Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w03 1/11 p. 19-25
  • Neʼe Akoʼi ʼAu e Sehova Talu Mai Toku Temi Tūpulaga

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Neʼe Akoʼi ʼAu e Sehova Talu Mai Toku Temi Tūpulaga
  • Te Tule Leʼo—2003
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Taku Kamata Tuputupu ʼi Te Moʼoni Faka Tohi-Tapu
  • Taku Kamata ʼi Toku Minisitelio Temi Katoa
  • Ko Te Selevisi ʼi Te Petele ʼi Brooklyn
  • Te ʼu Fetogi Lahi ʼi Toku Maʼuli
  • Ko Te Gāue ʼi Te ʼu Fenua Tai
  • Ko He Toe Liliu Ki Brooklyn
  • Taku Selevisi Talu Mai Toku Temi Tūpulaga
  • Te Ikuʼaga ʼo Taku Selevisi Temi Katoa
    Te Tule Leʼo—2014
  • Ko He Maʼuli Koloaʼia ʼi Te Tauhi Kia Sehova
    Te Tule Leʼo—2001
  • ‘Neʼe Ma Fai Pe Te Meʼa ʼAē Neʼe Tonu Ke Ma Fai’
    Te Tule Leʼo—1998
  • ʼE Koutou Fealagia Koa?
    Te Minisitelio ʼo Te Puleʼaga—2001
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2003
w03 1/11 p. 19-25

Tonatou Maʼuli

Neʼe Akoʼi ʼAu e Sehova Talu Mai Toku Temi Tūpulaga

NEʼE FAKAMATALA E RICHARD ABRAHAMSON

“Ê ʼAtua, neʼe ke akoʼi ʼau talu mai toku temi tūpulaga, pea ʼo aʼu mai ki te temi nei ʼe ʼau fakamatala tau ʼu gāue fakatalakitupua.”Tuku muʼa ke ʼau fakamatala pe koʼe ʼe makehe kia ʼau te Pesalemo 71:17.

KO TAKU faʼe ia Fannie Abrahamson, neʼe ʼaʼahi ʼi te taʼu 1924 e te kau Ako Tohi-Tapu, ko te higoa ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te temi ʼaia. Neʼe ko toku taʼu tahi ʼaia. ʼI te akoʼi e Mama ia te ʼu moʼoni faka Tohi-Tapu, mole tuai pea neʼe ina ʼaʼahi tona ʼu vāhaʼa fale pea mo palalau age kia nātou ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina ako, pea neʼe ina toe akoʼi mai te ʼu faʼahi ʼaia kia ʼau, mo toku taʼokete pea mo toku tuagaʼane lahi. ʼI muʼa ʼo taku poto ʼi te lautohi, neʼe tokoni mai ke ʼau maʼu fakaʼatamai te ʼu tuʼuga vaega faka Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼu tapuakina ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua.

ʼI te fakaʼosiʼosi ʼo te ʼu taʼu 1920, ko tamatou kūtuga ako ʼo te Tohi-Tapu ʼi te potu fenua ʼo La Grande, ʼi Oregon, ʼi Amelika, ʼi te koga meʼa ʼaē neʼe ʼau tupu ai pea mo ʼau lahi ake ai, neʼe ko te kau fafine pea mo te tamaliki. Logope neʼe mātou tō ʼāteaina, kae neʼe ʼaʼahi mātou tuʼa tahi peʼe tuʼa lua ʼi te taʼu e te kau minisi feʼoloʼaki. Neʼe nātou fai te ʼu akonaki fakaloto mālohi, pea mo nātou kaugā gāue fakatahi mo mātou ʼi te fai faka mafola ʼi te ʼu ʼapi, pea mo nātou agalelei ki te tamaliki. ʼI te kau minisi feʼoloʼaki ʼaia, neʼe kau ai ia Shield Toutjian, mo Gene Orrell, pea mo John Booth.

ʼI te taʼu 1931 neʼe mole ʼi ai he tahi ia mātou neʼe lava kau ki te fakatahi ʼaē neʼe fai ʼi Columbus, ʼi Ohio, ʼaē neʼe taupau ai e te kau Ako Tohi-Tapu, ia te higoa ʼaē ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Kae ko te ʼu kokelekasio pea mo te ʼu kūtuga ʼaē neʼe tō kehe ʼaē neʼe mole kau ʼi te fakatahi ʼaia, neʼe hoki nātou fakatahitahi ʼi te māhina ʼo ʼAukusito moʼo fai he tonu ʼe nātou tali te higoa ʼaia. Neʼe fai feiā e tamatou kiʼi kūtuga ʼi La Grande. Pea ʼi te fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe fai ʼi te taʼu 1933 ke tufa ia te kiʼi kaupepa La Crise, neʼe ʼau maʼu fakaʼatamai te ʼu palalau faka Tohi-Tapu ʼaē neʼe tonu ke mātou fai, pea neʼe ko taku hoki fai faka mafola tokotahi ʼaia ʼi te ʼu ʼapi.

