Ko Te Tauhi Moʼoni ʼe Ina Faka Logo Tahi Te Hahaʼi
LOGOPE ʼi te agamāhani ko te lotu ʼe ina fakamavete te hahaʼi, kae ko te tauhi ki te ʼAtua moʼoni pe e tahi ʼe ina lava faka logo tahi ia te hahaʼi. ʼI te temi ʼaē neʼe filifili ai ia Iselaele ko he hahaʼi ʼa te ʼAtua, tokolahi te kau Senitile neʼe nātou fia fai ki te tauhi moʼoni. Ohage la, ko Lute neʼe ina līaki te ʼu ʼatua ʼo tona fenua ko Moape, pea neʼe ina ʼui kia Naomi: “Ko tau hahaʼi ʼe liliu anai ko taku hahaʼi, pea ko tou ʼAtua [ʼe liliu anai] ko toku ʼAtua.” (Lute 1:16) ʼI te ʼuluaki sēkulō ʼo totatou temi, kaugamālie te kau Senitile neʼe nātou liliu ko te hahaʼi tauhi ʼo te ʼAtua moʼoni. (Gaue 13:48; 17:4) Ki muli age ʼi te kamata ʼolo ʼa te kau ʼapositolo ʼa Sesu mo te logo lelei ki te ʼu koga meʼa mamaʼo, ko ʼihi hahaʼi fakamalotoloto neʼe fakatahiʼi ki te tauhi ʼo te ʼAtua moʼoni. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Neʼe koutou haga ki te ʼAtua, ʼo koutou maliu mai takotou ʼu tamapua, ke koutou gāue ohage ko he kau kaugana maʼa te ʼAtua maʼuli pea mo moʼoni.” (1 Tesalonika 1:9, MN ) ʼE maʼu koa e te tauhi ki te ʼAtua moʼoni te taʼi mālohi ʼaia moʼo faka logo tahi ʼi te temi nei?
ʼE kinau te hahaʼi tui gataʼa ʼo nātou ʼui ʼe kovi te talanoa ʼo ʼuhiga mo he “kau tauhi moʼoni” peʼe ko “te ʼAtua moʼoni.” ʼE lagi nātou manatu feiā koteʼuhi ʼe mole nātou ʼiloʼi ʼe ʼi ai te matapuna ʼe feala ke tou ako ai te moʼoni. Kae kia nātou ʼaē ʼe nātou kumi te moʼoni, ʼaē ʼe ʼōmai mai te ʼu potu kehekehe, ʼe nātou mahino ko te tauhi ʼe mole fakalogo ki he faʼahiga filifili. Ko te tokotahi pe ʼe tāu mo tatatou tauhi ʼe ko te Tupuʼaga ʼo te ʼu meʼa fuli—ia Sehova ʼAtua. (Apokalipesi 4:11) Ko ia ko te ʼAtua moʼoni, pea ʼe tonu ke ina filifili te faʼahiga tauhi ʼaē ʼe tonu ke fai age ki ai.
Moʼo tokoni kia tatou ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina fakamaʼua mai, ʼe felogoi ia Sehova mo tatou ʼaki tana Folafola, te Tohi-Tapu. Kua teitei maʼu e te hahaʼi fuli ʼi te temi nei te Tohi-Tapu katoa peʼe ko hona ʼu koga. Tahi ʼaē meʼa, neʼe ʼui fēnei e te ʼAlo ʼo te ʼAtua: “Kapau ʼe koutou nonofo ʼi taku folafola, . . . pea ʼe koutou ʼiloʼi ai anai te moʼoni.” (Soane 8:31, 32, MN ) Koia ʼe feala ke ʼiloʼi te moʼoni. Pea ʼaki he lototoʼa, ko te lauʼi miliona hahaʼi fakamalotoloto mai te ʼu lotu kehekehe, ʼe nātou tali te moʼoni ʼaia pea ʼe nātou logo tahi ʼi te tauhi moʼoni.—Mateo 28:19, 20; Apokalipesi 7:9, 10.
Te Logo Tahi Faka Malamanei ʼi Te Temi Nei!
ʼE palalau te lea faka polofeta fakaofoofo ʼi te tohi faka Tohi-Tapu ʼo Sofonia ki he gāue fakatahi ʼa he ʼu hahaʼi mai he ʼu haʼuʼaga kehekehe. ʼE ina tala fēnei: “[Ko ʼau Sehova ʼAtua] ʼe ʼau foaki anai ki te hahaʼi he fetogi, ʼe ko he lea maʼa, ke feala hanatou pāui fuli ki te huafa ʼo Sehova, ke nātou tauhi fakatahi kia te ia.” (Sofonia 3:9) ʼE ko he paki matalelei ʼaia ʼo te ʼu hahaʼi kua nātou fetogi pea ʼe nātou tauhi ki te ʼAtua ʼi te logo tahi!
Neʼe hoko ʼanafea te faʼahi ʼaia? ʼE ʼui fēnei e Sofonia 3:8: “ ‘Koia, koutou atalitali mai,’ ko te tala ʼaia ʼa Sehova, ‘ ʼo aʼu ki te ʼaho ʼaē ʼe ʼau tuʼu ai anai ʼo ʼuhiga mo te ʼu koloā ʼaē neʼe kaihaʼa, heʼe ko taku fakatotonu fakamāu ko te tānaki ʼo te ʼatu fenua, ke ʼau fakamāʼopoʼopo mai te ʼatu puleʼaga, koteʼuhi ke feala haku huaʼi kia nātou toku hāūhāū kovi, toku hāūhāū katoa; heʼe ʼaki te afi ʼo toku mālohi ko te kele katoa ʼe ʼauha anai.’ ” Ei, lolotoga te temi ʼaē ʼe fakamāʼopoʼopo ai e Sehova te ʼu puleʼaga ʼi muʼa ʼo tana huaʼi ifo kia nātou tona hāūhāū kovi, ʼe ina faka fealagia ki te kau agavaivai ke nātou ako te lea maʼa. ʼE faka ʼuhiga te temi ʼaia ki te temi ʼaenī, koteʼuhi ʼe lolotoga nei te fakamāʼopoʼopo ʼo te ʼu fenua fuli ki te tau ʼo te ʼaho lahi ʼo te ʼAtua te Māfimāfi ʼi Halamaketone.—Apokalipesi 16:14, 16.
Moʼo fakatahiʼi ʼo tana hahaʼi, ʼe foaki age e Sehova he lea ʼe maʼa. ʼI te lea foʼou ʼaia, ʼe kau ai te mahino lelei ki te moʼoni faka Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua pea mo tana ʼu fakatuʼutuʼu. Ke kita palalau ki te lea maʼa, ʼe tonu foki ke kita tui ki te moʼoni, ke kita akoʼi ki niʼihi, pea ke ʼalutahi tokita maʼuli mo te ʼu lao pea mo te ʼu pelesepeto ʼa te ʼAtua. ʼE maʼua ke kita līaki te fai politike, heʼe fakatupu maveuveu, pea mo toʼo ʼi tokita loto te ʼu aga ʼaē ʼe ʼiloga ai te tahi faiga pe kia kita, ohage la ko te fehiʼa ki te hahaʼi ʼo he tahi lanu pea mo te aga ʼa te malamanei, ʼaē ko te tauhi ki tokita fenua. (Soane 17:14; Gaue 10:34, 35) Ko nātou fuli ʼaē ʼe nātou ʼoʼofa fakamalotoloto ki te moʼoni ʼe nātou lava ako te lea ʼaia. Koutou tokagaʼi age muʼa te toko nima ʼo te ʼuluaki alatike—ʼaē neʼe nātou mavetevete ʼi te faʼahi faka lotu—kua nātou logo tahi ʼi te temi nei ʼi te tauhi ki te ʼAtua moʼoni pe e tahi, ia Sehova.
Kua Nātou Logo Tahi ʼi Te Tauhi Moʼoni
Ko Fidelia, neʼe ko he fafine neʼe tauhi mālohi ki te Lotu Katolika, pea ʼi te ʼu meʼa ako neʼe ina totogi maʼa tana taʼahine, neʼe ina totogi mo te Tohi-Tapu pea neʼe ina kole ki te patele ke ina fakamahino ʼaki te Tohi-Tapu ia te meʼa ʼaē neʼe hoko ki tana ʼu tamaliki e nima kua mamate. ʼE ina ʼui fēnei: “Neʼe ʼau lotomamahi ʼaupito ʼi te tali neʼe ina fai mai!” ʼI te ʼōmai leva ʼa te ʼu Fakamoʼoni ʼa Sehova ki tona ʼapi, neʼe ina fai age te fehuʼi ʼaia kia nātou. ʼI tana lau ʼi tana Tohi-Tapu te moʼoni ʼo ʼuhiga mo te ʼaluʼaga ʼa te kau mate, neʼe mahino ki ai tona kākāʼi e te ʼēkelesia. Neʼe ina ako ko te kau mate ʼe mole kei nātou ʼiloʼi he meʼa, pea ʼe mole nātou maʼuli mamahi ʼi te nofoʼaga ʼa te tamaliki liliki peʼe ʼi he tahi faʼahi. (Pesalemo 146:4; Tagata Tānaki 9:5) Neʼe līaki fuli e Fidelia tana ʼu fakatātā, pea mavae ʼi te ʼēkelesia ʼo ina kamata ako te Tohi-Tapu. (1 Soane 5:21) Lolotoga te ʼu taʼu e hogofulu kua hili, neʼe ina akoʼi fakafiafia te moʼoni faka Tohi-Tapu ki te hahaʼi.
Ko Tara neʼe ko he fafine mai Katmandou, neʼe mavae ʼo ʼalu ki te fenua ʼe mole lahi ai te ʼu fale lotu Inituisi. Neʼe ʼalu leva ki te ʼēkelesia ʼa te kau Méthodistes ʼi tana fakaʼamu ʼaē ʼe ina maʼu ai anai he fakafimālie ʼi te faʼahi fakalaumālie. Kae neʼe mole ina maʼu he tali ki tana fehuʼi ʼo ʼuhiga mo te mamahi ʼe tau mo te tagata. Pea felāveʼi leva mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova pea nātou ʼui age peʼe mole ina fia ako te Tohi-Tapu. ʼE ʼui fēnei e Tara: “Neʼe ʼau mahino ai leva ʼe mole feala ke tukugakoviʼi he ʼAtua ʼofa ʼo ʼuhiga mo te ʼu mamahi fuli ʼi te malamanei . . . Neʼe ʼau leleiʼia te ʼamanaki ʼo he mālama foʼou ʼe maʼu ai anai te tokalelei pea mo te faifaitahi.” (Apokalipesi 21:3, 4) Neʼe līaki e Tara tana ʼu fakatātā Inituisi, pea neʼe mole kei ina fai te ʼu talatisio faka lotu ʼo tona fenua, pea neʼe ina maʼu te fiafia moʼoni ʼi te tokoni ki te fakafimālieʼi ʼo te hahaʼi ʼi te faʼahi fakalaumālie ʼi tona ʼuhiga Fakamoʼoni ʼa Sehova.
Ko Panya, neʼe ko te Putisi neʼe fai fakakikite ʼi te temi ʼaē neʼe ʼuluaki felāveʼi ai mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Bangkok. Neʼe punamaʼuli ʼi te ʼu lea faka polofeta ʼi te Tohi-Tapu. ʼE fakamatala fēnei e Panya: “ ʼI taku ʼiloʼi ake te tupuʼaga ʼo te kehekehe ʼaupito ʼo te ʼu ʼaluʼaga ʼo te temi nei pea mo te ʼu ʼaluʼaga ʼaē neʼe fakatuʼutuʼu ʼuluaki e te Tupuʼaga, feiā mo tana ʼu fakatuʼutuʼu moʼo molehi te ʼu mamahi ʼaē neʼe fakatupu e te hahaʼi ʼaē neʼe nātou līaki tana pule faʼitaliha, neʼe hage ia kia ʼau neʼe toʼo te pūlou ʼi ʼoku mata. Neʼe ʼalutahi te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe talanoa kiai te Tohi-Tapu. Neʼe ʼau ʼofa ai kia Sehova ohage pe ko haku sio ki ai; neʼe ʼau maʼu ai te mālohi ke ʼau maʼuliʼi te meʼa ʼaē neʼe ʼau ʼiloʼi ʼe totonu. Neʼe ʼau fia tokoni ki te hahaʼi ke nātou sisio ki te kehekehe ʼo te poto fakatagata mai te poto fakaʼatua. Neʼe fetogi moʼoni toku maʼuli e te poto moʼoni.”
Ko Virgil neʼe kua kamata lotolotolua ʼo ʼuhiga mo te ʼu akonaki neʼe tui kiai. Neʼe faikole ai leva ki te ʼAtua. Neʼe mole faikole ke fakahā age e te ʼAtua he faʼahiga puleʼaki moʼo tokoni ki te kau ʼuli, peʼe maʼa te kautahi ʼaē neʼe hage ʼe fehiʼa ki te kau papālagi, kae neʼe faikole ʼo ʼuhiga mo te moʼoni, peʼe koteā te moʼoni pea mo te potu fea ʼaē ʼe maʼu ai. ʼE manatuʼi fēnei e Virgil: “ ʼI te ʼaho ake ʼi taku ʼosi faikole fakamalotoloto ki te ʼAtua, neʼe ʼau maʼu Te Tule Leʼo ʼi fale. . . . Neʼe lagi fakaulu e he tahi ʼi te lalo matapā.” Mole faʼa fualoa pea neʼe ina fia ako te Tohi-Tapu mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. ʼE ina hoko atu fēnei tana fakamatala: “Ko taku hoki logoʼi te fīmālie ʼi toku maʼuli. . . . Neʼe kamata hake ia ʼau te ʼamanaki.” Neʼe kamata fakatahi ia Virgil mo nātou ʼaē ʼe nātou foaki he ʼamanaki moʼoni ki te hahaʼi ohage ko tona fakahā ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua, te Tohi-Tapu.
Neʼe punamaʼuli ia Charo, ko he fafine mai Amelika ʼo te potu Saute, he neʼe ko te fafine Fakamoʼoni ko Gladys, ʼi tana sio ki te ʼu faigataʼaʼia ʼa Charo mo tana ʼu tamaliki, neʼe tokoni age ki ai pea mo ʼave ia ia ki te fakatauʼaga meʼa kai. ʼAki te temi, neʼe tali e Charo te fakaʼui age ʼa Gladys, ke fai hana ako Tohi-Tapu. Neʼe punamaʼuli ʼaupito ia Charo ʼi tana ako ʼi tana Tohi-Tapu, ʼe mole ʼolo fuli te hahaʼi agalelei ki te lagi, kae ʼe tapuakina anai e Sehova te hahaʼi ke nātou maʼuʼuli ʼo heʼegata ʼi te kele. (Pesalemo 37:11, 29) Kua fakahā e Charo te ʼamanaki ʼaia ki te hahaʼi talu mai te ʼu taʼu e 15.
Koutou fakafuafua age te kele katoa ʼe nofoʼi e te hahaʼi ʼe tauhi fakamalotoloto kia Sehova, te ʼAtua moʼoni pe e tahi! ʼE mole ko he moemisi ia. ʼE ko te meʼa ʼaia neʼe fakapapau e Sehova. ʼAki tana polofeta ko Sofonia, neʼe tala fēnei e te ʼAtua: “ ʼE mahino papau ia, ʼe ʼau tuku anai ʼi tou lotolotoiga he hahaʼi agavaivai pea mo loto fia mālalo, pea ʼe nātou kumi moʼoni anai te hāofaki ʼi te huafa ʼo Sehova . . . ʼE mole nātou fai anai he ʼu aga heʼe faitotonu, pea ʼe mole nātou fakamatala anai ni ʼu loi, pea ʼe mole maʼu anai ʼi tonatou ʼu gutu he ʼalelo kākā; . . . pea ʼe mole ʼi ai anai he tahi ʼe ina fakamatakuʼi nātou.” (Sofonia 3:12, 13) Kapau ʼe koutou leleiʼia te fakapapau ʼaenī, koutou muliʼi te fakaloto mālohi ʼaenī ʼa te Tohi-Tapu: “Koutou kumi ia Sehova, ia koutou fuli, kau agavaivai ʼo te kele, ʼaē neʼe koutou fai Tana tonu fakamāu. Koutou kumi te faitotonu, koutou kumi te agavaivai. Pea ʼe mahalo pe ʼe fufū anai koutou ʼi te ʼaho ʼo te hāūhāū ʼo Sehova.”—Sofonia 2:3.