Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w07 1/12 p. 8-11
  • Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te ʼu Tohi ʼa Naume, Mo Hapakuke, Pea Mo Sofonia

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te ʼu Tohi ʼa Naume, Mo Hapakuke, Pea Mo Sofonia
  • Te Tule Leʼo—2007
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • “MALAʼIA KI TE KOLO LIGITOTO”
  • (Naume 1:1–3:19)
  • ‘KO TE TAGATA FAITOTONU ʼE HAGA MAʼULI ANAI’
  • (Hapakuke 1:1–3:19)
  • “KO TE ʼAHO ʼO SEHOVA KUA OVI MAI”
  • (Sofonia 1:1–3:20)
  • ‘ ʼE Fakavilivili Mai’
  • ʼE Kei Toe Koa He Temi Loaloaga Ki Te Kau Agakovi?
    Te Tule Leʼo—2000
  • Falala Kia Sehova Ke Ke Maʼuli
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako)—2018
  • Tou Fiafia ʼi Te ʼAtua ʼo Totatou Hāofaki
    Te Tule Leʼo—2000
  • ʼE Mole Tuai Anai Ia Sehova
    Te Tule Leʼo—2000
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2007
w07 1/12 p. 8-11

ʼE Maʼuli Te Folafola ʼa Sehova

Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te ʼu Tohi ʼa Naume, Mo Hapakuke, Pea Mo Sofonia

NEʼE kua maumauʼi e te mālohi faka mālamanei ʼo Asilia ia Samalia, te kolo hau ʼo te ʼu telepī e hogofulu ʼo te puleʼaga ʼo Iselaele. Neʼe kua fualoa te fakamatakuʼi ia Suta e Asilia. Neʼe ʼi ai te logo ʼa te polofetā ko Naume mai Suta ki Ninive, te kolo hau ʼa te kau Asilia. Neʼe tohi ʼi muʼa atu ʼo te taʼu 632 ʼi muʼa ʼo totatou temi, pea ʼe maʼu ia te logo ʼaia ʼi te tohi faka Tohi-Tapu ʼa Naume.

Ko te mālohi ʼaē neʼe hoa mai kiai, neʼe ko te Puleʼaga ʼo Papiloni, ʼaē ʼi ʼihi temi neʼe takitaki e te ʼu hau Kalitia. Ko te tohi ʼa Hapakuke, neʼe lagi fakaʼosi tona tohi ʼi te taʼu 628 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe ina fakakikite peʼe feafeaʼi te haga ʼa Sehova ʼo fakaʼaogaʼi ia te mālohi faka mālamanei ʼaia moʼo fakahoko tana fakamāu pea mo te maumau ʼaē kā hoko ki muli age kiā Papiloni.

Ko te polofetā ko Sofonia mai Suta neʼe fai fakakikite ʼi muʼa atu iā Naume pea mo Hapakuke. Neʼe fai fakakikite lolotoga taʼu e 40 ʼi muʼa ʼo te fakaʼauha ʼo Selusalemi ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi, pea neʼe ina tala ia te logo ʼo ʼuhiga mo te fakaʼauha pea mo he ʼamanaki maʼa Suta. ʼE toe maʼu ʼi te tohi faka Tohi-Tapu ʼa Sofonia te ʼu fakamāu ʼo ʼuhiga mo ʼihi atu ʼu puleʼaga.

“MALAʼIA KI TE KOLO LIGITOTO”

(Naume 1:1–3:19)

“Ko te fakamāu ʼo Ninive” ʼe haʼu ia mai iā Sehova ʼAtua, ʼaē ʼe “tuai ʼi te ʼita pea ʼe lahi ʼaupitō tona mālohi.” Logopē lā ko Sehova ʼe “ko he fale tali tau ʼi te ʼaho ʼo te mamahi” kiā nātou ʼaē neʼe hola kiā te ia, kae neʼe tonu ke fakaʼauha ia Ninive.—Naume 1:1, 3, 7.

“ ʼE tātānaki [liufaki] anai e Sehova ia te fiatuʼu ʼa Sakopo.” Kae ohagē ‘ko te hae liki e te laione,’ neʼe haga ia Asilia ʼo fakamatakuʼi ia te puleʼaga ʼo te hahaʼi ʼa te ʼAtua. Ko Sehova ʼe ina “tutu anai ia te ʼu sāliote tau [ʼa Ninive] ʼo kohu. Pea ʼe kai anai e te heletā [tona] ʼu laione mui.” (Naume 2:2, 12, 13) “Malaʼia ki te kolo ligitoto”—ko Ninive. “Ko nātou ʼaē kā logo anai ki te faʼahi ʼaia ʼo ʼuhiga mo [ia] ʼe natou pasipasi anai” pea mo natou fakafiafia.—Naume 3:1, 19.

Te Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Faka Tohi-Tapu:

1:9—Koteā anai ia te faka ʼuhiga ʼo “he fakaʼauha kātoa” ʼo Ninive maʼa Suta? Ko tona faka ʼuhiga ʼe ko he faka ʼāteaina kātoa ʼo Suta mai te mālohi ʼo Asilia; “ ʼe mole toe hoko tuʼa lua anai ia he mamahi.” Neʼe palalau ia Naume ohagē neʼe kua fakaʼauha ia Ninive, ʼo ina ʼui fēnei: “Koʼenī ʼi te ʼu moʼuga ia te ʼu vaʼe ʼo he tahi ʼe haʼu mo te ʼu logo lelei, ʼo he tahi ʼe ina fakahā ia te logo lelei. Ê Suta, fakahoko tau ʼu fakafiafia.”—Naume 1:15.

2:6—Koteā ia “te ʼu matapā ʼo te ʼu vaitafe” ʼaē neʼe ʼavahi? Ko te ʼu matapā ʼaia ʼe ko te mafahi ʼo te ʼu kaupā ʼo Ninive neʼe fai e te ʼu vai ʼo te Vaitafe ʼo Tikeli. ʼI te taʼu 632 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼi te temi ʼaē neʼe fakatahiʼi ai te ʼu kautau mālohi ʼo Papiloni pea mo Metia ke natou tauʼi ia Ninive, neʼe mole ina tokagaʼi pē lā te tuʼutāmaki ʼaē neʼe feala ke hoko kiā ia. Neʼe nofo fīmālie ʼi tona ʼu tuʼa kaupā māʼoluga, ʼo manatu ʼe ko he kolo ʼe faigataʼa tona hūfi. Kae, neʼe fakatupu e te ʼu ʼua lalahi ia te hake ʼo te vaitafe ʼo Tikeli ʼo hoko ai te puvai. Ohagē pē ko tona ʼui e te tagata fai hisitolia ko Diodore, ʼaki te ʼua ʼaia neʼe “lōfia ai te koga ʼo te kolo pea mo holo ifo ai ia te ʼu kaupā.” Neʼe ʼavahi ai te ʼu matapā ʼo te vaitafe, pea ohagē ko tona fakakikite, neʼe ʼohofi fakavilivili ia Ninive ohagē ko te tutu fakavilivili ʼo te fisiʼi fulumeto e te afi.—Naume 1:8-10.

3:4—He koʼē neʼe fakatatau ia Ninive ki he fafine paomutu? Neʼe kākāʼi e Ninive ia te ʼu puleʼaga ʼo ina fakapapauʼi age kiā nātou ʼe natou fakakaumeʼa pea mo tokoni age anai, kae ʼi tona fakahagatonu neʼe ina ʼaumai ia nātou ʼo ina fakamamahi ia nātou. Ohagē lā, neʼe tokoni ia Asilia ki te Hau Sutea ko Akasi ki te tauʼi ʼo te feagai ʼa Silia pea mo Iselaele. Kae ki muli age, “neʼe fakafeagai mai te hau Asilia kiā [Akasi] pea neʼe fakatupu lotomamahi kiā te ia.”—2 Fakamatala 28:20.

Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:

1:2-6. Ko te lagavaka ʼa Sehova ki tona ʼu fili, ʼaē ʼe natou fakafisi ke natou pipiki ʼāteaina kiā te ia, ʼe hā ai tana fakamaʼua ki tana kau ʼatolasio ke natou pipiki ʼāteaina kiā te ia.—Ekesote 20:5.

1:10. Ko te ʼu kaupā lalahi pea mo tona ʼu tule e teau tupu neʼe mole feala pē lā ke natou tāʼofi ia te fakahoko ʼo te folafola ʼa Sehova ki Ninive. Ko te ʼu fili ʼo te hahaʼi ʼa Sehova iā ʼaho nei, ʼe mole feala anai ke natou hao ʼi te ʼu fakamāu fakamataku ʼa te ʼAtua.—Tāʼaga Lea 2:22; Taniela 2:44.

‘KO TE TAGATA FAITOTONU ʼE HAGA MAʼULI ANAI’

(Hapakuke 1:1–3:19)

Ko te ʼuluaki pea mo te lua kāpite ʼo te tohi ʼa Hapakuke, ʼe ko he fai palalau ʼa te polofetā pea mo Sehova ʼAtua. ʼI tana mamahi ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē neʼe hoko ki Suta, neʼe lagaʼi e Hapakuke ia te fehuʼi ʼaenī ki te ʼAtua: “He koʼē ʼe ke fakamamata mai kiā te au te meʼa ʼaē ʼe kovi pea mo ke haga sioʼi te maveuveu?” Moʼo tali kiai, neʼe ʼui maʼa Sehova: “ ʼE au lagaʼi ake te kau Kalitia, te puleʼaga agakovi pea mo aga fefeka.” Neʼe punamaʼuli ia te polofetā ʼi te fakaʼaogaʼi e te ʼAtua ia “te hahaʼi kākā” moʼo tauteaʼi ia Suta. (Hapakuke 1:3, 6, 13) ʼE ʼiloʼi papau e Hapakuke ko te tagata faitotonu ʼe maʼuli anai, kae ʼe mole hao anai tona ʼu fili mai te tautea. Pea tahi ʼaē meʼa, ʼe talanoa ia Hapakuke kiā malaʼia e nima ʼaē kā tō anai ki tona ʼu fili Kalitia.—Hapakuke 2:4.

ʼI tana faikole ʼo kole ia te manavaʼofa, ʼe fakamatala e Hapakuke ʼi tana “ ʼu hiva mate” ia te ʼu gāue lalahi ʼaē neʼe fakahoko e Sehova ʼi te temi muʼa ʼaki tona mālohi ʼi te Tai Kula, ʼi te toafa, pea mo Seliko. Neʼe toe fakakikite foki e te polofetā ia te ʼita fakatupu fakaʼauha ʼaē kā maʼu e Sehova ʼi Halamaketone. ʼE fakaʼosi te faikole ʼaki te ʼu palalau ʼaenī: “Ko Sehova te Tuʼi ʼAliki ʼe ko toku mālohi; pea ʼe ina fai anai ke hagē toku ʼu vaʼe ko te ʼu vaʼe ʼo te ʼu tia, pea ʼi toku ʼu potu māʼoluga ʼe ina fakahaʼele anai au.”—Hapakuke 3:1, 19.

Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Faka Tohi-Tapu:

1:5, 6—He koʼē neʼe mole tui te kau Sutea ki te ʼohofi e te kau Kalitia ia Selusalemi? ʼI te temi ʼaē neʼe kamata fai fakakikite ai ia Hapakuke, neʼe fakalogo ia Suta ki te mālohi ʼa Esipito. (2 Hau 23:29, 30, 34) Logolā te fakahaʼuhaʼu ʼa te kau Papiloni ʼo mālolohi, kae neʼe mole heʼeki mālo tanatou ʼu kautau ʼi te Falaone ko Neko. (Selemia 46:2) Pea tahi ʼaē meʼa, ko te fale lotu ʼo Sehova neʼe tuʼu ʼi Selusalemi, pea ko te hōloga ʼo Tavite neʼe pule hoholo ʼi ai. Ki te kau Sutea ʼo te temi ʼaia, ko “te gāue” ʼa te ʼAtua ʼaē ko te fakagafua ki te kau Kalitia ke natou fakaʼauha ia Selusalemi neʼe mole feala ia ke hoko. Tatau aipē pe neʼe hagē neʼe mole natou fia tui ki te ʼu palalau ʼa Hapakuke, kae ko te meʼa ʼaē neʼe hā ʼo ʼuhiga mo te fakaʼauha ʼo Selusalemi e te kau Papiloni ‘neʼe hoko moʼoni’ ia ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi.—Hapakuke 2:3.

