ʼE Kotou Fakafetaʼi Moʼoni Koa Ki Te Meʼa ʼOfa ʼo Te ʼAtua ʼAē Ko Te ʼOhoana?
“Ke foaki atu e Sehova he meʼa ʼofa kiā koulua, pea ke koulua maʼu hokolua nofoʼaga mālōlō ʼo koulua tahi nofo ʼi te ʼapi ʼo tona ʼohoana.”—LUTE 1:9, MN.
KUMI TE U TALI KI TE ʼU FEHUʼI ʼAENĪ:
He koʼē ʼe feala ke tou ʼui neʼe fakafetaʼi te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ʼo te temi muʼa ki tana meʼa ʼofa ʼaē ko te ʼohoana?
ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi ʼe maʼuhiga ki te ʼAtua ia ia ʼaē ʼe tou filifili ke tou ʼohoanaʼi?
Ko te tokoni Fakatohi-tapu fea ʼo ʼuhiga mo te ʼohoana ʼe kotou fakatuʼutuʼu ke kotou maʼuliʼi?
1. Kotou fakamatala pe neʼe feafeaʼi ia Atama ʼi te temi ʼaē neʼe foaki age ai e Sehova tona ʼohoana.
NEʼE fiafia lahi Atama ia te ʼuluaki tagata ʼi te temi ʼaē neʼe foaki age ai e Sehova tona ʼohoana, ʼo tupu ai tana fai te ʼu palalau fakatuketuke ʼaenī: “Koeni ae e hui ki oku hui pea kakano ki toku kakano! E higoa anai ia ia ko te fafine! Koteuhi nee too ia ia mai te tagata.” (Sen. 2:23) ʼI te ʼosi fakamoe e Sehova ia Atama, neʼe ina toʼo leva tona hui vakavaka ʼo ina faʼu ʼaki te fafine matalelei ʼaia. Ki muli age neʼe fakahigoa e Atama ia te fafine ko Eva. Neʼe fakatapu nāua e te ʼAtua ke nā maʼuli fiafia. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e Sehova te hui vakavaka ʼo Atama moʼo faʼu ʼaki ia te fafine, koia lā ʼaē neʼe makehe age ai te ʼu felōgoi ʼa Atama mo Eva ʼi he taumātuʼa iā ʼaho nei.
2. He koʼē ʼe fia fakatahi he tagata pea mo he fafine?
2 ʼI te poto lahi ʼo Sehova, neʼe ina fakatupu te tagata ʼaki te fealagia ʼaē ke manako ki he tahi. Ko te tupuʼaga lā ʼaē ʼo te fia fakatahi ʼa he tagata mo he fafine. ʼE ʼui fēnei ʼi te tohi (The World Book Encyclopedia): “Kā ʼohoana he tagata pea mo he fafine ʼe nā ʼamanaki ke nā fai he ʼu felāveʼi fakasino pea ke nā femanakoʼaki tuʼumaʼu.” Koia ko te ʼu ʼaluʼaga ʼaia ʼe maʼu ʼi te hahaʼi ʼa Sehova.
NEʼE NATOU FAKAFETAʼI KI TE MEʼA ʼOFA ʼAĒ KO TE NOFO ʼOHOANA
3. Neʼe maʼu feafeaʼi e Isaake tona ʼohoana?
3 Neʼe maʼuhiga ki te tagata agatonu ko Apalahamo te nofo ʼohoana. Koia neʼe ina fekauʼi ki Mesopotamia ia ia ʼaē neʼe matuʼa age ʼi ʼana kaugana ke ina kumi he ʼohoana maʼa Isaake. Neʼe fua lelei te faikole ʼaē neʼe fai e te kaugana ʼaia. Ko Lepeka ʼaē neʼe manavasiʼi ki te ʼAtua neʼe liliu ko te ʼohoana ʼofaina ʼo Isaake pea neʼe kau ki te fakatuʼutuʼu ʼa Sehova ke taupau te hākoga ʼo Apalahamo. (Sen. 22:18; 24:12-14, 67) ʼE mole hā mai ʼi henī ʼe tonu ke kumi e he tahi he ʼohoana maʼa he tama peʼe ko he taʼahine kae neʼe mole kole age. Iā ʼaho nei, tokolahi ʼe natou filifili e nātou totonu ia ia ʼaē kā natou ʼohoanaʼi. Neʼe mole hinoʼi ia mai lagi, kae ʼe foaki e te ʼAtua ki te kau Kilisitiano te ʼu tokoni ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia pea mo ʼihi atu faʼahi ʼo te maʼuli, mo kapau ʼe natou kole tana takitaki pea mo tuku ke takitaki nātou e tona laumālie.—Kal. 5:18, 25.
4, 5. ʼE kotou ʼiloʼi feafeaʼi neʼe femanako moʼoni ʼaki ia te Sulamita pea mo te tama tauhi ovi?
4 Neʼe ʼui fēnei e te taʼahine finemui Sulamita ʼo Iselaele: “Taahine o Selusalemi, e au kole atu kia koutou, aua naa koutou fafagu, aua naa koutou fafagu te ofa, kae heeki loto ia ki ai.” (Ktk. 8:4a) Neʼe mole ina loto ke uga ia ia e ʼihi ke ʼohoana mo te Hau ko Salomone koteʼuhi neʼe kua ʼofa ia ʼi te tama tauhi ovi. ʼAki he agavaivai neʼe ina ʼui fēnei ki te tama: “Ko au ko he nalesise o Salone, ko he lilio o te u vaevaeliua.” Pea neʼe tali fēnei age e te tama: “O hage ko he lilio i lotomalie o ni akau talatala, e fena toku ofaaga i te lotolotoga o te u taahine tupulaga.” (Ktk. 2:1, 2b) ʼE hā mai ai neʼe nā femanako moʼoni ʼaki.
5 ʼE mālohi anai te felōgoi fakataumātuʼa ʼa te Sulamita pea mo te tama tauhi ovi he neʼe nā fakamuʼamuʼa tonā ʼofa ki te ʼAtua. Neʼe ʼui fēnei e te Sulamita ki te tama tauhi ovi ʼaē neʼe ʼofa ai: “Tuku au o hage ko he fakamau ki tou mafu, o hage ko he fakamau ki tou nima; koteuhi e malohi te ofa o hage ko te mate, ko te finenonofo e mole mapeluki o hage ko te nofoaga o te kau mate, ko ona fifita o te afi, ko he afi mai te Eteleno [heʼe tupu mai iā te ia]. E mole feala ke tamatei te ofa e te u atu vai lalahi, pea e mole mate ia i te u vaitafe lalahi; kapau e foaki foki e he tagata te u koloa fuli o tona fale ke totogi ai te ofa, e ina kai anai te nukinuki.” (Ktk. 8:6,c 7) ʼE ko te faʼahiga ʼofa ʼaia ʼe tonu ke maʼu e he kaugana ʼa Sehova ʼi tona maʼuli fakataumātuʼa.
ʼE MAʼUHIGA KI TE ʼATUA TE ʼU TONU ʼAĒ ʼE KOTOU FAI
6, 7. ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi ʼe maʼuhiga ki te ʼAtua ia ia ʼaē ʼe tou filifili ke tou ʼohoanaʼi?
6 ʼE maʼuhiga kiā Sehova ia ia ʼaē ʼe kotou filifili ke kotou ʼohoanaʼi. Neʼe ina fakatotonu fēnei ki te kau Iselaele ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi ʼo Kanaane: “E mole ke fai anai he ohoana mo te u puleaga aena: E mole ke foaki anai ou ofafine ki onatou foha, pea e mole ke too anai onatou ofafine ki ou foha; koteuhi e natou fakamaliu anai ou foha maia au, o natou tauhi anai ki ni atua kehe, pea e mu anai te hauhau o te Eteleno kia koutou: pea e ina maumaui fakapunamauli anai koutou.” (Tet. 7:3, 4) Hili kiai ni sēkulō, neʼe tala fēnei e te pelepitelō ko Esetalasi: “Kua kotou agahala i takotou ohoana mo ni fafine matapule pea kua kotou fakalahi osi te agahala a Iselaele.” (Eseta. 10:10) Pea neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Paulo ki te kau Kilisitiano: “E hai te fafine mo tona ohoana i te temi katoa e mauli ai tona ohoana; pea kapau e mate te tagata, e ateaina te fafine ke ohoana mo ae e loto ia ki ai; kehe pe ke fai i te Aliki.”—1 Ko. 7:39.
