Ko Te Kau Kilisitiano Pea Mo Te Malamanei
“Koutou haga haʼele ʼi te fakapotopoto ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē ʼo tuʼa.”—Kolose 4:5.
1. Koteā te meʼa neʼe ʼui e Sesu ʼo ʼuhiga mo tana kau tisipulo pea mo te malamanei?
ʼI TANA faikole ki tana Tāmai ʼe ʼi selo, neʼe ʼui fēnei e Sesu ʼo ʼuhiga mo tana kau tisipulo: “Neʼe fehiʼa te malamanei kia nātou, koteʼuhi ʼe mole nātou kau ʼi te malamanei, ohage pe ko ʼau, ʼe mole ʼau kau ʼi te malamanei.” Pea neʼe toe hoko atu tana palalau: “ ʼE mole ʼau kole atu kia te koe ke ke toʼo kehe ia nātou ʼi te malamanei, kae ke ke leʼoleʼo ia nātou ʼuhi ko ia ʼaē ʼe agakovi.” (Soane 17:14, 15) Neʼe mole tonu ke mavae moʼoni te kau Kilisitiano mai te malamanei—ohage la ke nātou ʼolo ʼo nonofo ʼi te ʼu monasetelio. Kae ko Kilisito neʼe ina “fekauʼi ia nātou ki te malamanei” ke nātou liliu ko tana kau Fakamoʼoni “ ʼi te ʼu potu taupotu ʼo te kele.” (Soane 17:18; Gāue 1:8) Tahi ʼaē meʼa, neʼe ina kole ki te ʼAtua ke leʼoleʼo ia nātou koteʼuhi ko Satana, “te pule ʼo te mālama ʼaenī,” ʼe ina fakaneke anai te hahaʼi ke nātou fehiʼa kia nātou ʼuhi ko te huafa ʼo Kilisito.—Soane 12:31; Mateo 24:9.
2. (a) ʼE faka ʼuhiga feafeaʼi e te Tohi-Tapu te kupu “malamanei”? (b) Koteā te aga ʼaē ʼe fakahā e Sehova ki te malamanei?
2 ʼI te Tohi-Tapu ko te kupu “malamanei” (faka Keleka, koʹsmos) ʼi te agamāhani ʼe faka ʼuhiga ki te sosiete fakatagata heʼe faitotonu, ʼaē “ ʼe takoto ʼi te mālohi ʼo te agakovi.” (1 Soane 5:19) Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe mulimuli te kau Kilisitiano ki te ʼu lekula ʼa Sehova pea ʼe nātou fakalogo ki te fakatotonu ʼaē ke faka mafola te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ki te malamanei, koia ʼi ʼihi temi ʼe nātou fihifihia ai mo te malamanei. (2 Timoteo 3:12; 1 Soane 3:1, 13) Kae ʼe toe fakaʼaogaʼi e te Tohi-Tapu te kupu koʹsmos moʼo faka ʼuhiga ki te hahaʼi katoa. ʼI tana palalau ki te malamanei, neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Ko te ʼAtua ʼi tona ʼofa lahi ki te malamanei, neʼe ina foaki mai tona ʼAlo ʼulu tokotahi, koteʼuhi ko ʼaē ʼe tui kia te ia, ke ʼaua naʼa fakaʼauha kae ke ina maʼu te maʼuli heʼegata. He neʼe mole fekauʼi mai e te ʼAtua tona ʼAlo ki te malamanei, ke ina fakamāuʼi te malamanei, kae ke hāofaki te malamanei ʼaki ia ia.” (Soane 3:16, 17; 2 Kolonito 5:19; 1 Soane 4:14) Koia, logope la tana fehiʼa ʼaē ki te ʼu agaaga ʼo te tuʼu agakovi ʼa Satana, kae neʼe fakahā e Sehova tona ʼofa ki te malamanei ʼo ina fekauʼi mai tona ʼAlo ki te kele ke feala ai te hāofaki ʼo nātou fuli ʼaē “ ʼe fakahemala.” (2 Petelo 3:9; Tāʼaga Lea 6:16-19) Ko te aga fakapotopoto ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te malamanei ʼe tonu anai ke mulimuli kiai tana hahaʼi tauhi.
Te Faʼifaʼitaki ʼa Sesu
3, 4. (a) Neʼe feafeaʼi te aga ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te pule? (b) Neʼe koteā te manatu ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te malamanei?
3 ʼI muʼa ʼo tona mate, neʼe ʼui age e Sesu kia Posio Pilato: “Ko toku puleʼaga ʼe mole kau ia ʼi te mālama ʼaenī.” (Soane 18:36) ʼO mulimuli ki te ʼu palalau ʼaia, neʼe ʼuluaki fakafisi ia Sesu kia Satana ʼi tana foaki age kia ia te pule ki te ʼu puleʼaga fuli ʼo te malamanei, pea neʼe mole ina tali te faiga ʼa te kau Sutea ke nātou fakanofo ia ia ko te hau. (Luka 4:5-8; Soane 6:14, 15) Kae neʼe fakahā e Sesu tona ʼofa lahi ki te malamanei. Neʼe fakamatala te faʼahi ʼaia e te ʼapositolo ko Mateo: “ ʼI tana mamata ki te hahaʼi neʼe ʼofa mamahi ia kia nātou, he neʼe nātou ʼāhua pea mo mavetevete, ohage he faga ōvi ʼe mole honatou tagata tauhi.” Moʼo fakahā ʼo te ʼofa, neʼe fai faka mafola ia ki te hahaʼi ʼi tonatou ʼu kolo lalahi pea mo tonatou ʼu kolo liliki. Neʼe ina akoʼi ia nātou pea neʼe ina fakamālōlō tonatou ʼu mahaki. (Mateo 9:36) Neʼe mahino foki kia ia te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼaoga ʼi te faʼahi fakasino, kia nātou fuli ʼaē neʼe ʼōmai ʼo fakalogo ki tana ʼu akonaki. ʼE tou lau fēnei: “Neʼe pāui e Sesu tana ʼu tisipulo kia te ia pea mo ʼui maʼana: ‘ ʼE ʼau ʼofa mamahi ki te hahaʼi nei, heʼe kua ʼaho tolu tanatou nonofo ʼi ʼoku tafa pea ʼe mole ʼi ai hanatou meʼa ke nātou kai; pea ʼe mole ʼau fia fakaliliu pakupaku ia nātou. Heʼe feala pe ke nātou matapopō ʼi te ala.’ ” (Mateo 15:32) Neʼe ko he ʼofa lahi ʼaē neʼe ina maʼu!
4 Neʼe fakafeagai mālohi te kau Sutea ki te kau Samalitana, kae neʼe fualoa te fai palalau ʼa Sesu mo te fafine Samalitana, pea neʼe fai faka mafola ia ia ʼaho e lua ʼi te kolo Samalitana. (Soane 4:5-42) Logope la neʼe fekauʼi e te ʼAtua ia ia ki “te ʼu ōvi ʼaē kua hēhē ʼo te ʼapi ʼo Iselaele,” ʼi te tahi ʼu lakaga neʼe fakahoko e Sesu te ʼu milakulo maʼa te ʼu hahaʼi ʼe mole Sutea, ʼuhi ko tanatou tui ʼaē kia te ia. (Mateo 8:5-13; 15:21-28) ʼIo, neʼe fakahā e Sesu ʼe feala hatatou “mole kau ki te mālama,” pea ʼi te tahi faʼahi neʼe ʼofa ia ki te malamanei, ki te hahaʼi. ʼE toe feiā koa la mo tatou, ʼo tou ʼoʼofa ki te hahaʼi ʼo totatou kolo, mo nātou ʼaē ʼe gāue mo tatou, peʼe ko te hahaʼi ʼaē ʼe felāveʼi mo tatou mokā tou ʼolo ʼo faifakatau? ʼE tou tuʼaniaʼi koa te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia nātou—ʼo mole gata pe ki te ʼu meʼa fakalaumālie kae ʼo toe kau kiai mo te tahi age ʼu meʼa mo kapau ʼe feala ke tou fai? Neʼe fai e Sesu te faʼahi ʼaia, pea neʼe ko he faka fealagia ʼaia ke ina akoʼi te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo te Puleʼaga. ʼE moʼoni, ʼe mole feala ke tou fai he ʼu milakulo ohage ko Sesu. Kae kapau ʼe tou fai he ʼu aga ʼe lelei, pea ʼe feala ke fakatonutonuʼi ai he ʼu manatu hala ʼa te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.
Te Aga ʼa Paulo Ki Te Hahaʼi ʼAē “ ʼo Tuʼa”
5, 6. Neʼe feafeaʼi te felogoi ʼa te ʼapositolo ko Paulo mo te kau Sutea ʼaē “ ʼo tuʼa”?
5 Neʼe tuʼa lahi te talanoa ʼa te ʼapositolo ko Paulo ʼi tana ʼu tohi ki te hahaʼi “ ʼo tuʼa” peʼe ko nātou “ ʼaē ʼi tuʼa,” ko tona faka ʼuhiga ko te hahaʼi ʼaē neʼe mole ko he kau Kilisitiano, te kau Sutea peʼe ko te kau Senitile. (1 Kolonito 5:12; 1 Tesalonika 4:12; 1 Timoteo 3:7) Neʼe feafeaʼi tana aga ki te hahaʼi ʼaia? Neʼe ‘liliu ia ko meʼa fuli maʼa te hahaʼi kehekehe, ke feala ʼaki te ʼu faʼahiga fai kehekehe, ke ina hāofaki ai niʼihi.’ (1 Kolonito 9:20-22) Ka tau ki he kolo, neʼe ʼuluaki ʼalu ia ʼo fai faka mafola ki te kau Sutea ʼaē neʼe nonofo ai. Neʼe feafeaʼi tana palalau ki te hahaʼi ʼaia? Neʼe palalau fakapotopoto pea mo fakaʼapaʼapa ʼo ina fakamoʼoni ʼaki te Tohi-Tapu kua haʼu te Mesia, pea kua mate ʼi he mate faka sakilifisio, pea kua toe fakatuʼuake.—Gāue 13:5, 14-16, 43; 17:1-3, 10.
6 Neʼe akoʼi e Paulo te kau Sutea ʼo ʼuhiga mo te Mesia pea mo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, ʼo fakatafito ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe kua nātou ʼiloʼi ʼo ʼuhiga mo te Lao pea mo te kau polofeta. Pea neʼe fua lelei tana palalau ki ʼihi. (Gāue 14:1; 17:4) Logope la te fakafeagai ʼa te kau takitaki lotu Sutea, kae neʼe fakahā e Paulo tona ʼofa ki tona ʼu tēhina Sutea ʼi tana tohi fēnei: “ ʼU tēhina, ʼe ʼau fakaʼamu ʼi toku loto pea mo ʼau kole ki te ʼAtua ke ina hāofaki nātou [te kau Sutea]. Heʼe ʼau fakamoʼoni kia nātou ʼe nātou gāue mālohi maʼa te ʼAtua; kae ʼe mole nātou mulimuli ki te ʼatamai mālama totonu.”—Loma 10:1, 2.
Ko Te Tokoni Ki Te Kau Kilisitiano ʼAē ʼe Mole Sutea
7. Neʼe tali feafeaʼi e te tokolahi ʼo te kau poloselite te logo lelei ʼaē neʼe faka mafola e Paulo?
7 Ko te kau poloselite neʼe ko te ʼu hahaʼi ʼe mole Sutea neʼe silikosisioʼi, ʼo nātou liliu ko te ʼu hahaʼi ʼe tauhi ki te Lotu Faka Sutea. ʼE mahino papau ia, neʼe ʼi ai te kau poloselite Sutea ʼi Loma, ʼi Atiokia ʼo Silia, ʼi Etiopea, pea mo Atiokia ʼi Pisitia—ʼio, ko te kau Sutea fuli ʼaē neʼe nonofo ʼi Palesitina. (Gāue 2:8-10; 6:5; 8:27; 13:14, 43; vakaʼi ia Mateo 23:15.) ʼO mole hage ko te tokolahi ʼo te kau takitaki Sutea, ko te kau poloselite neʼe mole nātou fialahi, pea neʼe mole feala hanatou laupisi ʼe nātou kau ki te hōloga ʼo Apalahamo. (Mateo 3:9; Soane 8:33) Kailoa, neʼe nātou lītuʼa ki tonatou ʼu ʼatua pagani pea nātou tauhi kia Sehova, ʼo nātou ako ke nātou ʼiloʼi ia ia mo tana ʼu lao. Pea neʼe nātou tali te ʼamanaki ʼa te kau Sutea ʼo ʼuhiga mo te Mesia ʼaē ka haʼu. Neʼe kua nātou fakahā tanatou lotolelei ʼaē ke nātou fetogi tonatou maʼuli ʼi tanatou kumi te moʼoni, pea ko te tokolahi ia nātou neʼe nātou fai he tahi ʼu fetogi pea mo nātou tali te fai faka mafola ʼa te ʼapositolo ko Paulo. (Gāue 13:42, 43) Ko he poloselite neʼe tauhi ki muʼa atu ki te ʼu ʼatua pagani pea kua tafoki ki te Lotu Faka Kilisitiano, neʼe feala ke fai faka mafola ia ki te tahi kau Senitile ʼaē neʼe kei atolasio ki te ʼu ʼatua ʼaia.
8, 9. (a) ʼO mole gata pe ʼi te kau poloselite, koteā te tahi kalasi ʼo te kau Senitile ʼaē neʼe nātou leleiʼia te Lotu Faka Sutea? (b) Neʼe tali feafeaʼi te logo lelei e te tokolahi ʼaē neʼe mole silikosisio?
8 ʼO mole gata pe ki te kau poloselite ʼaē neʼe silikosisioʼi, ko ʼihi hahaʼi neʼe mole Sutea neʼe tafoki ki te Lotu Faka Sutea. Ia nātou ʼaia ko te ʼuluaki tagata ʼaē neʼe liliu ko te Kilisitiano, neʼe ko Kolonelio ʼaē, logope la neʼe mole ko he poloselite, kae neʼe ko “he tagata tauhi lotu lelei pea neʼe manavasiʼi ki te ʼAtua.” (Gāue 10:2) ʼI tana fakamatala ʼo ʼuhiga mo te tohi ʼo Gāue, neʼe tohi fēnei e te Polofesea ko F. Bruce: “ ʼI te agamāhani neʼe higoaʼi te ʼu Senitile ʼaia ko ‘te ʼu hahaʼi ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua’; logope la neʼe mole feala ke ʼui moʼoni ʼe nātou manavasiʼi ki te ʼAtua, kae ʼi hona faʼahiga ʼaluʼaga neʼe feala ke ʼui feiā ʼo ʼuhiga mo nātou. ʼE lahi te kau Senitile ʼo te temi ʼaia, logope la neʼe mole nātou ʼamanaki ʼe nātou tafoki katoa ki te Lotu Faka Sutea (neʼe faigataʼa ki te hahaʼi tagata te fakamaʼua ʼo te silikosisio), kae neʼe nātou leleiʼia te tauhi ʼa te kau Sutea ki te ʼAtua e tahi ʼi te sinakoka, pea mo te ʼu lekula ʼo te faʼahiga maʼuli ʼo te kau Sutea. Ko ʼihi ia nātou neʼe nātou ʼolo ki te ʼu fono ʼo te sinakoka pea neʼe kua nātou māhani ki te ʼu faikole pea mo te ʼu akonaki faka Tohi-Tapu, ʼaē neʼe nātou logo kiai ʼi te lea faka Keleka.”
9 Neʼe felāveʼi te ʼapositolo ko Paulo mo te tokolahi ʼe nātou manavasiʼi ki te ʼAtua, ʼi tana fai faka mafola ʼi te ʼu sinakoka ʼi Asie Mineure pea mo Kelesi. ʼI Atiokia ʼo Pisitia neʼe palalau ia kia nātou ʼaē neʼe fakatahitahi ʼi te sinakoka ʼo ina ʼui “ ʼu tagata, kau Iselaelite pea mo koutou ʼaē ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua.” (Gāue 13:16, 26) Neʼe ʼui e Luka, ʼi te ʼosi fai faka mafola ʼa Paulo lolotoga te ʼu Sapato e tolu ʼi te sinakoka ʼo Tesalonika, “ko ʼihi ia nātou [te kau Sutea] neʼe nātou liliu ko te ʼu hahaʼi tui [ko te kau Kilisitiano], pea nātou fakatahitahi mo Paulo pea mo Silasi, pea neʼe toe fai feiā e te tokolahi ʼo te kau Keleka ʼaē neʼe tauhi ki te ʼAtua pea mo te tokolahi ʼo te hahaʼi fafine ʼaliki.” (Gāue 17:4) ʼE mahino ia, ko ʼihi Keleka neʼe nātou manavasiʼi ki te ʼAtua, kae neʼe mole nātou silikosisio. ʼE hā ʼaki mai ko te tokolahi ʼo te kau Senitile ʼaia neʼe nātou fakatahitahi ki te hahaʼi Sutea.
Ko Te Fai Faka Mafola ʼi Te Lotolotoiga ʼo “Te Hahaʼi ʼAē ʼe Mole Tui”
10. Neʼe feafeaʼi te faka mafola ʼa Paulo ki te kau Senitile ʼaē neʼe mole nātou ʼiloʼi te Tohi-Tapu, pea neʼe koteā tona ʼu fua?
10 ʼI te Tauhi Foʼou, ko te kupu “hahaʼi ʼaē ʼe mole tui” ʼe faka ʼuhiga ʼi te agamāhani kia nātou ʼaē ʼe mole kau ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano. ʼE tautau faka ʼuhiga ki te hahaʼi pagani. (Loma 15:31; 1 Kolonito 14:22, 23; 2 Kolonito 4:4; 6:14) ʼI Ateni ko te tokolahi ʼo te hahaʼi ʼaē neʼe mole tui neʼe nātou ako te filosofia faka Keleka kae neʼe mole nātou ʼiloʼi he meʼa ʼo ʼuhiga mo te Tohi-Tapu. Neʼe tupu ai koa he lotovaivai ʼa Paulo ʼi tana fai faka mafola kia nātou? Kailoa. Kae neʼe fai faka mafola kia nātou ʼo ina fakaʼaogaʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou ʼiloʼi. ʼAki he aga faiva neʼe ina fakahā kia nātou te ʼu manatu faka Tohi-Tapu kae mole talanoa fakahagatonu ia ki te ʼu vaega faka Tohi-Tapu ʼo te Tauhi ʼĀfea, ʼaē neʼe mole ʼiloʼi e te hahaʼi ʼo Ateni. Neʼe ina fakahā fakalelei age te tatau ʼo te moʼoni faka Tohi-Tapu pea mo te ʼu faʼahiga manatu ʼaē neʼe fakahā e te ʼu tagata fai tuketuke ʼāfea Setoika. Pea neʼe ina fakahā ko te ʼAtua moʼoni pe e tahi maʼa te hahaʼi fuli, ko he ʼAtua ʼe ina fakamāuʼi anai ʼi te faitotonu ʼaki te tagata neʼe mate pea neʼe fakatuʼuake. Koia neʼe fai faka mafola fakapotopoto ia Paulo ʼo ʼuhiga mo Kilisito ki te hahaʼi ʼo Ateni. Neʼe koteā tona fua? Logope la ko te tokolahi neʼe nātou vāʼi ia ia pea mole nātou fia tui ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina tala age, kae “ko ʼihi hahaʼi tagata neʼe nātou fakatahi age kia ia pea neʼe nātou tui, [pea] ia nātou ʼaia neʼe toe kau ai foki ia Tenisio, ko he tuʼi fakamāu ʼo te telepinale ʼo te Aleopasi, pea mo te fafine neʼe higoa ko Tamalisi, pea mo ʼihi age.”—Gāue 17:18, 21-34.
11. Neʼe feafeaʼi te agaaga ʼo te kolo ʼo Kolonito, pea neʼe koteā te ʼu fua ʼo te gāue faka mafola ʼa Paulo ʼi te kolo ʼaia?
11 ʼI Kolonito neʼe kaugamālie te kau Sutea ʼaē neʼe nonofo ai, koia neʼe kamata ai e Paulo tona minisitelio ʼi te kolo ʼaia ʼo fai faka mafola ʼi te sinakoka. Kae ʼi te fakafeagai ʼa te kau Sutea, neʼe ʼalu ai ia Paulo ki te kau Senitile. (Gāue 18:1-6) Pea ko te kau Kolonito, neʼe ko he ʼu hahaʼi neʼe nātou maʼumaʼua ʼi tanatou ʼu gāue, neʼe nātou tali lelei te ʼu agaʼi fenua kehekehe, mo nātou faifakatau koloā pea neʼe ʼiloa nātou ʼi te ʼu fenua Loma pea mo Kelesi, ʼuhi ko tanatou ʼu aga heʼeʼaoga. Ei ko te ʼui ʼaē “ke kita maʼuli ohage ko te kau Kolonito” ko tona faka ʼuhiga ke kita fai te ʼu aga heʼeʼaoga. Tahi ʼaē meʼa, ʼi te fakafisi ʼa te kau Sutea ki te fai faka mafola ʼa Paulo neʼe hā age ia Kilisito kia te ia pea ʼui maʼana: “ ʼAua naʼa ke mataku, kae ke haga palalau . . . , heʼe lahi taku hahaʼi ʼi te kolo ʼaia.” (Gāue 18:9, 10) Neʼe hoko te meʼa ʼaia ʼaē neʼe ʼui age e Kilisito, he neʼe fakatuʼu e Paulo te kokelekasio ʼi Kolonito, logope te mulimuli ʼa ʼihi ʼo te kokelekasio ʼaia ki te faʼahiga maʼuli ʼo te kau “Kolonito.”—1 Kolonito 6:9-11.
Tou Faiga Ke Hāo “Te Tagata Fuli Pe” Ia ʼAho Nei
12, 13. (a) Koteā ʼaē ʼe tatau ai totatou telituale ia ʼaho nei mo te telituale ʼo te temi ʼo Paulo? (b) E feafeaʼi tatatou aga ki te hahaʼi ʼo te ʼu telituale ʼaē kua fualoa te tuʼu ai ʼo te ʼu lotu ʼo te Keletiate pea kua fiu ai te hahaʼi?
12 Ia ʼaho nei, ohage ko te ʼuluaki sēkulō, ko “te ʼofa makehe ʼo te ʼAtua . . . ʼe ina foaki te maʼuli ki te tagata fuli pe.” (Tito 2:11) Ko te telituale ʼaē ʼe faka mafola ai te logo lelei kua mafola ia ki te ʼu fenua fuli pea mo te ʼu motu kehekehe ʼo te kele. Pea ohage pe ko te temi ʼo Paulo, ʼe tou felāveʼi mo “te tagata fuli pe.” Ohage la, ko ʼihi ia tatou ʼe fai faka mafola ʼi te ʼu fenua kua lauʼi sēkulō te kua tuʼu ai ʼo te ʼu ʼēkelesia ʼo te Keletiate. Ohage ko te kau Sutea ʼo te ʼuluaki sēkulō, ko te ʼu hahaʼi ʼo te ʼu lotu ʼaia kua pipiki mālohi ki te ʼu talatisio faka lotu. Kae ʼe tou fiafia ʼi te kumi ʼo nātou ʼaē ʼe lotolelei pea mo tou akoʼi ia nātou, tatau aipe pe koteā tanatou faʼahiga mālama ʼaē ʼe nātou maʼu ʼo ʼuhiga mo te Tohi-Tapu. ʼE mole tou fia fakamālaloʼi ia nātou peʼe tou meʼa noaʼi ia nātou, tatau aipe peʼe fakafeagai mai ʼi ʼihi temi tonatou ʼu takitaki lotu pea mo nātou fakatagaʼi tatou. Kae ʼe mahino kia tatou ko ʼihi ia nātou ʼe “gāue mālohi maʼa te ʼAtua” kae mole nātou maʼu ia te ʼatamai mālama totonu. Ohage ko Sesu pea mo Paulo, ʼe tou fakahā te ʼofa moʼoni ki te hahaʼi, pea ʼe tou holi mālohi ke nātou maʼuʼuli.—Loma 10:2.
13 ʼI tatatou fai faka mafola, tokolahi ia tatou ʼe tou felāveʼi mo te ʼu hahaʼi kua nātou fiu ʼi te lotu. Kae ʼe kei lagi nātou manavasiʼi ki te ʼAtua, ʼo nātou tui kia te ia pea mo nātou faigaʼi ke nātou fakaʼaogaʼi lelei tonatou maʼuli. ʼI te taʼiake aga fakapikopiko ʼaenī pea mo heʼe tui ki te ʼAtua, ʼe mole tou fiafia koa la ʼi hatatou felāveʼi mo he ʼu hahaʼi ʼe tui ki te ʼAtua? Pea ʼe mole tou fia uga koa la nātou ke nātou kau ki te faʼahiga tauhi ʼaē ʼe mole maʼu ai te malualoi pea mo te aga fakakākā?—Filipe 2:15.
14, 15. Koteā te telituale lahi ʼaē ʼe tou maʼu moʼo faka mafola ai te logo lelei?
14 ʼI tana lea fakatātā ʼo ʼuhiga mo te kupega, neʼe fakakikite e Sesu ʼe lahi anai te telituale ki te gāue fai faka mafola. (Mateo 13:47-49) Moʼo fakamahino ʼo te lea fakatātā ʼaia, neʼe ʼui fēnei e Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 15 ʼo Sūnio 1992, ʼi te pasina 20: “ ʼI te lolotoga ʼo te ʼu sēkulō, ko te hahaʼi ʼo te Keletiate neʼe nātou fai te gāue maʼuhiga ʼaē ko te fakaliliu ʼo te Tohi-Tapu, te hiki pea mo te tufa ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua. Ki muli age, ko te ʼu ’Ēkelesia neʼe nātou laga pea mo lagolago ki te ʼu sosiete faka Tohi-Tapu, ʼaē neʼe nātou fakaliliu te Tohi-Tapu ki te ʼu lea ʼo te ʼu fenua. Neʼe nātou toe fekauʼi foki te ʼu tōketā misionea pea mo te kau faiako neʼe nātou fakaliliu te hahaʼi ko he kau Kilisitiano ʼe nātou fia tauhi ki te lotu ʼuhi ko te ʼu koloā. ʼO tānaki ai te faga ika ʼe mole lelei pea molemo tāu mo nātou ia te ʼofa ʼaē ʼo te ʼAtua. Kae, ko te toko miliona hahaʼi ʼe mole Kilisitiano neʼe feala ke nātou mahino ki te Tohi-Tapu pea mo kau ki he faʼahiga Lotu Faka Kilisitiano, logope ko te Lotu Faka Kilisitiano ʼaia ʼe hala.”
15 Ko te fakatafoki ʼo te hahaʼi e te Keletiate neʼe fua lelei tāfito ʼi te Potu Toga ʼo Amelika, mo Afelika, pea mo te tahi ʼu motu. ʼI totatou temi, ʼe lahi te hahaʼi agavaivai ʼe nātou nonofo ʼi te ʼu fenua ʼaia, pea ʼe feala ke hoko atu tatatou fai te meʼa ʼaē ʼe lelei, mo kapau ʼe tou maʼu he manatu ʼe lelei, mo tou ʼofa ki te hahaʼi agavaivai ʼaia, ohage ko te meʼa ʼaē neʼe fai e Paulo ki te kau poloselite Sutea. Ia nātou ʼaē ʼe ʼaoga kiai tatatou tokoni ʼe kau ki ai te lauʼi miliona hahaʼi ʼaē ʼe “nātou leleiʼia” te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. ʼE nātou fiafia tuʼumaʼu mokā tou ʼaʼahi ia nātou. Ko ʼihi neʼe ako Tohi-Tapu mo tatou pea neʼe nātou kau ki tatatou ʼu fono, tāfito ki te ʼAho Fakamanatu ʼo te mate ʼo Kilisito ʼaē ʼe fai ʼi te taʼu fuli. Ko te ʼu hahaʼi ʼaia ʼe mole hage koa la ko he gāueʼaga lahi ki te faka mafola ʼo te logo lelei ʼo te Puleʼaga?
16, 17. (a) Ko te ʼu faʼahiga hahaʼi feafeaʼi ʼaē ʼe tou fakahā ki ai te logo lelei? (b) E feafeaʼi hatatou faʼifaʼitaki kia Paulo ʼi te fai faka mafola ki te ʼu hahaʼi kehekehe?
16 Tahi ʼaē meʼa, ʼe tonu ke feafeaʼi tatatou aga ki te ʼu hahaʼi ʼaē ʼe mole kau ki te Keletiate—peʼe tou felāveʼi mo nātou ʼi tonatou fenua peʼe ko he ʼu hahaʼi ʼe nātou ʼolo ʼo nonofo ʼi te ʼu fenua ʼo te Potu Hihifo? Pea e feafeaʼi te lauʼi miliona hahaʼi ʼaē kua nātou fakafisi katoa ki tanatou lotu, ʼo mole kei nātou tui ki te ʼAtua peʼe mole nātou ʼiloʼi peʼe moʼoni ia te ʼAtua? Tahi ʼaē meʼa, koteā te ʼui kia nātou ʼaē ʼe nātou leleiʼia te ʼu filosofia faka lotu ʼo te temi ʼaenī pea mo te logo ʼaē ʼe tali e te hahaʼi fuli, ʼaē ʼe tā ʼi te tuʼuga tohi ʼaē ʼe maʼu ʼi te ʼu fale tohi? ʼE tonu koa ke tou meʼa noaʼi te ʼu hahaʼi ʼaia, ʼo tou ʼui ʼe mole ʼaoga kia nātou te totogi ʼaē neʼe foaki e Sesu Kilisito? Kailoa ia, mo kapau ʼe tou mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼa te ʼapositolo ko Paulo.
17 ʼI tana fai faka mafola ʼi Atena, neʼe mole faiga ia Paulo ke talanoa mo te hahaʼi ki te ʼu filosofia. Kae neʼe ina fai tana ʼu akonaki ʼo mulimuli ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼiloʼi e te hahaʼi, ʼo ina fakahā fakalelei te ʼu moʼoni ʼo te Tohi-Tapu. ʼO toe feiā aipe mo tatou, ʼe mole tonu anai ke tou liliu ko he ʼu hahaʼi ʼe tou ʼiloʼi lelei te ʼu lotu, pe ko te ʼu filosofia ʼa te hahaʼi ʼaē ʼe tou fai faka mafola ki ai. Kae ʼe tou fai faka mafola ʼo mulimuli ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼiloʼi e te hahaʼi, ke tou maʼu ai he ʼu fua lelei, pea ke tou liliu ai ko “meʼa fuli maʼa te hahaʼi kehekehe.” (1 Kolonito 9:22) ʼI tana faitohi ki te kau Kilisitiano ʼo Kolose, neʼe ʼui fēnei e Paulo: “Koutou haga haʼele ʼi te fakapotopoto ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē ʼo tuʼa, ʼo koutou totogi maʼa koutou te temi faigamālie. Koutou fai ke lelei tuʼumaʼu takotou ʼu palalau pea ke konakonaʼi ʼaki te māsima, ke koutou ʼiloʼi te tali ʼaē ʼe tonu ke koutou fai ki te hahaʼi takitokotahi.”—Kolose 4:5, 6.
18. Koteā te maʼua ʼaē ʼe tou maʼu, pea koteā te meʼa ʼaē ʼe mole tonu ke galo kia tatou?
18 Ohage ko Sesu pea mo te ʼapositolo ko Paulo, tou fakahā totatou ʼofa ki te hahaʼi fuli pe. ʼE maʼuhiga tāfito, ke tou faiga mālohi ke tou fakahā te logo lelei ʼo te Puleʼaga ki te hahaʼi. Tahi ʼaē meʼa, ke ʼaua naʼa galo kia tatou te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Sesu ki tana ʼu tisipulo: “ ʼE mole nātou kau ʼi te malamanei.” (Soane 17:16) ʼI te alatike ʼaē ka hoa mai, ʼe tou vakaʼi ai anai pe koteā tona faka ʼuhiga kia tatou.
Toe Fakamanatu
◻ Koutou fakahā pe neʼe feafeaʼi te aga fakapotopoto ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te malamanei.
◻ Neʼe feafeaʼi te fai faka mafola ʼa te ʼapositolo ko Paulo ki te kau Sutea pea mo te kau poloselite?
◻ Neʼe feafeaʼi te fai faka mafola ʼa Paulo ki te hahaʼi ʼaē neʼe manavasiʼi ki te ʼAtua pea mo te hahaʼi ʼaē neʼe mole tui ki te ʼAtua?
◻ ʼE lava feafeaʼi hatatou liliu ko “meʼa fuli maʼa te hahaʼi kehekehe” ʼi tatatou gāue fai faka mafola?
[Paki ʼo te pasina 10]
ʼI tanatou fai te ʼu aga ʼaē ʼe lelei ki tonatou kāiga, ʼe feala ke fakatonutonuʼi ai e te kau Kilisitiano te ʼu manatu hala ʼaē ʼe maʼu e te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo nātou