2:5—Ko ai ia te “tagata mālohi,” pea he koʼē ʼe “mole ina fakahoko anai ia tana fakatuʼutuʼu”? Ko te kau Papiloni, ʼaē neʼe natou fakaʼaogaʼi tonatou mālohi faka sōlia moʼo tauʼi ia te ʼu puleʼaga, neʼe natou faʼufaʼu ia te “tagata mālohi.” ʼUhi ko tanatou ʼu mālo, neʼe natou hagē ai ko he tahi ʼe konahia ʼi te vino. Kae neʼe mole feala ke fakatahiʼi e Papiloni kiā ia te ʼu puleʼaga fuli pē, he neʼe fakaʼaogaʼi e Sehova ia te kau Metia pea mo te kau Pelesia moʼona maumauʼi. ʼI totatou temi, ko “te tagata” ʼe faʼufaʼu e te ʼu mālohi faka politike. ʼE toe konahia foki ʼi te falala pē ʼaē kiā ia pea mo tana faka maʼuhigaʼi ia ia, pea mo tana holi tuʼumaʼu pē ke mālo. Kae ʼe mole ina fakahoko anai ia tana fakatuʼutuʼu ʼaē ko te “fakatahiʼi kiā ia te ʼu puleʼaga fuli pē.” ʼE gata pē ko te Puleʼaga ʼa te ʼAtua ʼaē kā ina fakatahiʼi te mālamanei.—Mateo 6:9, 10.

Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:

1:1-4; 1:12–2:1. Neʼe fai fehuʼi fakamālotoloto ia Hapakuke, pea neʼe tali age ia Sehova kiā ia. ʼE fakalogo te ʼAtua moʼoni ki te ʼu faikole ʼo tana ʼu kaugana agatonu.

2:1. Ohagē ko Hapakuke, ʼe tonu ke tou nonofo tōkakaga ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo tou gāue. Pea ʼe tonu ke tou tali ke tou fetogi tatatou fakakaukau ʼo mulimuli ki he “fakatonutonuʼi,” peʼe ko he akonakiʼi ʼo tātou.

2:3; 3:16. ʼI tatatou ʼatalitali ʼaki te tui ki te hoko mai ʼo te ʼaho ʼo Sehova, ʼaua naʼa galo kiā tātou te maʼuhiga ʼo te temi ʼaē ʼe tou māʼuʼuli ai.

2:4. Ke tou hao ʼi te ʼaho fakamāu ʼo Sehova kā hoko mai, ʼe tonu ke tou kātaki ʼo nofo agatonu.—Hepeleo 10:36-38.

2:6, 7, 9, 12, 15, 19. ʼE hoko moʼoni anai te malaʼia kiā ia ʼaē ʼe holi ki he paʼaga fakakākā, peʼe manako ki te agamālohi, peʼe ina fai he ʼu aga heʼeʼaoga, peʼe tauhi tamapua. ʼE tonu ke tou tōkakaga ke ʼaua naʼa tou fai te ʼu aga ʼaia.

2:11. Kapau ʼe mole tou fakahā ia te agakovi ʼo te mālamanei, pea “ ʼe kalaga anai te maka.” ʼE maʼuhiga ke tou haga faka mafola ʼaki he lototoʼa ia te logo ʼo te Puleʼaga!

3:6. ʼE mole he meʼa ʼe feala anai ke ina tāʼofi ia Sehova ʼi tana fakahoko tana fakamāu, māʼiapē lā mo te ʼu kautahi faka tagata ʼaē ʼe hagē ʼe tutuʼu ʼo talu ai ohagē ko te ʼu moʼuga pea mo te ʼu sia.

3:13. ʼE tou tui papau ʼe mole fai fakalāluvale anai ia te fakaʼauha ʼi Halamaketone. ʼE haofaki anai e Sehova tana ʼu kaugana agatonu.

3:17-19. Tatau aipē peʼe hoko mai kiā tātou he ʼu faigataʼaʼia ʼi muʼa pea lolotoga ʼo Halamaketone, ʼe feala ke tou falala ʼe foaki mai anai e Sehova te “mālohi” ke tou haga tauhi kiā te ia ʼaki te fiafia.

“KO TE ʼAHO ʼO SEHOVA KUA OVI MAI”

(Sofonia 1:1–3:20)

Neʼe mafola ʼaupitō ʼi Suta ia te tauhi ʼaē kiā Paale. Neʼe ʼui e Sehova ʼaki tana polofetā ko Sofonia: “ ʼE au faoʼi atu anai toku nima ki Suta pea mo te hahaʼi fuli ʼaē ʼe nonofo ʼi Selusalemi.” Neʼe fai e Sofonia te fakatokaga ʼaenī: “Ko te ʼaho ʼo Sehova kua ovi mai.” (Sofonia 1:4, 7, 14) ʼE gata pē kiā nātou ʼaē ʼe natou mulimuli ki te ʼu fakamaʼua ʼa te ʼAtua ʼaē kā “fufū” anai ʼi te ʼaho ʼaia.—Sofonia 2:3.

“Malaʼia [ki] . . . te kolo ʼaē ʼe ina fai te ʼu fakamamahi”—ia Selusalemi! “ ‘Kotou atalitali mai,’ ko te tala ʼaia ʼa Sehova, ‘ ʼo aʼu ki te ʼaho ʼaē ʼe au tuʼu ai anai ʼo ʼuhiga mo te koloa ʼaē neʼe kaihaʼa, heʼe ko taku tonu fakamāu ko te tānaki ʼo te ʼatu fenua . . . ke au huaʼi kiā nātou toku hauhau kovi.’ ” Kae ʼe fakapapau fēnei e te ʼAtua: “ ʼE au fai anai ke kotou liliu ko he higoa pea mo he fakavikiviki ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi fuli ʼo te kele, ʼi te temi ʼaē ʼe au toe fakatahiʼi takotou hahaʼi pilisoni ʼi ʼokotou muʼa mata.”—Sofonia 3:1, 8, 20.

Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Faka Tohi-Tapu:

2:13, 14—ʼO ai ‘te leʼo ʼaē ʼe hiva tuʼumaʼu pē anai’ ʼi Ninive ʼaē kua fakaʼauha kātoa? Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe liliu ia Ninive ko he nofoʼaga ʼa te ʼu manu ʼo te vao pea mo te ʼu manulele, ko te leʼo ʼaē ʼe hiva tuʼumaʼu pē ʼe ko te tagi ʼa te ʼu manulele pea mo te lagi logoaʼa ʼo te matagi ʼi te ʼu matapā fakamālama ʼo te ʼu ʼapi ʼaē kua liʼakina.

3:9—Koteā te “lea maʼa,” pea ʼe feafeaʼi tona palalauʼi? ʼE ko te moʼoni ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua ʼaē ʼe tou maʼu ʼi tana Folafola, ia te Tohi-Tapu. ʼE kau kiai te ʼu akonaki faka Tohi-Tapu fuli. ʼE tou palalau ʼi te lea ʼaia mokā tou tui ki te moʼoni, mo akoʼi fakalelei ki te hahaʼi, pea mo maʼuli ʼo mulimuli ki te finegalo ʼo te ʼAtua.

Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:

1:8. Ko ʼihi ʼi te temi ʼo Sofonia neʼe natou kumi ke tali nātou e te ʼu puleʼaga ʼi ʼonatou tafaʼaki, ʼo natou “ ʼai te ʼu kofu ʼo te kau matāpule.” Iā ʼaho nei, ʼe mole ko he aga fakapotopoto anai ki te ʼu ʼatolasio ʼa Sehova mo kapau ʼe natou faiga ke natou mulimuli ki te mālamanei ʼo natou fai te aga ʼaia!

1:12; 3:5, 16. Neʼe fekauʼi tuʼumaʼu pē e Sehova tana ʼu polofetā moʼo fakatokaga ki tana hahaʼi ʼo ʼuhiga mo tana ʼu tonu fakamāu. Neʼe ina fai fēia, tatau aipē pe neʼe hoko atu pē e te kau Sutea tokolahi tanatou faʼahiga maʼuli pea mole natou fia tokagaʼi te logo—ʼo natou hagē ko te totoka ʼi te takeleʼi topu vino. ʼI te ovi mai ʼo te ʼaho lahi ʼa Sehova, ʼe mole tonu ke ‘vaivai totatou ʼu nima’ ʼuhi ko te mole fia logo ʼa te hahaʼi. Kae ʼe tonu ke tou haga tala tuʼumaʼu pē ia te logo ʼo te Puleʼaga.

2:3. Ko Sehova tokotahi pē ʼaē ʼe ina lava haofaki tātou ʼi te ʼaho ʼo tona hauhau. Ke ina leleiʼia tātou, ʼe tonu ke tou “kumi ia Sehova” ʼo tou ako fakalelei tana Folafola, te Tohi-Tapu; tou kole ʼi te faikole ia tana takitaki; pea tou fakaovi kiā te ia. ʼE tonu ke tou “kumi te faitotonu” ʼo tou maʼuli maʼa. Pea ʼe tonu ke tou “kumi te agavaivai” ʼo tou faiga ke tou taupau te agavaivai pea mo te fakalogo.

2:4-15; 3:1-5. ʼI te ʼaho ʼaē kā fakahoko ai e Sehova tana fakamāu, ko te Keletiate pea mo te ʼu puleʼaga fuli, ʼaē neʼe natou gaohi koviʼi te hahaʼi ʼa te ʼAtua, ʼe toe hoko anai kiā nātou te meʼa pē ʼaē neʼe hoko ki te Selusalemi ʼo te temi muʼa pea mo te ʼu puleʼaga ʼi te ʼu tafaʼaki. (Fakahā 16:14, 16; 18:4-8) ʼAki he lototoʼa, ʼe tonu ke tou haga tala ia te ʼu fakamāu ʼa te ʼAtua.

3:8, 9. ʼI tatatou ʼatalitali ia te ʼaho ʼo Sehova, ʼe tou teuteu ki te haofaki ʼo tou ako ke tou palalau ia te “lea maʼa” pea mo ‘fetapa ki te huafa ʼo te ʼAtua’ ʼo tou foaki totatou maʼuli kiā te ia. ʼE tou toe tauhi “fakatahi” kiā Sehova mo tana hahaʼi pea mo foaki kiā te ia “he sākilifisio fakavikiviki” ohagē ko he meʼa ʼofa.—Hepeleo 13:15.

‘ ʼE Fakavilivili Mai’

Neʼe hiva fēnei ia te tagata fai pesalemo: “Kei toe he kiʼi temi siʼi pē, pea pulihi anai te tagata agakovi; pea ʼe mahino papau ia ʼe ke tokaga anai ki tona potu, kae kua puli anai ia.” (Pesalemo 37:10) Kā tou fakakaukauʼi te meʼa ʼaē neʼe fakakikite ʼo ʼuhiga mo Ninive ʼi te tohi ʼa Naume pea ʼo ʼuhiga mo Papiloni pea mo Suta ʼapositā ʼi te tohi ʼa Hapakuke, ʼe tou tui papau ai ʼe hoko moʼoni anai te ʼu palalau ʼa te tagata fai pesalemo. Kae ko temi e fia ʼe tonu ke tou ʼatalitali ai?

ʼE ʼui fēnei iā Sofonia 1:14: “Ko te ʼaho lahi ʼo Sehova kua ovi mai. Kua ovi mai, pea ʼe fakavilivili ʼaupitō mai.” ʼE toe fakahā mai ʼi te tohi ʼa Sofonia peʼe lagi feafeaʼi hotatou fufū ʼi te ʼaho ʼaia pea koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai ʼi te temi nei moʼo tou teuteu ki te haofaki. ʼE moʼoni, “ko te folafola ʼa te ʼAtua ʼe maʼuli pea mo mālohi.”—Hepeleo 4:12.

[Paki ʼo te pasina 8]

Ko te ʼu kaupā lalahi ʼo Ninive neʼe mole feala pē lā ke natou tāʼofi ia te fakahoko ʼo te lea faka polofetā ʼa Naume

[Haʼuʼaga ʼo te paki]

Randy Olson/National Geographic Image Collection

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae