ʼE Tou Maʼu Anai Koa Te Tokalelei Moʼoni?
ʼE KOUTOU fia sio koa ki te fakaʼosi ʼo te ʼu mamahi, ʼo mole gata pe ki te ʼu mamahi ʼaē ʼe tau mo koutou, kae ʼo toe feiā aipe mo te ʼu mamahi ʼaē ʼe tau mo te hahaʼi fuli? Koutou fakatokagaʼi te ʼu faʼifaʼitaki ʼaenī:
Ko Sonia, neʼe lahi te ʼu mamahi ʼaē neʼe tau mo ia.a Neʼe kamata tona ʼu mamahi ʼi te temi ʼaē neʼe ina ʼiloʼi ai ko tona ʼohoana ʼe fai feʼauʼaki talu mai ia taʼu e hogofulu. Pea neʼe maʼu e tana kiʼi tama veliveli te mahaki ʼaē ko te SITA pea neʼe mate ai. Hili kiai taʼu e lua, neʼe mahaki tana tahi tama, pea neʼe toe mate mo ia ʼuhi ko te SITA. ʼE ʼui fēnei e Sonia, “ko te koga fakaʼosi ʼo tona mahaki neʼe loaloaga, pea neʼe mamahi ʼuhi ko tona lotohoha, neʼe tō tona lauʼulu, pea neʼe mole kei sio lelei. Neʼe fakaʼofaʼofa te ʼu meʼa ʼaia.”
Ko Fabiana, ʼaē ʼe ako ʼi te univelesitē ʼi Pelesile, neʼe tuʼania ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa heʼe faitotonu ʼaē ʼe hoko ʼi te malamanei. Pea neʼe hoko te ʼu meʼa fakaloto mamahi ki tona maʼuli. Ko tona tokolua ʼaē neʼe mahaki ʼuhi ko tona lotohoha, neʼe fakamate. ʼI te temi ʼaē neʼe mole kei ʼi ai he gāue ʼa Fabiana, ko tona kaumeʼa neʼe ina tokoniʼi ke ʼalu ki te pai-de-santo (ko he tagata ʼe faifakalauʼakau), ʼi tana manatu ʼaē ko te ʼu malaʼia ʼaē neʼe tau mo Fabiana, neʼe lagi ko he tahi ʼe lotokovi kia ia! Kae neʼe mole ina maʼu he fīmālie ʼaki te pai-de-santo ʼaia. Kae neʼe lotohoha ia Fabiana, pea neʼe mole mamoe ʼuhi ko te ʼu fihifihia ʼaē neʼe tau mo ia.
Ko te ʼu mamahi ʼa Ana neʼe hoko kia ia ʼi tana kei veliveli. ʼE ina fakamatala fēnei, “ ʼI toku taʼu tahi, neʼe līaki ʼau e taku faʼe, pea neʼe taupau ʼau e taku kui fafine.” Pea ʼi te taʼu tolu ʼo Ana, neʼe mate tana kui. Pea neʼe ʼave ai ia Ana ki Rio de Janeiro, ki te fale ʼaē ʼe taupau ai te ʼu fānau ʼaē ʼe hala mo tāmai pea mo faʼe, pea neʼe nofo ai ʼo aʼu ki tona taʼu 13. ʼE ina ʼui fēnei, “Neʼe gaohi koviʼi ai ia mātou, pea neʼe ʼau liliu ʼo agatuʼu. ʼI taku lahilahi ake, neʼe ʼau tauʼi ia meʼa fuli.”
ʼE hage ko te mamahi ʼe lave ki te maʼuli ʼo te hahaʼi fuli ʼi he ʼu ʼaluʼaga kehekehe. Ei, ʼe tou logo ki te ʼu fakamatala fakaʼofaʼofa ʼi te ʼu ʼaho fuli—mokā tou sio ʼi te televisio, mokā tou lau te ʼu sulunale, peʼe tou fakalogo ki te ʼu tala logo ʼo te lātio. Neʼe tohi fēnei e te tōketā ko Mary Sykes Wylie: “ ʼI totatou temi ʼaenī ʼaē kua lahi ai te mafola ʼo te ʼu meʼa moʼo fakahā ʼo te ʼu tala logo, ʼe tou logo tuʼumaʼu ki te ʼu logo kovi. Ko te ʼu tau, te ʼu tuʼutāmaki faka ekolosike, te ʼu tuʼutāmaki ʼi te ʼu fale gāue, te ʼu fakaʼī ʼaē ʼe mamate ai te hahaʼi, te fai fakapō, te ʼu hahaʼi ʼaē ʼe fakaʼalikiʼi, te agamālohi ʼaē ʼe hoko ʼi te loto famili—ko te ʼu meʼa fuli ʼaia ʼe nātou fakatupu lotomamahi, pea ʼe hoko ʼi te ʼaho fuli ʼo te 20 sēkulō.” Neʼe fakanounou lelei e te ʼapositolo Kilisitiano ko Paulo te maʼuli ʼo te tagata, ʼo ina ʼui fēnei: “Ko te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe fakatupu . . . ʼe haga toʼetoʼe fakatahi pea mo mamahi fakatahi.”—Loma 8:22.
E feafeaʼi kia koutou? ʼE koutou tau koa mo ni ʼu mamahi? Koteā te meʼa fakaloto fīmālie ʼaē ʼe feala ke koutou ʼamanaki kiai? ʼE koutou maʼu anai koa te tokalelei moʼoni? Ko Sonia, mo Fabiana pea mo Ana kua nātou maʼu te fīmālie pea mo te tokalelei moʼoni! ʼE feala hakotou vakaʼi te faʼahi ʼaia ʼi te alatike ʼaē ʼe hoa mai.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Neʼe fetogi te ʼu higoa ʼi te alatike ʼaenī.