7 Kapau ko he kaugana ʼa Sehova kua papitema ʼe ʼohoana mo he tahi ʼe mole tui, pea ʼe talagataʼa ia ki te ʼAtua. Neʼe heʼe agatonu te kau Iselaele ʼi te temi ʼo Esetalasi he neʼe natou “ohoana mo ni fafine matapule,” koia ʼe mole tonu ke tou meʼa noaʼi te ʼu fakatotonu ʼaē ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu. (Eseta. 10:10; 2 Ko. 6:14, 15) Ko he Kilisitiano kua papitema ʼe ʼohoana mo he tahi ʼe mole tui, ʼe mole ina tuku he faʼifaʼitaki lelei pea ʼe mole fakafetaʼi ia ki te meʼa ʼofa ʼo te ʼAtua ʼaē ko te ʼohoana. ʼE feala ke puli ai ʼona pilivilēsio ʼi te kōkelekāsio. Pea ʼe mole fakapotopoto anai hana fakaʼamu ke tapuakina ia ia ʼo faikole fēnei: Sehova, neʼe au fai te faʼahi ʼaia kae neʼe au ʼiloʼi pē ʼe kovi, kae fakalelei mai, ke ke tapuakina au.
ʼE ʼILOʼI E SEHOVA TE ʼU MEʼA ʼAĒ ʼE LELEI KIĀ TĀTOU
8. Kotou fakamahino pe he koʼē ʼe tonu ke tou mulimuli ki te ʼu fakatotonu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te ʼohoana.
8 Ko he tahi ʼe ina faʼu he masini ʼe ina ʼiloʼi lelei peʼe feafeaʼi tona fakahaʼele. ʼE feala ke ina fakahinohino mai peʼe feafeaʼi tona fakaʼaogaʼi. Kapau ʼe mole tou mulimuli kiai, koteā ʼaē kā hoko? ʼE feala anai ke haʼele kovi. Koia ke fua manūʼia totatou maʼuli fakataumātuʼa, ʼe tonu ke tou mulimuli ki te ʼu fakatotonu ʼaē ʼe tuku mai e Sehova, ia ia ʼaē neʼe ina fakatuʼutuʼu te ʼohoana.
9. He koʼē ʼe tou lava ʼui ko Sehova ʼe mahino ki te meʼa ʼaē ʼe logoʼi e he tahi ʼe nofo tokotahi pea mo he tahi kua ʼohoana?
9 ʼE ʼiloʼi e Sehova ia meʼa fuli ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi pea mo te nofo ʼohoana. Neʼe ina fakatupu te tagata ʼaki te holi ʼaē ki te ʼu felāveʼi fakasino ke “fanaunau, . . . [mo] liuliuga.” (Sen. 1:28) ʼE mahino ki te ʼAtua te meʼa ʼaē ʼe logoʼi e he tahi ʼe nofo tokotahi koteʼuhi ʼi muʼa ʼo tana fakatupu te ʼuluaki fafine neʼe ina ʼui fēnei: “E mole lelei ke nofo toko tahi te tagata; e au fai anai he tokoni ke tatau mo ia.” (Sen. 2:18) ʼE toe ʼiloʼi lelei foki e Sehova te fiafia ʼaē ʼe feala ke maʼu ʼi te maʼuli fakataumātuʼa.—Lau ia Taaga Lea 5:15-18.
10. Ko te ʼu tokoni fea ʼaē ʼe tonu ke mulimuli kiai he taumātuʼa ʼo ʼuhiga mo te ʼu felāveʼi fakasino?
10 ʼE feala ke ʼi ai he ʼu faigataʼaʼia ʼi te nofo ʼohoana heʼe kua agahala mo heʼe haohaoa te hahaʼi fuli pē. Kae ʼi te ʼu kaugana ʼa Sehova ʼe feala ke fiafia moʼoni nātou kua ʼohoana mo kapau ʼe natou mulimuli ki te Folafola ʼa te ʼAtua. Ohagē lā, tou vakaʼi te ʼu tokoni ʼaē neʼe fai e Paulo ʼo ʼuhiga mo te ʼu felāveʼi fakasino ʼi te ʼohoana. (Lau ia 1 Kolonito 7:1-5.) ʼE mole tuʼu ʼi te Tohi-Tapu ʼe fai pē anai e he taumātuʼa he ʼu felāveʼi fakasino ke nā maʼu ai hanā fānau. ʼE toe ʼaoga te ʼu felāveʼi fakasino ke nā maʼu ai he fīmālie ʼi tonā loto pea mo tonā sino. Kae ʼe mahino ia ʼe mole tali e te ʼAtua te ʼu aga fakalialia. ʼE maʼuhiga ki he taumātuʼa Kilisitiano ke nā fefakaʼapaʼapaʼaki ʼi te faʼahi ʼaia, ke nā fakahā ai tanā feʼofaniʼaki. Pea ʼe mole nā fai anai he ʼu aga ʼe mole leleiʼia e Sehova.
11. Neʼe tapuakina feafeaʼi ia Lute ʼi tana mulimuli ki te ʼu fakatotonu ʼa Sehova?
11 Ko te nofo ʼohoana ʼe fakafiafia kae ʼe mole tonu ke kinakina. ʼE maʼu ʼi te loto fale ʼo he Kilisitiano ia te fīmālie pea mo te tokalelei. Tou vakaʼi muʼa te meʼa ʼaē neʼe hoko kua hili kiai taʼu e 3 000. Ko te finematuʼa ko Naomi pea mo ʼana taʼahine ko Olipa pea mo Lute, neʼe kua natou vītua. ʼI tanatou mavae mai Moape ʼo ʼolo ki Suta, neʼe uga e Naomi te ʼu fafine ʼaia ke nā toe liliu ki tonā fenua. Kae ko te fafine Moape ko Lute neʼe nofo ia mo Naomi pea mo haga nofo agatonu aipē ki te ʼAtua moʼoni. Ko Poase, ʼaē neʼe ʼatolasio kiā Sehova, neʼe ina fakapapau age kiā Lute he totogi lahi mai ia Sehova he neʼe haʼu ʼo nono ʼi lalo ʼo ʼona kapakau. (Lute 1:9; 2:12) Neʼe ʼohoana Lute mo Poase pea neʼe fakafetaʼi lahi ki te meʼa ʼofa ʼo te ʼAtua ʼaē ko te ʼohoana. ʼI te temi ʼaē kā fakatuʼuake ai Lute ʼi te mālama foʼou ʼa te ʼAtua, ʼe fiafia anai ʼi tana ʼiloʼi ʼaē ko Sesu Kilisito neʼe hifo mai ʼi tonā hōloga. (Mat. 1:1, 5, 6; Luka 3:23, 32) Neʼe maʼu e Lute te ʼu tapuakina lahi ʼi tana mulimuli ki te ʼu fakatotonu ʼa Sehova.
KO HE ʼU TOKONI LELEI KE FUA MANŪʼIA TE ʼOHOANA
12. ʼE lava maʼu ʼifea e he tahi he ʼu tokoni lelei ʼo ʼuhiga mo te ʼohoana?
12 Ko ia ʼaē neʼe ina fakatuʼutuʼu te ʼohoana ʼe ina fakahā mai te ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke tou ʼiloʼi ke fua manūʼia ai te ʼohoana. ʼE mole he tagata ʼe ina ʼiloʼi lelei te ʼu faʼahi ʼaia. ʼE lelei tuʼumaʼu pē te ʼu manatu ʼaē ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu. Ko he tahi ʼe ina fia foaki he ʼu tokoni lelei ʼo ʼuhiga mo te ʼohoana ʼe tonu ke ina fakatafito ki te Tohi-Tapu. Ohagē lā neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo ʼaki te takitaki ʼa te ʼAtua: “Ke tahi ofa te tagata ki tona ohoana o hage kia ia totonu, pea ke fakaapaapa te fafine ki tona ohoana.” (Efe. 5:33) ʼE faigafua ki he Kilisitiano ʼe mālohi ʼi te faʼahi fakalaumālie ke mahino ki te faʼahiga tokoni Fakatohi-tapu ʼaia. Kae ʼe tonu ke ina fakakaukauʼi peʼe mulimuli anai ki te ʼu tokoni ʼaia ʼe tuʼu ʼi te Folafola ʼa Sehova. ʼE ina fai anai te faʼahi ʼaia mo kapau ʼe fakafetaʼi moʼoni ki te meʼa ʼofa ʼaē ko te ʼohoana.d
13. Koteā ʼaē ʼe feala ke hoko mo kapau ʼe mole maʼuliʼi e he tahi te tokoni iā 1 Petelo 3:7?
13 Ko he tagata ʼohoana Kilisitiano ʼe ina fakahā ʼi tana aga ʼe ʼofa ki tona ʼohoana. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Petelo: “Tagata ohoana, kotou fakaha foki he poto i tokotou mauli mo okotou ohoana, o kotou iloi ko he ipu fakaeteete lahi ia ia; kotou fakakaapaapa ki ai, o hage ko he tahi ae e tonu ke mau tofiga mo koutou i te kalasia o te mauli. Kotou fai fena, o tupu ke aua naa taofi akotou faikole e he mea.” (1 Pet. 3:7) ʼE feala ke tāʼofi te ʼu faikole ʼa he tagata ʼohoana mo kapau ʼe mole ina maʼuliʼi te ʼu tokoni ʼa Sehova. ʼE toe fua kovi anai ki te maʼuli fakalaumālie ʼa te taumātuʼa, ʼo feala ai ke hoko he ʼu mamahi, mo he ʼu ke, pea mo he ʼu aga mo he ʼu palalau fefeka.
14. Koteā ʼaē ʼe feala ke fai e he fafine ʼohoana ʼofa ke fiafia tona loto fale?
14 Ko te fafine ʼohoana ʼaē ʼe mulimuli ki te Folafola ʼa Sehova pea mo te laumālie māʼoniʼoni, ʼe lava tokoni lahi ke maʼu ʼi tona loto fale te fīmālie pea mo te fiafia. Ko te tagata ʼohoana ʼaē ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua ʼe ʼofa ia ki tona ʼohoana pea ʼe ina puipui ia ia ʼi te faʼahi fakasino mo fakalaumālie. Koia, ʼe tonu ke maʼu e te fafine ʼohoana te ʼu kalitātē ʼaē kā tupu ai tona ʼofainaʼi e tona ʼohoana. ʼE ʼui fēnei iā Taaga Lea 14:1: “E fakatuu e te fafine poto tona fale, kae e holoi e te fafine vale tona fale aki ona nima totonu.” Ko te fafine ʼaē ʼe poto pea mo ʼofa ʼe tokoni lahi ke fua manūʼia pea mo fiafia tona loto fale. ʼE ina toe fakahā foki ia tana fakafetaʼi lahi ki te meʼa ʼofa ʼo te ʼAtua ʼaē ko te ʼohoana.
15. Koteā te tokoni ʼaē ʼe tuʼu iā Efeso 5:22-25?
15 Ko te ʼu taumātuʼa ʼaē ʼe natou faʼifaʼitakiʼi te ʼofa ʼaē ʼe fakahā e Sesu ki tana kōkelekāsio, ʼe natou fakahā ai tanatou fakafetaʼi ki te meʼa ʼofa ʼo te ʼAtua ʼaē ko te ʼohoana. (Lau ia Efeso 5:22-25.) ʼE lahi te ʼu tapuakina ʼe maʼu e he taumātuʼa ʼe feʼofa moʼoni ʼaki mo kapau ʼe mole nā tuku te fialahi, te fute, peʼe ko ʼihi atu aga ke fakatupu kovi ki tanā nofo ʼohoana.
KE ʼAUA NAʼA VETEKI NĀUA E HE TAHI
16. He koʼē ʼe maʼuli selipatea ʼihi Kilisitiano?
16 Tokolahi ʼe natou fia ʼohoana anai ʼi he ʼaho, kae ko ʼihi kaugana ʼa Sehova ʼe natou selipatea he mole heʼeki maʼu honatou hoa ʼe natou leleiʼia pea mo lelei kiā mata ʼo Sehova. Pea ko ʼihi ʼe natou tali te meʼa ʼofa ʼo te ʼAtua ʼaē ko te nofo selipatea, ke mole fakaleluʼi tanatou tauhi kātoa ʼaē kiā Sehova. ʼE mahino ia ʼe tonu anai ke natou mulimuli ki te ʼu lao ʼa Sehova—Mat. 19:10-12; 1 Ko. 7:1, 6, 7, 17.
17. (1) Koteā ʼaē neʼe ʼui e Sesu ʼo ʼuhiga mo te ʼohoana? (2) Koteā ʼaē ʼe tonu ke foimo fai e he Kilisitiano ʼe kamata holi ki te ʼohoana ʼo he tahi?
17 Peʼe tou selipatea peʼe kua tou ʼohoana, ʼe lelei ke tou manatuʼi ia te ʼu folafola ʼaenī ʼa Sesu: “Pe nee mole kotou lau, i te kamataaga, nee fakatupu e te Tupuaga te tagata mo te fafine pea nee ina ui leva: Koia, e mavae anai te tagata mai tana tamai mo tana fae, pea e pipiki anai ia ia ki tona ohoana, pea e na liliu anai ko he kakano e tahi? Koia e mole kei na toko lua, kae kua na liliu ko he kakano e tahi. Koia, ke aua naa veteki e te tagata te mea ae kua hai e te Atua.” (Mat. 19:4-6) ʼE ko he agahala te holi ki te ʼohoana ʼo he tahi. (Tet. 5:21) Kapau ʼe maʼu e he Kilisitiano te holi heʼe maʼa ʼaia, ʼe tonu ke ina foimo fakagata, tatau aipē peʼe lotomamahi ʼaupitō ai he neʼe ina tuku ke tuputupu te holi ʼaia ʼi tona loto. (Mat. 5:27-30) ʼE maʼuhiga ʼaupitō ke fakatonutonuʼi te faʼahiga manatu ʼaia pea mo pulihi te holi kovi ʼo te loto ʼaē ʼe pikopiko.—Sel. 17:9.
18. ʼE tonu ke tou manatu feafeaʼi ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼofa ʼo te ʼAtua ʼaē ko te ʼohoana?
18 Tokolahi ʼe mole natou ʼiloʼi ia Sehova ʼAtua pea mo tana meʼa ʼofa fakatalakitupua ʼaē ko te ʼohoana, kae ʼe toe maʼuhiga pē kiā nātou te ʼohoana. Pea ʼe feafeaʼi age lā kiā tātou ʼaē kua tou foaki totatou maʼuli ki “te Atua manuia” ko Sehova. ʼE tou fakahā ʼe tou fiafia ki te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe fai e te ʼAtua maʼa tātou pea mo tou fakafetaʼi moʼoni ki tana meʼa ʼofa ʼaē ko te ʼohoana.—1 Tim. 1:11.
[ʼU nota]
a Logolā ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu ʼo Vaipalapu ʼe ko Salomone ʼaē ʼe palalau ʼi te ʼu vaega ʼaia, kae ʼi te Fakahepeleo ʼe ko te taʼahine Sulamita ʼaē ʼe palalau ai.
b ʼE fakahā ʼi te Fakahepeleo ʼe ko te tama tauhi ovi ʼaē ʼe palalau ʼi te ʼu vaega ʼaia, kae ʼe mole ko Salomone.
c ʼI te Fakahepeleo ʼe ko te taʼahine Sulamita ʼaē ʼe palalau ʼi te vaega ʼaia kae mole ko Salomone ia.
d Kapau ʼe kotou fia maʼu he tahi ʼu manatu ʼo ʼuhiga mo te nofo ʼohoana, kotou vakaʼi te kāpite 10 mo te 11 ʼo te tohi “Kotou Haga Nonofo ʼi Te ʼOfa ʼo Te ʼAtua.”
[Paki ʼo te pāsina 12]
Ko he nofo ʼohoana ʼaē ʼe fiafia ʼe ina fakakolōliaʼi ia Sehova pea mo fakafiafiaʼi te fāmili kātoa
[Paki ʼo te pāsina 11]
Neʼe fakafetaʼi Lute ki te meʼa ʼofa ʼo te ʼAtua ʼaē ko te ʼohoana
[Paki ʼo te pāsina 13]
ʼE kotou fakahā koa ʼe kotou fakafetaʼi moʼoni ki te meʼa ʼofa ʼo te ʼAtua ʼaē ko te ʼohoana?