ʼo loto” ʼo ʼuhiga mo te hisitolia ʼo te Lotu Katolika ʼo te ʼu taʼu e afe ʼaenī kua hili. Kae ʼi te temi ʼaē neʼe faiga ai e te tuʼi tapu ke ina tohi te ʼu palalau ʼaia ʼi tana tohi, neʼe toe fai foki e te kaletinale Italia ko Giacomo Biffi tana tohi ʼo ina ʼui ai: “ ʼE mole he agahala ʼa te ’Ēkelesia.” Kae neʼe ina fakamoʼoni fēnei: “Ko tatatou faifakalelei ʼo ʼuhiga mo te ʼu hala ʼaē neʼe fai e te kau takitaki lotu lolotoga te ʼu sēkulō kua hili . . . ʼe tokoni anai kia tatou ke lelei totatou matagafua ki te hahaʼi.”

Neʼe ʼui fēnei e te tagata sivi lotu ʼo te Vatikano ko Luigi Accattoli, “ko te kofesioʼi ʼo te ʼu agahala ʼe ko he fihifihia ʼe fakatupu ʼaki ai he ʼu maveuveu lahi ʼi te loto Lotu Katolika. Kapau ʼe fakamoʼoni e te tuʼi tapu ki te ʼu hala ʼaē neʼe fai e te kau misionea, pea ʼe lotomamahi te kau misionea ʼaē ʼe gāue fakamalotoloto.” Tahi ʼaē meʼa, ko te tagata tohi sulunale ʼo te Lotu Katolika Loma neʼe ina tohi fēnei: “Kapau ʼe kovi feiā te manatu ʼa te tuʼi tapu ʼo ʼuhiga mo te hisitolia ʼo te ’Ēkelesia, pea ʼe faigataʼa hakita tui ki tana ʼui ʼaē, ko te ’Ēkelesia ʼaia ʼe lagolago ki te ‘ ʼāteaina ʼa te hahaʼi,’ pea ʼe ko ia te ‘faʼe pea mo te faiako’ pe e tahi ʼaē ʼe feala ke ina takitaki te malamanei ki te maʼuli manuʼia ʼi te ka haʼu.”

ʼE fakatokagaʼi tatou e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te fakahemala malualoi ʼa he tahi ʼe faifakalelei ʼuhi pe ko tana ufiufi he neʼe maʼutokā ia ia. Ko te faʼahiga fakahemala ʼaia, ʼe mole ina uga ia ia ʼaē ʼe fakahemala ke ina fai he ʼu fetogi moʼoni ʼi tana aga. (Vakaʼi ia 2 Kolonito 7:​8-11.) Ko te loto fakahemala ʼaē ʼe leleiʼia e te ʼAtua ʼe fai ʼaki “te ʼu fua ʼaē ʼe gali mo te fakahemala”​—ko tona faka ʼuhiga, ʼe ko he ʼu fakamoʼoni ʼaia ʼe fakamalotoloto takita fakahemala.​—Luka 3:8.

ʼE ʼui e te Tohi-Tapu, ko ia ʼaē ʼe fakahemala pea mo ina kofesioʼi tana hala, ʼe tonu ke ina līaki tana aga ʼaē ʼe kovi ʼo mole ina toe fai te aga ʼaia. (Tāʼaga Lea 28:13) Neʼe fai koa te faʼahi ʼaia e te ʼu ʼēkelesia? ʼI te ʼosi faifakalelei ʼa te ’Ēkelesia Katolika Loma pea mo te tahi ʼu ʼēkelesia ʼo ʼuhiga mo tanatou ʼu hala, koteā te meʼa ʼaē neʼe nātou fai ʼi te lolotoga ʼo te ʼu tau ʼaē neʼe hoko ʼi Afelika pea mo te Eulopa ʼo te Potu Hahake, ʼaē neʼe kau kiai te hahaʼi tokolahi ʼe ʼui ko he kau “Kilisitiano?” Neʼe gāue koa te ʼu ʼēkelesia moʼo fakatuʼu te tokalelei? Neʼe felogoi koa tonatou kau takitaki lotu moʼo fakafeagai ki te ʼu meʼa fakamataku ʼaē neʼe fai e tanatou hahaʼi? Kailoa. Ko te meʼa ʼaē neʼe hoko, māʼiape la mo ʼihi kau takitaki lotu neʼe nātou kau ki te fakapō lahi ʼaē neʼe hoko!

Ko Te Fakamāu ʼa Te ʼAtua

ʼI tana talanoa ki te ʼu faifakalelei kehekehe ʼa te tuʼi tapu, neʼe fehuʼi fēnei e te Kaletinale ko Biffi: “ ʼO ʼuhiga mo te ʼu agahala fuli ʼaia ʼaē neʼe fai ʼi te hisitolia, ʼe mole lelei age pe koa la ke mātou talitali ki te fakamāu lahi ʼo te malamanei katoa?” Kua ōvi mai te temi ʼaē ka fakamāuʼi ai anai te malamanei katoa. ʼE ʼiloʼi lelei e Sehova ʼAtua te ʼu meʼa kovi ʼaē neʼe hoko ʼi te hisitolia ʼo te ʼu lotu. Mole tuai, pea ina fakamāuʼi anai te kau agakovi. (Fakahā 18:​4-8) ʼO fakatalitali ki te temi ʼaia, ʼe feala koa hakotou maʼu he faʼahiga lotu neʼe mole kau ʼi te ʼu liligi toto, mo te fakapogi ʼa te hahaʼi, pea mo te tahi ʼu fakapō ʼaē ʼe faifakalelei kiai te Keletiate? Ei.

ʼE lava feafeaʼi hatatou maʼu te faʼahiga lotu ʼaia? ʼE tonu ke tou mulimuli ki te lekula ʼaenī ʼaē neʼe ʼui e Sesu Kilisito: “ ʼE koutou ʼiloʼi anai ia nātou ʼi tonatou ʼu fua.” Ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te hisitolia, ʼaē ʼe loto e te ʼu lotu ke galoʼi e te hahaʼi, ʼe tokoni kia tatou ke tou ʼiloʼi pe ko ai ia nātou ʼaē neʼe fakahigoaʼi e Sesu ko te “kau polofeta loi,” pea mo nātou ʼaē neʼe nātou fakatupu “he ʼu fua matalelei.” (Mateo 7:​15-20) Ko ai ia nātou ʼaia? ʼE mātou fakaafe koutou ke koutou ʼiloʼi te faʼahi ʼaia ʼo koutou ako te Tohi-Tapu mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Koutou sio pe ko ai ia ʼaho nei te hahaʼi ʼaē ʼe nātou faiga moʼoni ke nātou mulimuli ki te Folafola ʼa te ʼAtua ka mole nātou faiga ke nātou maʼu tuʼulaga ʼi te mālama.​—Gāue 17:⁠11.

[Nota ʼi te lalo pasina]

a Ko te 21 fono lahi ʼo te ʼatu ʼu lotu fakatahi ʼaē neʼe fai ia koga e fā ʼi Loma, ʼo kamata mai te taʼu 1962 ki te taʼu 1965.

[Paki ʼi te pasina 5]

ʼE faifakalelei te ʼu ʼēkelesia ki te ʼu meʼa fakamataku feiā ʼaē neʼe nātou fai

[Haʼuʼaga ʼo te paki]

The Complete Encyclopedia of Illustration/J. G. Heck

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae