“Ke Ke Lototoʼa Pea Mo Mālohi”
“Ke ke lototoʼa pea mo mālohi . . . koteʼuhi ko Sehova tou ʼAtua ʼe nofo mo koe.”—SOS. 1:7-9, MN.
ʼE KOTOU TALI FEAFEAʼI ANAI?
․․․․․
Ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē neʼe fakahā ai e Enoke pea mo Noe ia te lototoʼa?
․․․․․
Neʼe liliu feafeaʼi ʼihi fafine ʼo te temi muʼa ko he ʼu faʼifaʼitaki ʼo te tui pea mo te lototoʼa?
․․․․․
Ko te faʼifaʼitaki ʼo te ʼu tūpulaga lototoʼa fea ʼe malave kiā koutou?
1, 2. (a) Ke tou lava nonofo agatonu, koteā ʼaē ʼe ʼaoga kiā tātou ʼi ʼihi temi? (b) Koteā ʼaē kā tou vakaʼi anai?
KO HE tahi ʼe lototoʼa, ʼe mole mataku pea mo fula. ʼE lagi tou manatu ko he tahi ʼe lototoʼa ʼe mālohi, ʼe mole mataku ʼi he meʼa. Kae ʼi ʼihi temi, ke tou lava nonofo agatonu ʼe ʼaoga kiā tātou te lototoʼa.
2 Ko ʼihi hahaʼi ʼi te Tohi-Tapu neʼe mole natou mātataku ʼi te ʼu ʼaluʼaga faigataʼa ʼaupitō. Ko ʼihi neʼe natou lototoʼa ʼi te ʼu ʼaluʼaga ʼe hoko māhani ki te hahaʼi ʼa Sehova. Koteā ʼaē ʼe feala ke tou ako mai te ʼu faʼifaʼitaki ʼo te lototoʼa ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te Tohi-Tapu? ʼE lava feafeaʼi hatatou liliu ʼo lototoʼa?
KO HE KAU FAKAMOʼONI LOTOTOʼA ʼI HE MĀLAMA AGAKOVI
3. Koteā ʼaē neʼe fakakikite e Enoke ʼo ʼuhiga mo te kau agakovi?
3 Ko he tahi neʼe fakamoʼoni kiā Sehova ʼi muʼa ʼo te Tulivio ʼi te temi ʼo Noe, neʼe ʼaoga ke lototoʼa ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi agakovi ʼaē neʼe ʼi te kele. Ko Enoke, “te fitu o te kau pateliaka maia Atama,” neʼe ina tala ʼaki he lototoʼa te logo fakapolofetā ʼaenī: “Koeni kua hau te Aliki mo ana kau miliate maonioni, ke fai he fakamaau ki te tagata fuli, pea mo fakamooni ki te u tagata agakokovi fuli te u gaue kovi fuli ae nee natou fai pea mo te u laukovi fuli ae nee lau kia ia e te kau agahala hala lotu.” (Suta 14, 15) Neʼe palalau Enoke ohagē kua hoko te ʼu faʼahi ʼaē neʼe ina fakakikite, koteʼuhi ko te lea fakapolofetā ʼaia ʼe hoko moʼoni anai. Pea neʼe mamate te hahaʼi agakovi i te tulivio ʼaē neʼe hoko ʼi te mālamanei kātoa!
4. Ko Noe ‘neʼe haʼele mo te ʼAtua’ logolā te ʼu ʼaluʼaga fea?
4 Neʼe hoko te Tulivio ʼi te taʼu 2370 ʼi muʼa ʼo totatou temi, hili taʼu e 650 ki te fai fakamafola ʼa Enoke. ʼI te ʼu taʼu ʼaia, neʼe tupu ia Noe, mo ina taupau tona fāmili, pea neʼe ina faʼu mo tona ʼu foha ia te ʼaleka. Ko te kau ʼāselo agakovi neʼe natou liliu ko he ʼu tagata, mo natou nonofo mo te ʼu taʼahine finemui, pea mo natou liliu ko te ʼu tamai ʼa te kau Nefilime. Tahi ʼaē faʼahi, neʼe liliu ʼo lahi ʼaupitō te agakovi ʼo te hahaʼi, pea neʼe fonu te kele ʼi te agamālohi. (Sen. 6:1-5, 9, 11) Logolā te ʼu ʼaluʼaga ʼaia, “nee haele ia Noe mo te Atua,” pea neʼe fai fakamafola ʼaki he lototoʼa he neʼe ko “te tagata faiakonaki . . . o te faitotonu.” (Lau ia 2 Petelo 2:4, 5.) ʼE toe ʼaoga kiā tātou, ʼi te ʼu ʼaho fakamuli ʼaenī, ke tou lototoʼa ohagē ko Noe.
NEʼE NATOU FAKAHĀ TE TUI PEA MO TE LOTOTOʼA
5. Neʼe fakahā feafeaʼi e Moisese tana tui pea mo tana lototoʼa?
5 Ko Moisese ʼe ko te faʼifaʼitaki lelei ʼo te tui pea mo te lototoʼa. (Hep. 11:24-27) Mai te taʼu 1513 ki te taʼu 1473 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe fakaʼaogaʼi ia ia e te ʼAtua moʼo fakamavae te kau Iselaele mai Esipito pea mo taki nātou ʼi te toafa. Neʼe manatu Moisese ʼe mole ina lava fakahoko te gāue ʼaia, kae neʼe ina tali. (Eke. 6:12) Ko ia pea mo tona tehina k o Alone neʼe nā hā tuʼa lahi ʼi muʼa ʼo te Falaone aga fefeka ʼo Esipito, pea neʼe nā tala ʼaki he lototoʼa te ʼu Malaʼia e Hogofulu ʼaē neʼe fakalainoaʼi ai e Sehova te ʼu ʼatua ʼo Esipito pea mo fakaʼāteaina ai ia Tana hahaʼi. (Eke., kāp. 7-12) Neʼe fakahā e Moisese te tui pea mo te lototoʼa he neʼe tokoni te ʼAtua kiā ia ohagē ko tātou iā ʼaho nei.—Tet. 33:27.
6. ʼE feafeaʼi anai hatatou lava fakahā te moʼoni ʼaki te lototoʼa mo kapau ʼe fakafehuʼi tātou e te ʼu puleʼaga fakatagata?
6 ʼE ʼaoga kiā tātou ia te lototoʼa ʼaē neʼe maʼu e Moisese, he neʼe ʼui fēnei e Sesu: “E taki anai koutou, o tupu ko au, kia mua o ni kovana, pea ni hau, ke kotou liliu ko ni fakamooni kia natou pea mo te kau pagani. Kae ka fakatau anai koutou, aua naa kotou tuania pe e feafeai anai akotou palalau, pea kotea anai akotou palalau: e tuku atu anai kia koutou te mea ae e tonu ke kotou fakaha i tona hola totonu; koteuhi e mole ko koutou ae ka palalau anai, kae ko te Laumalie Maonioni o takotou tamai ae ka palalau anai ia koutou.” (Mat. 10:18-20) Kapau ʼe fakafehuʼi tātou e te ʼu puleʼaga fakatagata, pea ʼe tokoni mai anai te laumālie ʼo Sehova ke feala hatatou fakahā te moʼoni ʼaki te aga fakaʼapaʼapa, te tui pea mo te lototoʼa.—Lau ia Luka 12:11, 12.
7. He koʼē ko Sosue neʼe lototoʼa pea mo fua lelei tana fakahoko tana gāue?
7 Ko te ako tuʼumaʼu ʼo te Lao ʼo te ʼAtua neʼe ina lagalaga te tui pea mo te lototoʼa ʼo ia ʼaē neʼe hoa mai kiā Moisese, ia Sosue. ʼI te taʼu 1473 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe teuteu hū te kau Iselaele ki te Kele ʼo Te Fakapapau. Neʼe fakatotonu e te ʼAtua kiā Sosue “ke lototoʼa pea mo mālohi.” ʼI tana mulimuli ki te Lao, ko Sosue neʼe aga fakapotopoto pea neʼe fua lelei kiā ia. Neʼe ina ʼui fēnei: “Ke ʼaua naʼa hoha tou loto peʼe ke mataku, koteʼuhi ko Sehova tou ʼAtua ʼe nofo mo koe ʼi te faʼahi fuli pē ʼaē ʼe ke ʼalu kiai.” (Sos. 1:7-9, MN) Neʼe lagi lotomālohi ia Sosue ʼi te ʼu palalau ʼaia! Pea ʼe mahino papau ia neʼe nofo te ʼAtua mo ia, he neʼe maʼu kātoa te Kele ʼo Te Fakapapau iā taʼu pē e ono, ʼi te taʼu 1467 ʼi muʼa ʼo totatou temi.
KO HE ʼU FAFINE NEʼE TAUHI KI TE ʼATUA ʼAKI TE LOTOTOʼA
8. Koteā te faʼifaʼitaki ʼo ʼuhiga mo te tui pea mo te lototoʼa ʼe tou maʼu mai iā Laape?
8 Lolotoga te ʼu sēkulō, tokolahi te ʼu fafine neʼe natou fakahā tanatou lototoʼa ʼi tanatou tauhi ʼaē kiā Sehova. Ohagē lā, ko te fafine paomutu ko Laape ʼo Seliko neʼe tui ki te ʼAtua, neʼe ina fufū ʼaki he lototoʼa ia te ʼu malomu e lua ʼaē neʼe fekauʼi e Sosue, pea neʼe mole ina fakahā ki te ʼu tagata kaugana ʼa te hau ʼo te kolo ʼaia pe neʼe ʼolo ʼi fea te ʼu malomu. Neʼe hao ia ia mo tona kiʼi fāmili ʼi te mālo ʼaē ʼa te kau Iselaele ʼi Seliko. Neʼe lītuʼa ia Laape ki tona maʼuli agahala, mo tauhi agatonu kiā Sehova, pea mo liliu ko he kui ʼa te Mēsia. (Sos. 2:1-6; 6:22, 23; Mat. 1:1, 5) Neʼe tapuakinaʼi lahi ia ia ʼuhi ko tana tui pea mo tana lototoʼa!
9. Neʼe fakahā feafeaʼi e Tepola, mo Palake, pea mo Saele ia tanatou lototoʼa?
9 Hili te mate ʼo Sosue ʼi te taʼu 1450 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe takitaki leva e te kau tuʼi fakamāu ia Iselaele. Lolotoga taʼu e 20 neʼe fakamamahiʼi e te Hau Kanaane ko Sapini ia te kau Iselaele. Neʼe fakaʼaogaʼi e te ʼAtua ia te fafine polofetā ko Tepola ke ina uga te tuʼi fakamāu ko Palake ke ina tauʼi te hau ʼaia. Neʼe fakatahitahiʼi e Palake te toko 10 000 kau tagata ʼi te Moʼuga ʼo Tapole ke natou fehōkosi ai mo te pule sōlia ʼa Sapini ko Sisela, ʼaē neʼe hū ki te vaitafe ʼo te mafa ʼo Kisoni mo tana foʼi kautau pea mo sāliote tau e 900. ʼI te temi ʼaē neʼe hūfi ai te kau Iselaele ki te mafa, neʼe fakatupu e te ʼAtua he puvai ʼo liliu ai te koga meʼa tau ʼo pela pea neʼe mole kei lava gaugaue te ʼu sāliote ʼa te kau Kanaane. Neʼe mālo te kau sōlia ʼo Palake, pea “nee to leva te solia katoa a Sisela i te mata o te heleta.” Neʼe nono leva Sisela ʼi te falelā ʼo Saele, kae neʼe maliu Saele ʼo matehi ia ia ʼi tana moe. ʼO mulimuli pē ki te ʼu folafola fakapolofetā ʼo Tepola kiā Palake, ko te “kololia” ʼo te mālo neʼe haʼu ia mai te fafine ko Saele. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko Tepola, mo Palake, pea mo Saele neʼe natou gāue ʼaki he lototoʼa, ko Iselaele “nee malolo leva . . . ia tau e fagofulu.” (Tfm. 4:1-9, 14-22; 5:20, 21, 31) Tokolahi te hahaʼi tagata pea mo fafine neʼe natou fakahā ia te tui mo te lototoʼa ʼaia.
ʼE FEALA KI TATATOU ʼU PALALAU KE FAKATUPU LOTOTOʼA
10. He koʼē ʼe tou lava ʼui ʼe feala ki tatatou ʼu palalau ke fakatupu lototoʼa?
10 ʼE feala ki tatatou ʼu palalau ke ina fakatupu te lototoʼa ʼi ʼotatou kaugā ʼatolasio kiā Sehova. ʼI te 11 sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe ʼui fēnei e te Hau ko Tavite ki tona foha ko Salomone: “Ke ke fakamalohi [“lototoʼa,” MN], ke ke loto malohi, pea ke ke gaue, aua naa ke tuania, pea aua pe naa ke mataku. Koteuhi e nofo anai te Eteleno Atua, toku Atua mo koe; e mole pe ina tuku noa ia koe, e mole pe ina siaki noa anai ia koe, o kaku ki te osi o te gaue fuli o te fale.” (1 Klk. 28:20) Neʼe gāue ia Salomone ʼaki te lototoʼa pea neʼe ina laga ia te fale lotu matalelei ʼo Sehova ʼi Selusalemi.
11. Neʼe malave feafeaʼi ia te ʼu palalau ʼa te kiʼi taʼahine Iselaele lototoʼa ki te maʼuli ʼa he tagata?
11 ʼI te hogofulu sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi, ko te ʼu palalau a te kiʼi taʼahine Iselaele lototoʼa neʼe fua lelei ki te tagata kilia. Neʼe puke ia ia e te kūtuga kaihaʼa pea neʼe liliu ʼo kaugana kiā Naamane, te pule kilia ʼo te kautau Silia. ʼI tana ʼiloʼi te ʼu milakulo ʼaē neʼe fakahoko e Sehova ʼaki ia Eliseo, neʼe ina ʼui ai ki te ʼohoana ʼo Naamane kapau ʼe ʼalu ia tona ʼohoana ki Iselaele, pea ko te polofetā ʼa te ʼAtua ʼe ina fakamālōlō anai ia ia. Neʼe ʼalu leva ia Naamane ki Iselaele, pea neʼe fakamālōlō fakamilakulo ai ia ia, pea neʼe liliu ai ko he ʼatolasio ʼa Sehova. (2 Hau 5:1-3, 10-17) Kapau ko koutou ko he tūpulaga ʼe ʼofa ki te ʼAtua ohagē pē ko te kiʼi taʼahine, ʼe ina lava foaki atu anai te lototoʼa ke kotou fai fakamafola ki te kau faiako, mo ʼokotou kaugā ako, pea mo ʼihi atu.
12. Neʼe malave feafeaʼi ia te ʼu palalau ʼa te Hau ko Esekiasi ki tana hahaʼi?
12 Ko te ʼu palalau ʼaē ʼe filifili leleiʼi ʼi te ʼu temi tuʼutāmaki ʼe feala ke fakatupu lototoʼa. ʼI te temi ʼaē neʼe laga tau ai te kau Asilia ki Selusalemi ʼi te taʼu 732 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe ʼui fēnei e te Hau ko Esekiasi ki tana hahaʼi: “Koutou fakamalohi [“lototoʼa,” MN] pea kotou loto malohi! Aua pe naa kotou tuania he mea pea aua pe naa kotou matataku ki te hau o Asilia mo tana solia kaugamalie ae e nofo mo ia; koteuhi e lahi age te malohi ia tatou i ae ia natou. E nofo mo ia he nima kakano, kae e nofo mo tatou te Eteleno, totatou Atua, ae e tokoni mai anai kia tatou pea e tau anai kia tatou.” Neʼe malave feafeaʼi te ʼu palalau ʼaia ki te hahaʼi ʼo Suta? “Nee fimalie . . . te hahai i te u palalau a Esekiasi, hau o Suta”! (2 Klk. 32:7, 8) ʼE feala ki he ʼu palalau fēia ke ina fakamālohiʼi ia tatatou lototoʼa pea mo ʼaē ʼa ʼihi Kilisitiano mokā fakamamahiʼi tātou e te hahaʼi fai fakataga.
13. Koteā te faʼifaʼitaki ʼo te lototoʼa ʼe tou maʼu mai te tagata tauhi ʼapi ʼa te Hau ko Akape ko Opatia?
13 ʼI ʼihi temi ko te lototoʼa ʼe hā ʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe mole tou tala. ʼI te hogofulu sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi, ko te tagata tauhi ʼapi ʼa te Hau ko Akape ia Opatia, neʼe ina fufū te ʼu polofetā ʼa Sehova ʼe toko teau “o taki nimagofulu i he ana” ke mole natou mamate ʼi te fakatotonu ʼaē e te Fineʼaliki agakovi ko Sesapele. (1 Hau 18:4) Ohagē ko Opatia ʼaē neʼe manavasiʼi ki te ʼAtua, tokolahi te ʼu kaugana agatonu ʼa Sehova ʼi te temi nei ʼe natou puipui ʼaki he lototoʼa ʼonatou tehina mo tuagaʼane ʼo mole natou fakahā he ʼu meʼa ʼo ʼuhiga mo nātou ki te kau fai fakataga.
KO ESITELE NEʼE KO HE FINEʼALIKI LOTOTOʼA
14, 15. Neʼe fakahā feafeaʼi e te Fineʼaliki ko Esitele te tui mo te lototoʼa, pea neʼe koteā tona fua?
14 Ko te Fineʼaliki ko Esitele, neʼe ina fakahā ia he tui mo he lototoʼa lahi ʼi te temi ʼaē neʼe fakatuʼutuʼu ai e te tagata agakovi ko Amane, ke matehi te kau Sutea fuli ʼi te Puleʼaga ʼo Pelesia kātoa ʼi te nima sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi. ʼE mole tou punamaʼuli ai ki tanatou putu mo sēsuniō pea ʼe mahino papau ia neʼe natou faikole ʼaki tonatou loto kātoa! (Esite. 4:1-3) Neʼe lotomamahi ʼaupitō ia te Fineʼaliki ko Esitele. Ko tona tokolua mataʼi tama ko Maletokeo neʼe ina momoli kiā ia te hiki ʼo te lao ʼaē neʼe fakagafua ai ia te mātea, pea mo fakatotonu ki ai ke ʼalu ʼo fai hana fai hu ki te hau moʼo haofaki tona ʼu tehina Sutea. Kae mokā hu he tahi ki te hau kae neʼe mole fakaafe, neʼe matehi.—Esite. 4:4-11.
15 Neʼe ʼui fēnei e Maletokeo kiā Esitele: ‘Kapau ʼe ke nofo fakalogologo, pea ko te haofaki ʼe haʼu anai ia mai he tahi age koga meʼa. Kae ko ai ʼaē ʼe ina ʼiloʼi pe neʼe ke aʼu ki te tuʼulaga fineʼaliki ʼaia ʼuhi ko te temi ʼaenī?’ Neʼe uga ai e Esitele ia Maletokeo ke ina fakatahiʼi te kau Sutea ʼi Susani pea ke natou sēsuniō maʼa ia. Neʼe ina ʼui fēnei: “Ko au foki, e au sesunio anai . . . , pea osi ia, e au alu anai ki te hau, logo te lao; pea kapau e tonu ke au mate, e au mate anai.” (Esite. 4:12-17) Neʼe gāue ia Esitele ʼaki te lototoʼa, pea ʼe ʼui ʼi te tohi ʼaē ʼe fakahigoaʼi kiā ia, ko Sehova neʼe ina haofaki tana hahaʼi. ʼI totatou temi, ʼe fakahā e te kau Kilisitiano fakanofo pea mo tonatou ʼu kaugā gāue te lototoʼa ʼaia ʼi te ʼu ʼahiʼahi—pea ko ia “ae e fakalogo ki te kole” ʼe nofo tuʼumaʼu pē mo nātou.—Lau ia Pesalemo 65:3 [Pes. 65:2, MN]; Pes. 118:6.
“KE KE LOTO MALOHI”
16. Koteā te faʼifaʼitaki ʼaē ʼe maʼu e te kau tūpulaga mai iā Sesu?
16 ʼI te tahi lakaga ʼi te ʼuluaki sēkulō ʼo totatou temi, ʼi tona taʼu 12 neʼe maʼu Sesu e tana ʼu mātuʼa ʼi te fale lotu “nee nofo i te lotomalie o te kau toketa o te lao, o fakalogo kia natou pea mo faifehui kia natou.” Tahi ʼaē “ko natou fuli ae nee fakalogo kia ia, nee natou punamauli i tona atamai pea mo ana tali.” (Luka 2:41-50) Logolā neʼe tūpulaga, kae neʼe maʼu e Sesu ia te tui mo te lototoʼa ʼaē neʼe ʼaoga ki ai moʼo fai fehuʼi ki te kau faiako matuʼatuʼa ʼi te fale lotu. Ko te manatuʼi tuʼumaʼu ʼo te faʼifaʼitaki ʼa Sesu, ʼe tokoni anai ki te kau tūpulaga ʼo te kōkelekāsio Fakakilisitiano ke natou fakaʼaogaʼi lelei te ʼu faigamālie fuli moʼo ‘tali ki ʼaē ʼe ina kumi age kiā nātou te ʼuhiga ʼo te ʼamanaki.’—1 Pet. 3:15.
17. He koʼē neʼe uga e Sesu tana ʼu tisipulo ke natou “loto malohi,” pea he koʼē ʼe ʼaoga ke tou gāue ʼaki he lototoʼa?
17 Ko Sesu neʼe ina uga ʼihi ke natou “loto malohi.” (Mat. 9:2, 22) Neʼe ina ʼui fēnei ki tana ʼu tisipulo: “Koeni, e hau te hola, pea kua hau foki ia, e veuki anai kotou ke kotou mavetevete, pea e kotou tuku toka tahi anai au; kae e mole au toko tahi, koteuhi e nofo te Tamai mo au. Kua au fakaha te u mea aia kia koutou, o tupu ke kotou mau te tokalelei ia au. E koutou mau anai ni mamahi i te malamanei; kae koutou kataki, kua au malo i te malamanei.” (Soa. 16:32, 33) Ohagē pē ko te ʼu ʼuluaki tisipulo ʼa Sesu, ʼe fehiʼaʼinaʼi tātou ʼi te mālamanei, kae ʼaua naʼa tou liliu ohagē ko te mālamanei. Ko te fakakaukauʼi ʼaē ia te lototoʼa ʼo te ʼAlo ʼo te ʼAtua, ʼe ina lava fakalotomālohiʼi tātou ke tou fakamamaʼo mai te mālama ʼaia. Neʼe mālo ia ia ʼi te mālamanei, pea ʼe toe feala pē mo tātou ke tou fai te faʼahi ʼaia.—Soa. 17:16; Sakp. 1:27.
18, 19. Neʼe fakahā feafeaʼi e te ʼapositolo ko Paulo ia te tui pea mo te lototoʼa?
18 Neʼe kātakiʼi e te ʼapositolo ko Paulo te ʼu ʼahiʼahi. ʼI te tahi lakaga, ko te kau Sutea ʼaē ʼi Selusalemi neʼe natou fia matehi ia ia, kae ko te kau sōlia Loma neʼe natou haofaki ia ia. Ko te pō ʼaē neʼe hoa mai kiai, “nee ha leva te Aliki kia Paulo, o ui: Lotomalohi; koteuhi, ohage ko tau fakamooni kia au i Selusalemi, e tonu foki ke ke toe fakamooni kia au i Loma.” (Gaue 23:11) Neʼe mulimuli pē ia Paulo ki te faʼahi ʼaia.
19 ʼAki he lototoʼa neʼe fakatonutonuʼi e Paulo ia te “u apositolo lalahi” ʼaē neʼe faiga ke natou ʼulihi te kōkelekāsio ʼo Kolonito. (2 Ko. 11:5; 12:11) ʼO mole hagē ko nātou, neʼe feala ke ina foaki he fakamoʼoni ʼo tona ʼuhiga ʼapositolo—tona pilisoniʼi, tona haha, tana ʼu fai folau fakamataku, mo ʼihi atu tuʼutāmaki, tana pakupaku, tana fia ʼinu, mo te ʼu pō ʼaē neʼe mole mamoe ai, pea mo tana nofo tuʼania ʼaē ʼo ʼuhiga mo tona ʼu tehina mo tuagaʼane. (Lau ia 2 Kolonito 11:23-28.) Ko Paulo ʼe ko he faʼifaʼitaki lelei ʼo te tui pea mo te lototoʼa koteʼuhi ko te ʼu ʼaluʼaga fuli ʼaia ʼe ko he fakamoʼoni ia neʼe foaki age e te ʼAtua ia te mālohi!
20, 21. (a) Kotou tuku mai he faʼifaʼitaki ʼe fakahā ai ʼe tonu ke tou haga maʼu te lototoʼa. (b) Ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē ʼe lagi ʼaoga ai ke tou fakahā te lototoʼa, pea koteā ʼaē ʼe tou lava tui papau kiai?
20 ʼE mole ko te kau Kilisitiano fuli ʼaē ʼe felāveʼi mo he ʼu fakataga mālohi. Kae ʼe ʼaoga kiā tātou fuli ke tou maʼu te lototoʼa ke feala hatatou kātakiʼi te ʼu fihifihia ʼo te maʼuli. Tou toʼo he faʼifaʼitaki: Ko he tūpulaga ʼi Pelesile neʼe kau ʼi te kautahi. ʼI tana ako te Tohi-Tapu, neʼe mahino ai ki te ʼaoga ʼaē ke ina fai he ʼu fetogi, kae ʼi te agamāhani ko he tahi pē ʼe mavae ʼi te kautahi neʼe matehi. Neʼe faikole, pea neʼe ina fakaʼaogaʼi te Tohi-Tapu moʼo fakahā ki te pule ia te tupuʼaga ʼaē ʼo tana mole kei lava kau ki te kautahi. Neʼe tuku age ai ke ʼalu ia te tūpulaga kae mole natou fai he meʼa ʼe kovi ki ai pea neʼe liliu leva ia ko he kaugā fagona ʼo te Puleʼaga.
21 ʼE ʼaoga te lototoʼa ki te fakamafola ʼo te logo lelei. ʼE ʼaoga ki kau tūpulaga Kilisitiano ia te kalitātē ʼaia mo kapau ʼe natou fia nonofo agatonu ʼi te faleako. ʼE lagi ʼaoga anai ke tou lototoʼa ʼo tou kole he ʼu ʼaho mālōlō ʼi te gāue ke feala hatatou kau ki te polokalama kātoa ʼo he fakatahi. Pea ʼe kei lahi te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe ʼaoga kiai te lototoʼa. Logolā te ʼu fihifihia ʼaē ʼe tou tau mo ia, kae ʼe logo anai ia Sehova ki tatatou u “faikole i te tui.” (Sakp. 5:15) Pea ʼe mahino ia ʼe ina lava foaki mai anai kiā tātou ia tona laumālie māʼoniʼoni ke feala ai hatatou “lototoʼa pea mo mālohi”!
[Paki ʼo te pāsina 19]
ʼAki he lototoʼa neʼe fai fakamafola ia Enoke ʼi he mālama agakovi
[Paki ʼo te pāsina 20]
Ko Saele neʼe lototoʼa pea mo mālohi