ʼE ʼi Ai Te ʼu Fua Lelei ʼo Te Nofo Agatonu
ʼI ʼIHI fenua, ʼe leleiʼia e te tamaliki te gaoʼi ʼaē ko te fakapipiki ʼo te ʼu maʼutofu ki te māfana ʼo te tahi ʼu tamaliki. ʼE faigataʼa he fakatō ʼo te ʼu maʼutofu heʼe pipiki maʼu ia ki te māfana—peʼe kita haʼele, peʼe kita lele, peʼe kita luluʼi tota sino peʼe kita hopo. Ko te faʼahiga puleʼaki pe e tahi moʼo fakatō ʼo te ʼu maʼutofu ʼaia, ʼe ko tona fusi takitahi. ʼE leleiʼia ʼaupito te gaoʼi ʼaia e te tamaliki.
ʼE moʼoni ʼe mole ko te hahaʼi fuli ʼaē ʼe nātou leleiʼia ke fakapipiki he ʼu kiʼi talaʼi vao ki ʼonatou mutuʼi meʼa, kae ʼe nātou punamaʼuli fuli ki te lava pipiki maʼu ʼo te ʼu kiʼi maʼutofu ʼaia. Ko he tahi ʼe agatonu ʼe ina maʼu he kalitātē feiā. Ko ia ʼaē ʼe agatonu ʼe ʼofa mamahi ki he tahi pea ʼe ina taupau he ʼu felogoi tologa mo ia. ʼE ina fakahoko fakalelei te ʼu maʼua ʼo te felogoi ʼaia, tatau aipe peʼe hoko ai he ʼu ʼaluʼaga faigataʼa. ʼI te kupu “agatonu,” ʼe kita manatu ai ki te ʼu kalitātē ohage ko te palalau ʼaki te moʼoni, pea mo te pipiki maʼu ki he meʼa. Logola ʼe lagi koutou leleiʼia te kalitātē ʼaia mokā agatonu atu te hahaʼi kiā koutou, kae ʼe koutou maʼu koa te mālohi feʼauga ke koutou agatonu ki niʼihi? Ko ai ʼaē ʼe tonu ke koutou agatonu ki ai?
Ko Te Agatonu ʼi Te Nofo ʼOhoana—Ko He Maʼua Tāfito
Ko te nofo ʼohoana ʼe ko he faʼahiga maʼuli ia ʼe maʼuhiga ai te nofo agatonu, kae ʼi te agamāhani ʼe ko he meʼa ʼe tōtō ai te hahaʼi ʼohoana. Ko te tagata ʼohoana pea mo te fafine ʼohoana ʼaē ʼe nā nonofo agatonu ki tanā fakapapau ʼohoana—ʼaē ke nā nonofo fakatahi pea mo nā tokaga toko lua ke lelei tonā maʼuli—kua nā fai te faʼahi maʼuhiga ki tanā fiafia pea mo tanā fīmālie. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi ko te hahaʼi neʼe fakatupu ʼaki te maʼua ʼaē ke nātou feagatonuʼaki. ʼI te fakatapuʼi ʼo Atama mo Eva ʼi te ʼōloto ʼo Eteni, neʼe tala fēnei e te ʼAtua: “ ʼE mavae anai te tagata mai tana tāmai pea mo tana faʼē, pea ʼe tonu anai ke pipiki ki tona ʼohoana.” ʼE toe feiā mo te fafine; ʼe tonu ke pipiki ki tona ʼohoana. Neʼe tonu ki te tagata mo te fafine ke nā feagatonuʼaki pea mo nā gāue fakatahi.—Senesi 2:24; Mateo 19:3-9.
