Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w05 1/1 p. 18-23
  • Neʼe Mātou Ako Ia Te Falala Kātoa Kiā Sehova

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Neʼe Mātou Ako Ia Te Falala Kātoa Kiā Sehova
  • Te Tule Leʼo—2005
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • ʼE Pailate Pea Mo Fai Faka Mafola
  • Neʼe Kumi Mātou e Te Kau Nasi
  • Neʼe Fekumiʼaki Mātou e Te Gestapo
  • Ko Te Fai Faka Mafola Hoholo ʼi Te Lotoʼā Fakamamahi
  • Ko Taku Taupau Tokotahi Tamā ʼu Taʼahine e Toko Lua
  • Hiki Mai Ki Sachsenhausen
  • Ko Te Hoki Toe Fakatahi ʼo Tomatou Famili
  • “Ko Sehova ʼAē ʼe Au Falala Moʼoni Ki Ai”
  • ʼE Mole He Meʼa ʼe Lelei Age ʼi Te Moʼoni
    Te Tule Leʼo—1998
  • “Ê Ko He Tui ʼe Mole Holomuli Anai”!
    Te Tule Leʼo—2000
  • Neʼe Nofo Sehova Mo ʼAu
    Te Tule Leʼo—1996
  • Neʼe ʼAu Falala Ki Te Tokaga ʼOfa ʼa Sehova
    Te Tule Leʼo—2004
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2005
w05 1/1 p. 18-23

Tonatou Maʼuli

Neʼe Mātou Ako Ia Te Falala Kātoa Kiā Sehova

NEʼE FAKAMATALA E NATALIE HOLTORF

Neʼe hoko ʼi te māhina ʼo Sūnio 1945. ʼI te tahi ʼaho ʼo te māhina ʼaia, neʼe tuʼu te tagata kili hinahina ʼi tomatou ʼapi pea neʼe fakatalitali ʼi te muʼa matapā. Ko taku taʼahine muli ko Ruth neʼe punamaʼuli pea neʼe kalaga fēnei mai: “ ʼE ʼi ai te tagata ʼe tuʼu ʼi te muʼa matapā!” Neʼe mole ina ʼiloʼi ko tana tāmai ʼaia​—toku ʼohoana, ia Ferdinand. ʼI te ʼu taʼu e lua ki muʼa atu, hili pe ʼaho e tolu ʼo te ʼosi tupu ake ʼa Ruth, pea neʼe mavae ia Ferdinand ʼi tomatou ʼapi, neʼe puke pea neʼe pilisoniʼi ʼi te lotoʼā fakamamahi Nasi. Kae hili te temi loaloaga ʼaia, ko te hoki toe felāveʼi ʼaia ʼa Ruth mo tana tāmai, pea kua toe fakatahi te famili. Neʼe lahi te ʼu meʼa ke ma fefakamatalaʼaki, ia au pea mo Ferdinand.

KO FERDINAND neʼe tupu ʼi te 1909 ʼi te kolo ko Kiel, ʼi Siamani, pea ko au neʼe au tupu ʼi te 1907 ʼi te kolo ko Dresde, ʼi Siamani. ʼI toku taʼu 12, neʼe ko te hoki felāveʼi ʼaia ʼo toku famili mo te kau Ako Tohi-Tapu, neʼe ko te higoa ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te temi ʼaia. ʼI toku taʼu 19, neʼe au mavae ʼi te Lotu Évangélique pea neʼe au foaki toku maʼuli kiā Sehova.

ʼI te temi ʼaia, neʼe maʼu pepa ia Ferdinand mai te faleako ʼe akoako ai te pailate ʼo te ʼu vaka, pea neʼe liliu ai ko te tagata pailate. Lolotoga tana ʼu folau, neʼe lahi tana feʼekeʼaki ʼo ʼuhiga mo te maʼuli ʼo he Tupuʼaga. ʼI tana tahi liliu ki Siamani, neʼe ʼaʼahi e Ferdinand tona taʼokete, ʼaē neʼe kau ki te kau Ako Tohi-Tapu. ʼAki pe te ʼaʼahi ʼaia neʼe tui ai ʼe maʼu ʼi te Tohi-Tapu ia te ʼu tali ki te ʼu fehuʼi ʼaē neʼe fia mahino kiai. Neʼe mavae ʼi te Lotu ʼa Lutelo, pea neʼe ina toe fakatotonu ai foki ke mavae ʼi tana gāue pailate. ʼI te ʼosi ʼo tona ʼuluaki ʼaho fai faka mafola, neʼe ina fia fai atu aipe te gāue ʼaia ʼi tona maʼuli kātoa. ʼI te po pe ʼaia, neʼe foaki ai e Ferdinand tona maʼuli kiā Sehova. Neʼe papitema ʼi ʼAukusito ʼo te taʼu 1931.

ʼE Pailate Pea Mo Fai Faka Mafola

ʼI Novepeli 1931, neʼe heka ia Ferdinand ʼi te saliote afi ʼo ʼalu ki Holani moʼo tokoni ki te fai faka mafola ʼi ai. ʼI te fakahā age e Ferdinand ki te tēhina ʼaē neʼe ina fakaʼaluʼalu te gāue ʼi te fenua ʼaia ko ia neʼe ko te tagata pailate, neʼe ʼui fēnei age e te tēhina: “ ʼE ke tō lelei heʼe ʼaoga nei he tagata ʼe poto ʼi te pailate ʼo te vaka!” Neʼe lue e te ʼu tēhina ia te vaka ke feala ai ki te kūtuga ʼo te kau pionie (ko he kau minisi gāue temi kātoa) ke nātou ʼolo ʼo fai faka mafola ʼi te fakaloaloa ʼo te liuʼa ʼaē ʼe ʼalu ki te potu noleto ʼo te fenua. Neʼe ko te toko nima ʼi te vaka kae neʼe mole ʼi ai he tahi moʼona taki. Koia neʼe pailate e Ferdinand.

Hili te ʼu māhina e ono, pea neʼe fakaʼui kiā Ferdinand ke gāue pionie ʼi Tilburg ʼi te potu saute ʼo Holani. ʼI te temi ʼaia neʼe au tau ai ki Tilburg ke au gāue pionie ʼi ai pea neʼe au felāveʼi mo Ferdinand. Kae hili pe ʼaia neʼe kole mai ke ma ʼolo ki Groningue, ʼi te potu noleto ʼo te fenua. Neʼe ma ʼohoana ʼi ai ʼi ʼOketopeli 1932, neʼe ʼi ai te ʼapi neʼe fakaʼaogaʼi e te kau pionie tokolahi, pea neʼe ma nonofo ai lolotoga te temi ʼaē neʼe hoki ʼosi ai tomā ʼohoana ʼo ma pionie ai!

ʼI te 1935, neʼe tupu ai tamā taʼahine ko Esther. Logola neʼe mole lahi hamā paʼaga, kae neʼe ma fia hoko atu tamā pionie. Neʼe mātou ʼolo ki te kolo veliveli, ʼo mātou nonofo ʼi te kiʼi fale veliveli. ʼI te temi ʼaē neʼe au taupau tamā tamasiʼi, neʼe fai faka mafola toku ʼohoana ʼi te ʼaho kātoa. ʼI te ʼaho ake, neʼe ko au ʼaē neʼe au ʼalu ʼo fai faka mafola, kae nofo ia ʼo leʼo tamā tamasiʼi. Neʼe ma fai feiā ʼo aʼu pe ki te hoki lava haʼu ʼa Esther mo māua ʼi te gāue fai faka mafola.

Mole fualoa, pea neʼe kamata haʼele kovi te maʼuli faka politike ʼi Eulopa. Neʼe mātou maʼu logo ki te fakatagaʼi ʼo te kau Fakamoʼoni ʼi Siamani, pea neʼe mātou mahino ka ʼamanaki fakatagaʼi mo mātou. Neʼe mātou feʼekeʼaki peʼe feafeaʼi anai hamatou ʼutakiʼi he ʼu fakataga mālohi. ʼI te 1938 neʼe tapuʼi e te puleʼaga ʼo Holani ki te hahaʼi matāpule tanatou gāue feʼaluʼaki moʼo tufa ʼo he ʼu tohi faka Tohi-Tapu. Ke mātou hoko atu tamatou gāue, neʼe fakatoʼo mai e te kau Fakamoʼoni ʼo Holani ia te ʼu higoa ʼo te ʼu hahaʼi neʼe nātou fia ʼiloʼi tatatou gāue, pea ko ʼihi iā nātou neʼe mātou lava fai tanatou ako Tohi-Tapu.

ʼI te temi ʼaia neʼe fakatuʼutuʼu ke hoko te fakatahi ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Logola neʼe mole feʼauga hamatou paʼaga ke mātou totogi tomatou tikite ki te saliote afi ke mātou ʼolo ki te fakatahi, kae neʼe mātou kau ai. Neʼe mātou ʼolo lelue lolotoga ʼaho e tolu, ʼo ma fakaheka ia Esther ʼi te kiʼi hekaʼaga ʼe pipiki ki te foe. Neʼe fakaʼapi mātou ʼi te ʼu ʼapi ʼa te kau Fakamoʼoni ʼaē neʼe nonofo ʼi te ala ʼaē ʼe fakatau ki te koga meʼa ʼaē ʼe fai ai te fakatahi. Neʼe mātou fiafia ʼi tamatou kau ki tamatou ʼuluaki fakatahi ʼaē neʼe fai ʼi te fenua! Neʼe fakaloto mālohiʼi mātou e te polokalama ʼo ʼuhiga mo te ʼu ʼahiʼahi ʼaē ka hoko mai kiā mātou. Pea tāfito, neʼe fakamanatuʼi mai ke mātou falala ki te ʼAtua. Ko te ʼu kupu ʼaē neʼe mātou tāʼofi, ko te ʼu kupu ʼo te Pesalemo 31:6: “Kiā au, ko Sehova ʼaē ʼe au falala moʼoni ki ai.”

Neʼe Kumi Mātou e Te Kau Nasi

ʼI Maio 1940, neʼe ʼohofi ia Holani e te kau Nasi. Mole faʼa fualoa pea neʼe ʼaʼahi fakapunamaʼuli mātou e te Gestapo, kae mātou toʼo ake te ʼuta ʼo te ʼu tohi faka Tohi-Tapu. Neʼe ʼave ai ia Ferdinand ki te pilo ʼa te Gestapo. Ko Esther mo au neʼe ma tau ʼaʼahi ia ia ʼi te pilo ʼaē neʼe ʼave kiai, pea neʼe tau fakafehufehuʼi ia ia pea mo tā ʼi ʼoma muʼa. ʼI Tesepeli, fokifā pe kua tuku age ia Ferdinand kae neʼe mole fualoa tana ʼāteaina. ʼI te tahi afiafi kae mātou liliu ki tomatou ʼapi, neʼe mātou sio ki te motokā ʼa te Gestapo ʼe tau ōvi ki tomatou ʼapi. Neʼe foimo hola atu aipe ia Ferdinand kae au hū mo Esther ki tomatou ʼapi. Neʼe fakatalitali mai te Gestapo kiā mātou. Neʼe nātou fia puke ia Ferdinand. ʼI te po pe ʼaia, ʼi te ʼosi mavae ʼa te Gestapo, neʼe ʼōmai te kau polisi Holani ʼo ʼave au ʼo fakafehufehuʼi. ʼI te ʼaho ake, ko Esther mo au neʼe ma fenonoʼi ʼi te ʼapi ʼo te taumatuʼa Fakamoʼoni neʼe hoki papitema pe, neʼe nā ʼui ke ma nonofo iō nāua pea mo nā hāofaki ia māua.

ʼI te fakaʼosiʼosi ʼo te māhina ʼo Sanualio 1941, neʼe puke te taumatuʼa pionie neʼe nonofo ʼi te vaka. ʼI te ʼaho ake, ko te taupau feʼaluʼaki pea mo toku ʼohoana neʼe nā ʼolo ki te vaka ʼo nā faigaʼi ke nā toʼo he ʼu meʼa ʼo te taumātuʼa, kae neʼe maʼutokā mai ia nāua e te kau gāue ʼo te Gestapo. Neʼe lava hola ia Ferdinand ʼi tana lelue. Kae ko te taupau feʼaluʼaki neʼe puke ʼo ʼave ʼo pilisoniʼi.

Neʼe kole age kiā Ferdinand e te ʼu tēhina takitaki ke ina fetogi ia te taupau feʼaluʼaki. Neʼe faka ʼuhiga ai kiā Ferdinand, ʼi te māhina fuli neʼe mole lava hana nofo mo māua ʼo laka ia ʼaho e tolu. Neʼe ko he ʼahiʼahi foʼou ʼaia kiā mātou, kae neʼe au hoko atu pe taku gāue pionie. Neʼe faiga mālohi ia te Gestapo ke ina kumi te kau Fakamoʼoni, koia neʼe tonu ai ke mātou fetogi nofoʼaga tuʼumaʼu. ʼI te 1942, neʼe mātou fetogi ʼapi tuʼa tolu. Neʼe mātou aʼu ki te kolo ko Rotterdam, neʼe mamaʼo ʼi te koga meʼa ʼaē neʼe gāue fakafūfū ai ia Ferdinand. ʼI te temi ʼaia, neʼe au fuafatuʼi tamā lua tamasiʼi. Ko te famili Kamp, ʼaē neʼe ʼave tanā ʼu tama e toko lua ki te ʼu lotoʼā fakamamahi, neʼe nā tali ke mātou nonofo ʼi tonatou ʼapi.

Neʼe Fekumiʼaki Mātou e Te Gestapo

Neʼe tupu ia Ruth, tamā lua tamasiʼi ʼi Sūlio ʼo te taʼu 1943. ʼI te ʼosi tupu ʼa Ruth, neʼe nofo leva ia Ferdinand mo mātou lolotoga ʼaho e tolu, kae neʼe tonu leva ke toe ʼalu, pea neʼe mole mātou toe fesioʼaki mo ia lolotoga te temi loaloaga. Hili te ʼu vāhaʼa e tolu, pea neʼe puke ia Ferdinand ʼi Amsterdam. Neʼe ʼave ki te pilo ʼa te Gestapo, ʼaē neʼe fakamoʼoni ai ko ia ʼaē neʼe nātou fekumiʼaki. Neʼe lahi tona fakafehufehuʼi e te Gestapo, he neʼe nātou faigaʼi ke nātou maʼu he ʼu logo ʼo ʼuhiga mo tamatou gāue fai faka mafola. Kae ko te meʼa pe ʼaē neʼe fakahā age e Ferdinand, ko ia ko te Fakamoʼoni ʼa Sehova, pea ʼe mole kau ki he ʼu meʼa faka politike. Neʼe ʼiʼita te kau ofisie ʼo te Gestapo kiā Ferdinand, ʼaē ko te tagata Siamani, ʼi tana mole fia hū solia, pea neʼe nātou fakamatakuʼi ia ia ʼe nātou matehi anai he neʼe ina kākāʼi tona fenua.

Lolotoga te ʼu māhina e nima, neʼe pilisoniʼi ia Ferdinand, pea neʼe tuʼa lahi tona fakamatakuʼi ʼe fanahi anai ia ia. Kae neʼe agatonu aipe kiā Sehova. Koteā ʼaē neʼe tokoni age kiā ia ke haga mālohi ʼi te faʼahi fakalaumālie? Neʼe ko te Folafola ʼa te ʼAtua, te Tohi-Tapu. ʼI tona ʼuhiga Fakamoʼoni ʼa Sehova, neʼe mole gafua kiā Ferdinand ke ʼi ai hana Tohi-Tapu. Kae ko ʼihi hahaʼi pilisoni neʼe feala hanatou fakaʼui hanatou Tohi-Tapu. Pea neʼe kolekole e Ferdinand ki te tagata ʼaē neʼe nā pilisoni tahi, ke ina kole he Tohi-Tapu ki tona famili, pea neʼe ina fai ia te faʼahi ʼaia. Hili kiai te ʼu taʼu, mokā fakamatala e Ferdinand ia te lakaga ʼaia, neʼe loʼa ʼona mata pea mo ʼui maʼana: “Neʼe au maʼu he toe fakaloto mālohi mai te Tohi-Tapu!”

ʼI te kamataʼaga ʼo Sanualio 1944, fokifā kua ʼave ia Ferdinand ki te lotoʼā fakamamahi ʼi Vught, ʼi Holani. Neʼe ko he tapuakina kiā ia, koteʼuhi neʼe felāveʼi ai mo te tahi kau Fakamoʼoni e toko 46. ʼI taku logo ʼaē kua ʼave ki te tahi koga meʼa, neʼe au fiafia ʼaupito heʼe kua au ʼiloʼi ʼe kei maʼuli!

Ko Te Fai Faka Mafola Hoholo ʼi Te Lotoʼā Fakamamahi

Neʼe faigataʼa ʼaupito ia te maʼuli ʼi te lotoʼā. ʼI te ʼaho fuli, neʼe mole feʼauga te meʼa kai, pea neʼe mole ʼi ai he ʼu mutuʼi meʼa moʼo fakamāfana, pea neʼe momoko kovi. Neʼe maʼu e Ferdinand ia te angine. ʼI te tahi pāui takitahi ʼo nātou ki tuʼa ʼi te momoko kovi, neʼe ina fakahā ko ia ʼe mahaki. Neʼe gata ko te kau mahaki ʼaē kua aʼu tonatou fiva ki te 40 ʼaē neʼe gafua ke nātou nonofo ʼi te fale mahaki. Kae neʼe mole tali ke nofo ai ia Ferdinand koteʼuhi neʼe gata pe tona fiva ʼi te 39! Neʼe fakatotonu age ke toe liliu ʼo gāue. Kae ko te kau pilisoni ʼaē neʼe nātou manavaʼofa, neʼe nātou tokoni age ki ai ʼo nātou fufū ia ia ʼi te kiʼi temi siʼi ʼi te koga meʼa māfana. Neʼe ina toe maʼu foki tona fīmālie ʼi te hoko mai ʼo te temi māfana. Pea tahi ʼaē, ka maʼu e te ʼu tēhina honatou pake meʼa kai, pea neʼe nātou fēvaevaeʼaki, ʼo toe māmālohi mai ai ia Ferdinand.

ʼI muʼa ʼo te pilisoniʼi ʼo toku ʼohoana, neʼe gāue tāfito pe ki te fai faka mafola, pea ʼi te lotoʼā fakamamahi, neʼe hoko atu aipe tana palalau ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe tui kiai. Neʼe tau manukiʼi ia ia e te kau tagata leʼo ʼo te lotoʼā ʼo ʼuhiga mo tona fakaʼiloga huʼa lotuma, te fakaʼiloga ʼaia neʼe fakakeheʼi ai te tagata pilisoni ʼaē ko te Fakamoʼoni. Kae maʼa Ferdinand ko te ʼu taʼi palalau ʼaia neʼe ko he faigamālie ʼaia moʼo kamata ʼaki he fai palalau mo nātou. ʼI te kamata, ko te faʼahi ʼaē neʼe lava fai faka mafola ai te ʼu tēhina, neʼe ko te ʼu fale ʼaē neʼe nonofo ʼāteaina aipe te kau Fakamoʼoni. Neʼe nātou feʼekeʼaki, ‘E feafeaʼi ʼapē hatatou lava fai faka mafola ki he kau pilisoni tokolahi?’ Fokifā pe kua maʼu te puleʼaki e te kau takitaki ʼo te lotoʼā. Koteā te puleʼaki ʼaia?

Neʼe ʼi ai te tukuʼaga tohi faka Tohi-Tapu ʼa te ʼu tēhina mo tonatou ʼu Tohi-Tapu e 12. ʼI te tahi ʼaho neʼe maʼu te ʼu tohi ʼaia e te kau tagata leʼo, kae neʼe mole nātou lava ʼiloʼi peʼe ʼa ʼai. Koia neʼe fakatotonu ai e te kau takitaki ʼo te lotoʼā ke veuki te logo tahi ʼa te kau Fakamoʼoni. Ko te tūʼā ʼa te ʼu tēhina fuli, ko tonatou ʼave ke nātou nonofo fakatahi mo te kau pilisoni ʼaē ʼe mole ko he kau Fakamoʼoni. Pea tahi, ʼi te ʼu temi kai, neʼe tonu ke heheka te ʼu tēhina mo he kau pilisoni ʼe mole ko he kau Fakamoʼoni. Neʼe ʼaoga ʼaupito ia te fakatuʼutuʼu ʼaia. ʼI te temi leva ʼaē, neʼe kua lava fakahoko e te ʼu tēhina ia te meʼa ʼaē neʼe nātou fia fai ʼi tonatou ʼuluaki nofoʼaga​—ke nātou fai faka mafola ki he tokolahi ʼo te kau pilisoni.

Ko Taku Taupau Tokotahi Tamā ʼu Taʼahine e Toko Lua

ʼI te temi ʼaia, ko au mo taku ʼu taʼahine e toko lua neʼe kei mātou nonofo ʼi Rotterdam. Neʼe momoko kovi te temi nive ʼo te taʼu 1943 ʼo aʼu ki te taʼu 1944. ʼI muli ʼo tomatou ʼapi, neʼe ʼi ai te fua mahafu neʼe fakaʼaogaʼi e te kau solia Siamani moʼo fana ʼo te ʼu vakalele. ʼI muʼa ʼo tomatou ʼapi, neʼe ʼi ai te ʼuafu ʼo Waal, ʼaē neʼe faigaʼi e te kau Amelika pea mo te kau Pilitania ke nātou faka paʼulu. Neʼe ko he nonoʼaga fakamataku ʼaupito. Pea tahi, neʼe kua tahitahiga te maʼu ʼo te meʼa kai. Neʼe toe lahi ʼaupito ai tamatou ako te falala kātoa kiā Sehova.​—Tāʼaga Lea 3:5, 6.

Ko Esther ʼaē neʼe kua taʼu valu neʼe tokoni ki te maʼuli ʼo te famili ʼo tuʼu ʼi te fakaʼatu ki te lasupa ʼaē neʼe teuteuʼi e te puleʼaga. Kae ko te meʼa ʼaē neʼe tau hoko, ʼi tana aʼu atu kiai, neʼe mole kei toe he meʼa. ʼI tana tahi ʼalu ʼo kumi meʼa kai mai, neʼe tōlotōa ʼi te koga meʼa neʼe fakatō pulu ai. Neʼe au mataku ʼi taku logo ki te ʼu paʼulu ʼa te foʼi pulu, kae neʼe puli vave taku tuʼania ʼi taku sio ʼaē kua toe liliu haohaoa mai, mo te ʼu betteraves. Neʼe au fehuʼi age ki ai: “Koteā ʼaē neʼe hoko?” Neʼe ina tali mai ʼaki he leʼo mālū ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē neʼe ʼui age e tana tāmai ke ina fai mokā hoko he meʼa feiā: “ ʼI te temi ʼaē neʼe tō ai te ʼu foʼi pulu, neʼe au foʼohifo, pea au nofo maʼu ʼi lalo, pea mo faikole. Pea ʼi taku mulimuli kiai, neʼe tō lelei pe!”

Neʼe ʼiloga lelei ʼi taku ʼu palalau ko au ko te Siamani, koia neʼe lelei age ke ʼalu ia Esther ʼo fai te ʼu fakatau maʼa mātou. Neʼe tokagaʼi e te kau solia Siamani, pea neʼe nātou fakafehufehuʼi ia Esther. Kae neʼe mole ina fakahā age he meʼa. ʼI tomatou ʼapi, neʼe au fai te ako faka Tohi-Tapu ʼa Esther, pea ʼi tana mole lava ʼalu ki te faleako, ko au ʼaē neʼe au ako age ke poto ʼi te lautohi, mo te faitohi, pea mo te tahi ʼu meʼa.

Neʼe toe tokoni mai foki ia Esther ʼi te gāue fai faka mafola. ʼI muʼa ʼo taku ʼalu ʼo fai te ako Tohi-Tapu ʼo he tahi, neʼe ʼalu fakatomuʼa ia Esther ʼo vakaʼi pe neʼe ʼi ai he tahi ʼe nofo ʼo lamalama. Neʼe ina vakaʼi te ʼu fakaʼiloga ʼaē neʼe kua au fakatuʼutuʼu mo ia ʼaē ʼe au fai tana ako. Ohage la, ko ia ʼaē neʼe au fai tana ako neʼe ina ʼai te ipu fisiʼi teu ʼo ina ʼai ʼi hona faʼahiga hili ʼi te kau matapā fakamālama ke feala ai haku ʼiloʼi ʼe au lava ʼalu age. Lolotoga te ako, ko Esther neʼe nofo ʼi tuʼa ʼo fetohoʼaki ʼi te ala ia te saliote ʼaē neʼe heka ai ia Ruth, pea mo lamalama naʼa hoko mai he meʼa pea ke feala hana fakatokaga mai.

Hiki Mai Ki Sachsenhausen

Kua feafeaʼi ʼapē ia Ferdinand? ʼI Sepetepeli 1944, ko ia mo ʼihi kau pilisoni neʼe ʼave ki te taulaga saliote afi neʼe kua fakapupu ʼi ai te ʼu kūtuga e taki 80 kau pilisoni ʼi te ʼu motokā ʼo te saliote afi. Neʼe takitahi te motokā mo tona pākete vai moʼo ʼinu pea mo te tahi pākete neʼe fakaʼaogaʼi ko hanatou fale mamaʼo. Neʼe ʼaho tolu mo po e tolu tanatou fagona, pea neʼe mole feala hanatou heheka he neʼe nātou kaugamālie ʼaupito! Neʼe mole ʼi ai he ʼu matapā fakamālama, gata pe ko te ʼu kiʼi pu. Koia neʼe mole feʼaluʼaki ai te ʼaele. ʼE mole maʼu he fakamatala ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou kātakiʼi: te vevela, mo te pakupaku, mo te fia ʼinu, pea mo te ʼaele kovi.

Neʼe ʼaluʼalu māmālie te saliote afi ʼo tuʼu ʼi te lotoʼā fakamamahi ʼiloa ʼo Sachsenhausen. Neʼe toʼo fuli ʼi te kau pilisoni tanatou ʼuta ʼaē neʼe kei nātou taupau​—gata pe ki te ʼu Tohi-Tapu liliki e 12 ʼaē neʼe ʼave e te kau Fakamoʼoni ʼi tanatou fagona!

Ko Ferdinand mo te tahi ʼu tēhina e toko valu neʼe ʼave ki te tahi lotoʼā ʼi Rathenow ke nātou gāue ki te faʼu mahafu tau. Logola tonatou tautau fakamatakuʼi ʼe matehi anai ia nātou, kae neʼe fakafisi te ʼu tēhina ke nātou fai te gāue ʼaia. Moʼo nātou fefakaloto mālohiʼaki ke nātou pipiki maʼu kiā Sehova, ʼi te uhu neʼe nātou lau he vaega Tohi-Tapu, ohage ko Pesalemo 18:2, pea neʼe nātou metitasio kiai lolotoga te ʼaho kātoa. Neʼe tokoni ai kiā nātou ke nātou metitasio ki te ʼu meʼa fakalaumālie.

Neʼe fakaʼiloga leva te kua ōvi mai ʼa te kau Amelika pea mo te kau Pilitania pea mo te kau Lusia ʼi te logoaʼa ʼo te ʼu tuki pulu. Neʼe ko te kau Lusia ʼaē neʼe ʼuluaki tau atu ki te lotoʼā ʼaē neʼe nonofo ai ia Ferdinand pea mo tona ʼu tēhina. Neʼe nātou foaki te meʼa kai ki te kau pilisoni, pea mo nātou fakatotonu age kiā nātou ke nātou mavae ʼi te lotoʼā. ʼI te fakaʼosi ʼo ʼApelili 1945, neʼe fakagafua e te kau solia Lusia ke nātou tahi liliu ki tona ʼapi.

Ko Te Hoki Toe Fakatahi ʼo Tomatou Famili

ʼI te ʼaho 15 ʼo Sūnio, neʼe tau ia Ferdinand ki Holani. Ko te ʼu tēhina ʼi Groningue neʼe nātou fai he toe fakatalitali kiā ia. Neʼe maʼu logo ai ʼe kei mātou māʼuʼuli pea ʼe mātou nonofo ʼi te fenua, pea neʼe fakahā mai kiā mātou kua toe liliu mai. Neʼe loaloaga ʼaupito tamatou fakatalitali ki ai. Pea ʼi te tahi ʼaho, neʼe kalaga fēnei mai ia Ruth: “ ʼE ʼi ai te tagata ʼe tuʼu ʼi te muʼa matapā!” Neʼe ko tana tāmai, toku ʼohoana ʼofaina!

Neʼe lahi te ʼu fihifihia neʼe tonu muʼa ke fakatokatoka pea hoki fīmālie ai leva tomatou maʼuli faka famili. Neʼe mole ʼi ai homatou ʼapi, pea ko te faigataʼaʼia tāfito, ko te toe faka fealagia mai e te puleʼaga Holani ke mātou nonofo ʼosi ʼi te fenua. Mai te ʼaluʼaga ʼaē ko mātou ko te kau Siamani, lolotoga te ʼu taʼu neʼe mātou hage maʼa te puleʼaga Holani ko te ʼu hahaʼi matāpule. Logola te faʼahi ʼaia, kae neʼe mātou lava fakahoko te faʼahiga maʼuli ʼaē neʼe mātou fakaʼamu fualoa kiai​—ke mātou tauhi faka famili kiā Sehova.

“Ko Sehova ʼAē ʼe Au Falala Moʼoni Ki Ai”

Hili te ʼu taʼu, ʼi he temi pe ʼe ma fakatahi ai mo homā ʼu kaumeʼa neʼe nātou fakalaka ʼi te ʼu faigataʼaʼia ohage ko māua, neʼe mātou manatuʼi te takitaki ʼofa ʼa Sehova ʼi te temi faigataʼa ʼaia. (Pesalemo 7:1) Neʼe ma fakafiafia lolotoga te ʼu taʼu, neʼe faka fealagia mai e Sehova ke ma kau ki te fakahaʼele ki muʼa ʼo te ʼu gāue ʼa te Puleʼaga. Neʼe ma toe ʼui pe foki ʼe ma fiafia he neʼe ma fakaʼaogaʼi tomā temi tūpulaga ʼi te gāue taputapu ʼa Sehova.​—Tagata Tānaki 12:1.

Hili te temi ʼo te fakataga Nasi, ko Ferdinand mo au neʼe ma tauhi fakatahi kiā Sehova lolotoga taʼu e 50 tupu pea neʼe mate leva ʼi te ʼaho 20 ʼo Tesepeli 1995. Kua au vave taʼu 98. ʼI te ʼaho fuli pe ʼe au fakamālo kiā Sehova ʼi te lagolago mai ʼo tamā fānau lolotoga te ʼu taʼu faigataʼa ʼaia, pea ʼe kei au lava fai pe te meʼa ʼe au fealagia ʼi tana gāue moʼo faka kolōliaʼi tona huafa. ʼE au fakafetaʼi ki te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe foaki mai e Sehova kiā au, pea ʼe kei au loto pe ke au haga mulimuli ki te ʼu kupu ʼaenī: “Kiā au, ko Sehova ʼaē ʼe au falala moʼoni ki ai.”​—Pesalemo 31:6.

[Paki ʼo te pasina 19]

Ko au mo Ferdinand, ʼi ʼOketopeli 1932

[Paki ʼo te pasina 19]

Ko te vaka ko “Almina” ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi ki te fai faka mafola pea mo tana kau gāue

[Paki ʼo te pasina 22]

Ko Ferdinand mo tamā fānau

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae