Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w06 1/11 p. 13-17
  • Kotou Fakahā Takotou Tui ʼi Tokotou Maʼuli

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Kotou Fakahā Takotou Tui ʼi Tokotou Maʼuli
  • Te Tule Leʼo—2006
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te ʼu Fakafiafia Ke Mole Kaugamālie Fau
  • Ko Te Faʼahiga Fakafiafia Fea ʼAē ʼe Kotou Fia Fai Anai Kiai?
  • Te ʼu Toʼotoʼoga ʼOhoana Pea Mo Te ʼu Kaitahi ʼOhoana
  • Te “Pule o Te Kaitahi”
  • Te ʼu Meʼa ʼOfa ʼi He Fai ʼOhoana
  • Te ʼu Fai ʼOhoana Fakafiafia—ʼE Fakavikiviki Kia Sehova
    Te Tule Leʼo—2000
  • Te ʼu Fai ʼOhoana ʼAē ʼe Nātou Faka Maʼuhigaʼi Ia Sehova
    Te Tule Leʼo—1997
  • Te Tali Ki ʼAkotou ʼu Fehuʼi
    Te Minisitelio ʼo Te Puleʼaga—2008
  • Te ʼu Fai ʼOhoana ʼAē ʼe Leleiʼia e Te ʼAtua Pea Mo Te Tagata
    Te Tule Leʼo—2006
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2006
w06 1/11 p. 13-17

Kotou Fakahā Takotou Tui ʼi Tokotou Maʼuli

“Ko te tui, kapau ʼe mole fai ʼaki he ʼu gāue, pea ʼe mate ia.”​—Sakopo 2:​17, MN.

1. He koʼe neʼe maʼuhiga ki te kau ʼuluaki Kilisitiano ia te tui pea mo te ʼu gāue?

ʼI TE agamāhani, ko te kau ʼuluaki Kilisitiano neʼe natou fakahā ia tanatou tui ʼi tonatou maʼuli. Ko te tisipulo ko Sakopo neʼe ina fakaloto mālohiʼi fēnei ia te kau Kilisitiano fuli: “Ke kotou liliu ko he ʼu hahaʼi ʼe natou maʼuliʼi te folafola, kae mole ko he ʼu hahaʼi ʼe natou fagono pē kiai.” Neʼe ina toe ʼui: “Ohage pē ko te sino ʼe mate mo kapau ʼe mole hona laumālie, ʼo toe feiā mo te tui ʼe mate, mo kapau ʼe mole hana ʼu gāue.” (Sakopo 1:​22, MN; 2:​26, MN ) Hili taʼu e 35 ki te ʼu palalau ʼaia, neʼe kei fakahā e te kau Kilisitiano e tokolahi ia tanatou tui ʼaki he ʼu gāue ʼe tuha mo te faʼahi ʼaia. Kae ko te meʼa ʼaē neʼe kovi, heʼe ko ʼihi neʼe kua mate tanatou tui. Ko Sesu neʼe ina vikiʼi te kokelekasio ʼi Simenia; kae ki te tokolahi ʼo te kokelekasio ʼi Salatesi, neʼe ina ʼui fēnei: “E au iloi tau u gaue, e ke mau te higoa, ‘e ke mauli’, kae kua ke mate!”​—Apokalipesi 2:​8-11; 3:1.

2. Ko te ʼu fehuʼi fea ʼe tonu ke fai e te kau Kilisitiano ʼo ʼuhiga mo tanatou tui?

2 Koia, neʼe fakaloto mālohiʼi e Sesu ia te kau Kilisitiano ʼi Salatesi​—pea ki muli age mo nātou fuli ʼaē kā natou lau anai tana tohi​—ke natou fakahā te ʼofa ʼaē neʼe natou ʼuluaki maʼu ʼo ʼuhiga mo te ʼu moʼoni faka Kilisitiano pea ke natou nonofo ʼalaʼala ʼi te faʼahi fakalaumālie. (Apokalipesi 3:​2, 3) ʼE feala kiā tātou takitokotahi ke tou fai ia te ʼu fehuʼi ʼaenī: ‘ ʼE feafeaʼi taku ʼu gāue? ʼAki te ʼu gāue ʼaē ʼe au fai, ʼe au fakahā moʼoni koa ʼe au faiga mālohi ke hā taku tui ʼi te ʼu faʼahi fuli, māʼiape lā mo te ʼu faʼahi ʼaē ʼe mole pipiki fakahagatonu mo te fai faka mafola peʼe ko te ʼu fono ʼo te kokelekasio?’ (Luka 16:10) ʼE lahi te ʼu faʼahi ʼo te maʼuli ʼe tou lava fakahā ai tatatou tui, kae ʼe tou vakaʼi pē anai ia te faʼahi e tahi: te ʼu fakafiafia ʼaē ʼe fai ʼi te kua ʼosi leva ʼo te ʼu fai ʼohoana ʼa te kau Kilisitiano.

Te ʼu Fakafiafia Ke Mole Kaugamālie Fau

3. Koteā te manatu ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakafiafia ʼaē ʼe tou kau kiai?

3 Tokolahi iā tātou ʼe tou fiafia mokā fakaafe kita ki he fakafiafia ʼa he kau Kilisitiano. Ko Sehova ʼe ko “te ʼAtua fiafia,” pea ʼe ina loto ke fiafia tana ʼu kaugana. (1 Timoteo 1:​11, MN ) Ko te ʼAtua ʼaki ia Salomone, neʼe ina fakahā ia te manatu moʼoni ʼaia ʼi te Tohi-Tapu: “Kiā au, neʼe au vikiʼi te fiafia, heʼe mole he tahi age meʼa ʼe lelei ki te hahaʼi, ʼi te lalo laʼā, ʼi hanatou kakai mo hanatou ʼiʼinu pea mo hanatou fakafiafia, pea ke fakatahi te ʼu meʼa ʼaia mo nātou ʼi tanatou gāue kinakina ʼi te ʼu ʼaho ʼo tonatou maʼuli.” (Tagata Tānaki 3:​1, 4, 13; 8:15) Ko te ʼu taʼi fakafiafia ʼaia, ʼe lagi ko he meʼa kai faka fāmili peʼe ko he tahi age ʼu fakafiafia ʼe mole kaugamālie fau ʼa te kau ʼatolasio moʼoni.​—Sopo 1:​4, 5, 18; Luka 10:​38-42; 14:​12-14.

4. Ko te ʼu faʼahi fea ʼaē kā tokaga anai kiai ia he tahi ʼe fakatuʼutuʼu ke ina fai he fakafiafia?

4 Kapau ʼe kotou fakatuʼutuʼu ke kotou fai he fakafiafia pea ko koutou ʼaē kā tokaga kiai, ʼe tonu ke kotou teuteuʼi fakalelei fakatomuʼa, tatau aipe mo kapau ʼe mole kaugamālie ia nātou ʼaē kā kotou fakaafe ki te kai pea mo he fakakaugā fakakaumeʼa. (Loma 12:13) ʼE kotou loto anai ke “fai ia meafuape i te fakapotopo,” pea ke takitaki e “te poto mai oluga.” (1 Kolonito 14:40; Sakopo 3:17) Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Pe koutou kakai, pe koutou iʼinu, pe ko he meape e koutou fai, koutou fai ia meafuape ki te kololia o te Atua. Aua naa koutou liliu ko he higaʼaga.” (1 Kolonito 10:​31, 32) Ko te ʼu faʼahi fea ʼaē ʼe ʼaoga anai ke kotou tokaga tāfito kiai? Kapau ʼe kotou vakavakaʼi muʼa te faʼahi ʼaia, ʼe feala ai anai kiā koutou pea mo nātou ʼaē kā kotou fakaafe, ke kotou fakahā ia takotou tui ʼi takotou ʼu aga ʼaia.​—Loma 12:2.

Ko Te Faʼahiga Fakafiafia Fea ʼAē ʼe Kotou Fia Fai Anai Kiai?

5. He koʼe ʼe tonu kiā ia ʼaē ʼe fai fakaafe ke ina fakakaukauʼi fakalelei peʼe ina fakaʼaogaʼi anai te kava pea mo te musika?

5 Tokolahi te hahaʼi fai fakaafe, ʼe natou fakakaukauʼi muʼa peʼe tonu ke natou fakaʼaogaʼi ia te kava ʼi te ʼu taʼi lakaga ʼaia. ʼE mole maʼuhiga tāfito ia te kava ke liliu he fakafiafia ʼo māholo. Kotou manatuʼi, ko Sesu neʼe ina foaki ia te meʼa kai ki te toe kaugamālie neʼe ʼomai kiā te ia​—neʼe ina fakatuputupu ia te pane pea mo te ika. ʼE mole ʼui ʼi te hisitolia, neʼe ina foaki faka milakulo he vino, logolā ʼe tou ʼiloʼi neʼe ina lavaʼi te faʼahi ʼaia. (Mateo 14:​14-21) Kapau ʼe kotou fia fakaʼaogaʼi te kava ʼi he fakafiafia, kotou faka feʼauga pē te kava ʼaē ke ʼinu, pea lelei hakotou fakaʼaogaʼi he ʼu meʼa malie maʼa nātou ʼaē ʼe natou leleiʼia. (1 Timoteo 3:​2, 3, 8; 5:23; 1 Petelo 4:3) Kotou tōkakaga naʼa kotou fai he meʼa ʼe feala ai ke liliu te meʼa ʼinu ki he tahi ko he kafo kona “ohage ko he gata.” (Tāʼaga Lea 23:​29-32) ʼE feafeaʼi ki te musika peʼe ko te ʼu hiva? Kapau ʼi te fakafiafia ʼaē ʼe kotou fakatuʼutuʼu kiai ʼe ʼi ai anai te musika, ʼe lagi kotou fili fakalelei anai te ʼu hiva, ʼo feiā ki te nafa pea mo te ʼu lau. (Kolose 3:8; Sakopo 1:21) Kae tokolahi te kau Kilisitiano, neʼe natou leleiʼia age te fakatagi ʼo te ʼu kātiko Mélodies du Royaume peʼe ke natou hiva kātiko, heʼe māholo ai pē te fakafiafia. (Efeso 5:​19, 20) Kae kotou toe tōkakaga foki naʼa mālohi fau te musika ʼo liliu ʼo faigataʼa ia te ʼu fai palalau fakafiafia, peʼe logoaʼa fau ki te ʼu vāhaʼa fale.​—Mateo 7:12.

6. ʼE lava fakahā feafeaʼi e ia ʼaē ʼe fai fakaafe ko tana tui ʼe maʼuli, ʼi te ʼu temi ʼaē ʼe hoko ai te ʼu fai palalau peʼe ko he tahi age ʼu gāue?

6 ʼI he fakafiafia, ʼe lahi te ʼu meʼa ʼe lava fai palalau kiai te kau Kilisitiano, ke natou lau leʼo lahi he ʼu tohi, peʼe ke natou fakamatala ni ʼu hisitolia ʼe fakatupu lotomālohiʼi. Kapau ko te fai palalau ʼe ina maumauʼi ni ʼu pelesepeto faka Tohi-Tapu, ʼe feala kiā ia ʼaē ʼaʼana te fakafiafia ke ina fakatonutonuʼi te fai palalau ʼaki he aga fakaʼeteʼete. ʼE toe tokaga foki naʼa ko he tokotahi pē ʼaē ʼe palalau. Kapau ʼe sio ki he faʼahi feiā, ʼe toe kau anai mo ia ki te fai palalau, ke tupu ai hana faka palalauʼi niʼihi ake, lagi ʼe ina fakafehuʼi anai he kau tūpulaga peʼe mo lagaʼi he ʼu meʼa ʼe fia palalau anai kiai tana kau fakaafe. Ko he faʼahi, ʼe fakatupu fiafia ai anai ki te kau tūpulaga pea mo te kau mātutuʼa. Kapau ʼi takotou takitaki te fakafiafia, ʼe kotou fakatokatoka pea mo fakaʼeteʼete, ʼe ‘ ʼiloʼi anai takotou aga fakapotopoto’ e nātou ʼaē ʼe fakafiafia mo koutou. (Filipe 4:5) ʼE natou fakamoʼoni anai ʼe maʼuli takotou tui, pea ʼe ʼiloga ʼi te ʼu faʼahi fuli ʼo tokotou maʼuli.

Te ʼu Toʼotoʼoga ʼOhoana Pea Mo Te ʼu Kaitahi ʼOhoana

7. He koʼe ʼe tonu ke tou tōkakaga ki te ʼu teuteu ʼohoana pea mo te ʼu fakafiafia ʼaē ʼe pipiki kiai?

7 Ko he faigamālie lelei ke kita fakafiafia ai ʼe ko he fai ʼohoana ʼa te kau Kilisitiano. Ko te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ʼo te temi muʼa, ohage lā ko Sesu pea mo tana kau tisipulo, neʼe natou fakafiafia ʼi te ʼu taʼi toʼotoʼoga ʼaia, ohage lā ko te ʼu kaitahi. (Senesi 29:​21, 22; Soane 2:​1, 2) Kae ʼi te ʼu taʼu ʼaenī kua hili, neʼe ʼi ai te ʼu meʼa neʼe hoko, ʼo hā ʼaki ai ʼe tonu ke teuteuʼi fakatomuʼa te ʼu fai ʼohoana, koteʼuhi ʼe tonu ʼi te ʼu taʼi lakaga ʼaia ke hā ia te maʼuli fakapotopoto ʼa te kau Kilisitiano. Kae ʼe ko he ʼu agaaga ʼo te maʼuli māhani ʼo te tagata, ʼe feala ai ʼi te ʼu taʼi lakaga ʼaia ke fakahā e te Kilisitiano ia tana tui.

8, 9. ʼE hā feafeaʼi ʼi te ʼu fai ʼohoana ia te moʼoni ʼo te manatu ʼaē ʼe tou lau iā 1 Soane 2:​16, 17?

8 Tokolahi te hahaʼi ʼe mole natou ʼiloʼi peʼe natou meʼa noaʼi te ʼu pelesepeto fakaʼatua, ʼe natou fakaliliu he ʼohoana ko he temi ke natou fai ai ni ʼu aga ʼe mole lelei, peʼe ʼi te ʼu taʼi lakaga ʼaia kua fakagafua pē ia te ʼu aga kehekehe. ʼI te nusipepa Eulopa, neʼe ʼui e te fafine neʼe hoki ʼohoana ʼo ʼuhiga mo tona toʼotoʼoga ʼohoana “fakaʼaliʼaliki”: ‘Neʼe mā heheka ʼi te sāliote ʼe taki e te ʼu hōsi e fā, pea neʼe muli mai te ʼatu sāliote liliki e 12 pea mo te tahi sāliote neʼe ko te foʼi māholo. ʼOsi ʼaia, neʼe ʼi ai te foʼi kaitahi pea mo te musika mālie; neʼe lelei ʼaupitō ʼosi. Neʼe ko toku loto ʼaia, he neʼe au ʼalikisia ʼi te ʼaho e tahi.’

9 ʼE kehekehe te ʼu fai ʼohoana ʼi te ʼu fenua, kae ʼe ʼalutahi te ʼu manatu ʼaia ʼa te fafine mo te ʼu palalau ʼaē neʼe tohi e te ʼapositolo ko Soane: “Ko te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe ʼi te mālamanei​—te holi ʼo te kakano, te holi ʼo te ʼu mata pea mo te fakahāhā ʼo tota ʼu koloa​—ʼe mole haʼu ia mai te Tamai, kae haʼu ia mai te mālamanei.” ʼI takotou manatu lā, ʼe feala koa ki he tehina mo he tuagaʼane Kilisitiano fakapotopoto ke nā fakaʼamu ki honā toʼotoʼoga ʼohoana “fakaʼaliʼaliki” pea ki muli age honā kātoaga? Kailoa ia, heʼe tonu ke hā ʼi tana fakatuʼutuʼu ʼohoana ʼe nā puke maʼu ia te manatu ʼaenī: “Ko ʼaē [pē] ʼe ina fai te finegalo ʼo te ʼAtua ʼe nofo maʼu ia ʼo talu ai.”​—1 Soane 2:​16, 17, MN.

10. (a) Ke fakapotopoto he fai ʼohoana, he koʼe ʼe maʼuhiga ke teuteuʼi fakatomuʼa? (b) ʼE feafeaʼi te fai ʼo te ʼu tonu ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē kā fakaafe?

10 ʼE loto anai e te ʼu taumātuʼa Kilisitiano ke natou fai te aga ʼaē ʼe tuha mo te ʼaho ʼaia pea mo natou fakapotopoto, pea ki te faʼahi ʼaia ʼe lava tokoni age kiā nātou ia te ʼu pelesepeto faka Tohi-Tapu. ʼE moʼoni, ʼe ko he toʼotoʼoga maʼuhiga ia te ʼohoana, kae ʼe toe mahino pē foki kiā nātou ʼe ko te kamataʼaga pē ʼaia ʼo te maʼuli faka taumātuʼa ʼa te tehina mo te tuagaʼane Kilisitiano ʼaki te ʼamanaki ke nā māʼuʼuli ʼo talu ai. ʼE mole ko he maʼua ke nā fai he kātoaga ki tonā ʼohoana. Kapau ʼe nā fakatuʼutuʼu ke fai he fakafiafia, ʼe tonu muʼa anai ke nā fakakaukauʼi te falā ʼaē kā puli ki te faʼahi ʼaia pea mo tona faʼahiga fai. (Luka 14:28) ʼI tonā maʼuli fakatahi faka Kilisitiano, ʼe liliu anai te tagata ʼohoana ʼo pule ki te fāmili ʼi te fakatuʼutuʼu fakaʼatua. (1 Kolonito 11:3; Efeso 5:​22, 23) Koia, ko te maʼua tāfito ʼo te tama ʼaē ʼe teu ʼohoana ke tokaga ki te ʼu meʼa ʼaē kā hoko ʼi te kaitahi ʼo tona ʼohoana. ʼE moʼoni, ʼe tālaga anai ʼaki te ʼofa ki te ʼu faʼahi ʼaia mo te taʼahine ʼaē kā ʼohoana mo ia, pe ko ai te ʼu hahaʼi ʼaē kā nā fakaafe peʼe ko te toko fia ʼaē kā ʼomai ki te kaitahi ʼohoana. ʼE lagi mole feala anai he fakaafe fuli tonā ʼu kaumeʼa pea mo tonā ʼu kāiga; koia ʼe lelei anai ke nā fai he ʼu tonu fakapotopoto. Kapau ʼe mole feala ki te taumātuʼa hanā fakaafe tonā ʼu feʼilo fuli Kilisitiano, kae ʼe nā fakaʼamu ʼe mole natou ʼiʼita anai heʼe natou lotomahino pē ki te faʼahi ʼaia heʼe mole feala honatou fakaafe fuli.​—Tagata Tānaki 7:9.

Te “Pule o Te Kaitahi”

11. Koteā te gāue ʼa he “pule o te kaitahi” ʼi he ʼohoana?

11 Kapau ʼe fakatuʼutuʼu e he tehina mo he tuagaʼane Kilisitiano ke nā fakaafe ia he tokolahi ki te fai ʼohoana, koteā ʼaē kā tokoni kiā nāua ke nā ʼiloʼi ʼe fakapotopoto anai te ʼu meʼa ʼaē kā hoko ʼi te kaitahi ʼaia? Lolotoga te ʼu taʼu, neʼe fakaʼaogaʼi e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ia te ako maʼuhiga mai te fakafiafia ʼi Kana ʼaē neʼe kau kiai ia Sesu. ʼI te fai ʼohoana ʼaia neʼe ʼi ai te “pule o te kaitahi,” neʼe ko ia ʼaē neʼe hinoʼi ke tokaga ki te fakafiafia. (Soane 2:​9, 10) ʼE toe feiā anai mo he tama fakapotopoto ʼe teu ʼohoana, ʼe ina hinoʼi anai ia he tehina Kilisitiano kua fotufotuʼa ʼi te faʼahi fakalaumālie ke tokaga ki te fakafiafia maʼuhiga ʼaia. Kapau kua ina ʼiloʼi lelei ia te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te taumātuʼa ʼo ʼuhiga mo te fakaʼaluʼalu ʼo te kaitahi, ʼe tokaga anai ke fakahoko tonā loto ia meʼa fuli ʼi muʼa pea mo te lolotoga ʼo te fakafiafia.

12. Koteā ʼaē ʼe tonu ke tokaga kiai te tama ʼaē ʼe teu ʼohoana ʼo ʼuhiga mo te fakaʼaogaʼi ʼo te kava?

12 Ohage pē ko te ʼu manatu neʼe kua tou vakaʼi ʼi te palakalafe 5, ʼe lagi mole fia fakaʼaogaʼi anai te kava e ʼihi taumātuʼa ʼi te kaitahi ʼohoana naʼa fakatupu maveuveu ki te fiafia pea mo te fua lelei ʼo te toʼotoʼoga. (Loma 13:13; 1 Kolonito 5:11) Kae kapau ʼe nā fakatuʼutuʼu ke fakaʼaogaʼi te kava, ʼe tonu ke tokaga te tama ʼaē ʼe teu ʼohoana ki te lahi ʼo te kava ʼaē kā fakaʼaogaʼi peʼe faka feʼauga pē tona lahi. Neʼe ʼi ai te vino ʼi te fai ʼohoana ʼaē neʼe kau kiai Sesu ʼi Kana, pea neʼe ina foaki te vino lelei ʼaupitō. Kae tou tāʼofi te puani maʼuhiga, neʼe ʼui fēnei e te pule ʼo te kaitahi ʼaia: “Ko te tagata fuli pē ʼe ina ʼuluaki foaki muʼa te vino ʼaē ʼe lelei, pea kā kōnahihia te hahaʼi, pea hoki ina ʼaumai leva te vino ʼaē ʼe mole faʼa lelei. Kae ko koe ia, neʼe ke taupau mai te vino ʼaē ʼe lelei ʼo aʼu mai ki te lakaga nei.” (Soane 2:​10, MN ) ʼE tou mahino ai ko Sesu neʼe mole loto ke kōnahihia te hahaʼi, he neʼe ina tauteaʼi ia te aga ʼaia. (Luka 12:​45, 46) ʼI tana fakahā tana punamaʼuli ki te lelei ʼo te vino, neʼe hā mai ko te pule neʼe ina sivisivi ia te ʼu lakaga ʼaē kua kōnahihia ai ʼihi ʼo te kau fakaafe ʼi te fai ʼohoana. (Gaue 2:15; 1 Tesalonika 5:7) Koia, ko te tama ʼaē ʼe teu ʼohoana pea mo te Kilisitiano ʼaē neʼe tuku kiai tana falala ke ina takitaki te kaitahi, ʼe tonu ke nā tōkakaga ke muliʼi e te hahaʼi fuli ʼo te kaitahi ia te fakatotonu ʼaenī: “ ʼAua naʼa kotou kōnahihia ʼi te vino, ʼaē ʼe maʼu ai te aga fakalialia.”​—Efeso 5:​18, MN; Tāʼaga Lea 20:1; Osea 4:11.

13. Koteā ʼaē ʼe tonu ke tōkakaga kiai he taumātuʼa mo kapau ʼe nā fakatuʼutuʼu ke fakaʼaogaʼi te musika ʼi he kaitahi, pea koteā tona tupuʼaga?

13 Ohage pē ko te tahi age ʼu fakafiafia, mo kapau ʼe fakaʼaogaʼi te musika, ʼe tonu ke faka feʼauga pē ia te mālohi ʼo te tagi ʼo te fakatagi naʼa liliu te fai palalau ʼo faigataʼa. Neʼe ʼui fēnei e te tagata ʼāfea Kilisitiano: “ ʼI te ʼalu pē ʼo te pō, kā kua māholo ia te fai palalau peʼe kua memeʼe te hahaʼi, ʼi te agamāhani neʼe faka māmālohi age te tagi ʼo te musika. ʼI te kamata neʼe māmālie pē te tagi ʼo te musika, pea kua liliu leva ia ʼo logoaʼa pea mo faka faigataʼa ia te fai palalau. Ko he kaitahi ʼi he fai ʼohoana ʼe ko he faigamālie ʼaia ke kita fai palalau ai mo totatou ʼu tehina. ʼE ko he meʼa kovi mo kapau ʼe mālohi fau te musika, ʼo pulihi te lelei ʼo te temi ʼaia!” ʼI te ʼu lakaga ʼaia, ʼe tonu pē ki te tama ʼaē ʼe teu ʼohoana pea mo te pule ʼo te kaitahi ke nā fakahoko lelei tonā maʼua, ʼo mole nā tuku kiā nātou ʼaē ʼe fai musika, peʼe ko he ʼu hahaʼi neʼe totogi peʼe kailoa, ke fakalogo kiā nātou te mālohi ʼo te musika pea mo te ʼu faʼahiga musika ʼaē kā fakaʼaogaʼi. Neʼe tohi fēnei e Paulo: “Ko meafuape e koutou fai, he lea pe ko he gaue, ke fai ia i te huafa o te Aliki Sesu.” (Kolose 3:17) Kā toe liliu te hahaʼi kiō nātou ʼi te ʼosi ʼo te kaitahi ʼohoana, ʼe natou manatuʼi anai koa, neʼe hā ʼi te musika ko te taumātuʼa neʼe fai ia meʼa fuli ʼi te huafa ʼo Sesu? ʼE ko te manatu ʼaia ʼe tonu ke natou maʼu.

14. Koteā te suvenia fakafiafia ʼaē ʼe tonu ke manatuʼi e te kau Kilisitiano ʼo ʼuhiga mo he fai ʼohoana?

14 ʼEī, kapau ʼe teuteuʼi lelei he fai ʼohoana, ʼe liliu anai ko he suvenia fakafiafia. Ko Adam pea mo Edyta, ʼaē kua ʼohoana iā taʼu e 30, neʼe nā ʼui fēnei ʼo ʼuhiga mo te tahi fai ʼohoana: “ ʼE kotou logoʼi moʼoni ia te māholo ʼaē ʼe tuha mo te kau Kilisitiano. Neʼe ʼi ai te ʼu hiva moʼo fakavikiviki kiā Sehova pea mo te tahi age ʼu gaoʼi lelei. Neʼe mole faka maʼuhigaʼi te ʼu meʼe pea mo te musika. Neʼe ko he lakaga fakafiafia pea mo fakaloto mālohi, pea neʼe ʼalutahi mo te ʼu pelesepeto faka Tohi-Tapu.” ʼE mahino ia, ko te taʼahine mo te tama ʼaē ʼe teu ʼohoana, ʼe lahi te ʼu faʼahi ʼe nā lava fakahā ai tanā tui ʼaki tanā ʼu fakatuʼutuʼu.

Te ʼu Meʼa ʼOfa ʼi He Fai ʼOhoana

15. Ko fea te tokoni faka Tohi-Tapu ʼe tou lava fakaʼaogaʼi ʼo ʼuhiga mo te foaki meʼa ʼofa ʼi he fai ʼohoana?

15 ʼE lahi te ʼu fenua, ʼe ko he agamāhani ia te foaki meʼa ʼofa ʼa te ʼu kaumeʼa pea mo te fāmili kiā nāua ʼaē kā ʼohoana. Kapau ʼe kotou fai ia te faʼahi ʼaia, koteā ʼaē ʼe lelei ke kotou manatuʼi? Tou manatuʼi te palalau ʼa Soane ʼo ʼuhiga mo “te fakahāhā ʼo tota ʼu koloa.” Neʼe ina fakapipiki ia te fia fakahāhā ʼaia ki te ‘mālamanei ʼaē kā pulihi’ kae neʼe mole ina fakapipiki ki he kau Kilisitiano ʼe natou fakahā ia tanatou tui ʼaki he ʼu gāue. (1 Soane 2:​16, 17, MN ) ʼO mulimuli ki te manatu ʼa Soane ʼaē neʼe takitaki e te laumālie māʼoniʼoni, ʼe tonu koa kiā nāua ʼaē neʼe hoki ʼohoana, ke nā fakahāhā ki te hahaʼi fuli ia te ʼu higoa ʼo nātou ʼaē neʼe foaki meʼa ʼofa age? Ko te kau Kilisitiano mai Masetonia pea mo Akaia neʼe natou foaki meʼa ʼofa ki tonatou ʼu tehina ʼi Selusalemi, kae neʼe mole fakahāhā te ʼu higoa ʼo nātou ʼaē neʼe natou foaki meʼa ʼofa. (Loma 15:26) Tokolahi te kau Kilisitiano ʼe foaki meʼa ʼofa ʼi te fai ʼohoana, ʼe natou loto anai ke mole fakahā ʼonatou higoa, ke mole tokagaʼi fau nātou. Ki te faʼahi ʼaia, tou vakaʼi age muʼa te tokoni neʼe fai e Sesu ʼe tuʼu iā Mateo 6:​1-4.

16. Koteā ʼaē ʼe lava fai e nātou ʼaē neʼe hoki ʼohoana ke ʼaua naʼa ufiufi niʼihi ʼi te ʼu meʼa ʼofa ʼaē neʼe foaki age ki tonā ʼohoana?

16 Kapau ʼe ʼiloʼi te higoa ʼo nātou ʼaē ʼe foaki he ʼu meʼa ʼofa, ʼe feala ke hoko he “fakataupiepie” pe ko te meʼa ʼofa fea ʼaē ʼe lelei age peʼe mo totogi kovi age. Koia, ko te kau Kilisitiano aga fakapotopoto ʼaē neʼe hoki ʼohoana ʼe mole natou fakahāhā anai te ʼu higoa ʼo nātou ʼaē neʼe foaki meʼa ʼofa, naʼa ufiufi niʼihi, tāfito lā mo kapau neʼe mole natou lava foaki age he meʼa ʼofa. (Kalate 5:26; 6:10) Kae ʼe feala pē ki te taumātuʼa ke nā ʼiloʼi te higoa ʼo nātou ʼaē neʼe fai meʼa ʼofa age kiā nāua. Lagi ʼaki he kiʼi kate ʼe momono fakatahi mo te meʼa ʼofa, ʼe feala ai hanā ʼiloʼi te higoa, kae ʼe mole nā lau anai te kate ʼaia iā muʼa ʼo te hahaʼi fuli. ʼE tou maʼu te temi faigamālie moʼo fakahā tatatou tui ʼaki tatatou aga, mokā tou totogi peʼe tou foaki meʼa ʼofa ʼi he fai ʼohoana, peʼe ko he meʼa ʼofa ʼe foaki mai kiā tātou.

17. Koteā te fakatuʼutuʼu ʼe tonu ke maʼu e te kau Kilisitiano ʼo ʼuhiga mo tanatou tui pea mo tanatou ʼu gāue?

17 ʼE mole tou fakahā pe tatatou tui ʼaki te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke tou fai, mo tatatou kau ki te ʼu fono, pea mo tatatou fai faka mafola. ʼE tou toe fakahā ʼe maʼuli tatatou tui ʼi te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe tou fai. ʼE tou lava fakahā ia tatatou tui ʼaki tatatou “fakahoko kātoa” ʼo he ʼu gāue, ohage lā ko te ʼu faʼahi ʼaenī neʼe tou vakaʼi.​—Apokalipesi 3:​2, MN.

18. Koteā ʼaē ʼe fakamoʼoni kiai te ʼu palalau ʼaē iā Soane 13:17 ʼo ʼuhiga mo te ʼu fai ʼohoana ʼa te kau Kilisitiano pea mo te ʼu fakafiafia?

18 ʼI te ʼosi tuku e Sesu ia te faʼifaʼitaki lelei ki tana kau ʼapositolo agatonu, ʼi tana agavaivai ʼaē ʼo fufulu ʼonatou vaʼe, neʼe ina ʼui fēnei: “Kapau e koutou iloi te u mea aia, e koutou manuia, kapau e kotou fai.” (Soane 13:​4-17) ʼI te fenua ʼaē ʼe tou nonofo ai, lagi mole faʼa maʼuhiga peʼe mole ko he agamāhani te fufulu ʼo te ʼu vaʼe ʼa he tahi kehe, ohage lā ko he tahi neʼe kita fakaafe ki tota ʼapi. Kae ohage ko te faʼahi neʼe kua tou vakaʼi ʼi te alatike ʼaenī, ʼe ʼi ai te tahi ʼu faʼahi ʼo te maʼuli ʼe tou lava fakahā ai tatatou tui ʼaki te ʼofa, ʼaki ni ʼu aga fakaʼapaʼapa, ohage ko te ʼu fakafiafia pea mo te ʼu fai ʼohoana ʼa te kau Kilisitiano. ʼE tou lava fai te faʼahi ʼaia, peʼe ko tātou ʼaē ʼe ʼohoana, pe neʼe fakaafe kita ki he fai ʼohoana, peʼe ki he fakatahi ʼa he kau Kilisitiano ʼe natou fia fakahā ia tanatou tui ʼaki tanatou ʼu gāue.

ʼE Kotou Tali Feafeaʼi Anai?

ʼE feafeaʼi hakotou lava fakahā ia takotou tui

• mokā kotou teuteuʼi he fakafiafia?

• mokā kotou teuteuʼi he fai ʼohoana peʼe ko he kaitahi?

• mokā kotou foaki meʼa ʼofa ʼi he fai ʼohoana peʼe foaki meʼa ʼofa atu, heʼe ko koutou ʼaē ʼe ʼohoana?

[Paki ʼo te pasina 14]

Tatau aipe mo kapau ʼe mole kaugamālie te kau fakaafe, kae ʼe tonu ke takitaki e “te poto mai oluga”

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae