Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • mwbr24 Sepetepeli p. 1-12
  • Tafitoʼaga ʼo “Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola”

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Tafitoʼaga ʼo “Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola”
  • Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola—2024
  • Manatu Tafito
  • 2-8 SEPETEPELI
  • 9-15 SEPETEPELI
  • 16-22 SEPETEPELI
  • 23-29 SEPETEPELI
  • 30 SEPETEPELI–6 OKETOPELI
  • 7-13 OKETOPELI
  • 14-20 OKETOPELI
  • 21-27 OKETOPELI
  • 28 OKETOPELI–3 NOVEPELI
Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola—2024
mwbr24 Sepetepeli p. 1-12

Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola

© 2024 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania

2-8 SEPETEPELI

KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU PESALEMO 79-81

Tou Fakaha Kia Sehova ʼe Tou ʼOʼofa ʼi Tona Huafa

w17.02 10 ¶5

Ko Te Totogi ʼe Ko He Meʼa ʼOfa Haohaoa Mai Te Tamai

5 ʼE feafeaʼi hatatou fakaha ʼe tou ʼoʼofa ki te huafa ʼo Sehova? ʼAki tatatou aga. ʼE fakamaʼua mai e Sehova kia tatou ke tou maʼoniʼoni. (Lau ia 1 Petelo 1:15, 16.) Ko tona fakaʼuhiga, ke tou tauhi ʼateaina pe pea mo tou fakalogo kia te ia ʼaki totatou loto katoa. Tatau aipe pe ʼe fakatagaʼi tatou, kaʼe tou faiga malohi ke tou maʼuʼuli ohage ko tona akoʼi mai e Sehova kia tatou. Tou fakaalu tahi totatou maʼuli mo te ʼu pelesepeto ʼa Sehova, pea ʼe tou fakakololiaʼi ai tona huafa. (Mat. 5:14-16) Pea ʼe tou fakamoʼoni ai ko te ʼu lao ʼa Sehova ʼe fua lelei kia tatou pea ko Satana ʼe gutu loi. ʼE mole tou haohaoa, koia ʼae ʼe tou fai pe anai he ʼu lakahala. Kaʼe ka tou fai he ʼu lakahala, tou fakahemala mo tou faiga ke tou fakagata te fai ʼo te ʼu meʼa ʼae ʼe fakalainoaʼi ai te huafa ʼo Sehova.​—Pes. 79:9.

ijwbv 3 ¶4-5

Loma 10:13​—“Ko ʼAe ʼe Fetapa Ki te Huafa ʼo Sehova ʼe Haofaki Anai”

ʼI te Tohi-Tapu, ka ui ke tou “fetapa ki te huafa ʼo Sehova” ʼe mole fakaʼuhiga pe ke tou iloʼi ia te huafa ʼo te ʼAtua pea mo tou fakaʼaogaʼi ʼi tatatou tauhi. (Pesalemo 116:12-14) Kae ʼe tonu ke tou falala ki te ʼAtua pea mo kumi tana tokoni.​—Pesalemo 20:7; 99:6.

Neʼe maʼuhiga ia te huafa ʼo te ʼAtua kia Sesu Kilisito. Neʼe ina kamata fenei tana faikole: “Ko tamatou Tamai ʼae ʼe ʼi selo, ke tapuha tou huafa,” peʼe ke maʼoniʼaoni. (Mateo 6:9) Pea neʼe ina fakamahino, kapau e tou fia maʼu ia te maʼuli heʼe gata ʼe tonu ke tou iloʼi ia ia ʼae ʼe higoa ko Sehova pea mo fakalogo ki ai pea mo ʼofa ki ai.​—Soane 17:3, 6, 26.

Koloa Fakalaumalie

it-2 53

Sosefo

Neʼe fakamaʼuhigaʼi te higoa ʼo Sosefo. Neʼe maʼuhiga ia Sosefo ʼi te ʼu fanau ʼa Sakopo. Koia ʼi ʼihi temi ʼe toʼo ai tona higoa moʼo fakaʼuhiga ki te ʼu telepi fuli ʼo Iselaele (Ps 80:1), ko te ʼu telepi fuli ʼae neʼe faʼufaʼu ia te puleʼaga Noleto. (Ps 78:67; Amo 5:6, 15; 6:6) ʼE ʼi ai te ʼu lea fakapolofeta neʼe toʼo ai te higoa ʼo Sosefo. ʼI te lea fakapolofeta ʼa Esekiele, neʼe maʼu e Sosefo ia he ʼu vahe ʼe lua ko tona tofiʼa. (Esk 47:13) Neʼe ʼi ai te matapa ʼo te kolo neʼe higoa “ ʼE Nofo Ai Ia Sehova” neʼe toe fakahigoa kia Sosefo. (Esk 48:32, 35) ʼI te temi ʼae neʼe fakatahiʼi te hahaʼi ʼa Sehova, neʼe ui ko Sosefo ʼe pule ki he koga ʼo te fenua kae pule Suta ki te tahi faʼahi. (Esk 37:15-26) Neʼe fakaha ʼi te lea fakapolofeta ʼa Apetiasi ʼe kau anai ia te “hologa ʼo Sosefo” ki te pulihi ʼo te “hologa ʼo Esau” (Ape 18), kae neʼe ui e te polofeta ko Sakalia, ʼe haofaki anai e Sehova ia te “hologa ʼo Sosefo.” (Skl 10:6) Ko te telepi ʼo Sosefo ʼae ʼe kau ʼi te Iselaele fakalaumalie, kae mole ko te telepi ʼo Efalaimi.​—Fkh 7:8.

ʼI te tuʼu ia te higoa ʼo Sosefo ʼi te vaega ʼo Fakaha 7:8, koia ʼe tou mahino ai ko te fakakikite ʼae neʼe fai e Sakopo ʼi muʼa ʼo tana mate, ʼe toe hoko foki ki te Iselaele fakalaumalie. Koia ʼe lelei ke tou fakatokagaʼi, ko Sehova te mafimafi ʼo Sakopo, neʼe ina hinoʼi ia Sesu Kilisito ko te Tauhi Ovi lelei, ia ia ʼae neʼe ina sakilifisioʼi tona maʼuli moʼo haofaki “ ʼihi atu ovi.” (Soa 10:11-16) Ko Sesu Kilisito ʼe ko te maka agele ʼae ʼe fakatafito ki ai te fale lotu ʼo te ʼAtua, ʼae ʼe faʼufaʼu e te kau Iselaele fakalaumalie. (Efe 2:20-22; 1Pe 2:4-6) Pea ko te Tauhi Ovi ʼaia, te Maka ʼaia, ʼe nofo mo te ʼAtua Mafimafi.​—Soa 1:1-3; Gau 7:56; Hep 10:12; vakaʼi mo Sen 49:24, 25.

9-15 SEPETEPELI

KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU PESALEMO 82-84

Kotou Fiafia ʼi Te ʼu Pilivilesio ʼAe Kua Kotou Maʼu

wp16.6 8 ¶2-3

Te ʼu Ako ʼe Tou Maʼu Mai Te ʼu Manulele ʼo Te Lagi

Neʼe iloʼi e te hahaʼi ʼo Selusalemi te ʼu misi, ʼae ko tanatou agamahani ko te faifataʼi ʼi te tuʼa patu ʼo he fale. Ko ʼihi misi ʼe natou faifataʼi ʼi te fale lotu ʼo Salomone. ʼE lagi, neʼe natou maʼu honatou nofoʼaga ʼe mole hoko ai he meʼa kia natou ʼi tanatou olo ʼo faifataʼi ʼi te fale lotu ʼi te taʼu fuli. Pea ʼe feala ke natou taupau ai ʼonatou kiʼi ʼuhi.

Neʼe tokagaʼi e he tahi ʼo te ʼu foha ʼo Kole, ʼae neʼe ina tohi te Pesalemo 84, te ʼu fataʼi ʼaia ʼi te fale lotu. Neʼe ina iloʼi te faʼahi ʼaia koteʼuhi neʼe gaue ʼi te fale lotu ʼi te vahaʼa pe ʼe tahi ʼi te ʼu mahina ono fuli. Neʼe fia hage ko te ʼu kiʼi misi ʼaia ʼae neʼe nonofo tuʼumaʼu ʼi te fale ʼo Sehova. Neʼe ina ui fenei: “ ʼI matalelei leva ʼo tou tapenakulo lahi, E Sehova ʼo te ʼu kautau! Neʼe fakaʼamu toku maʼuli, pea neʼe holi ki te ʼu malaʼe ʼo Sehova . . . Maʼia mo te manulele neʼe ina maʼu tona ʼapi, pea mo te kiʼi misi tona fataʼi, ʼae neʼe ina ʼai ki ai ʼona kiʼi ʼuhi, tou ʼaletale lahi, E Sehova ʼo te ʼu kautau, toku Hau pea mo toku ʼAtua.” (Pesalemo 84:1-3, MN) ʼE tou toe fakaha koa mo tatou tatatou leleiʼia te fakatahi tuʼumaʼu mo te hahaʼi ʼa te ʼAtua, fakatahi mo ʼatatou fanau.​—Pesalemo 26:8, 12.

w08 15/7 30 ¶3-4

ʼAua Naʼa Ke Faiga Ki He ʼu Meʼa Lalahi . . . Ke Ke Fiafia!

ʼI ʼihi temi, ʼe mole kei lahi te ʼu gaue ʼe tou fai maʼa Sehova, ʼuhi ko te vaivai matuʼa peʼe ko te mahaki. Kapau ʼe ʼi ai hakotou ʼu fanau, ʼe lagi kua hage kia koutou ʼe mole kotou maʼu katoa te ʼu lelei ʼo te ako tokotahi peʼe ko te ʼu fono, he ʼe tonu ke kotou tokaga ki takotou ʼu fanau pea kua kotou gaʼegagaʼe. Kae kotou tokakaga, he ʼe kapau ʼe kotou tokagaʼi tafito pe te ʼu aluʼaga ʼae ʼe kovi, ʼe lagi mole kotou tokagaʼi te ʼu meʼa ʼae ʼe feala ke kotou fai.

ʼI ni taʼu ʼe lauʼi afe ki muʼa atu, neʼe fakaʼamu e he Levite ki he meʼa ʼe mole feala anai ke ina maʼu. Neʼe ina maʼu ia te pilivilesio ʼae ke gaue vahaʼa ʼe lua ʼi te taʼu, ʼi te fale lotu. Kae neʼe nofo ia ʼo fakaʼamu ke maʼuli tuʼumaʼu ʼi te fale lotu ʼo ʼovi ki te aletale ʼo te ʼAtua. Neʼe ko he fakaʼamu ʼe lelei. (Pes. 84:1-3) Kae kotea ʼae neʼe tokoni ki te Levite ke fimalie tona loto? Neʼe ina fakakaukauʼi tona aluʼaga, pea mo mahino ai ko he ʼaho pe ʼe tahi, ʼe tahi pe, ʼi te ʼu malaʼe ʼo te fale lotu, ʼe ko he toe pilivilesio ʼe mole hona fakatatau. (Pes. 84:4, 5, 10) ʼO toe feia pe mo tatou, ʼe mole tonu ke tou tagi ki he ʼu meʼa ʼe mole feala ke tou maʼu, kae ke tou fakakaukauʼi te ʼu meʼa ʼe feala ke tou fai pea ke tou fiafia ai.

w20.01 17 ¶12

ʼE Ke Maʼuhiga Kia Sehova!

12 Kapau ʼe ke tau mo he mahaki, ke ke tui papau ʼe mahino ia Sehova ki tou aluʼaga. Ke ke kole mamahi kia Sehova ke tokoni atu ke ke maʼu he ʼu manatu ʼe lelei ʼo ʼuhiga mo tou mahaki. Pea ke ke kumi ʼi te Tohi-Tapu te ʼu ‘palalau ʼofa’ ʼae neʼe tohi e Sehova maʼa koe. Fakakaukauʼi te ʼu vaega Fakatohi-tapu ʼae ʼe fakamaʼuhigaʼi ai e Sehova ʼana kaugana. Kapau ʼe ke fai feia, ʼe ke mahino anai ʼe agalelei ia Sehova kia natou ʼae ʼe tauhi agatonu kia te ia.​—Pes. 84:12.

Koloa Fakalaumalie

it-2 459

Hala Mo Tamai

Neʼe mole tokagaʼi e te hahaʼi ia te ʼu fanau “hala mo tamai.” Koia neʼe talanoa ai ia Sehova ki te ʼu fanau ʼaia moʼo fakamahino te ʼu aga heʼe faitotonu peʼe faitotonu e te kau Iselaele. Ka lelei te aluʼaga fakalaumalie ʼo te Puleʼaga ʼo Iselaele, neʼe gaohi lelei te ʼu fanau hala mo tamai. Pea ka mole kei faitotonu te kau Iselaele, kua gaohi koviʼi leva te ʼu fanau ʼaia. Ko te fakaʼiloga ʼaia kua hehe te fenua ʼi te faʼahi fakalaumalie. (Ps 82:3; 94:6; Esa 1:17, 23; Sel 7:5-7; 22:3; Esk 22:7; Skl 7:9-11; Mal 3:5) Neʼe fehiʼa ia Sehova kia natou ʼae ʼe natou gaohi koviʼi te ʼu fanau hala mo tamai. (Tet 27:19; Esa 10:1, 2) ʼE ui ʼi te Tohi-Tapu ko Sehova ʼe ko tonatou Haofakiʼaga (Taa 23:10, 11), Tokoni (Ps 10:14), mo Tamai (Ps 68:5) ʼo natou ʼae ʼe hala mo tamai. ʼE ko ia ʼae ʼe ina fakahoko te faitotonu maʼa natou (Tet 10:17, 18), ʼe manavaʼofa kia natou (Ose 14:3), ʼe ina haofaki natou (Ps 146:9), pea mo puipui ʼonatou maʼuli.​—Sel 49:11.

ʼE iloga lelei te kau Kilisitiano moʼoni ʼi tanatou manavaʼofa kia natou ʼae kua mate ʼonatou ʼohoana peʼe ko ʼanatou tamai. Neʼe faitohi fenei e te tisipulo ko Sakopo ki te kau Kilisitiano: “Koʼeni te manatu ʼo totatou ʼAtua pea mo Tamai ʼo ʼuhiga mo te faʼahiga tauhi ʼae ʼe maʼa pea mo heʼe mele: ke tokaga kia natou ʼae ʼe hala mo tamai pea mo faʼe pea mo te kau vitua ʼae ʼe mamahi, pea mo fakamamaʼo mai te ʼu aga ʼuli ʼo te malamanei.”​—Skp 1:27.

16-22 SEPETEPELI

KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU PESALEMO 85-87

ʼE Tokoni Mai Te Faikole Ke Tou Faʼa Kataki

w12 1/5 28 ¶10

ʼE ʼAta Koa Ia Koutou Te Kololia ʼo Te ʼAtua?

10 Ke ʼata ia tatou te kololia ʼo te ʼAtua, ʼe toe ʼaoga ke tou “agatonu i te faikole.” (Loma 12:12) ʼE tonu pea mo ʼaoga ke tou kole kia Sehova ke tokoni mai ke tou fai age kia te ia he tauhi ʼe ina leleiʼia. ʼE feala ke tou kole ke ina foaki mai tona laumalie maʼoniʼoni, mo he tui ʼe malohi age, mo te malohi ʼae moʼo tekeʼi ia te fakahala, pea mo te fealagia ʼae ke tou “ave fakahagatonu te folafola o te mooni.” (2 Tim. 2:15; Mat. 6:13; Luka 11:13; 17:5) Ohage pe ko he tamasiʼi ʼe ʼaoga ki ai te tokoni ʼa tana tamai, ʼe toe ʼaoga kia tatou te tokoni ʼa Sehova, tatatou Tamai ʼae ʼe ʼi selo. Kapau ʼe tou kole ki ai ke tokoni mai ke tou tauhi fakamalotoloto kia te ia, ʼe feala ke tou tui papau ʼe ina fakahoko anai ia te faʼahi ʼaia. ʼAua naʼa tou manatu ʼe fakahohaʼa anai kia te ia. Kae ke tou haga faikole, mo fakafetaʼi, mo kole kia te ia ke ina takitaki tafito tatou ʼi te ʼu temi faigataʼa, pea ke tokoni mai ke tou foaki age he tauhi ʼe ina fakakololiaʼi tona huafa maʼoniʼoni.​—Pes. 86:12; Sakp. 1:5-7.

w23.05 13 ¶17-18

ʼE Tali Feafeaʼi Mai Sehova Ki ʼAtatou Faikole

17 Lau ia Pesalemo 86:6, 7. Ko Tavite, ʼae neʼe ina tohi te pesalemo ʼaia, neʼe tui papau ʼe fagono ia Sehova ki ʼana faikole pea mo tali ki ai. ʼE feala mo koe ke ke tui papau ki ai. Ko te ʼu faʼifaʼitaki ʼae neʼe tou vakaʼi ʼi te alatike ʼaeni, ʼe fakamoʼoni ai ʼe foaki mai e Sehova te poto pea mo te malohi ke tou faʼa kataki. ʼE feala ke ina fakaʼaogaʼi totatou famili fakalaumalie, ʼo feia pe la mo ni hahaʼi ʼe mole tauhi kia te ia ʼi te temi nei, moʼo tokoni mai.

18 ʼE mole tali tuʼumaʼu mai Sehova ki ʼatatou faikole ohage ko te meʼa ʼae ʼe tou loto ki ai, kae ʼe tou iloʼi ʼe tali moʼoni mai. ʼE ina foaki mai te meʼa ʼae ʼe ʼaoga moʼoni kia tatou ʼi tona temi totonu. Koia, haga faikole kia Sehova ʼaki te tui, mo ke falala ʼe tokaga anai kia koe ʼi te temi nei pea ‘ ʼe ina fakahoko anai te fakaʼamu ʼo te ʼu meʼa maʼuli fuli’ ʼi te malama foʼou.​—Pes. 145:16.

Koloa Fakalaumalie

it-1 492 ¶2

Mafu

ʼE Feafeaʼi Hatatou Tauhi Kia Sehova Mo “He Loto Katoa.” ʼE mole feala ke maʼuli lelei te mafu mo kapau ʼe mole katoa. Kae ko te mafu fakata, te loto, ʼe feala pe ke vaelua. Neʼe faikole fenei e Tavite: “Fakaliliu toku loto ke katoa ke au manavasiʼi ki tou huafa.” ʼE tou mahino ai ʼe feala pe ke vaelua te loto, te ʼu meʼa ʼae ʼe tou logoʼi pea mo ʼatatou tuʼania. (Ps 86:11) Ko he tahi ʼae valua tona loto, ʼe mole tauhi fakamalotoloto ki te ʼAtua. (Ps 119:113; Fkh 3:16) ʼE feala pe ki he tahi ke ina maʼu he “mafu ʼe lua,” (ʼi te Fakahepeleo: “ko he mafu mo te tahi mafu”). ʼE ko he tahi ʼe faiga ke tauhi ki he ʼu pule ʼe toko lua peʼe ʼe ina ui he meʼa kae ʼe manatu ia ki he tahi meʼa. (1Kk 12:33; Ps 12:2) Neʼe tauteaʼi e Sesu ia natou ʼae ʼe malualoi, ia natou ʼae ʼe mole katoa ʼonatou loto.​—Mat 15:7, 8.

23-29 SEPETEPELI

KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU PESALEMO 88-89

Ko Te Faʼahiga Takitaki ʼAe ʼe Lelei Tukupau

w17.06 22 ¶5

Tou Lagolago Ki Te Pule Faʼitaliha ʼa Sehova

5 Tou fakakaukauʼi te tahi tupuʼaga ʼaeni ʼe tuha ai mo Sehova ke pule. ʼE haohaoa mo faitotonu ia tana fakaʼaogaʼi ia tona ʼuhiga pule. He ʼe ina ui fenei mai kia tatou: “Ko au ia Sehova, ia Ia ʼae ʼe lotoʼofa, pea mo ina fai te lao mo te faitotonu ki te kele; he ʼe au fiafia moʼoni ʼi te ʼu meʼa ʼaia.” (Sel. 9:24, MN) ʼE mole ʼaoga kia Sehova te ʼu lao ʼa te tagata ke feala ai hana iloʼi pe ʼe kotea te meʼa ʼae ʼe lelei. He ʼe ko ia ʼae ʼe ina fakatuʼu te ʼu lekula ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼae ʼe lelei. Pea ko te ʼu lao ʼae neʼe foaki e Sehova ki te hahaʼi, ʼe fakatafito ki tona ʼuhiga faitotonu. Neʼe ui fenei e te tagata faipesalemo: “Ko te faitotonu mo te maonioni ko te fakatafito o tou hekaaga fakahau.” Koia, ko te ʼu lao, mo te ʼu pelesepeto pea mo te ʼu tonu fuli ʼae ʼe haʼu mai ia Sehova, ʼe faitotonu. (Pes. 89:15; 119:128) ʼE ui e Satana, ko Sehova ko he Pule ʼe heʼe faitotonu. Kae, ʼe mole feala kia Satana ke ina ʼaumai te faitotonu ki te malama.

w17.06 23-24 ¶10-11

Tou Lagolago Ki Te Pule Faʼitaliha ʼa Sehova

10 Ko te pule ʼa Sehova ʼe mole fefeka ia. He ʼe ko natou ʼae ʼe fakalogo kia te ia, ʼe natou ʼateaina pea mo fiafia. (2 Ko. 3:17) ʼO ʼuhiga mo Sehova neʼe ui fenei e Tavite: “E tuu i ona mua te mamalu mo te mauhiga, e nofo te malohi mo te fiafia i tona fale.” (1 Ko. 16:7, 27) Neʼe tohi fenei e te tagata faipesalemo ko Etane: “Manuia te hahai ae e ina iloi te leo o tau fakatagi pupuhi; e haele ia i te malama o ou mata, oi [Sehova]! E fiafia tuumau ia i tou huafa, e nekenekea ia i tou faitotonu.”​—Pes. 89:15, 16.

11 Ka lahi tatatou metitasio ki te agalelei ʼa Sehova, ʼe toe malohi ai tatatou tui papau ki te lelei tukupau ʼo tana takitaki. Pea ʼe tou manatu tahi mo te tagata faipesalemo ʼae neʼe ina ui fenei ki te ʼAtua: “E lelei age he aho e tahi i ou lotoa i ni aho e afe i tua.” (Pes. 84:11) Neʼe fakatupu tatou e Sehova pea koia ʼae ʼe ina iloʼi lelei ai pe ʼe kotea ʼae ʼe tou fiafia ai. ʼE lotofoaki ia, koia ʼae neʼe ina foaki mai ʼo lahi age ʼi te ʼu meʼa ʼae ʼe ʼaoga kia tatou. Pea ko meʼa fuli ʼae ʼe kole mai e Sehova ke tou fai, ʼe fua lelei pe anai ia kia tatou. Tatau aipe pe ʼe tonu ke tou fai he ʼu sakilifisio ke tou fakalogo kia Sehova, kaʼe ʼe tou fiafia tuʼumaʼu pe anai.​—Lau ia Esaia 48:17.

w14 15/10 7 ¶14

Tou Tui Malohi Ki Te Puleʼaga

14 Neʼe fai e Sehova kia Tavite, te Hau ʼo Iselaele, ia he fakapapau ʼe higoa ko te fuakava ʼae neʼe fai mo Tavite. (Lau ia 2 Samuele 7:12-16.) Neʼe fakapapau e Sehova ʼe hifo mai anai ia te Mesia mai te hologa ʼo Tavite. (Luka 1:30-33) Koia neʼe foaki ai e Sehova ʼihi atu ʼu fakamahino ʼo ʼuhiga mo te hologa ʼo te Mesia. Neʼe ui e Sehova, ko ia ʼae ʼe “maʼua” ke liliu ko te Hau ʼo te Puleʼaga Fakamesia, ʼe haʼu anai ʼi te hologa ʼo Tavite. (Esekiele 21:25-27, MN) ʼAki ia Sesu, ko te ʼuhiga hau ʼo Tavite ʼe tuʼu malohi anai ʼo talu ai. Pea ʼe mahino papau ia, ko te hakoga ʼo Tavite, ‘ ʼe tuʼu anai ʼo heʼe gata pea ko tona hekaʼaga fakahau ʼe tuʼu anai ohage ko te laʼa.’ (Pesalemo 89:35-38) ʼE feala hatatou falala ʼe mole agafakakaka anai ia te pule ʼa te Mesia. Pea ko te ʼu tapuakina ʼae ka tou maʼu ʼaki ia tana pule, ʼe heʼe gata anai.

Koloa Fakalaumalie

cl 281 ¶4-5

“Qu’est-ce que la fidélité?”

4 “La fidélité” telle que l’entendent les Écritures hébraïques désigne la bonté qui s’attache avec amour à tel objet jusqu’à ce que son but en rapport avec cet objet soit atteint. Étant une manifestation d’amour, elle est plus que de la loyauté, qui peut n’être motivée que par le sens du devoir. Par ailleurs, si le psalmiste a parlé de la lune comme ‘fakamoʼoni agatonu ʼaia ʼi te lagi kauʼaoa,’ c’est en raison de sa présence nocturne régulière. (Pesalemo 89:37) En ce sens, la lune est fiable, digne de confiance. Elle n’est toutefois pas fidèle au sens biblique où le serait une personne, car cette fidélité-là est une expression d’amour, qualité dont sont dépourvues les choses.

5 Dans son acception biblique, la fidélité est empreinte de chaleur. Par définition, elle implique une relation entre celui qui la manifeste et celui qui en est l’objet. Elle n’est pas inconstante comme les flots de la mer soumis aux caprices des vents. Forte et inaltérable, cette fidélité, ou amour fidèle, vient à bout des obstacles les plus grands.

30 SEPETEPELI–6 OKETOPELI

KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU PESALEMO 90-91

Tou Falala Kia Sehova Ke Tou Maʼuli Fualoa

wp19.3 5 ¶3-5

Te Kumi Puleʼaki Ki He Maʼuli Fualoa

ʼE hahaʼi te kau faisienesia ʼe natou ui ʼe mole feala ke loaloaga atu te maʼuli logo pe la te ʼu faitoʼo ʼae kua maʼu ʼi te temi nei. Kae ʼe moʼoni, talu mai te ʼu taʼu 1 800 kua siasiaʼa ia te maʼuli ʼuhi ko te ʼu faitoʼo mo te ʼu huki pea mo te aga maʼa ʼa te hahaʼi. Kae ki te kau poto ʼe mole feʼauga ia pea ʼe natou ui ʼe ko te gataʼaga pe ʼaia ʼo te maʼuli.

Neʼe tohi fenei e Moisese ʼi te Tohi-Tapu kua hili ki ai taʼu ʼe 3 500: “E kaku te u aho o omatou tau ki te tau e fitugofulu, pea e kaku natou ae e malolohi age kia tau e valugofulu. Pea ko te fiamealahi ae e matou mau i ai ko te kinakina mo te masiva. Koteuhi e puli vave te mauli, pea e tou felelei ki te mate.” (Pesalemo 90:10) ʼE logo pe la te ʼu faiga ʼa te tagata ke fuafualoa atu tona maʼuli kae ʼe kei gata pe ki te ʼu taʼu ʼaeni ʼae neʼe ui e Moisese.

Kae ʼe maʼuli loa ʼihi manu ohage ko te tuku misi mo te tahi faʼahiga figota, ʼe nā kaku toko lua ki te taʼu 200. ʼE ʼi ai mo te fuʼu ʼakau ʼe lauʼi afe tona maʼuli. Kapau ʼe tou fakatatau atu mo te maʼuli ʼo te tagata, ʼe mole pe la oviovi ia ki te ʼu taʼu ʼaia.

wp19.1 5, te ʼa takai

Tona Huafa

Ko te fehuʼi ʼaia ʼe fai e te tokolahi. ʼE lagi feia pe mo koe. Kapau la neʼe fakatupu te ʼatulaulau mo meʼa fuli ʼi ai, ko ai koa ʼae neʼe ina fakatupu te ʼAtua?

Neʼe ʼi ai te kamataʼaga ʼo te ʼatulaulau, pea ʼe fakamoʼoni ki ai te kau faisienesia. ʼE alu tahi ia mo te ʼuluaki vaega ʼo te Tohi-Tapu: “I te kamataaga nee fakatupu leva e te Atua te atu lagi mo te kele.”​—Senesi 1:1.

Neʼe mole hoʼi tupu feia pe te ʼatulaulau, koteʼuhi ʼe mole feala ke tupu feia pe he meʼa. Koia, kapau neʼe tupu te ʼatulaulau he neʼe ʼi ai he tahi neʼe ina fakatupu. Logo la ʼe faigataʼa hatatou mahino ki ai, kae ko ia ʼae neʼe ina fakatupu ʼe laumalie mo heʼe gata. Koia, ʼe ko Sehova ʼAtua te laumalie fakapulipuli ʼae ʼe mafimafi mo poto, te Haʼuʼaga mo te Fakatupu.​—Soane 4:24.

ʼE tohi fenei ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua: ‘I mua o te tupu o te atu mouga, pea i mua o tau fakatupu te kele mo te malamanei, mai te heegata ki te heegata, e ke Atua.’ (Pesalemo 90:2) Koia, neʼe mole fakatupu e he tahi ia te ʼAtua, koteʼuhi ʼe mole ʼi ai hona kamataʼaga. Pea, “i te kamataaga” neʼe fakatupu leva e te ʼAtua te atulaulau.​—Fakaha 4:11.

w22.06 18 ¶16-17

Ka Tou ʼOfa Kia Sehova Pea ʼe Tokoni Mai Ke Tou Tauʼi Te Mataku

16 ʼE iloʼi e Satana ʼe tou leleiʼia te maʼuli. Pea ʼe manatu ʼe tou liʼaki anai ʼatatou felogoi lelei mo Sehova kae ke tou maʼuʼuli. (Sopo 2:4, 5) Kae ʼe faihala Satana ia. ʼE ko “ia ʼae ʼe feala ke ina fakatupu te mate,” koia ʼe faiga ai ke tou matataku ki te mate ke tou liʼaki ai ia Sehova. (Hep. 2:14, 15) ʼI ʼihi temi, ʼe fakamatakuʼi tatou e te hahaʼi ke natou matehi tatou mo kapau ʼe tou nofo agatonu kia Sehova. ʼE natou fai te faʼahi ʼaia, he ʼe puleʼi natou e Satana. Peʼe ʼi ʼihi temi, ʼe feala ke tokagaʼi e Satana ʼe ʼaoga he faitoʼo fakavilivili kia tatou. Pea ʼe feala ke ina fakaʼaogaʼi te faʼahi ʼaia, ke tou maumauʼi ai te ʼu lao ʼa Sehova. ʼE feala ki te ʼu toketa peʼe ko natou ʼo te famili ʼae ʼe mole tauhi kia Sehova ke natou uga tatou ke tou tali ia te toto. Pea kapau ʼe tou fai te faʼahi ʼaia, ʼe tou maumauʼi anai te lao ʼa te ʼAtua. Peʼe lagi fakaneke anai tatou e he tahi ke tou fai he tahi age faitoʼo ʼe fakafeagai ki te ʼu pelesepeto Fakatohi-tapu.

17 Tatau aipe pe ʼe tou fia maʼuʼuli kae ʼe tou iloʼi ʼe ʼofa anai ia Sehova ia tatou maʼia pe ʼe tonu ke tou mamate. (Lau ia Loma 8:37-39.) Ka mamate te ʼu kaumeʼa ʼo Sehova, ʼe ina manatuʼi natou, ʼe hage pe kei natou maʼuʼuli. (Luka 20:37, 38) ʼE fakaʼamu ia ke ina fakatuʼuake natou. (Sopo 14:15) Neʼe momoli mai e Sehova ia tona ʼAlo ke tou ‘maʼu ai te maʼuli heʼe gata.’ (Soa. 3:16) ʼE tou iloʼi ʼe ʼofa mamahi mo tokaga lelei ia Sehova kia tatou. Koia ʼe mole tonu ke tou lituʼa kia Sehova moka ʼe tou mahahaki peʼe faiga e he tahi ke ina matehi tatou. Kae tou tuku tatatou falala kia te ia he ʼe tou maʼu ai ia te fakalotofimalie mo te poto pea mo te malohi. Pea ko te aluʼaga ʼaia, neʼe fai e Valérie pea mo tona ʼohoana.​—Pes. 41:3.

Koloa Fakalaumalie

wp17.5 5

ʼE ʼi Ai Koa Hokotou ʼAselo Tauhi?

ʼE mole akoʼi mai ʼi te Tohi-Tapu ʼe takitahi te tagata mo tona ʼaselo tauhi. ʼE moʼoni neʼe ui fenei e Sesu: “Kotou tokakaga naʼa kotou meʼa noaʼi he tahi ia natou liliki ʼaeni [te ʼu tisipulo ʼa Kilisito], he ʼe au tala atu kia koutou, ʼe sisio tuʼumaʼu ʼanatou ʼaselo ʼae ʼi selo ki te fofoga ʼo taku Tamai ʼae ʼe ʼi selo.” (Mateo 18:10) Kae ʼe mole fakaʼuhiga leva ʼe takitahi pe te tagata mo tona ʼaselo tauhi. Neʼe fia ui mai e Sesu ko te kau ʼaselo ʼe tokakaga tafito ki ʼana tisipulo takitokotahi. Koia, ko te kau atolasio moʼoni ʼe mole natou fai anai ia he ʼu meʼa fakatupu tuʼutamaki ki tonatou maʼuli, ʼo natou manatu ʼe puipui anai natou e te ʼu ʼaselo ʼa te ʼAtua.

Ko tona fakaʼuhiga koa ʼe mole tokoni te kau ʼaselo ki te hahaʼi? Kailoa. (Pesalemo 91:11) Ko ʼihi e natou logoʼi ʼe ko te ʼAtua ʼae neʼe ina fekauʼi age he ʼaselo moʼo puipui pea mo takitaki natou. Pea ko te aluʼaga la ʼaia ʼae neʼe logoʼi e Kenneth neʼe tou talanoa ki ai ʼi te kamata. ʼE mole feala ke tou ui ʼe ko te ʼAtua tuʼumaʼu pe ʼae neʼe ina fakahoko ia he faʼahi feia. ʼE tautau hoko ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova he ʼu aluʼaga neʼe tokoni age ai te kau ʼaselo kia natou ʼi te faifakamafola. Kae ʼuhi ʼae ʼe mole feala hatatou sisio ki te kau ʼaselo, ʼe mole tou iloʼi papau ai pe ʼe fakaʼaogaʼi feafeaʼi e te ʼAtua ia te kau ʼaselo moʼo tokoni ki te hahaʼi ʼi te ʼu aluʼaga kehekehe. Kae ʼe mole kovi anai mo kapau ʼe tou fakamalo ki te ʼAtua Mafimafi ki he tokoni neʼe lagi ina foaki mai.​—Kolose 3:15; Sakopo 1:17, 18.

7-13 OKETOPELI

KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU PESALEMO 92-95

ʼE Tou Maʼuli Fiafia Moka Tou Tauhi Kia Sehova!

w18.04 28 ¶5

Kau Tupulaga, ʼe Kotou Tokaga Koa ʼo Fai Hakotou ʼu Fakatuʼutuʼu Fakalaumalie?

5 Ko te ʼuluaki tupuʼaga ʼae ke tou fai ai he ʼu fakatuʼutuʼu fakalaumalie, ke tou fakamalo kia Sehova ki tona ʼofa pea mo te ʼu meʼa fuli ʼae neʼe ina fai maʼa tatou. Neʼe tohi fenei e te tagata faipesalemo: “ ʼE lelei ia te fakafetaʼi kia Sehova . . . He neʼe ke fakafiafiaʼi au, E Sehova, ʼuhi ko te ʼu meʼa ʼae neʼe ke fai; ʼuhi ko te ʼu gaue ʼo ʼou nima ʼe au kalaga fakafiafia.” (Pes. 92:1, 4, MN) Fakakaukauʼi te ʼu meʼa fuli ʼae neʼe foaki atu e Sehova: tou maʼuli, tau tui, te Tohi-Tapu, te kokelekasio, pea mo te ʼamanaki ʼae ke ke maʼuli ʼi he Palatiso ʼo talu ai. Moka ʼe ke fai hau ʼu fakatuʼutuʼu fakalaumalie, ʼe ke fakaha ai kia Sehova tau lotofakafetaʼi kia meʼa fuli pea ke toe fakaovi ai kia te ia.

w18.11 23 ¶8

Ko Ai ʼAe ʼe Ina Takitaki Ia Tau Faʼahiga Manatu?

8 Ohage ko he tamai ʼofa, ʼe loto e Sehova ke maʼuli fiafia ʼana fanau. (Esa. 48:17, 18) Koia ʼe ina akoʼi mai he ʼu pelesepeto ʼo ʼuhiga mo te aga ʼae ʼe tonu ke tou fai, ʼo feia ki ʼatatou felogoi mo ʼihi. ʼE ina fakaafe tatou ke tou ako ke tou maʼu tana faʼahiga sio pea mo maʼuliʼi ʼana pelesepeto. Ko he faʼahi ʼe mole faigataʼa, kae ʼe tokoni mai ke tou maʼu te poto pea ke lelei age ʼatatou tonu. (Pes. 92:6; Taag. 2:1-5; Esa. 55:9) ʼE feala pe hatatou filifili te ʼu meʼa ʼae ʼe tou leleiʼia, kae ʼe tou fai anai he ʼu tonu ʼe tou maʼuli fiafia ai anai. (Pes. 1:2, 3) Ka tou maʼu te faʼahiga manatu ʼa Sehova, ʼe tou maʼu ai he ʼu fua lelei.

w20.01 19 ¶18

ʼE Ke Maʼuhiga Kia Sehova!

18 Tou tui papau ʼe foaki mai e Sehova he gaue maʼa tatou, logo la kua tou vaivai matuʼa. (Pes. 92:13-16) Neʼe akoʼi mai e Sesu ʼe maʼuhiga kia Sehova te meʼa ʼae ʼe tou lavaʼi, tatau aipe pe ʼe tou logoʼi ʼe mole faʼa maʼuhiga. (Luka 21:2-4) Koia, fakakaukauʼi te meʼa ʼae ʼe feala ke ke fai. Ohage la, ʼe feala ke ke palalau ki te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo Sehova, mo hufakiʼi te ʼu tehina mo tuagaʼane, pea mo fakalotomalohiʼi ʼihi ke nonofo agatonu. ʼE fakaʼaogaʼi koe e Sehova ohage ko hona “kaugā gaue,” mole ʼuhi ko te ʼu meʼa ʼae ʼe ke fakahoko, kae ʼuhi ko tou loto ʼae ke hoko atu tau fakalogo kia te ia.​—1 Ko. 3:5-9.

Koloa Fakalaumalie

cl 176 ¶18

ʼI Lahi Leva Te Poto ʼo Te ʼAtua!

18 Voyez en quels termes l’apôtre Paul a traduit le caractère incomparable de la sagesse de Jéhovah: “ ʼI lahi leva ʼo te ʼu tapuakina, mo te poto pea mo te ʼatamai malama ʼo te ʼAtua! ʼE mole feala ki he tahi ke mahino ki ʼana fakamau pea mo ʼona ala fuli!” (Loma 11:33) Ce “ ʼI,” d’exclamation dit toute l’émotion de l’apôtre, en l’occurrence son grand respect. Le mot grec qu’il emploie pour “lahi” est de la même famille que le mot qui signifie “abîme.” Ses paroles évoquent donc une image forte: contempler la sagesse de Jéhovah, c’est comme plonger le regard dans un gouffre sans fond, vertigineux, un domaine si profond, si vaste, qu’on ne pourra jamais en saisir l’immensité, et encore moins en tracer les contours ou en dresser le plan détaillé. (Pesalemo 92:5) Ne nous sentons-nous pas tout petits à cette pensée?

14-20 OKETOPELI

KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU PESALEMO 96-99

Kotou Kalagaʼi Te Logo Lelei

w11 1/3 6 ¶1-2

Qu’est-ce que la bonne nouvelle?

LES chrétiens doivent prêcher la te ‘logo lelei ʼo te Puleʼaga’ en en parlant aux autres, en expliquant que le Royaume est le futur gouvernement mondial qui dirigera la terre avec justice. Mais l’expression “logo lelei” a d’autres usages dans la Bible. Ainsi, nous y trouvons “te logo lelei ʼo [te] haofaki” (Pesalemo 96:2); “te logo lelei mai te ʼAtua” (Loma 15:16); et “te logo lelei ʼo ʼuhiga mo Sesu Kilisito.”​—Maleko 1:1.

En quelques mots, la bonne nouvelle comprend toutes les vérités dont Jésus a parlé et que ses disciples ont rapportées par écrit. Avant son ascension au ciel, Jésus leur a dit: “Koia, kotou olo ʼo fai ni tisipulo ʼi te hahaʼi ʼo te ʼu fenua fuli pe, ʼo kotou papitemaʼi natou ʼi te huafa ʼo te Tamai mo te ʼAlo pea mo te laumalie maʼoniʼoni, ʼo akoʼi natou ke natou mulimuli ki te ʼu meʼa fuli ʼae neʼe au fakatotonu atu kia koutou.” (Mateo 28:19, 20) Par conséquent, la tâche des vrais chrétiens ne consiste pas seulement à informer leurs semblables concernant le Royaume. Ils doivent aussi s’efforcer de faire des disciples.

w12 1/9 16 ¶1

Que se passera-t-il lors du Jour du Jugement?

L’image de droite illustre la façon dont beaucoup se représentent le Jour du Jugement: des milliards d’âmes sont amenées devant le trône de Dieu pour être jugées selon leurs actions passées; certaines reçoivent alors en récompense la vie au ciel, les autres sont tourmentées en enfer. La Bible, au contraire, montre que le but du Jour du Jugement est de délivrer les humains de l’injustice. (Pesalemo 96:13) Le Juge nommé par Dieu pour rétablir la justice sur la terre est Jésus.​—Lau ia Esaia 11:1-5; Gaue 17:31.

w12 1/9 17 ¶18-19

Te Tokalelei Ia Taʼu ʼe Afe ʼo Talu Ai!

18 Neʼe maumauʼi e Satana te ʼu felogoi tokalelei ʼaia, ʼi te temi ʼae neʼe ina ʼekenaki ai te tagata ke talagataʼa kia Sehova. Talu te taʼu 1914, mo te ʼauʼaumai mamalie e te Puleʼaga ia te tokalelei pea mo te logo tahi. (Efe. 1:9, 10) Ko te ʼu aluʼaga taulekaleka ʼae “e mole sio ki ai te u mata” koteʼuhi ʼe mole heʼeki hoko ʼi te temi nei, ʼe hoko moʼoni anai lolotoga te ʼAfio Ia Taʼu ʼe Afe. ʼOsi ʼaia pea hoko leva “te fakaosi,” ko tona fakaʼuhiga, ko te fakaʼosi ʼo te ʼAfio ʼa Kilisito Ia Taʼu ʼe Afe. Pea kotea ʼae ka hoko anai? Logo la kua foaki age kia Sesu te “pule fuli” ʼi te lagi pea mo te kele, kae ʼe mole fia tatau mo Sehova. ʼAki he agavaivai “e ina tuku anai te puleaga ki ae e Atua mo Tamai.” ʼE ina fakaʼaogaʼi tuʼumaʼu tona tuʼulaga makehe pea mo tana pule “ki te kololia o te Atua te Tama.”​—Mat. 28:18; Flp. 2:9-11.

19 ʼOsi ʼaia, ko natou fuli ʼae ʼe maʼuʼuli ʼi te kele ʼi te pule ʼo te Puleʼaga, ʼe natou haohaoa anai. ʼE natou faʼifaʼitakiʼi anai ia Sesu. Pea ʼe natou tali fakafiafia anai ke pule ia Sehova kia natou, he ʼe natou agavaivai. ʼE natou malo anai ʼi te ʼahiʼahi fakaʼosi mo kapau ʼe natou fakaha ʼe natou loto ke pule ia Sehova kia natou. (Apk. 20:7-10) Hili ʼaia, ko natou fuli ʼae ka fakafeagai, te ʼu ʼaselo pea mo te ʼu tagata, ʼe fakaʼauha anai ʼo talu ai. ʼE ko he temi fakafiafia anai ia! Ko te famili katoa ʼo Sehova, ʼi te lagi pea mo te kele, ʼe natou fakavikiviki anai ia ia. Pea ʼe ʼafio katoa anai ia Sehova ʼi te meʼa fuape.”​—Lau ia Pesalemo 99:1-3.

Koloa Fakalaumalie

it-1 425

Katiko

Il est question “he katiko foʼou” non seulement dans les Psaumes, mais aussi dans les écrits d’Isaïe et de l’apôtre Jean. (Ps 33:3; 40:3; 96:1; 98:1; 144:9; 149:1; Esa 42:10; Fkh 5:9; 14:3. Un examen du contexte de la plupart des occurrences de l’expression “katiko foʼou” révèle que celui-ci est chanté en raison d’un fait nouveau intervenant dans la façon dont Jéhovah exerce sa souveraineté universelle, comme l’indique cette déclaration joyeuse de Pesalemo 96:10: “Kua hau ia Sehova!” Les faits nouveaux relatifs à l’extension de la royauté de Jéhovah et leurs effets sur le ciel et la terre semblent être le sujet de ce “katiko foʼou.”​—Ps 96:11-13; 98:9; Esa 42:10, 13.

21-27 OKETOPELI

KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU PESALEMO 100-102

Kotou Fakaha Takotou Lotofakafetaʼi Ki Te ʼOfa Agatonu ʼo Sehova

w23.03 12 ¶18-19

Kotea ʼAe ʼe Tonu Ke Ke Fai Ke Feala Hau Papitema

18 Ko tou ʼofa kia Sehova ko te kalitate lelei tukupau. (Lau ia Taaga Lea 3:3-6.) Ko tou ʼofa mamahi ki te ʼAtua ʼe tokoni atu ke ke lava tauʼi te ʼu faigataʼaʼia ʼo te maʼuli. ʼE fakaha ʼi te Tohi-Tapu te ʼofa agatonu ʼa Sehova ki ʼana kaugana. Ko tona fakaʼuhiga ʼe mole ina liʼakina anai ʼana kaugana pea ʼe ʼofa tuʼumaʼu kia natou. (Pes. 100:5) Neʼe fakatupu koe ki te pāki ʼo te ʼAtua. (Sen. 1:26) ʼE ke fakaha feafeaʼi te faʼahiga ʼofa ʼaia?

19 Ke ke ʼuluaki fakaha te lotofakafetaʼi. (1 Tes. 5:18) ʼI te ʼaho fuli fai te fehuʼi ʼaeni: “Neʼe fakaha feafeaʼi e Sehova tona ʼofa kia au?” Hili ia, faikole kia Sehova ʼo fakamalo kia te ia ʼo ʼuhiga mo he aluʼaga neʼe ina fai maʼa koe. Pea ke ke mahino neʼe fai e Sehova he aluʼaga maʼa koe totonu, ohage pe ko te mahino ʼa Paulo. (Lau ia Kalate 2:20.) Pea ke fai te fehuʼi ʼaeni: “ ʼE au fakaha koa toku ʼofa kia te ia ʼi te ʼu faʼahi fuli ʼae neʼe ina fai maʼaku?” Ko tou ʼofa ʼaia kia Sehova ʼe tokoni atu ke ke lava tauʼi te ʼu fakaneke ʼo toe feia pe mo te ʼu ʼahiʼahi. ʼE uga koe e te ʼofa ʼaia ke hoko atu ʼau agamahani lelei ʼi te faʼahi fakalaumalie. ʼE ke fakaha ai ʼi te ʼaho fuli tou ʼofa ʼae ki tau Tamai.

w23.02 17 ¶10

“Kotou Fakapotopoto Pea Mo Nonofo Tokakaga!”

10 ʼI te ʼu aluʼaga fakatupu tuʼutamaki ʼae ʼe tonu ke tou tekeʼi ʼe kau ai te fia faiʼakau, te inu kava fakavale, te kai fakavale, te ʼu palalau kona, mo te sioʼi ʼo he ʼu ʼata ʼe ha ai te agamalohi, mo te ʼu ʼata kovi pea mo te tahi ʼu aga ʼe tatau. (Pes. 101:3) ʼE kumi tuʼumaʼu pe e totatou fili, ia Satana te Tevolo he ʼu faigamalie ke ina maumauʼi ʼatatou felogoi mo Sehova. (1 Pet. 5:8) Kapau ʼe mole tou nonofo tokaga, ʼe nunusi anai e Satana ki ʼotatou ʼatamai mo ʼotatou loto te pulapula ʼae ʼo te manumanū, te agakaka, te holi fakavale, te fehiʼa, te fia meʼa lahi, pea mo te lotokovi. (Kal. 5:19-21) ʼI te kamata, ʼe lagi mole malohi fau te ʼu agaaga ʼaia. Kae kapau ʼe mole tou foimo taʼaki, ʼe haga tuputupu anai ohage ko he fuʼu ʼakau kona, pea ʼe fakatupu ai ni mamahi.​—Sakp. 1:14, 15.

w11 1/7 16 ¶7-8

ʼE Kotou Fakalogo Anai Koa Ki Te ʼu Fakatokaga ʼa Sehova?

7 Kotea ʼae ʼe tonu ke tou fai ke tou fakamamaʼo ai mai te ʼu hahaʼi faiakonaki loi? ʼE mole tou faipalalau mo natou peʼe tou fakaafe ia natou ki totatou loto fale. ʼE mole tou toe lau foki mo tanatou ʼu tohi, mo tou sioʼi ia natou ʼi te televisio, mo lau tanatou ʼu manatu ʼi te Neti peʼe tou tohi tatatou ʼu manatu ʼi te Neti ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼae neʼe natou tohi. He koʼe ʼe tou fakatotonu ke tou fakamamaʼo mai ia natou ʼaia? Ko tona tupuʼaga tafito ʼae he ʼe tou ʼofa ki “te ʼAtua ʼo te moʼoni.” Koia, ʼe mole tou fia logo ki te ʼu akonaki loi ʼae ʼe natou fakafeagai ki te moʼoni, ʼaeʼe tuʼu ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua. (Pes. 31:5; Soa. 17:17) ʼE tou toe ʼofa ki te kautahi ʼa Sehova, ʼae neʼe ina akoʼi mai kia tatou te ʼu moʼoni taulekaleka ohaga la ko te huafa ʼo Sehova pea mo te fakaʼuhiga ʼo te huafa ʼaia, tana fakatuʼutuʼu ʼae ʼo ʼuhiga mo te kele, mo te aluʼaga ʼo te kau mate, pea mo te ʼamanaki ʼae ko te fakatuʼuake. ʼE kei kotou manatuʼi koa pe neʼe feafeaʼi tokotou loto ʼi takotou kamata ako ʼae ia te moʼoni pea mo ʼihi atu ʼu moʼoni ʼi te Tohi-Tapu? Koia, ʼaua naʼa kotou tuku ki te ʼu loi ʼa te ʼu hahaʼi faiakonaki loi ke kotou fakafeagai ai ki te kautahi ʼae neʼe ina akoʼi atu te ʼu moʼoni ʼaia?​—Soa. 6:66-69.

8 Tatau aipe pe ʼe kotea ʼae ʼe ui e te ʼu hahaʼi faiakonaki loi, kae ʼe mole tou muliʼi anai ia natou! He koʼe ʼe kotou olo anai ki te ʼu vai keli ʼaia ʼae ʼe mamaha, ʼuhi pe ke kotou lotovaivai ai? Tou fakatotonu ke tou nonofo agatonu kia Sehova pea mo tana kautahi, he ʼe talu mai fualoa tana fakafimalie ia tatou ʼi te faʼahi fakalaumalie, ʼaki tana foaki mai he ʼu vai maʼa pea mo mokomoko ʼo te moʼoni ʼaki te Folafola ʼa te ʼAtua.​—Esa. 55:1-3; Mat. 24:45-47.

Koloa Fakalaumalie

it-2 522

Pelikano

Souvent, quand le pélican est rassasié, il vole vers un lieu isolé où il prend une attitude mélancolique, la tête enfoncée dans les épaules. Il garde une immobilité telle que, de loin, on pourrait le confondre avec une pierre blanche. Il reste ainsi des heures entières, ce qui illustre bien l’inactivité mélancolique qu’évoque le psalmiste lorsqu’il décrit l’intensité de sa douleur en ces termes: “ ʼE au hage ko te pelikano ʼo te toafa.” (Ps 102:6) Ici, le terme “toafa” ne désigne pas obligatoirement un désert proprement dit, mais simplement un endroit éloigné des habitations, peut-être un marais. D’ailleurs, à certaines saisons, la région marécageuse située dans le N. de la vallée du Jourdain accueille aujourd’hui encore des pélicans. On trouve trois variétés de pélicans en Israël. La plus répandue est le pélican blanc (Pelecanus onocrotalus); le pélican frisé (Pelecanus crispus) et le pélican à dos rosé (Pelecanus rufescens) se rencontrent moins souvent.

Le pélican montre une préférence marquée pour les lieux incultes où il ne risque pas d’être dérangé par l’homme. C’est là qu’il construit son nid, voit éclore ses petits et se retire après la pêche. À cause de son goût pour les endroits solitaires et désolés, la Bible utilise cet oiseau comme symbole de désolation complète. Pour figurer la désolation qui allait s’abattre sur Édom, Isaïe prédit que le pélican prendrait possession de ce pays. (Esa 34:11) Tsephania prophétisa que les pélicans résideraient parmi les chapiteaux de Ninive, indiquant par là une ruine totale et l’absence de toute vie humaine.​—Sof 2:13, 14.

28 OKETOPELI–3 NOVEPELI

KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU PESALEMO 103-104

ʼE Ina Manatuʼi “ ʼe Tou Efu”

w23.07 21 ¶5

Fakapotopoto Ohage Ko Sehova

5 ʼE toe fakapotopoto ia Sehova ki te hahaʼi he ʼe agavaivai pea mo manavaʼofa. Ohage la, neʼe agavaivai ʼi te temi ʼae neʼe ina ʼamanaki pulihi ai te hahaʼi agakovi ʼo te kolo ko Sotoma. Neʼe ina fekauʼi he ʼu ʼaselo ke olo ʼo ui age ki te tagata faitotonu ko Lote ke hola ki te potu moʼugaʼia. Kae neʼe mataku ia Lote ʼi te alu ki ai. Neʼe ina kole mamahi kia Sehova ke alu mo tona kiʼi famili ki te kolo ko Tesoa, kae ko te kiʼi kolo ʼaia neʼe tonu ke maumauʼi. Neʼe feala pe ke fakamaʼua e Sehova kia Lote ke fakalogo ki tana fakatotonu. Kae ʼi te aluʼaga ʼaeni, neʼe tali e Sehova te kole ʼa Lote pea neʼe mole ina maumauʼi ia Tesoa. (Sen. 19:18-22) Hili ki ai ni lauʼi taʼu, neʼe fakaha e Sehova tona manavaʼofa ki te hahaʼi ʼo te kolo ko Ninive. Neʼe ina fekauʼi te polofeta ko Sonasi ke alu ʼo fakaha kia natou ʼe ina pulihi anai natou ʼuhi ko tanatou agakovi ʼo feia mo tonatou kolo. Kae neʼe fakahemala leva te kau Ninive. Neʼe ʼofa ai Sehova kia natou pea neʼe mole ina maumauʼi te kolo.​—Son. 3:1, 10; 4:10, 11.

w23.09 6-7 ¶16-18

Falala Kia Sehova Ohage Ko Samisoni

16 Logo la neʼe tau ia Samisoni mo ni mamahi ʼuhi ko tana hala, kae neʼe hoko atu pe tana fai te finegalo ʼo Sehova. Maʼia pe neʼe tou fai he hala pea fakatonutonuʼi ai tatou, pe neʼe toʼo hotatou pilivilesio, ʼaua naʼa tou tuku te fakahoko ʼo te finegalo ʼo Sehova. Tou manatuʼi ʼe fakamolemole ia Sehova kia tatou. (Pes. 103:8-10) Kapau neʼe tou fai ni hala ʼi te temi muʼa, ʼe tou tui papau ʼe feala ke foaki mai e Sehova te malohi ke tou fakahoko tona finegalo ohage pe ko tana fai kia Samisoni.

17 Tou palalau ki he tehina tupulaga ko Mikaele. Neʼe faifekau fakaminisitelio pea mo pionie katoa ʼi tana kokelekasio. Neʼe lahi ʼosi ʼana gaue ʼi tana tauhi ʼae kia Sehova. Kae meʼa fakaʼofaʼofa neʼe ina fai hana hala, ʼo puli ai te ʼu maʼua ʼae neʼe ina maʼu ʼi te kokelekasio. ʼE ina ui: “Neʼe au maʼumaʼua ʼaupito, pea punamaʼuli pe neʼe mole kei ʼi ai haku ʼu gaue. Neʼe au iloʼi neʼe mole liʼakinaʼi au e Sehova. Kae neʼe au feʼekeʼaki pe feala anai ke au toe felogoi mo ia ohage ko te temi muʼa. Pea ʼe feala anai koa ke au toe gaue lahi maʼa te kokelekasio.”

18 Meʼa lelei foki he neʼe haga tauhi pe ia Mikaele kia Sehova. E ina hoko atu: “Neʼe au fai ia meʼa fuli ke au toe fakaovi ai kia Sehova: Neʼe au faikole ʼo fakaha age kia te ia te ʼu meʼa fuli ʼi toku loto, neʼe au ako pea mo metitasio.” ʼAki te temi, neʼe toe maʼu e Mikaele ʼona pilivilesio. ʼI te temi nei kua tagata ʼafea pea mo pionie katoa. ʼE ina ui: “Ko te tokoni mo te ʼu fakalotomalohi tafito mai te ʼu tagata ʼafea, neʼe au tui ai neʼe kei ʼofa Sehova ia au. Kua toe feala haku gaue maʼa te kokelekasio ʼaki he leʼo ʼo loto ʼe maʼa. Neʼe au ako mai te faʼahi ʼae neʼe hoko kia au ko Sehova ʼe fakamolemole ki ʼae ʼe fakahemala moʼoni.” Kapau neʼe tou fai he hala kae tou fai ia meʼa fuli moʼo fetogi tatatou aga pea mo hoko atu tatatou falala kia Sehova, tou tui papau ʼe ina fakaʼaogaʼi anai tatou pea mo tapuakiʼi tatou.​—Pes. 86:5; Taag. 28:13.

w23.05 26 ¶2

ʼE Ke Lava Fakahoko ʼAu Fakatuʼutuʼu Fakalaumalie

2 Kapau heʼeki ke fakahoko hau fakatuʼutuʼu fakalaumalie, ʼaua naʼa ke lotovaivai. Ke ke iloʼi, maʼia mo he fakatuʼutuʼu ʼe faigafua, ʼe maʼua ki ai he temi mo ni faiga. Ko tau fia fakahoko tau fakatuʼutuʼu ʼaia ʼe ha ai ʼe maʼuhiga kia koe tau felogoi mo Sehova pea ʼe ke fia foaki kia te ia te meʼa ʼae ʼe lelei tukupau. ʼE maʼuhiga kia Sehova ʼau faiga. ʼE mahino ia, ʼe mole loto e te ʼAtua ke ke fakahoko he meʼa ʼe mole ke lavaʼi. (Pes. 103:14; Mik. 6:8) Koia, vakaʼi he fakatuʼutuʼu ʼe fakapotopoto pea ʼe mulimuli ki tou aluʼaga. Kotea leva ʼe feala ke ke fai mo ʼona fakahoko? Tou vakaʼi ʼihi ʼu tokoni huʼu mo te faʼahi ʼaia.

Koloa Fakalaumalie

cl 55 ¶18

Te Tupuʼaga Mafimafi​—“Ia Ia ʼAe Neʼe Ina Fakatupu Te Lagi Mo Te Kele”

18 ʼE fakaʼaogaʼi feafeaʼi e Sehova tona malohi moʼo fakatupu he meʼa? ʼE tou punamaʼuli moka tou sisio ki te ʼu meʼa ʼae neʼe fakatupu e Sehova? Neʼe ui fenei e te tagata faipesalemo: “Sehova e, ʼe lahi ʼaupito ʼau gaue! . . . ʼE fonu te kele ko ʼau gaue.” (Pesalemo 104:24) ʼE moʼoni te ʼu palalau ʼaia. Ia ʼaho nei, neʼe lau e te kau poto ko faʼahiga manu ʼe tahi miliona tupu ʼe maʼuli ʼi te kele. Kae ʼe mole pe la tou iloʼi peʼe ko manu ʼe fia ʼe maʼu ʼi te kele. ʼE maʼu e Sehova ia te poto pea mo te fealagia ʼae ke ina fakatupu he ʼu tuʼuga meʼa foʼou mo kehekehe, ʼe mole malau.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae