ʼE Tou Haʼele Anai ʼi Te Huafa ʼo Sehova ʼo Talu Ai!
“ ʼE tou haʼele anai ʼi te huafa ʼo Sehova totatou ʼAtua ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi hona gataʼaga, ei, ʼo talu ai.” ’—Mikea 4:5.
1. Koteā te ʼu logo ʼe hā lelei ʼi te kapite 3 ki te 5 ʼa Mikea?
ʼE ʼI AI te meʼa ʼe fia fakahā e Sehova ki tana hahaʼi, pea ʼe ina fakaʼaogaʼi tana polofeta ko Mikea. ʼE fakatuʼutuʼu e te ʼAtua ke fakafeagai ki te hahaʼi agakovi. ʼE ina ʼamanaki tauteaʼi ia Iselaele ʼuhi ko tana ʼapositasia. Kae meʼa fakafiafia foki, heʼe tapuakina anai e Sehova ia nātou ʼaē ʼe haʼele ʼi tona huafa. ʼE hā lelei te ʼu logo ʼaia ʼi te kapite 3 ki te 5 ʼo te lea faka polofeta ʼa Mikea.
2, 3. (a) Koteā te kalitate ʼaē neʼe tonu ke fakahā e te kau takitaki ʼo Iselaele, kae koteā ʼaē neʼe nātou fai? (b) ʼE koutou fakamahino feafeaʼi anai te lea fakatātā ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi ia Mikea 3:2, 3?
2 ʼE ʼui fēnei e te polofeta ʼa te ʼAtua: “Fakalelei kae koutou fakalogo mai, koutou ʼu pule ʼo Sakopo pea mo koutou, ʼu takitaki ʼo te ʼapi ʼo Iselaele! ʼE mole koa la ko hokotou maʼua ke koutou ʼiloʼi te faitotonu?” Ei neʼe ko tanatou maʼua ʼaia, kae neʼe nātou fai moʼoni koa? ʼE ʼui fēnei e Mikea: “Koutou ʼaē ʼe fehiʼa ki te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo koutou ʼaē ʼe manako ki te agakovi, ʼe koutou fohi te kili ʼa te hahaʼi, pea mo te kakano ʼo tonatou ʼu hui; ko koutou ʼaē neʼe koutou kai te kakano ʼo taku hahaʼi, pea mo fohi tonatou kili, pea mo fasifasiʼi tonatou ʼu hui, pea mo tuʼutuʼu ia nātou ohage ko te meʼa ʼaē ʼe tuku ʼi te kulo ʼaē ʼe fālahi pea ohage ko te kakano ʼaē ʼi te kulo gaohi meʼa kai.”—Mikea 3:1-3.
3 Neʼe gaohi koviʼi e te kau takitaki te hahaʼi māsisiva pea mo vaivavavai. Ko te ʼu palalau fakatātā ʼaia ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e Mikea neʼe mahino gafua kiai te hahaʼi ʼaē neʼe logo kiai. Ka matehi he ōvi, ʼi muʼa ʼo tona haka, neʼe ʼuluaki fohi muʼa tona kili pea mo tuʼutuʼu. ʼI ʼihi temi neʼe fasifasiʼi te ʼu hui moʼo toʼo tona gakoʼi hui. Kae ko te kakano pea mo te ʼu hui neʼe haka ʼi te foʼi kulo lahi, ohage ko ia ʼaē ʼe talanoa kiai ia Mikea. (Esekiele 24:3-5, 10) ʼE ʼalutahi te lea fakatātā ʼaia mo te gaohi koviʼi ʼaē neʼe fai e te kau takitaki agakovi ki te hahaʼi ʼi te temi ʼo Mikea!
ʼE ʼAmanaki Ia Sehova ke Tou Faitotonu
4. Koteā te kehekehe lahi ʼo Sehova pea mo te kau takitaki Iselaele?
4 ʼE ʼi ai te kehekehe lahi ʼo Sehova, te Tagata Tauhi Ōvi ʼofa, pea mo te kau takitaki ʼo Iselaele. ʼUhi ʼaē he neʼe mole nātou fakahoko te faitotonu, koia neʼe mole nātou fakahoko tanatou gāue ʼaē ko te puipui ʼo te faga ōvi. Kae neʼe nātou manatu pe kia nātou, ʼo nātou gaohi koviʼi te ʼu ōvi fakatātā, ʼo mole nātou fakahoko te faitotonu, kae neʼe nātou fai “he ʼu fai fakapō,” ohage ko tona tohi ia Mikea 3:10. Koteā ʼaē ʼe feala ke tou ako mai te ʼaluʼaga ʼaia?
5. Koteā ʼaē neʼe loto ia Sehova ke fai e nātou ʼaē neʼe nātou takitaki tana hahaʼi?
5 ʼE loto ia Sehova ke faitotonu ia nātou ʼaē ʼe nātou takitaki tana hahaʼi. ʼE maʼu te ʼaluʼaga ʼaia ʼi te kau kaugana ʼa Sehova ia ʼaho nei. Tahi ʼaē meʼa, ʼe ʼalutahi te faʼahi ʼaia mo Isaia 32:1, ʼaē ʼe tou lau fēnei ai: “Koʼeni! ʼE pule anai he hau maʼa te faitotonu; pea ki te kau tama ʼaliki, ʼe nātou pule anai ohage ko he ʼu tama ʼaliki maʼa te faitotonu.” Kae ʼi te temi ʼo Mikea, koteā ʼaē neʼe hoko ai? Ko “[nātou] ʼaē ʼe fehiʼa ki te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo [nātou] ʼaē ʼe manako ki te agakovi” neʼe hoko atu pe tanatou heʼe faitotonu.
Ko Te ʼu Faikole ʼa Ai ʼAē ʼe Tali Kiai?
6, 7. Koteā te manatu maʼuhiga ʼaē ʼe fakahā lelei ia Mikea 3:4?
6 Neʼe feala koa ke ʼamanaki ia te kau agakovi ʼo te temi ʼo Mikea ke ʼofa ia Sehova kia nātou? Kailoa! ʼE ʼui fēnei ia Mikea 3:4: “ ʼE nātou pāui anai kia Sehova ke tokoni age, kae ʼe mole ina tali anai kia nātou. Pea ʼe ina fufū anai kia nātou tona fofoga ʼi te temi ʼaia, ʼo mulimuli pe ki tanatou fai te meʼa ʼaē ʼe kovi ʼi tanatou ʼu aga.” ʼE fakahā lelei ʼi henī he manatu maʼuhiga.
7 ʼE mole tali ia Sehova ki tatatou ʼu faikole mo kapau ʼe tou fai te agahala. ʼE hoko te faʼahi ʼaia mo kapau ʼe tou maʼuli lua, ʼo tou fufū tatatou ʼu agahala kae tou fakahā pe tatou ʼe tou tauhi agatonu ki te ʼAtua. ʼO mulimuli kia Pesalemo 26:4, neʼe hiva fēnei ia Tavite: “Neʼe mole ʼau heka mo te hahaʼi kākā, pea ʼe mole ʼau hū mo nātou ʼaē ʼe nātou fufū tonatou ʼuhiga moʼoni.” Pea ʼe mole tali anai e Sehova ki te ʼu faikole ʼa nātou ʼaē ʼe nātou maumauʼi tana Folafola ʼaki tonatou loto faʼitaliha!
ʼE Foaki Mai Te Mālohi e Te Laumālie ʼo Te ʼAtua
8. Koteā ʼaē neʼe fai e te kau polofeta loi ʼi te temi ʼo Mikea?
8 Neʼe hoko te ʼu aga fakalialia ʼi te lotolotoiga ʼo te kau takitaki fakalaumālie ʼo Iselaele. ʼUhi ko te kau polofeta loi neʼe hēʼia ai te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼi te faʼahi fakalaumālie. Neʼe kalaga fēnei te kau takitaki loto mānumānu: “Tokalelei” kae nātou lagolago moʼoni ki te gaohi koviʼi ʼo he tahi neʼe mole ina foaki age he meʼa ki tonatou gutu. Pea ʼui fēnei e Sehova: “Koia, ʼe koutou maʼu anai te pōʼuli, ʼo mole ʼi ai anai he meʼa ʼe hā; pea ʼe koutou maʼu anai te fakapōʼuli, ke mole koutou fai fakakikite. Ei, ʼe tō anai te laʼā ki te kau polofeta, pea ʼe fakapōʼuli anai te ʼaho kia nātou. Ei ko nātou ʼaē ʼe sisio ki he ʼu meʼa neʼe hā ʼe nātou ufiufi anai, pea ko te hahaʼi fai fakakikite ʼe nātou lotomamahi anai. ʼIo, ʼe nātou ʼuʼufi anai tonatou kaukava.”—Mikea 3:5-7a.
9, 10. Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ‘ ʼuʼufi ʼo te kaukava,’ pea he koʼe neʼe mole tonu kia Mikea ke ina fai te meʼa ʼaia?
9 He koʼe neʼe nātou ‘ ʼuʼufi tonatou kaukava’? Ko te meʼa ʼaia neʼe fai e te hahaʼi agakovi ʼo te temi ʼo Mikea ʼi tanatou ufiufi. Pea ʼe tonu ke ufiufi te hahaʼi agakovi ʼaia. “ ʼE mole he tali mai te ʼAtua,” kia nātou ʼaia. (Mikea 3:7b) ʼE mole tokagaʼi e Sehova te ʼu faikole ʼaē ʼe fai e te hahaʼi fialahi.
10 ʼE mole tonu kia Mikea ke ina ‘ ʼuʼufi tona kaukava.’ ʼE mole ufiufi ia. ʼE tali ia Sehova ki tana ʼu faikole. Koutou tokagaʼi ia Mikea 3:8, ʼaē ʼe ʼui fēnei ai e te polofeta agatonu: “Kae ko ʼau kua ʼau fonu ʼi te mālohi, ʼaki te laumālie ʼo Sehova, pea mo te faitotonu pea mo te mālohi.” ʼE loto fakafetaʼi lahi ia Mikea heʼe ʼi te lolotoga ʼo tona minisitelio agatonu pea mo loaloaga, neʼe “fonu [tuʼumaʼu] ʼi te mālohi, ʼaki te laumālie ʼo Sehova”! Neʼe ina maʼu ai te mālohi ke ina “tala te agatuʼu ʼa Sakopo pea mo te agahala ʼa Iselaele.”
11. ʼE lava feafeaʼi ki te hahaʼi ke nātou tala te ʼu logo ʼa te ʼAtua?
11 Neʼe ʼaoga kia Mikea he mālohi ʼe laka age ʼi te mālohi fakatagata moʼo tala te logo ʼo te fakamāu ʼa te ʼAtua. Neʼe maʼuhiga te laumālie ʼo Sehova, peʼe ko tona mālohi gāue. E feafeaʼi kia tatou? ʼE feala ke tou fakahoko te fakatotonu ʼaē ke tou fai faka mafola mo kapau pe ʼe fakaloto mālohiʼi tatou e Sehova ʼaki tona laumālie maʼoniʼoni. ʼE mole he fua anai ʼo tatatou fai faka mafola mo kapau ʼe tou fai he agahala ʼaki totatou loto faʼitaliha. ʼI te ʼaluʼaga ʼaia, ʼe mole feala ke tali e te ʼAtua tatatou ʼu kole, ke ina foaki mai te mālohi moʼo fai te gāue ʼaia. ʼE mahino papau ia ʼe mole feala ke tou tala te ʼu logo ʼo te fakamāu ʼo tatatou Tāmai ʼaē ʼi selo mo kapau ʼe mole tou maʼu “te laumālie ʼo Sehova.” ʼAki te ʼu faikole ʼaē ʼe logo kiai te ʼAtua pea mo te tokoni ʼa te laumālie maʼoniʼoni, ʼe feala ke tou palalau ki te folafola ʼa te ʼAtua ʼaki he lototoʼa, ohage ko Mikea.
12. He koʼe neʼe feala ki te ʼu ʼuluaki tisipulo ʼa Sesu ke nātou ‘haga talanoa ki te folafola ʼa te ʼAtua ʼaki he lototoʼa’?
12 ʼE lagi koutou manatuʼi te fakamatala ia Gāue 4:23-31 (MN ). Koutou fakakaukauʼi age muʼa ʼe koutou kau ʼi te ʼu tisipulo ʼa Sesu ʼo te ʼuluaki sēkulō. Neʼe kumi e te hahaʼi fakafeagai ke nātou fakagata te fai faka mafola ʼa te ʼu tisipulo ʼa Kilisito. Kae neʼe faikole te kau agatonu ʼaia ki tonatou Tuʼi ʼAliki, ʼo nātou ʼui fēnei: “Sehova, tokagaʼi tanatou ʼu fakamataku, pea ke foaki mai ki tau ʼu kaugana ke hoko atu tanatou tala tau folafola ʼaki he lototoʼa.” Neʼe koteā tona fua? ʼI tanatou faikole ʼaia, ko te koga meʼa ʼaē neʼe nātou fakatahitahi ai neʼe galulu, pea neʼe nātou fonu fuli ʼi te laumālie maʼoniʼoni pea neʼe nātou palalau ki te folafola ʼa te ʼAtua ʼaki he lototoʼa. Koia, ʼofa pe ke tou kumi tokoni kia Sehova ʼaki te faikole pea mo tou falala ʼe tokoni mai anai kia tatou ʼaki te laumālie maʼoniʼoni mokā tou fakahoko totatou minisitelio.
13. Koteā ʼaē ka hoko anai ki Selusalemi pea mo Samalia, pea koteā tona tupuʼaga?
13 Koutou toe fakakaukau ki te temi ʼo Mikea? ʼO mulimuli kia Mikea 3:9-12, ko te kau pule ʼaē neʼe nātou fai fakapō neʼe nātou faifakamāu kae foaki fakafūfū kia nātou honatou totogi, ko te kau pelepitelo neʼe nātou faiakonaki pea neʼe totogi nātou, pea mo te kau polofeta loi neʼe nātou fai fakakikite ke foaki age hanatou paʼaga. Neʼe mole nātou tuʼania nātou ki te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo Selusalemi, te kolo hau ʼo Suta, “ ʼe liliu anai ko he ʼu tuʼuga maka.” Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe toe mafola mo te tauhi hala pea mo te ʼu aga heʼeʼaoga ʼi Iselaele, neʼe takitaki e te laumālie ia Mikea ke ina fakatokaga ki te hahaʼi, ko Sehova ʼe ina fakaliliu anai ia Samalia ko “he tuʼuga maka.” (Mikea 1:6) Pea neʼe kei maʼuli te polofeta ʼo sio ki te fakaʼauha ʼo Samalia ʼaē neʼe fakakikite, ko te fakaʼauha ʼaē neʼe fakahoko e te ʼu kautau ʼo Asilia ʼi te taʼu 740 ʼi muʼa ʼo totatou temi. (2 Hau 17:5, 6; 25:1-21) ʼE hā lelei mai ko te ʼu logo fakamataku ʼaia ʼo ʼuhiga mo Selusalemi pea mo Samalia, neʼe feala pe ke tala ʼaki te mālohi ʼo Sehova.
14. Neʼe hoko feafeaʼi te lea faka polofeta ʼa Mikea 3:12, pea ʼe tonu ke malave feafeaʼi kia tatou?
14 ʼE mahino ia neʼe mole feala ki Suta ke hāo mai te fakamāu ʼa Sehova. Moʼo fakahoko te lea faka polofeta ʼaē ʼe tuʼu ia Mikea 3:12, “ ʼe keli anai [ia Sione] ohage pe ko he gāueʼaga.” ʼI te 21 sēkulō ʼaenī, ʼe tou ʼiloʼi neʼe hoko te ʼu meʼa ʼaia ʼi te fakaʼauha e te kau Papiloni ia Suta pea mo Selusalemi ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi. Neʼe hoko te fakaʼauha ʼaia ʼi ni ʼu taʼu ki muli age, ʼi te ʼosi fakakikite e Mikea, kae neʼe ina ʼiloʼi papau ʼe hoko anai. ʼE mahino ia, ʼe tonu mo tatou ke tou falala, ʼe fakagata anai te tuʼu agakovi ʼaenī ʼi te “ ʼaho ʼo Sehova” ʼaē neʼe fakakikite.—2 Petelo 3:11, 12, MN.
ʼE Fakatonutonuʼi e Sehova Te ʼu Meʼa
15. ʼE feafeaʼi anai hakotou fakamatala e koutou totonu, te lea faka polofeta ʼaē ʼe tuʼu ia Mikea 4:1-4?
15 ʼI te temi ʼo Mikea, neʼe ina toe tala he logo fakafiafia ʼo te ʼamanaki. Ko he ʼu palalau fakaloto mālohi ʼaē ʼe tou maʼu ia Mikea 4:1-4! Ko te koga ʼaenī ʼo te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Mikea: “ ʼE mahino papau ia, ʼi te ʼu ʼaho fakaʼosi, ko te moʼuga ʼo te fale ʼo Sehova ʼe tuʼu mālohi anai ʼi ʼoluga ʼo te tumutumu ʼo te ʼu moʼuga, pea ʼe māʼoluga anai ʼi te ʼu kiʼi moʼuga liliki; pea ʼe tonu anai ke ʼolo kiai te ʼu puleʼaga. . . . Pea ʼe mahino ia ʼe ina fai anai he fakamāu ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi tokolahi, pea mo ina fakatokatokaʼi anai te ʼu meʼa ʼo ʼuhiga mo te ʼu puleʼaga mālolohi, ʼaē ʼe mamaʼo. Pea ʼe tonu anai ke nātou tuki tanatou ʼu heletā ke fakaliliu ko he ʼu huo pea ko tanatou ʼu tao ke liliu ko he ʼu pipi moʼo pakimaga. Pea ʼe mole nātou hiki anai tanatou ʼu heletā, ko he puleʼaga ki he tahi puleʼaga, pea ʼe mole nātou toe ako anai te tau. Pea ʼe nātou tahi heka anai ʼi tona lalo fuʼu vite pea mo tona lalo fuʼu fiku, pea ʼe mole ʼi ai anai he tahi ʼe ina fakamanavaheʼi ia nātou, heʼe ko te gutu tonu ʼo Sehova ʼo te ʼatu kautau ʼaē neʼe ina tala te faʼahi ʼaia.”
16, 17. ʼE hoko feafeaʼi ia Mikea 4:1-4 ia ʼaho nei?
16 Ko ai “te hahaʼi tokolahi” pea mo “te ʼu puleʼaga mālohi” ʼaē ʼe talanoa kiai? ʼE mole ko te ʼu fenua pea mo te ʼu puleʼaga ʼo te mālama ʼaenī. Kailoa, ʼe faka ʼuhiga te lea faka polofeta ki te ʼu hahaʼi mai te ʼu fenua fuli pe, ʼaē kua nātou logo tahi ʼi te temi nei ʼi te tauhi taputapu, ʼi te moʼuga, ʼaē ʼe ina fakatātā te tauhi moʼoni ʼa Sehova.
17 ʼO ʼalutahi mo te lea faka polofeta ʼa Mikea, kua ōvi mai te temi ʼaē ka fakahoko ai te tauhi kia Sehova ʼi te kele katoa. Ia ʼaho nei, ko te hahaʼi ʼaē ʼe nātou “lotolelei ki te maʼuli heʼegata” ʼe akoʼi nātou ki te ʼu ala ʼo Sehova. (Gaue 13:48, MN ) Ko Sehova ʼe ina fakahoko te fakamāu pea mo ina fakatokatokaʼi te ʼu meʼa ʼi te faʼahi fakalaumālie maʼa te hahaʼi ʼaē ʼe tui kia te ia pea mo lagolago ki te Puleʼaga. ʼE nātou hāo anai ʼi “te mamahi lahi” koteʼuhi ʼe nātou kau ki te “toe hahaʼi tokolahi.” (Apokalipesi 7:9, 14, MN ) ʼI tanatou kua tuki tanatou ʼu heletā ke liliu ko he ʼu huo, kua nātou maʼuʼuli ʼi te temi nei ʼi te tokalelei mo tonatou ʼu tēhina mo tuagaʼane Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo feiā pea mo te hahaʼi. Ko he meʼa fakafiafia hatatou fakatahi mo nātou!
Tou Fakatotonu Ke Tou Haʼele ʼi Te Huafa ʼo Sehova
18. Koteā ʼaē ʼe ina fakatātā te ‘nofo ʼi tona lalo fuʼu vite pea mo tona lalo fuʼu fiku’?
18 ʼI te temi ʼaenī ʼaē ʼe kua mafola ai te mataku ʼi te kele katoa ohage ko he ʼao fakatupu tuʼutāmaki, ʼe tou fiafia heʼe tokolahi te hahaʼi ʼe nātou ako te ʼu ala ʼo Sehova. ʼE tou fakaʼamu ki te temi ʼaē ʼe mole toe akoʼi anai te tau e te hahaʼi fuli ʼaē ʼe ʼoʼofa ki te ʼAtua, pea ʼe nātou heheka anai ʼi tonatou ʼu lalo fuʼu vite pea mo tonatou ʼu lalo fuʼu fiku. ʼI te agamāhani, neʼe to te ʼu fuʼu fiku ʼi te ʼu gāueʼaga vite. (Luka 13:6) Ko te nofo ʼaē ʼi tona lalo fuʼu vite pea mo tona lalo fuʼu fiku ʼe ina fakatātā te maʼuli ʼi te tokalelei, mo te mahu pea mo te fīmālie. Māʼia ʼi te temi nei, ko tatatou ʼu felogoi mo Sehova ʼe ina foaki mai te tokalelei ʼi totatou ʼatamai pea mo te fīmālie fakalaumālie. ʼI te temi ʼaē ka maʼu ai te ʼu ʼaluʼaga ʼaia ʼi te pule ʼo te Puleʼaga, ʼe mole tou toe matataku anai pea ʼe tou nonofo anai ʼi te fīmālie.
19. Koteā te faka ʼuhiga ʼaē ke tou haʼele ʼi te huafa ʼo Sehova?
19 Ke tou maʼu te ʼofa pea mo te tapuakina ʼa te ʼAtua, ʼe tonu ke tou haʼele ʼi te huafa ʼo Sehova. ʼE fakahā te faʼahi ʼaia ʼi hona ʼaluʼaga mālohi ia Mikea 4:5, ʼaē ʼe tala fēnei ai e te polofeta: “Heʼe ko te hahaʼi fuli ʼe nātou haʼele anai ʼi te huafa ʼo tonatou ʼatua, kae ko tatou, ʼe tou haʼele anai ʼi te huafa ʼo Sehova totatou ʼAtua ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi hona gataʼaga, ei, ʼo talu ai.” Ko te haʼele ʼi te huafa ʼo Sehova ʼe mole gata pe ki te ʼui ʼaē ko ia totatou ʼAtua. ʼE mole gata pe ki tatatou kau ki te ʼu fono pea mo te gāue fai faka mafola, logola ko te ʼu gāue ʼaia ʼe maʼuhiga ʼaupito. Kapau ʼe tou haʼele ʼi te huafa ʼo Sehova, pea ko tona faka ʼuhiga kua tou foaki totatou maʼuli kia te ia, pea mo tou faiga ke tou tauhi agatonu kia te ia ʼo tou ʼofa kia te ia ʼaki totatou nefesi katoa. (Mateo 22:37) Pea mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe tou atolasio kia te ia, ʼe mahino ia ʼe tou fakatotonu anai ke tou haʼele ʼi te huafa ʼo Sehova totatou ʼAtua ʼo aʼu ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi hona gataʼaga.
20. Koteā ʼaē neʼe fakakikite ia Mikea 4:6-13?
20 Tou vakaʼi ʼi te temi nei te lea faka polofeta ʼaē ʼe tuʼu ia Mikea 4:6-13. Ko “te taʼahine ʼo Sione” neʼe tonu ke faka ʼaunofo “ ʼi Papiloni.” Neʼe hoko te meʼa ʼaia ki te hahaʼi ʼo Selusalemi ʼi te fitu sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi. Kae ʼe fakahā e te lea faka polofeta ʼa Mikea neʼe ʼi ai te toe neʼe toe liliu ki Suta, pea ʼi te toe fakatuʼu ʼo Sione, neʼe tokaga ia Sehova ke fakaʼauha te ʼu fili ʼo Sione.
21, 22. Neʼe hoko feafeaʼi ia Mikea 5:2?
21 Ko te tahi ʼu meʼa fakamataku ʼe hoko pea neʼe fakakikite ia Mikea kapite 5. Ohage la, koutou tokagaʼi te meʼa ʼaē ʼe ʼui ia Mikea 5:2-4. Neʼe fakakikite e Mikea ko te Hau ʼaē neʼe fakanofo e te ʼAtua—ʼaē “ ʼe maʼuli talu mai te ʼu temi muʼa”—ʼe haʼu anai mai Petelehemi. ʼE pule anai ohage ko he tagata tauhi manu “ ʼi te mālohi ʼo Sehova.” Tahi ʼaē meʼa, ko te Pule ʼaia ʼe lahi anai, mole gata pe ki Iselaele kae mo “te ʼu potu taupotu ʼo te kele.” Neʼe mole lagi ʼiloʼi e te hahaʼi peʼe ko ai te Hau ʼaia, kae kua tou ʼiloʼi tatou.
22 Neʼe ko ai te tagata ʼaē neʼe maʼuhiga ʼaupito neʼe tupu ʼi Petelehemi? Pea ko ai ʼaē ka “lahi anai ʼo aʼu ki te ʼu potu taupotu ʼo te kele”? Neʼe ko te Mesia, ia Sesu Kilisito. ʼI te fehuʼi ʼaē ʼa Helote Lahi ki te kau pelepitelo pea mo te kau sekelipa peʼe tonu ke tupu ʼifea te Mesia, neʼe nātou tali fēnei: “I Petelehemi-Suta.” Neʼe nātou fakaʼaogaʼi te ʼu palalau ʼaē ʼe tuʼu ia Mikea 5:2. (Mateo 2:3-6) Ko ʼihi ʼo te hahaʼi neʼe nātou ʼiloʼi mo nātou ia te faʼahi ʼaia, heʼe fakahā ia Soane 7:42 (MN ) tanatou ʼui fēnei: “Neʼe mole tala koa la e te Tohi-Tapu, ʼe haʼu ia Kilisito mai te hōloga ʼo Tavite, mai Petelehemi, te kolo ʼaē neʼe ʼi ai ia Tavite?”
Ko He Fakaloto Fīmālie Moʼoni Maʼa Te Hahaʼi
23. ʼE fakahoko feafeaʼi ʼi totatou temi ia Mikea 5:7?
23 ʼE talanoa ia Mikea 5:5-15 ki te ʼohofi ʼa te kau Asilia mo tanatou mālo faka temi anai, pea ʼe fakahā lelei ai ʼe lagavaka anai te ʼAtua ki te ʼu puleʼaga talagataʼa. ʼE fakapapau ia Mikea 5:7 ko te toe ʼo te kau Sutea loto fakahemala ʼe nātou toe liliu anai ki tonatou fenua, kae ʼe toe faka ʼuhiga te ʼu palalau ʼaia ki totatou temi. ʼE tala fēnei e Mikea: “Ko te toe ʼo Sakopo ʼe nātou liliu anai, ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi tokolahi, ohage ko he hahau mai ia Sehova, ohage ko he ʼu ʼua lalahi ki te vao matuʼa.” Ko te fakatātā lelei ʼaia ʼe fakaʼaogaʼi moʼo fakakikite ko te toe ʼo te Sakopo fakalaumālie, peʼe ko Iselaele, ʼe liliu anai ko he tapuakina ʼe fai e te ʼAtua maʼa te hahaʼi. Ko te “tahi ʼu ōvi” ʼa Sesu, ʼaē ʼe nātou ʼamanaki maʼuʼuli ʼi te kele, ʼe nātou fiafia ʼi te tauhi ʼi te logo tahi mo te toe ʼo “te Iselaele a te Atua” ʼi totatou temi, ʼo tokoni ke fakaloto fīmālieʼi te hahaʼi ʼi te faʼahi fakalaumālie. (Soane 10:16, MN; Kalate 6:16; Sofonia 3:9) ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, ʼe ʼi ai te faʼahi maʼuhiga ʼe tonu ke tou fakakaukauʼi. ʼI totatou ʼuhiga kau fai faka mafola ʼo te Puleʼaga, ʼe tonu ke maʼuhiga kia tatou fuli totatou pilivilesio ʼaē ko te faka fīmālie moʼoni ʼo te hahaʼi.
24. Koteā te ʼu manatu neʼe koutou tāʼofi ʼi te ʼu kapite 3 ki te 5 ʼa Mikea?
24 Koteā ʼaē neʼe koutou tāʼofi mai te kapite 3 ki te kapite 5 ʼo te lea faka polofeta ʼa Mikea? Lagi ko te ʼu puani ʼaenī: (1) ʼE ʼamanaki ia te ʼAtua ke faitotonu te ʼu tagata ʼaē ʼe nātou takitaki tana hahaʼi. (2) ʼE mole tali ia Sehova ki tatatou ʼu faikole mo kapau ʼe tou fakahoko faʼifaʼitaliha he agahala. (3) ʼE feala ke tou fakahoko tatatou gāue ʼaē ko te fai faka mafola, ʼaki pe te mālohi ʼaē ʼe foaki mai e te ʼAtua ʼaki tona laumālie maʼoniʼoni. (4) Ke ʼofa te ʼAtua kia tatou ʼe tonu ke tou haʼele ʼi te huafa ʼo Sehova. (5) ʼI totatou ʼuhiga kau fai faka mafola ʼo te Puleʼaga, ʼe tonu ke maʼuhiga kia tatou totatou pilivilesio ʼaē ko te faka fīmālie moʼoni ʼo te hahaʼi. Lagi neʼe ʼi ai te tahi ʼu manatu neʼe malave kia koutou. Koteā te tahi ʼu meʼa e feala ke tou ako mai te tohi faka polofeta ʼaia ʼo te Tohi-Tapu? ʼE tokoni mai anai te alatike ka hoa mai ke tou tāʼofi te ʼu ako ʼaoga ʼi te ʼu kapite fakaʼosi e lua ʼo te lea faka polofeta ʼa Mikea ʼaē ʼe ina fakaloto mālohiʼi tatatou tui.
ʼE Koutou Tali Feafeaʼi Anai?
• Koteā ʼaē ʼe ʼamanaki kiai ia te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te ʼu tagata ʼaē ʼe nātou takitaki tana hahaʼi?
• He koʼe ʼe maʼuhiga te faikole pea mo te laumālie maʼoniʼoni moʼo fakahoko tatatou tauhi kia Sehova?
• ʼE lava feafeaʼi ki te hahaʼi ke nātou ‘haʼele ʼi te huafa ʼo Sehova’?
[Paki ʼo te pasina 15]
ʼE feala koa ke koutou fakamahino te lea fakatātā ʼa Mikea ʼo ʼuhiga mo te kulo gaohi meʼa kai?
[Paki ʼo te pasina 16]
Ohage ko Mikea ʼe tou fakahoko ʼaki he lototoʼa totatou minisitelio