“Ko Taku ʼAkau Toho ʼe Mālū Pea Ko Taku Kavega ʼe Maʼamaʼa”
“Koutou toʼo kia koutou taku ʼakau toho pea ke koutou ako ia te ʼau.”—Mateo 11:29.
1, 2. (a) Koteā te meʼa neʼe hoko kia koutou ʼi tokotou maʼuli ʼe ina foaki atu te fakafimālie? (b) Koteā te meʼa ʼe tonu ke fai e he tahi ke ina maʼu ai te fakafimālie ʼaē neʼe fakapapauʼi mai e Sesu?
KO HE maʼanu ʼi he vai mokomoko ʼi te fakaʼosi ʼo he ʼaho ʼe vevela, peʼe ko he moe lelei ʼi te pōʼuli ʼi he ʼosi ʼo he ʼaho gāue loaloaga pea mo faigataʼa—ʼi meʼa logo lelei foki! ʼO toe feiā pe mo he kavega mamafa neʼe toʼo peʼe ko he ʼu agahala neʼe fakamolemole. (Tāʼaga Lea 25:25; Gāue 3:19) Ko te fakafimālie ʼaē neʼe maʼu ʼaki te ʼu faʼahiga meʼa ʼaia neʼe fai, ʼe nātou fakaloto mālohiʼi tatou, pea mo tou toe maʼu he tahi age mālohi moʼo hoko atu tatatou ʼu gāue.
2 Ko nātou fuli ʼaē ʼe nātou logoʼi ʼe nātou kinakina pea mo gaʼegagaʼe, ʼe feala ke nātou ʼōmai kia Sesu, koteʼuhi neʼe ina fakapapau ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaia te meʼa ʼaenī—te fakafimālie. Kae, moʼo maʼu te fīmālie ʼaē ʼe lelei ʼaupito, ʼe ʼi ai te meʼa ʼe tonu ke koutou lotolelei ʼo fai. “Koutou toʼo kia koutou taku ʼakau toho pea ke koutou ako ia te ʼau,” ko te ʼui ʼaia ʼa Sesu, “pea ʼe koutou maʼu anai he fīmālie ki ʼokotou nefesi.” (Mateo 11:29) Koteā te ʼakau toho ʼaia? E feafeaʼi te foaki mai he fīmālie e te ʼakau toho ʼaia?
Ko Te ʼAkau Toho ʼe Mālū
3. (a) Koteā te ʼu faʼahiga ʼakau toho neʼe fakaʼaogaʼi ʼi te ʼu temi faka Tohi-Tapu? (b) Koteā te faka ʼuhiga fakatātā ʼe fakapikipiki ki te ʼakau toho?
3 ʼI tanatou maʼuʼuli ʼaē ʼi te sosiete ʼe ina gāueʼi te kele, ko Sesu pea mo nātou ʼaē neʼe fagono kia te ia neʼe nātou ʼiloʼi lelei te ʼuhiga ʼo te ʼakau toho. ʼI te agamāhani, ko te ʼakau toho ʼe ko te potuʼi ʼakau loa ʼaki tona ʼu meʼa e lua ke takai ʼaki ai te kia ʼo te ʼu manu pea ke tautonu lelei mo te muliʼi ʼulu ʼo te ʼu manu e lua, ko he ʼu pipi, ke nā haʼi fakatahi moʼo toho he meʼa fuli kele, he saliote, peʼe ko he tahi age meʼa. (1 Samuele 6:7) Neʼe ʼi ai pe foki mo te ʼu ʼakau toho maʼa te hahaʼi. Ko te ʼu ʼakau toho ʼaia neʼe ko te ʼu kogaʼi ʼakau neʼe hili ki te ʼu fugaʼuma ʼo he tahi pea neʼe haʼi ʼi te ʼu potu taupotu ʼo te ʼakau te ʼu ʼāmoga. ʼAki te ʼu meʼa ʼaia, neʼe feala ki te hahaʼi gāue kele ke nātou ʼamo he ʼu ʼāmoga mamafa. (Selemia 27:2; 28:10, 13) Talu mai te fakatahiʼi ʼaē ʼo te ʼu kavega pea mo te tagata gāue kele, neʼe tautau fakatātā e te Tohi-Tapu te ʼakau toho ki te pule pea mo te takitaki.—Teutalonome 28:48; 1 Hau 12:4; Gāue 15:10.
4. Koteā ʼaē ʼe fakatātā e te ʼakau toho ʼe foaki e Sesu kia nātou ʼaē ʼe ʼōmai kia te ia?
4 Koia la ʼaē, koteā te ʼakau toho ʼaē neʼe fakaafe e Sesu ke toʼo ʼe nātou ʼaē ʼe ʼōmai kia te ia ke nātou maʼu ai te fakafimālie? Koutou manatuʼi neʼe ina ʼui fēnei: “Koutou toʼo kia koutou taku ʼakau toho pea ke koutou ako ia te ʼau.” (Mateo 11:29) Ko ia ʼaē ʼe akoʼi ʼe ko he tisipulo ia. Pea tahi ʼaē, ko te toʼo ʼaē ʼo te ʼakau toho ʼa Sesu ʼe faka ʼuhiga pe ke liliu ko tana tisipulo. (Filipe 4:3) Kae ko he tisipulo, ʼe fakamaʼua ki ai ke mole gata ʼaki pe ʼi tana mālama fakaʼatamai ʼaē ki tana ʼu akonaki. ʼE fakamaʼua ki ni ʼu gāue ʼe ʼalutahi mo te ʼu akonaki ʼaia—ʼo fai te gāue ʼaē neʼe ina fai pea mo maʼuli ʼi te ala ʼaē neʼe maʼuli ai. (1 Kolonito 11:1; 1 Petelo 2:21) ʼE fakamaʼua he fakalogo ʼaki he lotolelei ki tana pule pea mo nātou ʼaē neʼe ina tuku age kiai te pule. (Efesi 5:21; Hepeleo 13:17) Ko tona faka ʼuhiga ʼe liliu ia ko he Kilisitiano ʼe foaki tona maʼuli pea ʼe papitema, ʼo ina tali te ʼu pilivilesio fuli pea mo te ʼu maʼua ʼaē ʼe hoko ʼi te temi ʼaē ʼe ina fai ai te voto ʼaia. Ko te ʼakau toho la ʼaia ʼe foaki e Sesu kia nātou fuli ʼaē ʼe nātou ʼōmai kia te ia moʼo maʼu te fakafimālie. ʼE koutou tali lelei koa te ʼakau toho ʼaia?—Soane 8:31, 32.
5. He koʼe ʼe mole ko he meʼa kinakina ia te toʼo ʼo te ʼakau toho ʼa Sesu?
5 Ko te maʼu ʼo te fakafimālie ʼaki te toʼo ʼaē ʼo te ʼakau toho—ʼe mole ko he meʼa koa ia ʼe hage ʼe fakafeagai? Kailoa ia, koteʼuhi neʼe ʼui e Sesu ko tana ʼakau toho ʼe “mālū.” Ko te kupu ʼaia ʼe faka ʼuhiga ko te agamālū, lelei, agalelei. (Mateo 11:30; Luka 5:39; Loma 2:4; 1 Petelo 2:3) Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko ia ko te tagata tufuga ʼakau poto, e lagi neʼe faʼu e Sesu te ʼu meʼa fuli kele pea mo te ʼu ʼakau toho, ʼo ina ʼiloʼi ai peʼe feafeaʼi te faʼu ʼo he ʼakau toho ke fakahoko he toe gāue lahi ʼi he ʼaluʼaga ʼe lelei. Neʼe lagi neʼe ina kofukofu te ʼakau toho ʼaki ni ʼu mutuʼi meʼa peʼe ko he ʼu kiliʼi manu. Neʼe lahi te ʼu ʼakau toho neʼe gaohi feiā ke ʼaua naʼa nātou fakamamahiʼi te muliʼi ʼulu ʼo te ʼu pipi. ʼO toe feiā pe, ko te ʼakau toho fakatātā ʼaē ʼe foaki mai e Sesu kia tatou ʼe “mālū.” Logope la ko he tahi ʼe ko he tisipulo ʼe fakamaʼua kiai tana ʼu maʼua pea mo te ʼu gāue, ʼe mole ko he meʼa faigataʼaʼia peʼe fakakinauʼi kae ko he meʼa fakafimālie ia. Ko te ʼu folafola ʼa tana Tāmai ʼaē ʼe ʼi Selo, ia Sehova, neʼe mole ko he kavega.—Teutalonome 30:11; 1 Soane 5:3.
6. Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē e Sesu: “Koutou toʼo kia koutou taku ʼakau toho”?
6 ʼE ʼi ai te tahi tupuʼaga ʼo te “mālū” ʼaē ʼo te ʼakau toho ʼa Sesu peʼe faigafua tona ʼamo. ʼI tana ʼui ʼaē: “Koutou toʼo kia koutou taku ʼakau toho,” neʼe feala ke faka ʼuhiga ki he tahi ʼi te ʼu ʼakau toho ʼaia e lua. Kapau neʼe ina manatuʼi te ʼakau toho koga lua, te faʼahiga ʼakau ʼaē ʼe fakapipiki fakatahi ki te ʼu manu e lua ke nā toho he ʼāmoga, pea neʼe ina fakaafe tatou ke tou ʼōmai ʼo kau mo ia ki te ʼakau toho pe e tahi. ʼE ko he tapuakina anai ia—ke tou maʼu ia Sesu ʼi ʼotatou tafa ke ina toho fakatahi mo tatou te ʼāmoga! ʼI te tahi ia faʼahi, kapau neʼe manatuʼi e Sesu te kogaʼi ʼakau ʼo te ʼakau toho ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e te hahaʼi gāue kele, pea ʼe ina foaki mai kia tatou te meʼa ke faigafua peʼe moʼo maʼamaʼa tatatou ʼamo he faʼahiga ʼāmoga. ʼI hona faʼahiga ʼaluʼaga pe, ko tana ʼakau toho ʼe ko he matapuna ʼo te fakafimālie moʼoni koteʼuhi ʼe ina fakapapau mai kia tatou te meʼa ʼaenī: “Heʼe ʼau agamālū pea mo loto agavaivai.”
7, 8. Koteā ʼapē te manatu hala ʼe maʼu e ʼihi mokā nātou logoʼi ʼe nātou lotohoha?
7 Koia, koteā te meʼa ʼe tonu ke tou fai mo kapau ʼe tou logoʼi ko te ʼāmoga ʼo te ʼu fihifihia ʼo te maʼuli ʼaē ʼe tou lolotoga ʼamo ʼe kua mamafa fau ia pea kua tou lotohoha fau? Ko ʼihi ʼe feala ke nātou manatu hala koteʼuhi ʼe nātou logoʼi ko te ʼakau toho ʼi tonatou ʼuhiga tisipulo ʼa Sesu Kilisito ʼe faigataʼa fau peʼe fakamaʼuaʼi fau nātou, kae tālā ia ko te ʼu tuʼania ʼo te maʼuli ʼo te ʼaho fuli ʼaē ʼe nātou mafasia ai. Ko ʼihi ʼe tau mo te taʼi ʼaluʼaga ʼaia ʼe nātou tuku ʼosi tanatou kau ʼaē ki te ʼu fono faka Kilisitiano, peʼe ko te gāue faka minisitelio, heʼe ʼi tanatou ia manatu e lagi ʼe nātou maʼu ai anai he faʼahiga fakafimālie. Kae, ʼe ko he manatu hala ia.
8 ʼE tou fakamālo heʼe ko te ʼakau toho ʼaē ʼe foaki mai e Sesu ʼe “mālū.” Kapau ʼe mole tou fakaʼaogaʼi lelei te ʼakau toho ʼaia, ʼe feala ke fakatupu lotomamahi. ʼI te temi leva ʼaia, ʼe tonu anai ke tou fakasiosioʼi lelei te ʼakau toho ʼaē ʼe tou hili ki ʼotatou ʼu fugaʼuma. Kapau, ʼuhi ko he ʼu faʼahiga ʼaluʼaga, ko te ʼakau toho ʼe kua kovi peʼe neʼe mole lelei hona fakapipiki ki te ʼu manu, kapau ʼe fakaʼaogaʼi pe te ʼakau toho ʼaia, ʼe mole gata ʼaki pe anai tana haga ʼaē ʼo fakamaʼuaʼi kia tatou he toe faiga lahi kae ʼe tou toe lotomamahi pe foki. Ko tona faka ʼuhiga, kapau ʼe hage kia tatou ko ni ʼu gāue faka teokalatike ʼe kamata mamafa kia tatou, ʼe tonu ke tou kumi peʼe tou fai te ʼu faʼahi ʼaia ʼaki hona fai ʼe lelei. Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou uga tatou moʼo fakahoko te ʼu maʼua ʼaia? Neʼe lelei koa tatatou teuteuʼi ʼo tatatou ʼu fono ʼi muʼa ʼo tatatou ʼolo kiai? Ka tou kau ki te gāue faka minisitelio kua tou teuteuʼi koa totatou sino pea mo totatou ʼatamai kiai? ʼE lelei koa tatatou felogoi mo ʼihi ʼi te kokelekasio? Pea ʼi te ʼu meʼa fuli ʼaia, e feafeaʼi tatatou ʼu felogoi mo Sehova ʼAtua pea mo tona ʼAlo, ia Sesu Kilisito?
9. He koʼe koa ʼe mole tonu anai ʼi he temi ke ʼui ko te ʼakau toho faka Kilisitiano ʼe ko he kavega ʼe mole feala hona ʼamo?
9 Kapau ʼe tou tali ʼaki totatou loto katoa te ʼakau toho ʼaē ʼe foaki mai e Sesu pea mo ako ke tou ʼamo fakalelei, ʼe mole ʼi ai he temi ʼe feala ke tou ʼui ai ʼe ko he kavega ʼe mole feala hona ʼamo. ʼI tona fakahagatonu, kapau ʼe feala ke tou fakakaukauʼi lelei te ʼaluʼaga—ko Sesu ʼe nofo mo tatou ʼi te ʼakau toho pe e tahi—ʼe mole faigataʼa kia tatou ke tou sio pe ko ai ʼaē ʼe ina ʼamo tāfito te kavega. E hage ia ko he tamasiʼi ʼe tapiki ki te meʼa ʼaē ʼe ina taki tana kiʼi saliote, ʼi tana ia manatu ko ia ʼaē ʼe ina toho te meʼa, kae tālā ia ko tanā pe ʼu mātuʼa ʼaē ʼe nā toho. ʼI tona ʼuhiga Tāmai ʼofa, ʼe ʼiloʼi lelei e Sehova ʼAtua totatou ʼu gataʼaga pea mo totatou ʼu vaivaiʼaga, pea ʼaki ia Sesu Kilisito ʼe ina foaki mai te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia tatou. “ ʼE tokaga ʼaupito anai te ʼAtua ki te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe ʼaoga kia koutou, ʼaki tona koloā faka kolōlia ia Kilisito Sesu,” ko te ʼui ʼaia ʼa Paulo.—Filipe 4:19; vakaʼi ia Isaia 65:24.
10. Koteā te meʼa neʼe hoko ki te tahi neʼe ina fakahoko lelei tona ʼuhiga tisipulo ʼo Kilisito?
10 Tokolahi te kau Kilisitiano kua foaki tonatou maʼuli ki te ʼAtua ʼe nātou fakamoʼoni ki te faʼahi ʼaia ʼaki te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko kia nātou totonu. Ohage la kia Jenny, neʼe mahino kia ia ko te gāue pionie vaeluaʼi temi ʼi te māhina fuli pea mo te gāue ʼaho katoa ki he gāue ʼe fakamaʼuaʼi lahi ia ia, ʼo fakatupu ʼaki ai kia ia hona toe lotohoha. Kae ʼe ina logoʼi, ko te gāue pionie ʼe tokoni kia ia ke ina taupau maʼu he aga fakapotopoto. ʼI tana tokoniʼi te hahaʼi ke nātou ako te moʼoni ʼo te Tohi-Tapu pea mo tana sio ʼaē ki te fetogi ʼo tonatou maʼuli moʼo maʼu te ʼofa ʼo te ʼAtua—ko te meʼa la ʼaia ʼe ina foaki kia ia te toe fiafia lahi logope la te ʼu maʼumaʼua ʼaē ʼe tau mo ia. ʼE manatu tahi ia mo te ʼu palalau ʼaē ʼe tuʼu ʼi te tāʼaga lea, ʼe ʼui fēnei: “Ko te tapuakina ʼa Sehova—ko ia ʼaia ʼe ina fakakoloaʼia, pea ʼe mole maʼu ai he ʼu mamahi.”—Tāʼaga Lea 10:22.
ʼE Maʼamaʼa Te Kavega
11, 12. Koteā te meʼa neʼe fia fakamahino e Sesu ʼi tana ʼui ʼaē: “Ko taku kavega ʼe maʼamaʼa”?
11 ʼO hilifaki ki te fakapapau ʼaē neʼe ina fai mai ʼo ʼuhiga mo te “mālū” ʼo te ʼakau toho, ʼe toe fakapapau mai e Sesu, ʼo fēnei: “Ko taku kavega ʼe maʼamaʼa.” Ko he ʼakau toho ʼe “mālū” ʼe kua ina fakagafua nei te gāue; kapau ʼe toe maʼamaʼa mo te kavega, ʼe liliu te gāue ia ko he meʼa fakafiafia moʼoni. Kae neʼe koteā te meʼa neʼe manatuʼi e Sesu ʼi tana fai ʼo te palalau ʼaia?
12 Koutou fakatokagaʼi te meʼa ʼe fai anai e he tagata gāue kele mokā ina fia fetogi te gāue ʼa tana ʼu manu, ʼe ina ʼui ʼe ina fuli te kele ʼo te gāueʼaga ʼo ina taki te saliote. ʼE tonu muʼa ke ina toʼo te meʼa fuli kele pea ki muli age ʼe ina fakapipiki te saliote ki te ʼu manu. ʼE mole ko hana aga fakapotopoto anai mo kapau ʼe ina fakapipiki fakatahi ki te ʼu manu te meʼa fuli kele pea mo te saliote. ʼO toe feiā pe, neʼe mole ʼui e Sesu ki te hahaʼi ke nātou hili age tana kavega ki he tahi kavega ʼe nātou lolotoga ʼamo. Neʼe ina ʼui fēnei ki tana kau tisipulo: “ ʼE mole he tagata kaugana ʼe feala ke kaugana ki he ʼu pule e lua.” (Luka 16:13) Koia, neʼe tuku e Sesu ke fili e te hahaʼi te meʼa ʼaē ʼe nātou loto kiai. ʼE nātou ʼamo anai koa te kavega mamafa ʼaē ʼe tau mo nātou, peʼe nātou tuku anai kae nātou tali tana fakaafe? Neʼe foaki age e Sesu te fakaloto mālohi ʼofa ʼaenī: “Ko taku kavega ʼe maʼamaʼa.”
13. Koteā te kavega ʼaē neʼe lolotoga ʼamo e te hahaʼi ʼi te temi ʼo Sesu, pea neʼe koteā tona fua?
13 ʼI te temi ʼo Sesu, neʼe tau te hahaʼi mo te kavega mamafa neʼe hili e te kau takitaki Loma agamālohi pea mo te kau takitaki lotu aga fefeka pea mo malualoi. (Mateo 23:23) ʼI tanatou mole fia muliʼi te pule ʼa te kau Loma, ko ʼihi neʼe nātou faiga ke nātou fai takitokotahi he ʼu fetogi. Neʼe nātou kau ki te ʼu fihi faka politike, kae neʼe iku pe ki te meʼa ʼe kovi. (Gāue 5:36, 37) Ko ʼihi neʼe nātou faiga mālohi ke nātou hikihiki tonatou maʼuli ʼaki hanatou kau mālohi ki he ʼu meʼa fakakoloa. (Mateo 19:21, 22; Luka 14:18-20) ʼI te temi ʼaē neʼe foaki e Sesu kia nātou te ala ki te fakafimālie ʼaki tana fakaafe ke nātou liliu ko tana ʼu tisipulo, neʼe mole ko nātou fuli ʼaē neʼe nātou tali te fakaafe. Neʼe nātou lotolotolua ʼo ʼuhiga mo te tuku ʼo te kavega ʼaē ʼe nātou lolotoga ʼamo, logope la tona mamafa, kae ke nātou toʼo te kavega ʼa Sesu. (Luka 9:59-62) ʼI toe faihala kovi leva!
14. ʼE lava feafeaʼi ki te ʼu tuʼania ʼo te maʼuli pea mo te ʼu holi fakamālama ke nātou faka mafasiaʼi tatou?
14 Kapau ʼe mole tou tokakaga, ʼe feala pe ke tou fai te hala ʼaia ʼi te temi nei. Kapau ʼe tou liliu ko he ʼu tisipulo ʼa Sesu, ʼe ko he faʼahi ʼe ina faka ʼāteaina tatou mai te kumi ʼaē ʼo he ʼu fakatuʼutuʼu pea mo he ʼu meʼa maʼuhiga, ohage ko tona fai e te hahaʼi ʼo te mālama ʼaenī. Logope la ʼaē ʼe tonu ke tou gāue kinakina moʼo maʼu ʼo te ʼu meʼa maʼuhiga ʼo te maʼuli, ʼe mole liliu te ʼu meʼa ia ʼaia ʼo maʼuhiga ʼosi ʼi totatou maʼuli. Kae, ko te ʼu tuʼania ʼo te maʼuli pea mo te ʼu lelei fakamālama ʼe feala ke lahi tanatou fakamaʼuaʼi ʼo tatou. Kapau ʼe tou lotonoa ki te faʼahi ʼaia, ko te ʼu holi ʼaia ʼe toe feala pe ke nātou taʼomia te moʼoni ʼaē neʼe kua tou tali fakamalotoloto. (Mateo 13:22) ʼI te lahi fau ʼo totatou maʼumaʼua ki te fakahoko ʼo te ʼu taʼi holi ʼaia, ʼe liliu ai leva totatou ʼu maʼua faka Kilisitiano ʼo mamafa fau pea ʼe tou fai anai fakavilivili te ʼu maʼua ʼaia ke foimo ʼosi. ʼE mahino ia ʼe mole feala ke tou ʼamanaki ki he faʼahiga fakafimālie ʼi tatatou kaugana ʼaia ki te ʼAtua mo kapau ʼe tou fakahoko tatatou gāue ʼaki pe te taʼi manatu ʼaia.
15. Koteā te fakatokaga neʼe foaki e Sesu ʼo ʼuhiga mo te ʼu holi ʼo te mālama?
15 Neʼe fakahā e Sesu ko he maʼuli fakafeauga ʼe haʼu ia mai te tokaga tāfito ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga ʼi te maʼuli kae mole ko te faiga ʼaē ke iku te ʼu meʼa ʼaē ʼe kita loto kiai. “Tuku takotou hoha ki tokotou nefesi, pe koteā anai he meʼa ke koutou kai pe ko he meʼa ke koutou ʼinu, peʼe ki tokotou sino, pe koteā anai he meʼa ke koutou kofuʼi,” ko tana tokoni ʼaia neʼe ina fai. “ ʼE mole koa la lahi age te maʼuli ʼi te meʼa kai, pea mo te sino ʼi te kofu?” Pea neʼe ina fakatokagaʼi age te ʼu manulele ʼo te lagi pea mo ʼui maʼana: “Mole nātou to magisi, pea ʼe mole nātou utu magisi, pea ʼe mole nātou tānaki ki he ʼu faleoko; kaʼe fafaga nātou e takotou Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo.” ʼO ʼuhiga mo te ʼu lilio ʼo te fenua, neʼe ʼui maʼana: “ ʼE mole nātou gāue pea ʼe mole nātou fai filo; kaʼe ʼau tala atu kia koutou, māʼiape la mo Salomone, ʼi tona kolōlia katoa, neʼe mole feiā hona teu ke hage ko te teuteuʼi ʼo he lilio e tahi.”—Mateo 6:25-29.
16. Koteā te ako neʼe tou maʼu ʼo ʼuhiga mo te ʼu ikuʼaga ʼaē ʼo te holi ki te ʼu meʼa fakamālama?
16 ʼE feala koa ke tou ako he meʼa mai te ʼu palalau fakatātā ʼaia? ʼI te manatu ʼa te hahaʼi e tokolahi, mokā ʼe nātou faiga ʼaupito ke nātou gāue moʼo hikihiki ʼo tonatou maʼuli ʼi te ʼaluʼaga fakamālama, pea ʼe nātou tokaga fau ai leva ki te ʼu koloā fakamālama, pea ko te kavega ʼe liliu leva ia ʼo mamafa fau ʼi tonatou ʼu fugaʼuma. ʼE fonu ʼi te malamanei te ʼu patolo neʼe nātou utu te ʼu ikuʼaga ʼaē ʼo tanatou ʼu gāue, ko te maumau ʼo tonatou maʼuli faka famili, ko te ʼu nofo ʼohoana kua haʼele kovi, ko te mole kei maʼu ʼo he maʼuli mālōlō, pea mo te tahi age ʼu meʼa. (Luka 9:25; 1 Timoteo 6:9, 10) ʼI te tahi ʼaho neʼe ʼui fēnei e te Prix Nobel ko Albert Einstein: “Ko te ʼu koloā, te ʼu meʼa ʼe hage ʼe fua lelei, te ʼu meʼa ʼe fakahāhā moʼo uga te hahaʼi ke nātou totogi, te mahu—maʼa ʼaku ko te ʼu meʼa ʼaia neʼe ko he ʼu meʼa noa pe ia. ʼI taku ia manatu ko he faʼahiga maʼuli fakafeauga ʼe lelei pe ia ki te hahaʼi fuli.” Ko te manatu ʼaia ʼe toe tatau pe mo te tokoni ʼaenī ʼa te ʼapositolo ko Paulo: “ ʼE ko he meʼa ke maʼu ai he koloā te aga faka lotu ʼaia ʼaki te vilitute ʼaē ko te fakafeauga pe kia kita totonu.”—1 Timoteo 6:6.
17. Koteā te faʼahiga maʼuli ʼe fakatonutonu mai e te Tohi-Tapu?
17 ʼE ʼi ai te faʼahi maʼuhiga ʼe tonu anai ke ʼaua naʼa tou meʼa noaʼi. Logope la ʼaē ko he “faʼahiga maʼuli fakafeauga” ʼe lahi tona ʼu lelei, ʼe mole ko te meʼa pe ʼaia ʼe ina foaki te fīmālie. ʼE tokolahi ia nātou ʼaē ko tonatou faʼahiga maʼuli ʼe fakafeauga pe ʼuhi ko te ʼu ʼaluʼaga ʼo te maʼuli, kae ʼe mole nātou fīmālie peʼe fiafia. ʼE mole uga e te Tohi-Tapu ia tatou ke tou fakafisi ki te ʼu lelei fakamālama pea mo maʼuli ohage ko he kau monike. Ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga ʼe ko te foaki ʼo he aga faka lotu, kae mole ko te fakafeauga kia kita totonu pe. Ko te fakatahiʼi ʼo te ʼu meʼa ʼaia e lua ʼaē ʼe tou maʼu ai te “meʼa ke maʼu ai he koloā.” Koteā te koloā ʼaia? Ki muli mai ʼo te tohi pe ʼaia, ʼe fakahā e Paulo ko nātou ʼaē ka nātou “fakatafito tanatou falala ki he ʼu koloā ʼe fakalākilua, kaʼe ki te ʼAtua” ʼe tonu anai ke “nātou tānaki ai maʼa nātou, ohage he koloā moʼoni, he fakatafito taulekaleka ki te temi ka haʼu, koteʼuhi ke nātou puke ʼosi te maʼuli heʼegata.”—1 Timoteo 6:17-19.
18. (a) ʼE lava feafeaʼi ki he tahi ke ina maʼu te fakafimālie moʼoni? (b) ʼE tonu ke tou faka ʼuhigaʼi feafeaʼi te ʼu fetogi ʼaē ʼe feala ke tou fai?
18 ʼE tou maʼu te fīmālie mo kapau ʼe tou ako ke tou tuku ki lalo tatatou kavega mamafa ʼaē ʼe tou lolotoga ʼamo kaʼe ke tou toʼo te kavega maʼamaʼa ʼaē ʼe foaki mai e Sesu. Tokolahi neʼe nātou toe fetogi te fakatuʼutuʼu ʼaē ʼo tonatou maʼuli ke lahi tanatou kau ʼaē ki te gāue ʼo te Puleʼaga, ʼo nātou maʼu ai te ala ʼo he maʼuli manuʼia pea mo fakafeauga pe ki te meʼa ʼaē ʼe nātou maʼu. ʼIo, ʼaki te tui pea mo te lototoʼa ʼe feala ki he tahi ke ina fai te fetogi ʼaia, pea ʼe feala pe ke ʼi ai he ʼu fihifihia ʼi te ala. Kae ʼe fakamanatuʼi mai e te Tohi-Tapu te manatu ʼaenī: “Ko ʼaē ʼe ina sioʼi te matagi ʼe mole to pulapula anai ia; ko ʼaē ʼe ina sioʼi te ʼu ʼao ʼe mole ina utu anai.” (Tagata Tānaki 11:4) ʼE lahi te ʼu meʼa ʼe mole faʼa faigataʼa mokā kua tou fakatotonu ke tou haga ʼo fai. Ko te meʼa ʼaē ʼe hage ʼe mata faigataʼa ʼaupito, ʼe ko te fakatonutonuʼi ʼaē ʼo totatou ʼatamai. ʼE feala pe ke tou fiu ʼi te tauʼi peʼe ko te fai ʼo te gāue faigataʼa ʼaia. Kapau ʼe tou fakaloto mālohiʼi totatou ʼatamai pea mo tou tauʼi te faigataʼaʼia, e lagi ʼe tou punamaʼuli anai ki te tapuakina ʼaē ʼe tou maʼu anai mai ai. Neʼe fēnei te fakaloto mālohi ʼa te tagata fai pesalemo: “Koutou ʼahiʼahi pea mo koutou vakaʼi ko Sehova ʼe lelei.”—Pesalemo 34:8; 1 Petelo 1:13.
Ko Te “Fīmālie Ki ʼOkotou Nefesi”
19. (a) Koteā te meʼa ʼe feala ke tou ʼamanaki kiai mokā hoholo pe te ʼāsili kovi ʼo te ʼu ʼaluʼaga ʼo te malamanei? (b) ʼI tatatou kua nofo ʼi te ʼakau toho ʼa Sesu, koteā te meʼa ʼaē ʼe tou falala kiai?
19 Neʼe fakamanatuʼi e te ʼapositolo ko Paulo ki te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō te manatu ʼaenī: “ ʼE tonu ke tou hu ki te puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼo tou fakalaka ʼi te ʼu tuʼuga fakataga.” (Gāue 14:22) Ko te meʼa ʼaia kei ʼaoga pe ia ʼaho nei. ʼI te tuputupu pe ʼaē ʼo te ʼāsili kovi ʼo te ʼu ʼaluʼaga ʼo te malamanei, ko te ʼu fakahala ʼaē ʼe tau mo nātou ʼaē kua nātou fakatotonu ke nātou maʼuli ʼi te faitotonu pea mo te aga faka lotu, ʼe toe lahi ake anai ia. (2 Timoteo 3:12; Fakahā 13:16, 17) Kae, ʼe tou logoʼi te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Paulo: “ ʼE mātou efihia, kae mole fāveliveli ke mole feala he toe gaūgaūe; ʼe mātou nofo ʼi te tuʼania, kae ʼe ʼi aipe tona hāoʼaga. ʼE fakatagaʼi mātou, kae mole līʼakina mātou; ʼe mātou higa kae neʼe mole fakaʼauha mātou.” Ko tona tupuʼaga ʼaē, ʼe feala ke tou falala ko Sesu Kilisito ʼe ina foaki mai kia tatou te mālohi ʼaē ʼe laka age ʼi te mālohi māhani. (2 Kolonito 4:7-9) ʼAki te tali ʼaē mo te loto katoa ia te ʼakau toho ʼi totatou ʼuhiga tisipulo ʼa Kilisito, ʼe tou fakafiafia anai ki te fakahoko ʼo te fakapapau ʼaenī ʼa Sesu: “ ʼE koutou maʼu anai he fīmālie ki ʼokotou nefesi.”—Mateo 11:29.
ʼE Feala Koa Hakotou Fakamatala?
◻ E feafeaʼi te mālū ʼo te ʼakau toho ʼaē ʼe foaki mai e Sesu?
◻ Koteā anai te meʼa ʼe tonu ke tou fai mo kapau ʼe tou logoʼi kua liliu tatatou kavega ʼo mamafa?
◻ Koteā te meʼa neʼe fia fakamahino e Sesu ʼi tana ʼui ʼaē: “Ko taku kavega ʼe maʼamaʼa”?
◻ ʼE lava feafeaʼi ke tou ʼiloʼi papau ko tatatou kavega ʼe maʼamaʼa tuʼumaʼu?