ʼE moʼoni ia, neʼe hoko te meʼa ʼaenī kua hili kiai te ʼu lauʼi afe taʼu. Ko tona faka ʼuhiga koa ko te nofo agatonu ʼi te nofo ʼohoana ʼe mole kei ʼi ai hona ʼaoga ʼi te temi nei? ʼE mole manatu feiā te tokolahi. Neʼe maʼu e te hahaʼi fai kumi ʼi Siamani ko te toko 80 ʼi te teau neʼe nātou faka ʼuhiga te nofo agatonu ʼi te nofo ʼohoana ʼe ko he meʼa ʼe maʼuhiga ʼaupito. Ko te tahi sivi neʼe fai moʼo vakaʼi peʼe koteā te ʼu kalitātē ʼaē neʼe faka maʼuhigaʼi tāfito e te hahaʼi tagata pea mo te hahaʼi fafine. Neʼe kole age ki te kūtuga ʼo te hahaʼi tagata ke nātou fai he lisi ʼo te ʼu kalitātē e nima neʼe nātou leleiʼia tāfito ʼi te hahaʼi fafine; pea neʼe kole age ki te kūtuga ʼo te hahaʼi fafine ke nātou fai he lisi ʼo te ʼu kalitātē e nima neʼe nātou leleiʼia tāfito ʼi te hahaʼi tagata. Ko te kalitātē tāfito ʼaē neʼe maʼuhiga ki te ʼu kūtuga ʼaia e lua, neʼe ko te agatonu.
Ei ko te nofo agatonu ʼe ko he koga maʼuhiga ia moʼo faʼufaʼu he nofo ʼohoana ke tologa pea mo fiafia. Kae ohage ko te meʼa neʼe kua tou vakaʼi ʼi te ʼuluaki alatike, ko te agatonu ʼe lahi age tona vikiʼi ʼi tona maʼuliʼi. Ohage la, ʼe ʼi ai te fakamoʼoni ʼo te kua mafola ʼo te mole feagatonuʼaki, heʼe kua lahi te ʼu māvete ʼohoana ʼi te fenua kehekehe. ʼE lava teteke feafeaʼi e te hahaʼi ʼohoana ia te aga ʼaia, kae ke nātou feagatonuʼaki?
ʼE Faka Fealagia e Te Nofo Agatonu Ke Tologa Te Nofo ʼOhoana
ʼE ʼiloga te agatonu mokā faigaʼi e te taumātuʼa ke nā fakamālohiʼi tanā fepipikiʼaki. Ohage la, ʼe lelei age hanā ʼui “ ʼe ʼa tāua” ʼi he ʼui pe “ ʼe ʼa ʼaku”—“totā ʼu kaumeʼa,” “tatā fānau,” “totā ʼapi,” “te ʼu meʼa neʼe hoko kiā tāua,” pea mo te tahi ʼatu ʼu meʼa. Ka nā fai he ʼu fakatuʼutuʼu peʼe ko he ʼu tonu—ʼo ʼuhiga mo te ʼapi, peʼe ko te gāue, peʼe ko te akoʼi ʼo hanā tamasiʼi, peʼe ko te ʼu fakafiafia, peʼe ko te ʼu temi mālōlō, peʼe ko he ʼu gāue faka lotu—ʼe lelei ki te tagata mo te fafine ke nā fetokagaʼaki ʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe nā logoʼi pea mo tanā ʼu manatu.—Tāʼaga Lea 11:14; 15:22.
ʼE hā te agatonu mokā ʼe logoʼi e te taumātuʼa ʼe nā feʼaogaʼaki pea mo feʼofaʼofani. ʼE mole fīmālie he tagata peʼe ko he fafine mo kapau ʼe fakapipiki fau tona ʼohoana ki he tahi tagata peʼe ki he tahi fafine. ʼE tokoniʼi te hahaʼi tagata e te Tohi-Tapu ke nātou pipiki maʼu ki ‘te ʼohoana ʼo tonatou temi tūpulaga.’ Ko he tagata ʼohoana ʼe mole tonu ke ina tuku tona loto ke holi ki he fafine ʼe mole ko tona ʼohoana. ʼE mole tonu anai ke felāveʼi fakasino mo he tahi fafine. ʼE fakatokaga fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “Ko ia ʼaē ʼe tono mo he fafine, ʼe mole lotoʼofa ia; ko ia ʼaē ʼe ina fai te meʼa ʼaia, ʼe ina fakapogi tona nefesi.” ʼE tonu mo te fafine ke toe mulimuli mo ia ki te fakamaʼua ʼaia ʼo te nofo agatonu.—Tāʼaga Lea 5:18; 6:32.
ʼE ʼaoga koa te nofo agatonu ʼi te nofo ʼohoana? Ei ʼe ʼaoga ia. ʼE ina faka fealagia ki te nofo ʼohoana ke tuʼu maʼu pea mo tologa, pea ʼe fua lelei ki te taumātuʼa toko lua. Ohage la, mokā fakatuʼutuʼu e he tagata ʼohoana ke agatonu ʼo tokaga ki te maʼuli lelei ʼo tona ʼohoana, ʼe logo fīmālie te fafine pea ʼe ina fia fakaʼaogaʼi kātoa tona ʼu kalitātē. ʼE toe feiā mo te tagata. Ko tana loto moʼoni ʼaē ke nofo agatonu ki tona ʼohoana, ʼe ina faka fealagia kiā ia ke tapiki maʼu ki te ʼu pelesepeto faitotonu ʼi te ʼu faʼahi fuli ʼo tona maʼuli.
Kapau ʼe fakalaka he tagata mo he fafine ʼi he temi faigataʼa, ʼe faka fealagia age anai e te agatonu ke nā fīmālie toko lua. Kae kapau leva ʼe tōtō te agatonu ʼi he nofo ʼohoana, ko te meʼa ʼe tau hoko mokā malaga he ʼu fihifihia ko te tahi nofo peʼe ko te faiga ke māvete. Ko te taʼi fai ʼaia, ʼe mole ko he fakatokatoka ʼo te ʼu fihifihia, kae ʼe ina tau taki ia ki he tahi ʼu fihifihia. ʼI te ʼu taʼu 1980, ko te tagata ʼiloa ʼi te lamote neʼe māvete mo tona ʼohoana pea mo tona famili. Neʼe fiafia koa ʼi tana maʼuli tokotahi? Hili te ʼu taʼu e ʼuafulu kiai, neʼe ina fakamoʼoni ko tana mavae ʼaia neʼe ina logoʼi ai tana “tō tokotahi pea mo tana mole mamoe ʼi te pōʼuli ʼuhi ko tana fia tauʼinē mo tanā fānau.”
Te Nofo Agatonu ʼa Te ʼu Mātuʼa Mo Te Fānau
Ka feagatonuʼaki te ʼu mātuʼa, pea ʼe mahino ia ʼe akoʼi anai e te fānau te maʼuliʼi ʼo te kalitātē ʼaia ʼaē ko te agatonu. Ki muli age, ko te fānau ʼaia ʼaē neʼe lahilahi ake ʼi he famili neʼe feagatonuʼaki pea mo feʼofaʼaki, ʼe faigafua anai kiā nātou hanatou fakahoko tonatou maʼua ki tonatou ʼohoana pea mo tanatou ʼu mātuʼa mokā nātou tau mo te ʼu mahaki ʼo te hahaʼi mātutuʼa.—1 Timoteo 5:4, 8.
ʼE moʼoni ia, ʼe mole ko te ʼu mātuʼa tuʼumaʼu ʼaē ʼe ʼuluaki māhahaki, kae ʼe ko tanatou fānau. ʼI ʼihi temi, ʼe ʼaoga ke fakahoko he tokaga fakalelei age ʼa te ʼu mātuʼa ki hana tamasiʼi. Neʼe ko te ʼaluʼaga ʼaia ʼo te ʼu Fakamoʼoni ʼa Sehova ko Herbert mo Gertrud, lolotoga te ʼu taʼu e 40 tupu. Ko tanā tama, ko Dietmar, neʼe nofo mo te mahaki ʼi tona maʼuli kātoa ko te dystrophie musculaire (te mahaki ʼo te ʼu ʼua). Lolotoga te ʼu taʼu fakamuli e fitu ʼi muʼa ʼo tana mate ʼi Novepeli 2002, neʼe ʼaoga ke ʼi ai he tahi moʼo tokaga pea mo taupau ia Dietmar ʼi te ʼaho mo te po. Pea neʼe tōkakaga lelei tana ʼu mātuʼa ʼo taupau ia ia. Neʼe nā fakatuʼu ʼi tonā ʼapi, ia te ʼu masini ki te ʼu faitoʼo pea mo nā akoako te fai ʼo te ʼu faitoʼo. Neʼe ko he faʼifaʼitaki lelei ʼaia ʼo te agatonu ʼi te loto famili!
Ko Te Nofo Agatonu ʼe Maʼuhiga Ki Te Fakakaumeʼa
ʼE ʼui fēnei e Birgit: “ ʼE feala pe ki he tahi ke maʼuli fiafia mokā mole ʼi ai hona ʼohoana, kae ʼe faigataʼa hana fiafia mo kapau ʼe mole ʼi ai hona kaumeʼa.” ʼE lagi koutou faka tui ki tana palalau. Peʼe kua koutou ʼohoana peʼe koutou selipatea, ko te agatonu ʼo he kaumeʼa lelei ʼe fakatupu fiafia pea mo tokoni ai ki tokotou maʼuli. ʼE moʼoni ia, kapau kua koutou ʼohoana, ko tokotou kaumeʼa lelei ʼe ko tokotou ʼohoana.
Ko he kaumeʼa ʼe mole ko he tahi pe ʼe kita ʼiloʼi feiā. ʼE lahi te hahaʼi ko tatatou ʼu feʼilo—ohage ko ʼotatou vāhaʼa fale, mo ʼotatou kau gāue, pea mo te hahaʼi ʼaē ʼe tou felāveʼi ʼi ʼihi temi mo nātou. Ko te fakakaumeʼa moʼoni ʼe fakamaʼua kiai he temi, mo he mālohi, pea mo he fakahā ʼo te ʼu meʼa ʼi te loto. ʼE ko he pilivilesio hakita liliu ko he kaumeʼa ʼo he tahi. ʼE ʼi ai te ʼu fua lelei ʼo te fakakaumeʼa, kae ʼe toe ʼi ai foki mo tona ʼu maʼua.
ʼE tonu ke kita felogoi lelei mo ʼotatou kaumeʼa. ʼE lagi feala pe ke ʼi ai he felogoi koteʼuhi ʼe kita logoʼi ʼe ʼaoga he felogoi. ʼE fakamahino fēnei e Birgit: “Kapau ʼe tau he tahi iā māua mo hona fihifihia, ko au mo toku kaufafine ʼe mā fetelefoniʼaki tuʼa tahi peʼe tuʼa lua ʼi te vāhaʼa. ʼE ko he meʼa fakaloto fīmālie haku ʼiloʼi ʼe au lava maʼu atu ia ia pea ʼe fia fagono mai.” ʼE mole tonu ke ʼui ʼe mole feala ke fakahoko he fakakaumeʼa ʼuhi ko te vaha mamaʼo. Ko Gerda mo Helga ʼe vaha tonā ʼu nofoʼaga ʼi te ʼu lauʼi afe kilometa, kae ko te ʼu kaumeʼa lelei talu mai te ʼu taʼu e 35 tupu. ʼE fakamahino fēnei e Gerda: “ ʼE mā fefaitohiʼaki tuʼumaʼu, ʼo mā fakamatala te ʼu meʼa neʼe mā fai pea mo te ʼu meʼa ʼe mā logoʼi ʼi tomā loto, peʼe fakaloto fiafia peʼe fakaloto mamahi. ʼE au fiafia ʼaupito ʼi te faitohi mai ʼa Helga. ʼE tatau tamā ʼu manatu.”
ʼE maʼuhiga te agatonu moʼo faʼu ʼaki he fakakaumeʼa. ʼE feala pe ki he aga heʼe agatonu e tahi ke ina veteki he fakakaumeʼa kua fualoa ʼaupito tona faʼu. ʼE ko he agamāhani ki he ʼu kaumeʼa hanā fetokoniʼaki māʼia mo tona ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe mole tonu ke ʼiloʼi e he tahi kehe. ʼE nā palalau anai ki te ʼu meʼa mo tonā loto kātoa ʼo mole nā tuʼania honā fakatō laloʼi peʼe nā tuʼania naʼa ʼiloʼi e he tahi kehe tona ʼu meʼa fakalilo. ʼE ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “Ko he kaumeʼa moʼoni ʼe ʼofa ia ʼi te temi fuli pe, pea ʼe ko he tēhina neʼe tupu ki te ʼu ʼaho mamahi.”—Tāʼaga Lea 17:17.
Mai te ʼaluʼaga ʼaē ʼe fakalotoʼi e totatou ʼu kaumeʼa tatatou ʼu manatu, mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou logoʼi, pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou fai, koia ʼaē ʼe maʼuhiga ai ke tou fakakaumeʼa mo te hahaʼi ʼaē ʼe ʼalutahi tonatou faʼahiga maʼuli mo tatou. Ohage la, koutou tōkakaga ʼo fakakaumeʼa mo he ʼu hahaʼi ʼe tatau takotou tui ki te ʼAtua, mo takotou manatu ʼo ʼuhiga mo te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai, pea mo tokotou ʼu pelesepeto ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē ʼe totonu pea mo ʼaē ʼe kovi. Ko te ʼu taʼi kaumeʼa ʼaia ʼe tokoni atu anai ke koutou fakahoko ʼakotou fakatuʼutuʼu. Pea tahi ʼaē meʼa, he koʼe koa ʼe koutou fia fakakaumeʼa anai mo he tahi ʼe mole tatau ʼakolua pelesepeto pea mo te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai? ʼE fakahā ʼi te Tohi-Tapu ia te maʼuhiga ke kita filifili lelei hota ʼu kaumeʼa, heʼe ʼui fēnei ai: “Ko ʼaē ʼe haʼele mo te kau poto ʼe liliu anai ia ʼo poto, kae ko ʼaē ʼe fakatahi mo te kau vale, ʼe fua kovi anai kia ia.”—Tāʼaga Lea 13:20.
ʼE Feala Hakita Akoʼi Te Nofo Agatonu
Ka poto he tamasiʼi ʼi te gaoʼi ʼaē ko te fakapipiki ʼo he ʼu kiʼi maʼutofu ki te kofu ʼo he tahi, ʼe faifai pea ʼe ina fia fai tuʼumaʼu ia te gaoʼi ʼaia. ʼE feala hakita ʼui ʼe feiā mo ia ʼaē ʼe agatonu. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi ka lahi tatatou agatonu, pea ʼe liliu ʼo toe faigafua age. Kapau ʼe ako tautonu e he tahi ia te agatonu ʼi tona loto famili, ki muli age ʼe faigafua anai kiā ia hana maʼu he ʼu kaumeʼa ʼe fakatafito ki te agatonu. Ki muli age, ko te taʼi fakakaumeʼa mālohi ʼaia pea mo tologa ʼe feala ke iku ai ki he agatonu ʼi te nofo ʼohoana. ʼE toe tokoni age anai te faʼahi ʼaia kiā ia ke agatonu ʼi tanā fakakaumeʼa ʼaē ʼe maʼuhiga ʼaupito age ia.
Neʼe ʼui e Sesu ko te folafola ʼaē ʼe lahi tokotahi ʼe ko te ʼofa kiā Sehova ʼAtua mo totatou loto kātoa, mo totatou nefesi kātoa pea mo totatou mālohi kātoa. (Maleko 12:30) Ko tona faka ʼuhiga ʼe tonu ke tou agatonu kātoa ki te ʼAtua. Ko takita agatonu kiā Sehova ʼAtua ʼe ina ʼaumai ai te ʼu fakapale lahi. ʼE mole ina fakaloto mamahiʼi anai tatou ʼi he temi, koteʼuhi neʼe ina ʼui tonu ʼo ʼuhiga mo ia: “ ʼE au agatonu.” (Selemia 3:12) Ei, ko te agatonu ki te ʼAtua ʼe ina ʼaumai te ʼu fakapale heʼegata.—1 Soane 2:17.
[Fakamatala ʼo te pasina 6]
Ko te agatonu ʼo he kaumeʼa lelei ʼe fakatupu fiafia pea mo tokoni ai ki tokotou maʼuli
[Paki ʼo te pasina 5]
Ko he famili ʼe agatonu ʼe nātou fetokagaʼaki