Te ʼu Lelei ʼo Te Kumi ʼo Te Tokalelei
KUA mate ia Ed, pea neʼe fehiʼa ia Bill kiā ia. Ia taʼu e ʼuafulu ki muʼa atu, neʼe puli te gāue ʼo Bill ʼuhi ko te puleʼaki ʼaē neʼe fai e Ed, pea neʼe fakatupu kovi ai ki tanā fakakaumeʼa lelei. Neʼe faifakalelei ia Ed ke feala hana mate fīmālie. Kae neʼe mole loto ki ai e Bill.
Hili taʼu e 30 ki muli age, ʼi te ʼamanaki mate ʼaē ʼa Bill, neʼe ina fakamahino pe koʼe neʼe mole ina fia fakamolemole age kiā ia. “Neʼe mole tonu ke fai e Ed te meʼa ʼaia kiā au, ʼaē ko tona kaumeʼa lelei. Hili taʼu e ʼuafulu ki te fihifihia ʼaia, neʼe mole heʼeki au fia fakamolemole age ki ai. . . . Neʼe lagi au faihala, kae neʼe ko taku manatu ʼaia.”a
ʼI te agamāhani, ʼe mole fakaʼosi feiā he tokakovi, kae ko te tokakovi ʼaē neʼe hoko ʼe lavea tota loto pea mo kita maʼuli mamahi. Ohage la ko he tahi ʼe hoko ki ai he meʼa ohage ko Ed. ʼI tana sio ʼaē neʼe mole lelei tana puleʼaki, ʼe feala ke hoha ai tona leʼo ʼo loto pea ʼe lotomamahi heʼe kua tokakovi mo tona kaumeʼa. Kae ʼe lotomamahi ʼi tana sio ʼaē ko tona kaumeʼa lelei, neʼe ina meʼa noaʼi tanā ʼu felogoi fakakaumeʼa.
Kae ko he tahi ʼe hage ko Bill, ʼe lava manatu ia neʼe mole ko hana hala pea ʼe feala ke ʼita lahi pea ke mole ina fia fakamolemole age ki ai. Kiā ia, neʼe ʼiloʼi lelei pe e tona kaumeʼa ʼāfea te meʼa ʼaē neʼe ina fai pea neʼe lagi ko he meʼa neʼe ina loto ke hoko. ʼI ʼihi temi, ka mole felogoi he toko lua, pea ʼe tui te tahi ʼe ko ia ʼaē ʼe tonu kae ʼe hala kātoa ia ia ʼaē ʼe nā tokakovi. Koia ʼaē ʼe tupu ai te tokakovi ʼa he ʼu hahaʼi neʼe kaumeʼa lelei.
ʼE ko he fetokakoviʼaki ʼe fai fakalogologo—ʼe maliu kehe te tahi mokā fakalaka te tahi, pea ʼe mole nā fēgūʼaki mokā nā fakatahi mo ʼihi. ʼE nā fesiomamaʼoʼaki, peʼe nā fesioʼaki fakaʼitaʼita. Ka nā palalau, pea ʼe fefeka peʼe kona tanā ʼu palalau.
Kae logola ʼe hage ʼe mole nā felogoi tahi, kae ʼe nā manatu tahi ʼi ʼihi faʼahi. ʼE lagi mahino kiā nāua ʼe ʼi ai tonā fihifihia lahi, pea ʼe mole lelei te maumauʼi ʼo tonā fakakaumeʼa lelei. ʼE lagi nā lotomamahi ʼi te ʼāsili kovi ʼo tanā tokakovi, pea ʼe nā ʼiloʼi toko lua ʼe tonu ke nā fai he meʼa moʼo fakatokatoka. Kae ko ai anai ʼaē ka ina ʼuluaki faiga ke ina fakatokatoka te tokakovi ʼaia ke nā tokalelei? ʼE mole he tahi.
Kua hili kiai taʼu e lua afe, neʼe tau fihi te ʼu ʼapositolo ʼa Sesu Kilisito. (Maleko 10:35-41; Luka 9:46; 22:24) ʼI tanatou tahi fihi, neʼe fehuʼi age fēnei e Sesu: “Kotea ae nee koutou fe’talanoaʼaki ai i te ala?” Neʼe nātou fakalogologo he neʼe nātou ʼufiufi, pea neʼe mole he tahi neʼe tali kiā te ia. (Maleko 9:33, 34) Neʼe tokoni te faiakonaki ʼa Sesu ke nātou fakatokatoka. Ko tana ʼu tokoni, pea mo te ʼu tokoni ʼa ʼihi ʼo tana kau tisipulo, ʼe kei ʼaoga ia ʼaho nei moʼo fakatokatoka te ʼu fihifihia ʼa te hahaʼi pea mo fakatokatoka he ʼu kaumeʼa ʼe mole kei felogoi. Tou vakaʼi peʼe lava feafeaʼi ia te faʼahi ʼaia.
Koutou Faiga Ke Koutou Fakatokatoka
“ ʼE mole au fia palalau mo ia. ʼE mole au toe fia sio kiā ia.” Kapau neʼe koutou palalau feiā ʼo ʼuhiga mo he tahi, ʼe tonu ke koutou fai he puleʼaki, ohage ko tona fakahā e te ʼu vaega Tohi-Tapu ʼaenī.
Neʼe akoʼi fēnei e Sesu: “Koia, ka ke aumai hou molaga ki te aletale pea e ke manatui, e i ai he mea e fakafehagai ai tou tehina kia te koe. Tuku tou mologa i te mua aletale, alu mua o fakatokatoka mo tou tehina.” (Mateo 5:23, 24) Neʼe ina toe ʼui fēnei: “Kapau e agahala tou tehina, alu o fakatonutonu, ko koe pe mo ia.” (Mateo 18:15) Tatau aipe pe neʼe koutou fakaloto mamahiʼi he tahi peʼe koutou lotomamahi ʼuhi ko he tahi, ʼe fakahā lelei e te ʼu palalau ʼa Sesu ʼe tonu ke koutou foimo fakatokatoka. ʼE tonu ke koutou fai te faʼahi ʼaia “ ʼaki he agamālū.” (Kalate 6:1, MN ) Ko te fai palalau ʼaia, ʼe mole koutou fai pe anai ke lau e te hahaʼi ʼe koutou agalelei, koia ʼaē ʼe koutou ʼolo ai ʼo faifakalelei, peʼe koutou fakakinauʼi ia ia ʼaē ʼe neʼe hala atu ke faifakalelei atu, kailoa, kae ʼe koutou fai te faʼahi ʼaia heʼe koutou fia fai fakatokatoka moʼoni mo ia. ʼE ʼi ai koa he ʼu fua ʼo te tokoni faka Tohi-Tapu ʼaia?
Ko Ernest ʼe ko te tagata pule ʼi te pilō lahi.b Lolotoga ni ʼu taʼu, ʼi tana gāue neʼe tonu ke ina vakaʼi he ʼu faʼahi maʼuhiga mo te ʼu hahaʼi kehekehe pea mo felogoi lelei mo nātou ʼi te gāue. Neʼe mahino kiā ia ʼe faigafua te malaga ʼa he ʼu fihi. ʼE ina ʼui fēnei: “Neʼe au tokakovi ʼi ʼihi temi mo ʼihi. Kae ka hoko te faʼahi ʼaia, ʼe mātou heheka pea mo mātou fai palalau ki te faʼahi ʼaia. Koutou palalau fakahagatonu ki te ʼu faʼahi ʼaia. Koutou palalau ʼaki te fakatuʼutuʼu ʼaē ke koutou fai he fakatokatoka. Neʼe fua lelei tuʼumaʼu.”
Ko Alicia neʼe kaumeʼa mo te ʼu hahaʼi kehekehe, pea ʼe ina ʼui fēnei: “ ʼI ʼihi temi, ʼe au fai he ʼu palalau pea ʼe hage kiā au neʼe mole lave lelei ki he tahi. Koia ʼe au ʼalu ai ʼo faifakalelei ki ai. Neʼe lagi tuʼa lahi taku faifakalelei, logola neʼe ʼi ai he ʼu lakaga neʼe mole malave kovi ai taku ʼu palalau ki he tahi, kae tatau aipe peʼe mole ʼita he tahi, kae ʼe au logo fīmālie age mokā au faifakalelei. ʼE au ʼiloʼi ai kua mā femahinoʼaki.”
Tou Tauʼi Te ʼu Faigataʼaʼia
Kae ʼi ʼihi temi ʼe faigataʼa te fakatokatoka ʼo he tokakovi. Neʼe kua koutou fai koa te ʼu palalau ʼaenī: “He koʼe ko au ʼaē ʼe tonu ke au ʼuluaki faiga ke mā fakatokatoka? Neʼe ko ia ʼaē neʼe tupu ai tamā tokakovi.” Peʼe lagi neʼe koutou ʼolo ki he tahi moʼo fai he fakatokatoka, kae neʼe ina ʼui atu fēnei: “ ʼE mole au fia fakatokatoka mo koe.” ʼE tali feiā ʼihi ʼuhi ko tanatou lotomamahi. ʼE ʼui fēnei ia Tāʼaga Lea 18:19: “Ko he tēhina neʼe kita agahala ki ai ʼe mālohi age ia ʼi he kolo mālohi; pea ʼe ʼi ai te ʼu kē ʼe hage ko te pou ukamea ʼo he tule ʼe nofoʼi.” Koia koutou lotomahino. Kapau ʼe ʼita atu, pea koutou ʼatalitali ʼi he kiʼi temi pea koutou toe ʼahiʼahi. ʼE lagi liliu anai te “kolo mālohi” ʼo mālū, pea feala ke tali e te “pou ukamea” ke fai he fakatokatoka.
ʼE lagi faigataʼa te fai ʼo he fakatokatoka heʼe tuʼania he tahi naʼa mole kei fakaʼapaʼapa he tahi kiā ia. Kiā ʼihi, ʼe ko he fakalainoaʼi te faifakalelei peʼe ko te palalau mo he tahi ʼe tou fihi mo ia. ʼE lelei te tokaga ʼaē ke fakaʼapaʼapaʼi ia kita, kae ko te fakafisi ʼaē ke fai he fakatokatoka ʼe ina hikihiki anai koa te fakaʼapaʼapaʼi ʼa he tahi peʼe ina fakavaivaiʼi anai? Ko te tokaga ʼaia ki te fakaʼapaʼapaʼi ʼo kita ʼe mole koa la ko he fialahi?
ʼE fakahā e te tagata faitohi ʼo te Tohi-Tapu ko Sakopo, ʼe ʼi ai te pikipikiga ʼo te fihi pea mo te fialahi. ʼI tana ʼosi talanoa ki te “ ʼu tau” pea mo te “ ʼu fefihiʼaki” ʼa te kau Kilisitiano, ʼe ina toe hoko atu fēnei: “Ko te ʼAtua ʼe fakafeagai ki te kau fialahi, kae ʼe ina foaki te ʼofa makehe ki te kau agavaivai.” (Sakopo 4:1-3, 6, MN ) ʼE lava tāʼofi feafeaʼi e he tahi ʼe fialahi te fai ʼo he fakatokatoka?
ʼE kākāʼi e te fialahi ia te hahaʼi, ʼo nātou manatu ʼe nātou lelei age ʼi te hahaʼi ʼaē. ʼE manatu e te hahaʼi fialahi ʼe feala ke nātou fakamāuʼi te aga ʼo tanatou ʼu tēhina. ʼO feafeaʼi? Ka hoko he tokakovi, ʼe nātou manatu ʼe mole feala ke fetogi te aga ʼo ia ʼaē ʼe nātou fihi mo ia. Ko te fialahi ʼe ina uga ia ʼihi ke nātou fakamāuʼi ia nātou ʼaē ʼe kehe mo nātou, ʼo nātou ʼui ʼe mole tonu ke tokagaʼi nātou, pea ʼe mole nātou fai he faifakalelei moʼoni kiā nātou. Koia ko nātou ʼaē ʼe fialahi, ʼi te agamāhani ʼe nātou tuku ke hoko atu te fihi kae mole nātou fai he fakatokatoka.
Ohage ko he ʼu meʼa ʼe nātou tāʼofi te feʼaluʼaki ʼo te ʼu motokā ʼi te ala, ko te fialahi ʼe feala ke ina tāʼofi te fai ʼo he fakatokatoka. Kapau ʼe koutou tokagaʼi ʼe mole koutou fia fakatokatoka mo he tahi, pea ʼe lagi tonu ke koutou tauʼi te fialahi. ʼE koutou lava tauʼi feafeaʼi te fialahi? ʼE koutou lava tauʼi mo kapau ʼe koutou maʼu te agavaivai.
Koutou Agavaivai
ʼE fakaloto mālohi lahi e te Tohi-Tapu ke tou agavaivai. “Ko te ikuʼaga ʼo te agavaivai pea mo te manavasiʼi kiā Sehova, ʼe ko te ʼu koloā, mo te kolōlia, pea mo te maʼuli.” (Tāʼaga Lea 22:4) Iā Pesalemo 138:6, ʼe talanoa ai ki te manatu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi agavaivai pea mo nātou ʼaē ʼe fialahi. ʼE ʼui fēnei: “Ko Sehova ʼe māʼoluga, kae ʼe sio kiā ia ʼaē ʼe agavaivai; kae ko ia ʼaē ʼe fialahi, ʼe mamaʼo ia te ia.”
Maʼa te hahaʼi tokolahi, ko te agavaivai ʼe ko he fakamālaloʼi ʼo nātou. ʼE hage ʼe manatu feiā te kau takitaki ʼo te malamanei. Logola ʼe fakalogo te ʼu puleʼaga kātoa kiā nātou, kae ʼe faigataʼa ki te kau takitaki politike hanatou fakamoʼoni neʼe nātou faihala. Kapau ʼe ʼui e he takitaki “ ʼE au faifakalelei atu,” pea ʼe ko he ʼu palalau ʼe tonu ke tala ʼi te ʼu tala logo. ʼI te faifakalelei ʼa te tagata neʼe pule ʼi te temi muʼa ʼo ʼuhiga mo tana hala ʼi te tuʼutāmaki neʼe hoko, neʼe tohi tana ʼu palalau ʼaia ʼi te ʼu ʼuluaki pasina ʼo te ʼu sulunale.
Koʼeni te fakamahino ʼa te tikisionalio ki te kupu agavaivai: “Ko he tahi ʼe agavaivai peʼe fia mālalo . . . ʼe mole tatau mo te fialahi.” Koia ko te agavaivai ʼe ko te manatu ʼaē ʼe maʼu e he tahi ʼo ʼuhiga mo ia totonu, kae mole ko te manatu ʼa ʼihi ʼo ʼuhiga mo ia. Ko te fakamoʼoni e he tahi ʼaki he agavaivai tana hala pea mo hana faifakalelei moʼoni, ʼe mole ko hona fakalainoaʼi, kae ʼe ko he hikihiki ʼo tona matagafua. ʼE ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “ ʼI muʼa ʼo he holo ifo, ko te loto ʼo te tagata ʼe fialahi, pea ʼi muʼa ʼo te kolōlia ʼe ʼi ai te agavaivai.”—Tāʼaga Lea 18:12.
ʼO ʼuhiga mo te kau takitaki politike ʼaē ʼe mole nātou faifakalelei ʼo ʼuhiga mo tanatou ʼu hala, neʼe ʼui fēnei e te tagata faiako: “Meʼa fakaʼofaʼofa, heʼe kiā nātou, kapau ʼe nātou faifakalelei ʼo ʼuhiga mo tanatou ʼu hala, pea ʼe ko he vaivaiʼaga ʼaia. ʼE faigataʼa ki te ʼu hahaʼi vaivavai pea mo lotolotolua hanatou ʼui, ‘Fakalelei mai.’ Ko te ʼu hahaʼi ʼaē ʼe ʼofa lahi pea mo lototoʼa ʼaē ʼe nātou ʼui, ‘Neʼe au faihala,’ pea ʼe mole nātou ufiufi ʼi te fakamoʼoni ki tanatou hala ʼaia.” ʼE toe feiā mo te hahaʼi ʼaē ʼe mole ʼi ai honatou tuʼulaga politike. Kapau ʼe koutou faiga ke koutou fetogi te fialahi ʼaki te agavaivai, pea ʼe feala anai ke koutou fakatokatoka hakotou ʼu fihi. Tou vakaʼi pe neʼe hoko feafeaʼi ia te faʼahi ʼaia ki te famili.
Neʼe fihi ia Julie pea mo tona kiʼi tokolua, ko William, he neʼe nā femahinohalaʼaki. Neʼe ʼita ʼaupito ia William kiā Julie pea mo tona ʼohoana, ia Joseph, ʼo mole kei felogoi ia mo nāua. Neʼe ina toe liufaki age te ʼu meʼa ʼofa fuli ʼaē neʼe foaki age kiā ia e Julie pea mo Joseph. ʼI te fakalaka ʼo te ʼu māhina, neʼe liliu tanā felogoi faka tautuagaʼane ʼaia, ʼo fefehiʼaʼaki.
Kae neʼe fakatotonu e Joseph ke mulimuli ki te koga tohi ʼo Mateo 5:23, 24. Neʼe ina faiga ke palalau ki te kiʼi tokolua ʼo tona ʼohoana ʼaki he agamālū pea neʼe faitohi kiā ia ʼo faifakalelei age ki tana agakovi. Neʼe fakaloto mālohiʼi e Joseph tona ʼohoana ke fakamolemole age ki tona kiʼi tokolua. Neʼe sio e William ki te loto moʼoni ʼa Julie pea mo Joseph ke nātou tokalelei, pea neʼe mālū ifo ai tona ʼita. Neʼe ʼolo ia William mo tona ʼohoana ʼo felāveʼi mo Julie pea mo Joseph, ʼo nātou fefaifakaleleiʼaki fuli, mo nātou fefāʼufuaʼaki, pea mo nātou toe liliu ko he ʼu kaumeʼa lelei.
Kapau ʼe koutou fia fakatokatoka he fihi mo he tahi, koutou kātaki ʼo mulimuli ki te ʼu akonaki ʼa te Tohi-Tapu, pea mo koutou faiga ke koutou tokalelei mo ia ʼaia. ʼE tokoni atu anai Sehova. ʼE hoko anai kiā koutou te meʼa ʼaē neʼe ʼui e te ʼAtua ki te Iselaele ʼafea: “Kanapaula neʼe ke tokagaʼi moʼoni taku ʼu fakatotonu. Pea ko tou tokalelei ʼe hage anai ia ko te liuʼa.”—Isaia 48:18.
[Kiʼi nota]
a ʼE maʼu te fakamatala ʼaia ʼi te tohi The Murrow Boys—Pioneers on the Front Lines of Broadcast Journalism, ʼo Stanley Cloud pea mo Lynne Olson.
b Neʼe fetogi ʼihi ʼu higoa.
[Paki ʼo te pasina 7]
ʼI te agamāhani, ko te faifakalelei ʼe ina toe fakatokatoka te ʼu felogoi