Lolotoga te ʼu taʼu 1930, neʼe tuputupu ai te fakafeagai ki tamatou gāue. Moʼo tali ki te fakafeagai ʼaia, neʼe fakatahitahi te ʼu kokelekasio ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakahigoaʼi ko te ʼu kalasi, neʼe fai ai te ʼu fakatahi veliveli, pea ko tanatou gāue fai faka mafola, neʼe higoaʼi ko te gāue ʼo te ʼu kalasi, ʼo fai tuʼa tahi peʼe tuʼa lua ʼi te taʼu. ʼI te ʼu fakatahi ʼaia, neʼe akoʼi mai kia mātou te ʼu puleʼaki ki te fai faka mafola, pea neʼe fakahā mai peʼe feafeaʼi hamatou palalau fakaʼapaʼapa mo te kau polisi ʼaē neʼe nātou tāʼofi te gāue. Mai te ʼaluʼaga ʼaē neʼe lahi te ʼave ʼo te kau Fakamoʼoni ki te fale polisi peʼe ko he telepinale, neʼe akoʼi ia mātou ʼaki te pepa neʼe fakahigoaʼi ko Te Fakaʼaluʼalu ʼo He Fakamāu. Neʼe teuteuʼi ʼaki ai ia mātou ki te fakafeagai.

Taku Kamata Tuputupu ʼi Te Moʼoni Faka Tohi-Tapu

Neʼe ʼau tuputupu ʼi taku mahino pea mo taku leleiʼia ia te ʼu moʼoni faka Tohi-Tapu, pea mo te ʼamanaki ʼaē ki te maʼuli ʼo heʼegata ʼi te kele ʼaē ka takitaki e te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼaē ʼe ʼi selo. ʼI te temi ʼaia neʼe mole faʼa faka maʼuhigaʼi ke papitema ia nātou ʼaē neʼe mole nātou maʼu te ʼamanaki ke nātou ʼafio ʼi selo mo Kilisito. (Apokalipesi 5:10; 14:1, 3) Kae neʼe ʼui mai kapau kua ʼau fakatotonu ʼi toku loto ke ʼau fai te finegalo ʼo Sehova, ʼe lagi lelei ke ʼau papitema. Koia neʼe ʼau papitema ai ʼi ʼAukusito ʼo te taʼu 1933.

ʼI toku taʼu 12, neʼe ʼui e taku fafine faiako neʼe ʼau poto ʼi te palalau ia muʼa ʼo te kaugamālie, koia neʼe ina uga ai ia Mama ke ina fai he tahi ʼu fakatuʼutuʼu ki taku ako. Neʼe manatu e Mama ʼe ʼaoga anai te faʼahi ʼaia kia ʼau ke lelei age taku tauhi kia Sehova. Koia lolotoga te taʼu katoa, ʼaki tana gāue fai menasi ʼi te ʼapi ʼo te fafine faiako, neʼe feala ai hana totogi taku ako. Neʼe ʼaoga te ako ʼaia ki taku fai faka mafola. ʼI toku taʼu 14, neʼe ʼau maʼu te mahaki ʼaē ko te ʼola ʼo te ʼu hokoga hui, ʼo ʼau tō ako ai ʼo laka ʼi te taʼu katoa.

ʼI te taʼu 1939 neʼe haʼu te minisi gāue temi katoa ki tomatou nofoʼaga, neʼe higoa ko Warren Henschel.a Neʼe hage ia ko hoku taʼokete fakalaumālie, ʼo ina ʼave ʼau lolotoga he ʼu ʼaho loaloaga ʼi te gāue fai faka mafola. Mole tuai, pea neʼe tokoni mai ke ʼau kamata taku selevisi pionie ʼo te ʼu temi mālōlō, neʼe ko he faʼahiga gāue temi katoa faka temi. ʼI te temi vela, neʼe liliu ai tomatou kūtuga ko he kokelekasio. Neʼe hinoʼi ia Warren ko te tagata faifekau ʼo te kokelekasio, pea neʼe hinoʼi ia ʼau ke ʼau tagata takitaki ʼo te ako ʼo Te Tule Leʼo. ʼI te temi ʼaē neʼe mavae ai ia Warren ʼo ʼalu ʼo gāue ʼi te Petele, te ʼu pilō lalahi ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼi Brooklyn, ʼi New York, neʼe ʼau liliu ko te tagata faifekau ʼo te kokelekasio.

Taku Kamata ʼi Toku Minisitelio Temi Katoa

Ko te gāue lahi ʼaē ko te tagata faifekau ʼo te kokelekasio, neʼe ina toe fakaloto mālohiʼi taku fia kau ki te minisitelio temi katoa, pea neʼe ʼau fakahoko te faʼahi ʼaia ʼi toku taʼu 17 ʼo te ʼosi ʼo toku tolu taʼu ʼi te ʼu faleako lalahi. Ko Papa neʼe mole lotu tahi mo ʼau, kae neʼe tokaga fakalelei ʼo taupau te famili pea neʼe lelei tona faʼahiga maʼuli. Neʼe loto e ia ke ʼau hū ki te faleako ʼaē ʼe ina teuteuʼi te tamaliki ke nātou hū ki te univelesitē. Kae neʼe ina ʼui mai, kapau ʼe mole ʼau ʼalu age kia ia ʼo kole hoku kogafale pea mo hoku totogi, pea neʼe feala pe ke ʼau fai te meʼa ʼaē neʼe ʼau loto kiai. Koia neʼe ʼau kamata taku pionie katoa ʼi te ʼaho 1 ʼo Sepetepeli ʼo te taʼu 1940.

ʼI te temi ʼaē neʼe ʼau mavae ai ʼi toku ʼapi, neʼe lau mai e Mama ia Tāʼaga Lea 3:5, 6: “Falala kia Sehova ʼaki tou loto katoa pea ʼaua naʼa ke falala ki tou ʼatamai totonu. ʼI tou ʼu ala fuli tokagaʼi ia ia, pea ko ia, ʼe ina fakatonutonuʼi anai tou ʼu ala foufou.” Pea ʼi tona fakahagatonu, ko taku falala tuʼumaʼu kia Sehova neʼe tokoni lahi mai kia ʼau.

Mole tuai pea neʼe ʼau ʼalu ʼo gāue mo Joe pea mo Margaret Hart ʼi te potu noleto ʼo Washington. Neʼe lahi te ʼu agaaga kehekehe ʼo te telituale​—neʼe ʼi ai te ʼu fale taupau ʼo te ʼu faga pipi, mo te ʼu faga ōvi, mo te ʼu nofoʼaga ʼo te kau Initia, pea mo te ʼu tuʼuga kolo liliki pea mo te ʼu kolo lalahi. ʼI te temi mātala ʼo te taʼu 1941, neʼe hinoʼi ʼau ke ʼau takitaki te kokelekasio ʼi Wenatchee, ʼi Washington.

ʼI tamatou tahi fakatahi ʼi Walla Walla, ʼi Washington, neʼe ʼau gāue ʼi te selevisi ʼaē ʼe ina fakatalitali te hahaʼi ʼaē ʼe ʼōmai ki te fale fono. Neʼe ʼau tokagaʼi te tēhina tūpulaga neʼe gāue ʼi te fai mikolo neʼe ina faigaʼi ke ina fakahaʼele. Pea neʼe ʼui age ki ai ke haʼu ʼo fetogi ia ʼau kae ʼau fetogi ia ia. ʼI te liliu mai ʼa te tagata taupau faka kolo ko Albert Hoffman pea mo ina tokagaʼi taku kua fetogi selevisi, neʼe ina fakamahino fakalelei mai ia te maʼuhiga ʼaē ke kita pipiki maʼu ki takita selevisi, gata pe mokā kua fakatotonu mai ke kita fetogi. Talu mai ai, ʼe mole galo kia ʼau tana tokoni.

ʼI te māhina ʼo ʼAukusito 1941, neʼe fakatuʼutuʼu e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ke nātou fai he fakatahi lahi ʼi Saint Louis, ʼi Missouri. Neʼe ʼaofi ʼaki te lā e te famili Hart te taumuli ʼo tanā kamioneti pea mo ʼai kiai te ʼu hekaʼaga. Ko te toko hiva ʼo mātou kau pionie neʼe mātou ʼolo ki Saint Louis ʼi te motokā ʼaia ia kilometa e 2 400. Neʼe mātou fagona lolotoga te ʼu vāhaʼa e lua, te tahi vāhaʼa ʼi te ʼalu pea te tahi vāhaʼa ʼi te liliu. Neʼe fakafuafua e te kau polisi ia te kaugamālie ʼi te fakatahi ʼaia ko te toko 115 000. Tatau aipe pe neʼe hage ia neʼe siʼisiʼi ifo, kae ʼe mahino papau ia neʼe laka age ia ʼi te ʼu toko 65 000 kau Fakamoʼoni ʼi Amelika ʼi te temi ʼaia. ʼE mahino ia ko te fakatahi ʼaia neʼe ko he lakaga ia neʼe ina lagalaga mātou ʼi te faʼahi fakalaumālie.

Ko Te Selevisi ʼi Te Petele ʼi Brooklyn

ʼI taku ʼosi liliu ki Wenatchee, neʼe ʼau maʼu te tohi ʼe ina fakahā mai ke ʼau ʼalu ʼo gāue ʼi te Petele ʼi Brooklyn. ʼI taku tau kiai ʼi te ʼaho 27 ʼo ʼOketopeli 1941, neʼe ʼave ia ʼau ki te pilō ʼo Nathan H. Knorr, te tēhina taupau ʼo te fale tā tohi. Neʼe ina fakamahino mai peʼe feafeaʼi te maʼuli ʼi te Petele, pea mo fakahāhā lelei mai ko te pipiki maʼu kia Sehova ʼe ko he faʼahi maʼuhiga ʼaia ke maui mālie te maʼuli ʼi te fale ʼaia. Pea neʼe ʼave ai ia ʼau ki te koga meʼa ʼe gāue ki te momoli ʼo te ʼu tohi, pea neʼe ʼau gāue ki te haʼihaʼi ʼo te ʼu kalato tohi ke tokalelei ki tona momoli.

ʼI te ʼaho 8 ʼo Sanualio 1942, neʼe mate ia Joseph Rutherford, ʼaē neʼe ina takitaki te gāue ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te malamanei katoa. Hili kiai te ʼu ʼaho e nima, neʼe filifili e te kau takitaki ʼo te Sosiete ia te Tēhina ko Knorr moʼo fetogi ʼo te tēhina kua mate. ʼI te temi ʼaē neʼe fakahā ai te logo ʼaia ki te Famili ʼo te Petele e W. E. Van Amburgh, ʼaē neʼe fualoa tana sikalaipe ki te taupau ʼo te falā ʼo te Sosiete, neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE ʼau manatuʼi ʼi te temi ʼaē neʼe mate ai ia C. T. Russell [ʼi te taʼu 1916] pea neʼe fetogi ia ia e J. F. Rutherford. Neʼe hoko atu te takitaki ʼa te ʼAliki pea neʼe tuputupu Tana gāue. ʼI te temi nei, ʼe ʼau fakaʼamu ʼi toku loto katoa ke haga haʼele ki muʼa ia te gāue ʼaki te pelesita ko Nathan H. Knorr, koteʼuhi ʼe ko te gāue ʼa te ʼAliki, kae mole ko he gāue ʼa te tagata.”

ʼI te māhina ʼo Fepualio ʼo te taʼu 1942, neʼe tala ʼe kamata anai “Te Ako Lahi ʼo Te Minisitelio Faka Teokalatike.” Neʼe fakatuʼutuʼu moʼo akoʼi ia nātou ʼi te Petele ke nātou faiva ʼi te fai ʼo te ʼu kumi faka Tohi-Tapu, pea mo popoto ʼi te fakaʼaluʼalu ʼo te palalau pea mo tona fakahā fakalelei. ʼAki te ako neʼe ʼau fai ʼi muʼa atu ʼo ʼuhiga mo te palalau ʼi muʼa ʼo te kaugamālie, neʼe vave taku tuputupu ʼi te ako ʼaia.

Mole tuai pea neʼe hinoʼi ia ʼau ki te Komite ʼo Te Gāue, ʼaē neʼe ina sivisivi te gāue ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Amelika. Ki muli age ʼi te taʼu pe ʼaia, neʼe fakatuʼutuʼu ke fai he polokalama ki te ʼu tēhina taupau ʼaē ʼe nātou ʼaʼahi te ʼu kokelekasio ʼa te kau Fakamoʼoni. ʼAki te temi, neʼe fakahigoaʼi te ʼu tēhina feʼoloʼaki ʼaia, ʼaē neʼe fakahigoaʼi ko te ʼu tagata faifekau ʼo te ʼu tēhina, ko te ʼu taupau faka silikosikilipisio. Lolotoga te temi vela ʼo te taʼu 1942, neʼe fai te ako ʼi te Petele ʼaki te fakatuʼutuʼu ʼaē ke akoʼi te ʼu tēhina ki te faʼahiga selevisi ʼaia, pea neʼe ʼau maʼu te pilivilesio ʼaē ko te kau ki te ako ʼaia. ʼE ʼau manatuʼi tāfito neʼe fakahā mai e te Tēhina ko Knorr, ʼaē neʼe kau ki te kau faiako, te puani maʼuhiga ʼaenī: “ ʼAua naʼa koutou fia matalelei ki te tagata. ʼE mole koutou lava fakafiafia anai he tahi. Koutou fakafiafiaʼi ia Sehova, pea ʼe koutou fakafiafiaʼi anai ia nātou fuli ʼaē ʼe nātou ʼoʼofa kia Sehova.”

Neʼe kamata te gāue feʼaluʼaki ʼi te māhina ʼo ʼOketopeli ʼo te taʼu 1942. Ko ʼihi ia mātou ʼo te Petele neʼe mātou fakahoko te gāue ʼaia ʼi te ʼu fakaʼosi vāhaʼa, ʼo mātou ʼaʼahi te ʼu kokelekasio ʼe vaha ia kilometa e 400 mai te kolo ko New York. Neʼe mātou vakaʼi te tānaki gāue ʼo te kokelekasio, pea mo te kaugamālie ʼa te ʼu fono, pea neʼe mātou fono mo nātou ʼaē ʼe nātou takitaki te kokelekasio ʼo mātou fai te akonaki e tahi peʼe lua, pea neʼe mātou gāue fakatahi mo te kau Fakamoʼoni ʼo te ʼu kokelekasio ʼaē neʼe mātou ʼaʼahi.

ʼI te taʼu 1944, neʼe ʼau kau kia nātou ʼo te Komite ʼo Te Gāue ʼaē neʼe fekauʼi ke nātou fakahoko te gāue feʼaluʼaki lolotoga te ʼu māhina e ono, ʼo ʼau gāue ʼi Delaware, mo Maryland, mo Pennsylvanie, pea mo Virginie. Ki muli age, lolotoga te ʼu māhina, neʼe ʼau ʼaʼahi te ʼu kokelekasio ʼi Connecticut, mo Massachusetts, pea mo Rhode Island. ʼI taku liliu ki te Petele, neʼe ʼau gāue vaeluaʼi temi ʼi te pilō mo te Tēhina ko Knorr mo tana sikalaipe ko Milton Henschel, ʼo ʼau kamata ʼiloʼi lelei ai tatatou gāue ʼaē ʼe fai ʼi te malamanei katoa. Neʼe ʼau toe gāue vaeluaʼi temi ʼi te pilō taupau falā ʼaē neʼe takitaki e W. E. Van Amburgh pea mo te tēhina neʼe tokoni kia ia ko Grant Suiter. Pea ʼi te taʼu 1946, neʼe hinoʼi ia ʼau ke ʼau tagata taupau ki te gāue ʼaē ʼe fai ʼi te tahi ʼu pilō ʼi te Petele.

Te ʼu Fetogi Lahi ʼi Toku Maʼuli

Lolotoga taku gāue ʼi te ʼu kokelekasio ʼi te taʼu 1945, neʼe ʼau feʼiloʼiʼaki mo Julia Charnauskas ʼi Providence, ʼi Rhode Island. ʼI te vaeluaʼi taʼu ʼo te 1947 neʼe ma fakatuʼutuʼu ke ma ʼohoana. Neʼe ʼau leleiʼia te gāue ʼi te Petele, kae ʼi te temi ʼaia neʼe mole heʼeki ʼi ai he fakatuʼutuʼu ke ʼaumai tokita ʼohoana ke gāue ai. Koia ʼi Sanualio ʼo te taʼu 1948, neʼe ʼau mavae ʼi te Petele, pea ma ʼohoana ai leva mo Julia (Julie). Neʼe ʼau gāue vaeluaʼi temi ʼi te fale koloā ʼi Providence, pea neʼe ma kamata ai tamā gāue pionie fakatahi.

ʼI Sepetepeli ʼo te taʼu 1949, neʼe fakaafe ʼau ke ʼau fakahoko te gāue taupau faka silikosikilipisio ʼi te potu noleto uesite ʼo Wisconsin. Neʼe ko he fetogi lahi kia Julie pea mo ʼau ia te fai faka mafola ʼi te ʼu kolo liliki pea mo te ʼu koga meʼa ʼaē ʼe lahi ai te ʼu fale tauhi manu. Ko te ʼu temi nive neʼe ko te ʼu temi loaloaga pea mo momoko, pea neʼe lahi te ʼu vāhaʼa neʼe kovi ʼosi ai te temi momoko pea neʼe lahi mo te nive. Neʼe mole ʼi ai hamā motokā. Kae neʼe ʼi ai tuʼumaʼu he tahi moʼo ʼave ʼo māua ki te tahi kokelekasio.

Mole faʼa fualoa ki taku kamata te gāue faka silikosikilipisio, neʼe ʼi ai te fakatahi faka silikosikilipisio. ʼE ʼau manatuʼi taku hoha ʼo vakavakaʼi pe neʼe lelei fuli te fakaʼaluʼalu ʼo te fakatahi. Pea neʼe fakamahino fakalelei mai e te taupau faka tisitilike, ko Nicholas Kovalak, kua māhani te ʼu tēhina ʼo te koga meʼa ʼi te ʼu fakatuʼutuʼu ʼo te fakatahi, ʼo mulimuli ki tanatou faʼahiga fai, pea neʼe mole tonu ia ke ʼau tuʼania ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe mole faʼa maʼuhiga. Neʼe ʼaoga lahi te tokoni ʼaia moʼo fai taku ʼu tuʼuga pilivilesio ʼaē neʼe foaki mai talu mai ai.

ʼI te taʼu 1950, neʼe hinoʼi ʼau ke ʼau fai te gāue faka temi​—ke ʼau kumi he ʼu nofoʼaga maʼa te kau telekē ʼaē neʼe ʼōmai ki tamatou ʼuluaki fakatahi lahi ʼi te ʼu fakatahi lalahi ʼaē neʼe fai ʼi te malaʼe faigaoʼi ʼo te Yankee Stadium ʼi te kolo ko New York. Neʼe fakaofoofo te fakatahi lahi mai te kamata ʼo aʼu ki te fakaʼosi, ʼaki he kau telekē neʼe ʼōmai mai te ʼu fenua e 67, pea ko te kaugamālie ʼo te fakatahi neʼe ko te toko 123 707! ʼI te ʼosi ʼo te fakatahi, ko Julie mo ʼau neʼe ma hoko atu tamā gāue feʼaluʼaki. Neʼe kua ma fiafia ʼi te gāue faka silikosikilipisio. Kae neʼe ma fakatokagaʼi neʼe tonu ke ma vakaʼi ke fakaʼaogaʼi māua ki he tahi ʼu gāue. Koia ʼi te taʼu fuli, neʼe ma tohi tomā ʼu higoa ke ma hū ki te Petele pea mo kau ki te gāue faka misionea. ʼI te taʼu 1952 neʼe ma fiafia ʼi tamā maʼu te fakaafe ke ma kau ki te 20 kalasi ʼo te Faleako Faka Tohi-Tapu ʼo Kalaate ʼo Te Watchtower, ʼaē neʼe akoʼi ai ia māua ki te gāue faka misionea.

Ko Te Gāue ʼi Te ʼu Fenua Tai

ʼI tamā maʼu pepa ʼi te taʼu 1953, neʼe hinoʼi ia māua ke ma gāue ʼi Pilitania, ʼo ma fai te gāue faka tisitilike ʼi te potu saute ʼo Pilitania. Mole katoa kiai he taʼu ʼi te gāue ʼaia, ʼaē neʼe ma leleiʼia, neʼe ma punamaʼuli ʼi te hinoʼi mai ke ma ʼolo ʼo gāue ʼi Tanemaka. Neʼe lahi te gāue ʼaē neʼe tonu ke fai ʼi Tanemaka moʼo fai he leʼoleʼo foʼou ʼo te filiale. Mai te ʼaluʼaga ʼaē neʼe ʼau nofo ōvi ki te fenua ʼaia, pea neʼe akoʼi ia ʼau ʼi Brooklyn ki te taʼi gāue ʼaia, koia ʼaē neʼe fekauʼi mai ke ʼau ʼalu ʼo tokoni ki te gāue ʼaia. Neʼe ma ʼolo vaka ki Holani, pea ma ʼolo ai ʼi te saliote afi ki Copenhague, ʼi Tanemaka. Neʼe ma tau kiai ʼi te ʼaho 9 ʼo ʼAukusito ʼo te taʼu 1954.

ʼI te ʼu fihifihia ʼaē neʼe hoko ʼi ai, neʼe ʼi ai ʼihi tēhina takitaki neʼe mole nātou fia muliʼi te ʼu fakatotonu mai te ʼu pilō lalahi ʼo Brooklyn. Pea tahi ʼaē meʼa, ko te toko tolu ʼi te toko fā ʼo te kau fakaliliu tohi ʼo te lea faka Tanemaka, neʼe nātou mavae ʼi te Petele pea neʼe kua nātou mavae ʼi te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Kae neʼe tali e Sehova ki tamatou ʼu faikole. Ko te ʼu pionie e toko lua, ko Jørgen mo Anna Larsen, ʼaē neʼe nā kau ki te fakaliliu tohi ʼi ʼihi lakaga, neʼe nā tali ke nā gāue temi katoa. Koia neʼe hoko atu pe te fakaliliu fuli ʼo tatatou ʼu nusipepa ki te lea faka Tanemaka. ʼE kei nonofo pe nei te famili Larsen ʼi te Petele ʼi Tanemaka, pea ko Jørgen ʼaē ʼe tagata taupau ʼi te Komite ʼo Te Filiale.

ʼI te ʼu ʼuluaki taʼu ʼaia, neʼe ko he meʼa fakaloto mālohi moʼoni ia te ʼu ʼaʼahi ʼaē neʼe tau fai e te Tēhina ko Knorr. Neʼe ina toʼo hona temi ke haʼu ke ma fai palalau, ʼo ina fakamatala mai te ʼu meʼa neʼe hoko, ʼo ʼau maʼu ai ia te sio mamaʼo ʼo ʼuhiga mo te fakatokatoka ʼo te ʼu fihifihia. Lolotoga tana tahi ʼaʼahi ʼi te taʼu 1955, neʼe fakatotonu ai ke laga he filiale foʼou ʼe ʼi ai he ʼu fale tā tohi moʼo faka fealagia te fai ʼo te ʼu nusipepa maʼa te fenua ko Tanemaka. Neʼe maʼu te kele ʼi te potu noleto ʼo te tuʼa kolo ko Copenhague, pea ʼi te temi mātala ʼo te taʼu 1957, neʼe mātou hiki ki te ʼu fale foʼou. Ko Harry Johnson, mo tona ʼohoana ko Karin, neʼe hoki tau mai pe ki Tanemaka ʼi tanā ʼosi maʼu pepa mai te 26 kalasi ʼo Kalaate, ʼo nā tokoni mai ki te fakahaʼele ʼo te fale tā tohi.

Neʼe mātou hikihiki tomatou poto ʼi te fakaʼaluʼalu ʼo te ʼu fakatahi lalahi ʼi Tanemaka, pea neʼe ʼaoga taku kua māhani ʼi taku gāue ʼi te ʼu fakatahi lalahi ʼi Amelika. ʼI te taʼu 1961 ko tamatou fakatahi lahi faka malamanei ʼi Copenhague neʼe ina fai te fakatalitali ki te kau telekē mai te ʼu fenua e 30 tupu. Neʼe kau ki te fakatahi te toko 33 513. ʼI te taʼu 1969, neʼe hoko ai te fakatahi lahi tokotahi ʼo Scandinavie, he neʼe mātou tali te toe hahaʼi tokolahi ko te toko 42 073!

ʼI te taʼu 1963, neʼe fakaafe ia ʼau ke ʼau kau ki te 38 kalasi ʼo Kalaate. Ko te ako ʼaia neʼe māhina hogofulu, neʼe ko he ako tāfito ki he ʼu fakatuʼutuʼu neʼe fetogi ʼo ʼuhiga mo te akoʼi ʼo te kau gāue ʼi te ʼu filiale. Neʼe ko he meʼa fakafiafia ia te toe fakatahi mo te famili ʼo te Petele ʼi Brooklyn, pea mo te ʼaoga kia kita ia te ʼu meʼa neʼe hoko ki ʼihi kua fualoa tanatou kau ki te taupau ʼo te ʼu gāue ʼe fai ʼi te ʼu pilō lalahi.

ʼI te hili ʼo te ako ʼaia, neʼe ʼau toe liliu ki Tanemaka moʼo fakahoko ʼo te ʼu maʼua ʼi ai. Pea tahi ʼaē meʼa, neʼe ʼau maʼu te pilivilesio ke ʼau taupau faka tisitilike, ʼo ʼau ʼaʼahi te ʼu filiale ʼi te potu uesite pea mo te potu noleto ʼo Eulopa, moʼo foaki age kia nātou ʼaē ʼe gāue ʼi te filiale he ʼu fakaloto mālohi pea mo he ʼu tokoni ʼaoga ki te fakahoko ʼo tonatou ʼu maʼua. Mole heʼeki faʼa fualoa neʼe ʼau fai te gāue ʼaia ʼi te Potu Uesite ʼo Afelika pea mo te ʼu Caraïbes.

ʼI te fakaʼosiʼosi ʼo te ʼu taʼu 1970, neʼe kamata kumi e te ʼu tēhina ʼo Tanemaka he tahi koga meʼa ke laga ai he ʼu fale ʼe lalahi ake maʼa te gāue fakaliliu tohi ʼaē kua tuputupu ʼo feiā mo te gāue tā tohi. Neʼe maʼu te kele lelei ʼe tuʼu ia kilometa e 60 ʼo te potu uesite ʼo Copenhague. Neʼe ʼau gāue pea mo ʼihi ki te fakaʼaluʼalu pea mo te fakatuʼutuʼu ʼo te ʼu fale foʼou ʼaia, pea ko Julie mo ʼau neʼe kua ma fakaʼamu ke ma nonofo mo te famili ʼo te Petele ʼi te ʼu fale foʼou ʼaia. Kae neʼe mole hoko te faʼahi ʼaia kia māua.

Ko He Toe Liliu Ki Brooklyn

ʼI te māhina ʼo Novepeli 1980, ko Julie mo ʼau neʼe fakaafe ia māua ke ma gāue ʼi te Petele ʼi Brooklyn, ʼi te koga meʼa ʼaē neʼe ma tau kiai ʼi te kamataʼaga ʼo Sanualio ʼo te taʼu 1981. Neʼe ko te fakaʼosiʼosi ʼaia ʼo tomā ʼu taʼu 50, pea mo te ʼosi ʼo te ʼu taʼu e ʼuafulu tupu ʼo tamā maʼuli mo te ʼu tēhina mo tuagaʼane ʼofaina ʼi Tanemaka, neʼe mole ko he meʼa faigafua hamā toe liliu ki Amelika. Kae neʼe mole ma maʼuʼuli ʼi te koga meʼa ʼaē neʼe ma loto kiai, kae neʼe ma faigaʼi ke ma gāue fakamalotoloto ʼi te ʼu koga meʼa neʼe hinoʼi mai ke ma ʼolo ʼo gāue ai pea mo tali te ʼu faigataʼaʼia ʼo te ʼu koga meʼa ʼaia.

Neʼe ma tau ki Brooklyn pea neʼe ma nonofo ai. Neʼe hinoʼi ia Julie ke gāue ʼi te pilō ʼo te falā, ʼo ina fai te gāue ʼaē neʼe ina fai ʼi Tanemaka. Neʼe hinoʼi ia ʼau ke ʼau gāue ʼi te Komite Faitohi moʼo tokoni ki te fakatuʼu ʼo te ʼu polokalama ki te fai ʼo tatatou ʼu tohi. Ko te kamataʼaga ʼo te ʼu taʼu 1980, neʼe hoko ai te ʼu fetogi ʼo te ʼu gāue ʼi Brooklyn, ʼo mole kei fakaʼaogaʼi te ʼu masini tā tohi ʼāfea kae fetogi leva ʼaki te fakaʼaogaʼi ʼo te olotinatea pea mo te ʼu masini tā tohi foʼou. Neʼe mole ʼau ʼiloʼi he meʼa e tahi ʼi te olotinatea, kae neʼe ʼau mahino ki te ʼu fakaʼaluʼalu ʼo te gāue pea mo ʼau gāue mo te hahaʼi.

Mole faʼa fualoa kiai, neʼe tonu ke fakamālohiʼi te fakaʼaluʼalu ʼo te gāue ʼi te Komite Fai Paki, he neʼe fai te fetogi ʼaē ki te tā ʼo te ʼu tohi ʼaki te ʼu paki ʼe lanu kehekehe. Logope neʼe mole ʼau faiva ʼi te fai paki, kae neʼe ʼau lava tokoni ki te fakaʼaluʼalu ʼo te gāue. Koia neʼe ʼau maʼu ai te pilivilesio ʼo te takitaki ʼo te komite ʼaia lolotoga taʼu e hiva.

ʼI te taʼu 1992, neʼe hinoʼi ia ʼau ke ʼau tokoni ki te Komite Tā Tohi ʼo te Kolesi Pule pea neʼe ʼave ia ʼau ki te pilō ʼo te taupau falā. ʼI ai ʼe ʼau hoko atu taku gāue ʼo ʼuhiga mo te ʼu gāue ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi ai te falā ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.

Taku Selevisi Talu Mai Toku Temi Tūpulaga

Talu mai toku temi tūpulaga pea lolotoga taʼu e 70 ʼo taku gāue, ʼaki aipe te faʼa kātaki neʼe akoʼi ia ʼau e Sehova ʼaki tana Folafola, ia te Tohi-Tapu, pea mo te ʼu tēhina loto fia tokoni ʼi tona kautahi taulekaleka. Neʼe laka ʼi te ʼu taʼu e 63 taku gāue temi katoa, pea ʼi te ʼu taʼu ʼaia kua fakalaka ia taʼu 55 mo taku gāue mo toku ʼohoana ko Julie, ʼaē neʼe pipiki tuʼumaʼu mai kia ʼau. ʼE moʼoni ʼe ʼau logoʼi neʼe lahi toku tapuakina e Sehova.

ʼI muʼa ʼo te taʼu 1940 ʼi te temi ʼaē neʼe ʼau mavae ai ʼi fale ke ʼau hū ki te gāue pionie, neʼe vāʼi ia ʼau e taku tāmai ʼo ʼuhiga mo taku tonu ʼaia, ʼo ina ʼui fēnei mai: “Foha, ka ke mavae anai ʼi fale moʼo fai te faʼahi ʼaia, ʼaua naʼa ke liliu mai ke ʼau tokoni atu.” Lolotoga te ʼu taʼu, neʼe mole ʼi ai he lakaga neʼe ʼau toe liliu ai ki fale ke fai mai he tokoni kia ʼau. Neʼe tokaga fakalelei aipe ia Sehova ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼaoga kia ʼau, ʼo ina tau fakaʼaogaʼi te ʼu Kilisitiano loto fia tokoni. Ki muli age, neʼe fakaʼapaʼapa taku tāmai ki tatatou gāue, pea neʼe tuputupu ʼaki tana ako ia te ʼu moʼoni faka Tohi-Tapu ʼi muʼa ʼo tana mate ʼi te taʼu 1972. Ko Mama, ʼaē neʼe ina maʼu te ʼamanaki ki te maʼuli ʼi selo, neʼe hoko atu tana tauhi agatonu kia Sehova ʼo aʼu ki tana mate ʼi te taʼu 1985, ʼi tona taʼu 102.

Logope te ʼu fihifihia ʼe hoko ʼi te gāue temi katoa, kae neʼe mole ʼi ai he temi neʼe ʼau fakatuʼutuʼu ai mo Julie, ke ma lītuʼa ki te gāue ʼaē neʼe tuku mai ke ma fai. Neʼe lagolago tuʼumaʼu mai ia Sehova ki tomā fakatotonu ʼaia. Māʼia mo te temi ʼaē neʼe kua matutuʼa ai taku ʼu mātuʼa pea neʼe ʼaoga ke ʼi ai he tahi moʼo tokoni age kia nāua, ko toku tuagaʼane lahi ko Victoria Marlin, neʼe ina fakatuʼutuʼu ke ina fakahoko te faʼahi ʼaia, pea neʼe ina taupau fakalelei taku ʼu mātuʼa. ʼE ma fakafetaʼi lahi ki toku tuagaʼane, ʼi tana ʼofa ʼo tokoni kia nāua, pea mo tana faka fealagia mai kia māua ke ma hoko tamā gāue temi katoa.

Neʼe lagolago lelei mai ia Julie ki te ʼu gāue fuli neʼe hinoʼi mai ke ʼau fai, ʼo ina faka ʼuhiga tana tokoni ʼaia ko he koga ʼo te foaki ʼo tona maʼuli kia Sehova. Pea logola kua ʼau taʼu 80 pea mo ʼau mahamahaki, kae ʼe ʼau logoʼi toku tapuakina lahi e Sehova. Neʼe ʼau maʼu he toe fakaloto mālohi ʼi te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e te tagata fai pesalemo, ʼi tana ʼosi kalagaʼi neʼe akoʼi ia ia e te ʼAtua talu mai tona temi tūpulaga, neʼe fēnei tana kole mamahi, ‘ ʼO aʼu ki toku temi matuʼa, Ê ʼAtua, ʼaua naʼa ke līaki ʼau, ʼo aʼu ki taku fakahā tou mālohi kia nātou fuli ʼaē ka ʼōmai anai.’​—Pesalemo 71:17, 18.

[Kiʼi nota]

a Ko Warren neʼe ko te taʼokete ʼo Milton Henschel, ʼaē neʼe fualoa tana kau ki te Kolesi Pule ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.

[Paki ʼo te pasina 20]

Ko ʼau mo Mama ʼi te taʼu 1940, ʼi taku kamata gāue pionie

[Paki ʼo te pasina 21]

Ko ʼau mo toku ʼu kaugā gāue pionie ko Joe pea mo Margaret Hart

[Paki ʼo te pasina 23]

Tomā ʼaho ʼohoana ʼi Sanualio ʼo te taʼu 1948

[Paki ʼo te pasina 23]

ʼI te taʼu 1953, mo te ʼu kaugā ako ʼo Kalaate. Mai te faʼahi hema ki te faʼahi mataʼu: ko Don mo Virginia Ward, mo Geertruida Stegenga, mo Julie pea mo ʼau

[Paki ʼo te pasina 23]

Ko ʼau mo Frederick W. Franz mo Nathan H. Knorr ʼi Copenhague, ʼi Tanemaka, ʼi te taʼu 1961

[Paki ʼo te pasina 25]

Ko ʼau mo Julie ʼi te temi nei

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae