Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola
© 2022 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 6-12 ʼO MALESIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | 1 KOLONIKO 23-26
“Kua Fakatuʼutuʼu Lelei Ia Te Tauhi ʼi Te Fale Lotu”
it-2 133
Levite
Neʼe fakatuʼutuʼu fakalelei te ’u gaue ʼo te kau Levite ʼi te temi hau ʼo Tavite, ʼo ina hinoʼi ni kau pule, ni kau faifekau, mo ni tuʼi fakamau, ni kau le’o ʼi te ’u matapa pea mo ni kau gaue ki te ’u koloa, ʼo feia mo ni kau tokoni gaue neʼe haha’i ki te ’u pelepitelo ʼi te fale lotu, ʼi te ’u mala’e mo te ’u fale kai ʼuhi ko te ’u meʼa ʼofa, mo te ’u sakilifisio, te gaue fakamaʼa, tona fua mo te fakahoahoa ʼo te le’o. Neʼe vahe’i fakakutuga te kau Levite ohage ko te kau pelepitelo, ko natou ʼae maholo neʼe vahe ia kutuga ʼe 24, ke natou fefetogiʼaki. Neʼe fili te ’u gaue ʼaki te toho, pea neʼe toe feia te fili ʼo te kutuga leʼo matapa.—1Kk 23, 25, 26; 2Kk 35:3-5, 10.
it-2 657
Pelepitelo
Neʼe fakatuʼutuʼu te gaue ʼa te kau pelepitelo ʼi te fale lotu, ke natou fakalogo kia natou ʼae neʼe hinoʼi. Neʼe ko ʼihi gaue neʼe fakalogo ki tona filifili ʼaki te toho. Ko te ʼu kalasi ʼaia ʼe 24 neʼe natou fesuisuiʼaki ʼi te vahaʼa fuli. Koia neʼe natou gaue ai tuʼa lua ’i te taʼu. ʼE mahino mai, neʼe maʼua gaue fuli te kau pelepitelo ʼi te ’u ʼaho lalahi, koteʼuhi neʼe lau’i afe te ’u sakilifisio ʼae neʼe foaki e te haha’i, ohage ko te ʼaho fakatapu ʼo te fale lotu. (1Kk 24:1-18, 31; 2Kk 5:11; vakaʼi ia 2Kk 29:31-35; 30:23-25; 35:10-19.) Neʼe feala ke gaue he pelepitelo ʼi he tahi age temi, kehe pe ke maui malie naʼa ina fai te gaue ʼo te pelepitelo ʼae kua lolotoga gaue. ʼO mulimuli ki te talatuku ʼo te kau pelepitelo, ʼi te temi ʼo Sesu, neʼe kaugamalie te ’u pelepitelo, neʼe natou vaevae te gaue ʼo te vaha’a ʼi te ’u famili ʼo te ’u kutuga, ʼo feala ke natou gaue hoholo ʼi ni ʼaho ʼo mulimuli ki tonatou toko haha’i.
it-2 358
Musika
ʼO hilifaki ki te ’u gaue teuteu ʼo te fale lotu ʼo Sehova, neʼe fakanofo e Tavite he toko 4 000 haha’i Levite ki te kau hiva mo te maholo. (1Kk 23:4, 5) Neʼe ko te toko 288 ʼo natou, neʼe “ko he kau hiva faiva fuli he neʼe akoʼi natou ke natou hiva kia Sehova.” (1Kk 25:7) Neʼe taki leva natou e te ’u tagata poto hiva, ko Asafe, mo Emani pea mo Setutune (neʼe toe higoa ko Etane). ʼUhi he neʼe hifo mai te ’u tagata ʼe 3 ʼaia mai te ’u famili Levite ʼe 3 ʼae ʼe maʼuhiga, ko Kelesomi, mo Keate pea mo Melali, neʼe fakafofoga leva te ’u famili ʼaia ʼe 3, ʼi te fakatuʼutuʼu ʼo te kau hiva mo te maholo ʼo te fale lotu. (1Kk 6:16, 31-33, 39-44; 25:1-6) Neʼe ko foha ʼe 24 ʼo te ’u tagata ʼe 3 ʼaia. Neʼe kau ʼi te toko 288 poto hiva. Neʼe hinoʼi ia natou ʼaki te toho, ke natou tahi taki tana kutuga maholo. Neʼe natou tahi pule’i leva te toko 11 kau “faiva” hiva ʼae neʼe filifili mai te kau Levite. Koia, ko te toko 288 ([1+11]×24=288) tagata Levite faiva hiva, neʼe vae natou ia kalasi ʼe 24 ohage ko te kau pelepitelo. Kapau neʼe toe vahe feia te toko 3 712 kau ako hiva ʼae neʼe toe, neʼe ko kutuga ʼe 24 neʼe taki toko 155 tagata, pea pule’i leva e te faiva hiva tana toko 13 Levite neʼe kehekehe tonatou ako’i. (1Kk 25:1-31) Koteʼuhi neʼe toe puhi fakatagi te kau pelepitelo, neʼe natou fakahaha’i leva te kau maholo Levite.—2Kk 5:12; vakaʼi ia Num 10:8.
it-1 620
Tagata Leʼo Matapa
ʼI Te Fale Lotu. Ia mu’a ʼo tona mate, neʼe fakatuʼutuʼu lelei e Tavite ia te kau Levite, ki te ’u gaue ʼo te fale lotu, ʼo kau ki ai te le’o matapa, neʼe natou toko 4 000. Neʼe tahi ʼomai, mai ʼonatou kutuga, ʼo gaue ia ʼaho ʼe 7. Neʼe fakamaʼua ke natou leʼohi te fale lotu pea mo tokakaga ki te avahi mo te pupunu ʼo ʼona matapa ʼi ʼona temi totonu. (1Kk 9:23-27; 23:1-6) Neʼe toe kau ki tanatou gaue le’o, ia tanatou tokakaga ki te ’u meʼa ʼofa ʼae neʼe ʼavage e te haha’i, ma’a te fale lotu. (2Ha 12:9; 22:4) Ki ʼamuli age, ʼi te fakanofo e Seosata te pelepitelo lahi, ia Seoasi ke hau, neʼe hinoʼi te ’u tagata le’o makehe, ki te ’u matapa ʼo te fale lotu ke natou puipui ia te hau tupulaga, mai te hau fafine feagai ko Atelia. (2Ha 11:4-8) ʼI te temi ʼae neʼe molehi ai e Sosiasi te tauhi hala, neʼe tokoni te ’u tagata le’o matapa ki te fetuku kehe ʼo te ’u meʼa gaue ʼo te tauhi ʼo Paale ke ʼave ʼo tutu ʼi te tuʼa kolo.—2Ha 23:4.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
ʼE Kotou Fiafia Anai ʼi Te Tauhi Moʼoni
10 Ka tou hiva fakatahi mo ʼotatou tehina mo tuagaʼane, ʼe tou tauhi kia Sehova. (Pes. 28:7) Neʼe maʼuhiga ia te hiva ki te tauhi ʼa te kau Iselaele. Neʼe hinoʼi e te Hau ko Tavite ia te toko 288 kau Levite ke natou faʼufaʼu ia te kau hiva ʼi te fale lotu. (1Kk 25:1, 6-8) ʼI te temi nei, ʼe feala ke tou fakaha totatou ʼofa kia Sehova ʼaki ni hiva fakavikiviki. Tou hiva kia Sehova, tatau aipe pe ʼe tou hiva leʼo kovi. Tou toʼo he faʼifaʼitaki: Ka tou palalau, ʼi ʼihi temi ʼe tuta tatatou palalau. Kae ʼe mole tou tuku anai tatatou palalau ʼi te kokelekasio peʼe ʼi te faifakamafola ʼuhi pe he neʼe tuta tatatou palalau. (Sakp. 3:2) ʼE toe feia pe mo te hiva, ʼe mole tou tuku anai tatatou hiva ni fakavikiviki kia Sehova ʼuhi pe he ʼe mole tou hiva lelei.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 13-19 ʼO MALESIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | 1 KOLONIKO 27-29
“Te Tokoni ʼOfa Neʼe Fai e He Tamai Ki Tona Foha”
Tou Taupau Totatou ʼUhiga Kilisitiano
9 Kotou tui papau ki te moʼoni ʼa te Tohi-Tapu. ʼE feala ke galo kia tatou totatou ʼuhiga kaugana ʼa Sehova, mo kapau ʼe mole fakatafito malohi ki te ʼatamai malama ʼo te Tohi-Tapu. (Filipe 1:9, 10) Ko te kau Kilisitiano fuli natou tupulaga pea mo natou lalahi ʼe tonu ke natou iloʼi papau ko te meʼa ʼae ʼe natou tui ki ai ʼe ko te moʼoni ʼae ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu. Neʼe fakalotomalohiʼi fenei e Paulo te kau Kilisitiano: “Kotou vakaʼi pe ʼe moʼoni ia meʼa fuli; kotou haga puke maʼu te meʼa ʼae ʼe lelei.” (1 Tesalonika 5:21, MN ) Ko te kau tupulaga ʼae ʼe maʼuʼuli ʼi he loto fale Kilisitiano, ʼe tonu ke mahino kia natou ʼe mole feala ke natou mulimuli pe ki te tui ʼo tanatou ʼu matuʼā. Ko Salomone, neʼe fakalotomalohi ia ia e Tavite, tana tamai, ke ina fai te faʼahi ʼaeni: “Ke ke iloʼi te ʼAtua ʼo tau tamai pea mo ke tauhi kia te ia ʼaki he loto katoa.” (1 Koloniko 28:9) Neʼe mole feʼauga pe ki te tupulaga ko Salomone ke ina sioʼi pe ʼe kotea ʼae neʼe fai e tana tamai ʼo ʼuhiga mo tana tui kia Sehova. Neʼe tonu ke ina iloʼi e ia totonu ia Sehova, pea neʼe ina fai ia te faʼahi ʼaia. Neʼe ina kolekole fenei ki te ʼAtua: “ ʼI te temi nei, foaki mai te poto pea mo te ʼatamai malama ke feala haku hu kia muʼa ʼo te hahaʼi ʼaeni pea mo feala ke au liliu.”—2 Koloniko 1:10.
Tou Haga Tauhi Kia Sehova ʼAki He Loto Katoa
13 ʼE mahino gafua kia tatou te ako ʼaeni. Ko te tauhi ʼae kia Sehova ʼaki he loto katoa ʼe mole gata ʼaki pe te kau ki te ʼu fono pea mo te gaue faifakamafola. (2Kk 25:1, 2, 27) Kapau ʼe kei nofo he tehina ʼo fakaʼamu ke “sio ki muli,” ki te ʼu meʼa ʼae ʼe kau ki te faʼahiga maʼuli ʼo te malamanei, pea ko tana tauhi agatonu ki te ʼAtua ʼe tuʼutamakiʼia. (Luka 17:32) Kae kapau leva ʼe tou fakapapau ʼe tou “fakalialia ki te kovi” mo “pipiki fakamalohi ki te lelei” pea ʼe tou ʼaoga anai “ki te puleaga o te Atua.” (Loma 12:9; Luka 9:62) Koia la ʼae ʼe ʼaoga ai kia tatou fuli ke tou vakavakaʼi fakalelei pe ʼe mole ʼi ai he meʼa ʼi te malama ʼa Satana, ʼe hage ʼe ʼaoga kia tatou peʼe tou leleiʼia, ʼe ina taʼofi tatatou tauhi ʼaki he loto katoa kia Sehova.—2 Ko. 11:14; lau ia Filipe 3:13, 14.
“Ke Ke Lototoʼa Pea Mo Ke Gaue”
20 Neʼe fakamanatuʼi e te Hau ko Tavite kia Salomone ʼe nofo anai ia Sehova mo ia ʼo kaku ki te fakaʼosi ʼo te laga ʼo te fale lotu. (1Kk 28:20, MN) ʼE mahino ia, neʼe metitasio ia Salomone ki te ʼu palalau ʼaia. Pea neʼe ina fakahoko te gaue logo la tana kei tupulaga mo tana mole heʼeki fakapotopoto. Neʼe lototoʼa ia Salomone, pea ʼaki te tokoni ʼa Sehova, neʼe ina fakaʼosi ia te fale lotu taulekaleka ia taʼu ʼe fitu vaelua.
21 Neʼe tokoni ia Sehova kia Salomone. Pea ʼe toe feala pe ke tokoni mai ke tou lototoʼa pea ke tou fakahoko ʼatatou gaue, ʼi totatou famili pea mo te kokelekasio. (Esa. 41:10, 13) Kapau ʼe tou lototoʼa ʼi tatatou tauhi ʼae kia Sehova, ʼe feala ai ke tou tui papau ʼe ina tapuakinaʼi anai tatou ʼi te temi nei pea mo te ka haʼu. Koia, ke tou lototoʼa pea mo tou gaue.”
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
Aga Fakakaumeʼa Moka Tuʼutamaki’ia Te Fakakaumeʼa
Neʼe ma’u e Tavite ʼona kaumeʼa neʼe natou lagolago lelei ki ai ʼi te temi faigataʼa. Neʼe kau ai, ia Usai ʼae fakahigoa e te Tohi-Tapu ko te “kaumeʼa ʼo Tavite.” (2 Sam. 16:16; 1Kk 27:33) Neʼe lagi ko he tagata gaue ʼo te hau, neʼe ina fai ni gaue fakafufu, neʼe liliu ko hona kaumeʼa lelei.
ʼI te temi ʼae neʼe fakafeagai ai Apesalone, te foha o Tavite, ʼo ina faʼao te tuʼulaga hau, neʼe kaugamalie te kau Iselaele neʼe lagolago leva ki ai, kae neʼe mole kau ai Usai. Neʼe faifagona ke felaveʼi mo Tavite, kae lolotoga hola. Neʼe lotomamahi ʼaupito ia Tavite, ʼi tona lavaki’i e tona foha totonu pea mo ʼihi neʼe falala ki ai. Kae neʼe agatonu ia Usai, ʼo ina tali te gaue fakatupu tuʼutamaki neʼe fakahaga ki te kau feagai. Neʼe natou malo ai, kae neʼe mole ina tali pe ʼuhi ko hona maʼua, kae ʼaki tona loto fakakaumeʼa agatonu moʼoni.—2 Sam. 15:13-17, 32-37; 16:15–17:16.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 20-26 ʼO MALESIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | 2 KOLONIKO 1-4
“Neʼe Toʼo e Salomone He Tonu Neʼe Mole Fakapotopoto”
it-1 181 ¶3
Kautau
ʼAki te temi ʼafio hau ʼo Salomone, neʼe fakatuʼu tohi leva ʼi te hisitolia ʼo te kautau ʼo Iselaele, he ’u kapite foʼou. Neʼe tokalelei tona temi hau, kae neʼe fakalahi e Salomone ʼana hosi mo ʼana saliote tau. (vakaʼi CHAR.) Neʼe totogi te ’u hosi ki Esipito ʼo taki mai ki Iselaele. Neʼe ʼaoga ke laga ni kolo foʼou ʼi Iselaele ke fakatuʼu ai te ’u fale solia foʼou. (1Ha 4:26; 9:19; 10:26, 29; 2Kk 1:14-17) Kae neʼe mole tapuakina e Sehova te ’u tonuʼaga fonu ʼaia ʼa Salomone. Kae, hili ia te mate ʼo te hau mo te vaelua ʼo te puleʼaga, neʼe vaivai leva te kautau ʼo Iselaele. Ki muli age, neʼe tohi e Esaia: “Malaʼia kia natou ʼae ʼe hifo ki Esipito ʼo kumi tokoni, kia natou ʼae ʼe falala ki te ʼu hosi, ʼae ʼe falala ki te ʼu saliote tau he ʼe natou kaugamalie, ki te kau heka hosi he ʼe natou malolohi. ʼE mole natou haga ki te Maʼoniʼoni ʼo Iselaele, ʼe mole natou kumi natou ia Sehova.”—Esa. 31:1.
it-1 430
Saliote
ʼI Iselaele, neʼe mole fakatuʼu he solia maʼuhiga ʼaki ni saliote, gata pe ki te temi ʼo Salomone. Koteʼuhi ko te fakatokaga ʼa te ʼAtua, ʼae ke ʼaua naʼa fakalahi e te hau, ia te ’u hosi, koteʼuhi ʼe mole fakalogo te haofaki ʼo te pule’aga kia natou, neʼe fakaveliveli ai te fakaʼaoga ʼo te ’u saliote tau, ʼo feia ki te ’u hosi. (Tet 17:16) Neʼe tala e Samuele te kavega ʼae ka hili e te ’u hau ki te haha’i fakalogo, neʼe ina ui: “ ʼE ina toʼo anai ʼokotou foha ke natou taki ʼana saliote.” (1Sa 8:11) ʼI te faiga ʼa Apesalone mo Atonisa ke nā faʼao te tuʼulaga hau, neʼe nā fekau ke fa’u ni ʼana saliote tau, pea neʼe lele ʼi ʼonā mu’a he ’u tagata ʼe toko 50. (2Sa 15:1; 1Ha 1:5) ʼI te malo ʼa Tavite ʼi te hau ko Tesopa, neʼe ina haofaki ni hosi ʼe 100 mo ʼona saliote tau.—2Sa 8:3, 4; 10:18.
Mo’o fakamalohi ʼo te kautau ʼo Iselaele, neʼe fakalahi leva te Hau ko Salomone, ia te ’u hosi ke 1 400. (1Ha 10:26, 29; 2Kk 1:14, 17) Neʼe taupau te ’u saliote tau ʼi te ’u kolo saliote neʼe tu’u ai ni fale neʼe ʼateaina ki te taupau ʼo te ’u meʼa tau ʼaia.—1Ha 9:19, 22; 2Kk 8:6, 9; 9:25.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Lua Koloniko
1:11, 12. Neʼe iloga ʼi te faikole ʼa Salomone kia Sehova ko te meʼa tafito ʼae neʼe loto ki ai, neʼe ko te poto pea mo te ʼatamai. ʼE iloga ʼi tatatou ʼu faikole ki te ʼAtua te ʼu meʼa ʼae ʼe tou loto moʼoni ki ai. ʼE ko he fakapotopoto anai hatatou sivisivi te ʼu meʼa ʼae ʼe tou kole ʼi ʼatatou faikole.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 27 ʼO MALESIO–2 ʼO APELILI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | 2 KOLONIKO 5-7
‘ ʼE Tuku Tuʼumaʼu Anai Ki Ai Toku Loto’
ʼAua Naʼa Kotou Liʼaki Takotou Fakatahitahi
Ki muli age, ʼi te temi ʼae neʼe Hau ai Tavite ʼi Selusalemi, neʼe ina fakaha tona loto ʼae ke ina laga he fale ke tuʼumaʼu maʼa te kololia ʼo Sehova. Kae mai te aluʼaga ʼae ko Tavite neʼe ko te tagata tau, neʼe ui fenei age e Sehova: “ ʼE mole ke laga anai he fale maʼa toku huafa.” Kae neʼe Ina fili te foha ʼo Tavite, ia Salomone ke ina laga te fale lotu. (1 Koloniko 22:6-10) Hili te ʼu taʼu ʼe fitu vaelua ʼae neʼe laga ai te fale, neʼe fakatapuʼi e Salomone te fale lotu ʼi te taʼu 1026 ʼi muʼa ʼo totatou temi. Neʼe tali e Sehova te fale ʼaia, ʼo ui maʼana: “ ʼE au fakatapuʼi te fale ʼaeni neʼe ke laga ke tuku ki ai toku huafa ki he ʼu temi heʼe gata, pea ʼe au tuku tuʼumaʼu anai ki ai toku ʼu mata pea mo toku loto.” (1 Hau 9:3) Kapau ʼe nofo agatonu te kau Iselaele, pea ʼe leleiʼia tuʼumaʼu pe anai e Sehova te fale ʼaia. Kae kapau ʼe mole natou haga fai te meʼa ʼae ʼe lelei, pea ʼe mole toe leleiʼia anai e Sehova te fale ʼaia, pea ‘ ʼe liliu anai ko he fale kua maumau.’—1 Hau 9:4-9; 2 Koloniko 7:16, 19, 20.
it-2 1048
Fale Lotu
Hisitolia. Neʼe tu’u te fale lotu ʼo a’u ki te ta’u 607 I.M.T.S., pea neʼe maumau’i leva e te solia Papiloni ʼae neʼe taki e Nepukanesa. (2Ha 25:9; 2Kk 36:19; Sel 52:13) ʼUhi ko te higa ʼa Iselaele ʼi te tauhi hala, neʼe fakagafua e te ʼAtua ia te ’u puleʼaga ke natou ʼa takai ia Suta mo Selusalemi, pea mo kaihaʼa te ’u koloa ʼo te fale lotu. Pea tahi ʼae, ʼi ʼihi temi, neʼe liʼakina ia te fale lotu. Neʼe faʼao e Sisake te Hau ʼo Esipito, ia te koloa ʼo te fale lotu (993 I.M.T.S.) ʼi te temi ʼo Lopoame te foha ʼo Salomone, hili pe ta’u ʼe 33 ki tona fakatapu’i. (1Ha 14:25, 26; 2Kk 12:9) Neʼe fakaʼapaʼapa ia te Hau ko Asa (977-937 I.M.T.S.) ki te fale ʼo Sehova, kae ke haofaki ia Iselaele, neʼe lakahala ʼo ina totogi te Hau ko Pene-atate 1 ʼo Silia, ʼaki te pa’aga mo te aulo ʼo te koloa ʼo te fale lotu, ke ina maumau’i tana fuakava mo Paesa te hau ʼo Iselaele.—1Ha 15:18, 19; 2Kk 15:17, 18; 16:2, 3.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
ʼE Ina Iloʼi “Te Loto ʼo Te Tagata”
ʼE fakafimalie lahi te faikole ʼa Salomone. ʼE mole fa’a mahino lelei te tagata kia meʼa ʼe tou logo’i i ʼotatou loto, te “faigataʼaʼia” pea mo te “mamahi.” (Taʼaga Lea 14:10) Kae ʼe iloʼi e Sehova, ʼotatou loto pea ʼe tokaga moʼoni kia tatou. Kapau ʼe tou palalau faʼitaliha ki ai ʼi te faikole, ʼo ʼuhiga mo fa’ahi fuli ʼe tou logo’i, ʼe liliu ʼatatou kavega ʼo maʼamaʼa, ʼo tou lava’i leva tona fua. “Kotou tuku kia te ia ʼakotou tuʼania fuli, he ʼe tokaga ia kia koutou.”—1 Petelo 5:7.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 10-16 ʼO APELILI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | 2 KOLONIKO 8-9
“Neʼe Ina Fia Maʼu Ia Te Poto”
Ka Lahi Te Loto Fia Foaki
ʼE mahino papau ia, neʼe toe lahi te temi pea mo te ʼu faiga ʼae neʼe fakaʼaogaʼi e te fineʼaliki ʼo Sepa moʼo ʼaʼahi ia Salomone. ʼE ui ko Sepa neʼe tuʼu ʼi te koga meʼa ʼae kua higoa ʼi te temi nei ko te Yémen; neʼe folau ai te fineʼaliki ki Selusalemi pea mo tana ʼu kamelo ia kilometa ʼe 1 600 tupu. Ohage ko tana ui e Sesu, “neʼe haʼu ia mai tuʼakoi ʼo te kelekele.” He koʼe koa neʼe fai e te fineʼaliki ʼo Sepa te folau fakakinakina ʼaia? Neʼe haʼu tafito moʼo “fagono ki te poto ʼo Salomone.”—Luka 11:31.
Ko Te ʼAʼahi Neʼe Tupu Ai Te ʼu Fakapale Lahi
Ko te fineʼaliki neʼe tau mai ki Selusalemi “mo he hahaʼi folau kaugamalie, pea mo he ʼu kamelo neʼe natou ʼamo te lolo magoni mo te toe aulo lahi pea mo te ʼu maka maʼugataʼa.” (1 Hau 10:2 ʼuluaki koga) ʼE ui e ʼihi, neʼe ʼi ai te kau solia ʼi te “hahaʼi folau kaugamalie” ʼaia. ʼE mole tou punamaʼuli ki te faʼahi ʼaia, he ko te fineʼaliki ʼaia neʼe ko te pule malohi pea neʼe folau mo te ʼu koloa neʼe totogi kovi ʼaupito.
Kae kotou fakatokagaʼi, neʼe logo te fineʼaliki ʼaia ki te logona ʼa Salomone “ ʼo ʼuhiga mo te huafa ʼo Sehova.” Koia, neʼe mole folau pe ke ina foaki age tona ʼu koloa. ʼE ha mai, neʼe folau tafito te fineʼaliki ke logo ki te poto ʼa Salomone pea lagi ke ina ako he ʼu meʼa ʼo ʼuhiga mo tana ʼAtua, ia Sehova. Mai tona ʼuhiga ʼae neʼe kau ʼi te hologa ʼa Semi peʼe ʼa Kami ʼae neʼe nā tauhi kia Sehova, koia neʼe lagi ina fia iloʼi he ʼu meʼa ʼo ʼuhiga mo te lotu ʼo tana ʼu kui.
Ko Te ʼAʼahi Neʼe Tupu Ai Te ʼu Fakapale Lahi
Neʼe ofo ʼaupito te fineʼaliki ʼo Sepa ʼi tana sio ki te poto ʼa Salomone pea mo te maʼuli lelei ʼo tona puleʼaga, pea “neʼe puli tona laumalie ia te ia.” (1 Hau 10:4, 5) ʼE ui e ʼihi ʼo ʼuhiga mo te ʼu palalau ʼaia, ko tona fakaʼuhiga neʼe “mole kei manava.” ʼE ui e te tahi tagata sivi Tohi-Tapu, neʼe pogia te fineʼaliki! Tatau aipe pe ʼe moʼoni, kae neʼe ofo ʼaupito te fineʼaliki ʼi te ʼu meʼa ʼae neʼe logo pea mo sio ki ai. Neʼe ina lau te manuʼia ʼa te hahaʼi kaugana ʼa Salomone he ʼe feala ke natou logo ki te poto ʼo te hau, pea neʼe ina tapuakiʼi ia Sehova ʼuhi ko tana fakanofo hau ia Salomone. ʼOsi ʼaia, pea neʼe ina foaki ki te hau he ʼu meʼa ʼofa ʼe totogi kovi, pea neʼe fakafuafua te totogi pe ʼo te aulo, ʼe ko te 40 miliona tola. Ko Salomone, neʼe ina fai mo ia he ʼu meʼa ʼofa, pea neʼe ina foaki ki te fineʼaliki “te ʼu meʼa fuli ʼae neʼe fiafia ai, pea mo te ʼu meʼa fuli ʼae neʼe fia fai ki ai.”—1 Hau 10:6-13.
it-2 873
Salomone
Tahi ʼae, ʼi te tokaga’i leva e te fineʼaliki te taulekaleka ʼo te fale lotu pea mo te fale ʼo Salomone, te maʼuhiga ʼo te meʼa kai ʼo tana laupapa mo te meʼa inu ʼae neʼe foaki, te ’u teu ʼo ʼana haha’i gaue mo te ’u holokoseta ʼae neʼe foaki tuʼumaʼu ʼi te fale lotu, “neʼe punamaʼuli ʼaupito ai” pea ina ui: “Pea koʼeni, neʼe mole pe la fakamatala fuli mai! ʼE fakalaka maumau age tou poto mo ʼou koloa ʼi te ʼu fakamatala ʼae neʼe au logo ki ai.” Pea ina vikiʼi te manuʼia ʼo te haha’i ʼo te hau. Ko te ’u meʼa fuli ʼaia, neʼe fakatupu ai leva tana fakakololiaʼi ia Sehova ʼAtua, mo fakavikiviki kia Sehova ʼAtua ʼae neʼe ina fakaha tona ʼofa kia Iselaele ʼaki tana fakanofo ia Salomone ke hau ke ina fai ni tonuʼaga fakamau mo faitotonu.—1Ha 10:4-9; 2Kk 9:3-8.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
it-2 1110
Hekaʼaga Fakahau
ʼI te ’u heka’aga fakapule ʼo Iselaele, ʼe gata pe ki te heka’aga fakahau ʼo Salomone ʼe ma’u tona fakamatala ʼe katoa. (1Ha 10:18-20; 2Kk 9:17-19) ʼE mahino mai neʼe tu’u ʼi te “Fale ʼo Te Hekaʼaga Fakahau,” ʼae neʼe laga ʼi te mo’uga ko Molia ʼi Selusalemi. (1Ha 7:7) Neʼe ko te heka’aga lahi, neʼe fa’u ʼaki te ivuale, pea kofu ʼaki leva te aulo ma’a, neʼe fakatuʼu te pulupulu takafuafua ʼi te tu’a heka’aga, mo ʼona hili’aga nima. Neʼe lagi fa’u ʼaki te ivuale matolu, kae ʼi te agamahani neʼe fa’u ʼaki te ʼakau pea kofu ʼaki leva te aulo ma’a pea teu ʼaki te ivuale kua fakakoloa, ohage ko tona fai ʼi te fale lotu. Ka sio ki ai he tahi, neʼe hage pe neʼe fa’u ʼaki te ivuale mo te aulo. Neʼe ʼi ai ʼona mata tuʼuga ʼe ono ʼe hake ki ai, pea ‘neʼe fakatuʼu te ʼu laione ʼe lua ia tafa ʼo te ʼu hiliʼaga nima.’ ‘Neʼe ko laione ʼe 12 ʼi te ʼu mata tuʼuga ʼe ono, ko he laione ʼe tahi ʼi te ʼu faʼahi lualua ʼo te ʼu mata tuʼuga ʼaia ʼe ono.’ (2Kk 9:17-19) Neʼe fakata e te ’u laione, ia te malohi taki pea neʼe tuha. (Sen 49:9, 10; Apk 5:5) ʼE lagi fakata e te ’u laione ʼe 12, ia telepi ʼe 12 ʼo Iselaele, ʼae fakalogo mo lagolago ki te hau ʼae heka ʼi te heka’aga fakahau. Neʼe fakapipiki ki te heka’aga he hiliʼaga vaʼe aulo. Ohage ko tona tohi, ko te heka’aga ivuale mo aulo ʼaeni, mo tona pulupulu, ʼona laione le’o, neʼe fakalaka tona matalelei ʼi te ’u hekaʼaga fuli neʼe kua logo ʼi te temi ʼaia, ʼo feia ki ni heka’aga neʼe ma’u ʼi te ’u fekumi fakahisitolia pe’e ko ni pāki ʼi he ’u mataga, pe’e fakamatala neʼe ta maka. Neʼe ui e te tagata ta tohi ʼo te Koloniko: “Neʼe mole he tahi age puleʼaga neʼe ina fai he meʼa feia.”—2Kk 9:19.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 17-23 ʼO APELILI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | 2 KOLONIKO 10-12
“Tou Fakaʼaogaʼi Te ʼu Tokoni Fakapotopoto”
Neʼe Feala Pe Ke Ina Maʼu Te ʼOfa ʼo Te ʼAtua
Neʼe maʼua ke fai e Lopoame he tonu faigataʼa. Kapau neʼe mulimuli ki te loto ʼo te hahaʼi, ko ia mo tona famili mo natou ʼe maʼuli ʼi te fale hau, ʼe lagi mole kei natou maʼu anai he maʼuli fakaʼaliʼaliki. Kae kapau neʼe mole ina tali te loto ʼo te hahaʼi, ʼe natou fakafeagai anai ki ai. Kotea anai ka ina fai? Neʼe ina fia iloʼi muʼa te manatu ʼo te ʼu matuʼa fakapotopoto ʼae neʼe tokoni ki tana tamai. Pea neʼe natou ui age ke mulimuli ki te loto ʼo te hahaʼi. Kae ki muli age neʼe palalau ia Lopoame mo natou ʼe taʼiake fakatahi mo ia pea neʼe ina fakatotonu ai ke ina gaohi koviʼi te hahaʼi. Neʼe ina ui fenei kia natou: “Nee hili e taku tamai kia koutou he amoga mamafa, pea ko au, e au hili anai kia koutou te amoga ae e toe mamafa age; nee ta koutou e taku tamai aki te suipi, pea ko au, e au ta anai koutou aki te akau talatala.”—2Kk 10:6-14.
Tou Fai He ʼu Tonu Fakapotopoto
ʼI te kokelekasio ʼe toe foaki foki e Sehova te ʼu tagata kua fakapotopoto, ʼe feala hatatou palalau mo natou ʼo ʼuhiga mo tatatou ʼu tonu. (Efeso 4:11, 12) Logo la ʼe tou fakalavelave anai ki ʼihi tanatou manatu, kae ʼe mole tonu ke tou kumi tokoni ki he ʼu hahaʼi kehekehe ʼo aʼu ki tatatou maʼu he tahi ʼe ina tala mai te tonu ʼae ʼe tou fia logo ki ai, ʼo tou muliʼi tana tokoni. ʼE tonu foki ke tou manatuʼi te fakatokaga ʼae neʼe hoko kia Lopoame. Neʼe tonu ke ina fai te tonu maʼuhiga, pea neʼe fai age te ʼu tokoni fakapotopoto e te ʼu tagata matutuʼa ʼae neʼe tauhi ki tana tamai. Neʼe mole mulimuli ki tanatou tokoni, kae neʼe alu ia ki te kau tagata ʼe taʼiake tahi mo ia. ʼI tana muliʼi tanatou tokoni, neʼe ina fai ai te tonu neʼe kovi ʼaupito pea ko te koga lahi ʼo tona puleʼaga neʼe mole kei fia fakalogo kia ia.—1 Hau 12:1-17.
Ka koutou kumi tokoni, koutou olo kia natou ʼae kua fakapotopoto, ʼae kua natou malama lelei ki te Tohi-Tapu pea mo fakaʼapaʼapa ki te ʼu pelesepeto faitotonu. (Taʼaga Lea 1:5; 11:14; 13:20) Kapau ko he meʼa ʼe fealagia, koutou toʼo he temi ke koutou metitasio ki te ʼu pelesepeto ʼe pipiki ki ai, pea mo te ʼu kumi fuli ʼae neʼe koutou fai. Kapau ʼe koutou vakaʼi te ʼu meʼa ʼaia ʼaki te Folafola ʼa Sehova, ʼe koutou mahino lelei anai pe kotea te tonu ʼae ʼe lelei ke kotou fai.—Filipe 4:6, 7.
pb-Ko Lopoame
Lopoame
Neʼe mavae te tokolahi mai ia Lopoame, ʼuhi ko tana fialahi pea mo tana aga fefeka ʼaia. Ko te ʼu telepi pe ʼo Suta pea mo Pesamino neʼe nā haga lagolago ki te ʼapi ʼo Tavite, ʼo toe feia pe mo te kau pelepitelo pea mo te kau Levite ʼo te ʼu puleʼaga ʼaia ʼe lua, pea mo ʼihi hahaʼi ʼo te ʼu telepi ʼe hogofulu.—1Ha 12:16, 17; 2Kk 10:16, 17; 11:13, 14, 16.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
it-1 618-619
Temonio ʼAe ʼe Hage Ko He ’u Tao
ʼE ha ʼaki mai ʼi te ’u palalau ʼa Sosue ia Sosue 24:14, neʼe fetogi te aga ʼa te kau Iselaele ʼi tanatou nonofo ʼi Esipito, ʼuhi ko te ’u lotu hala ʼae neʼe fai ai. Neʼe fakaha e Esekiele neʼe hoko atu pe te ’u aga ʼaia, ʼi he temi loaloaga ki muli age. (Esk 23:8, 21) Ko te tupu’aga ʼaia, ʼi te manatu ʼa ʼihi kau sivi Tohi-Tapu, ʼo te fakatuʼu e te ʼAtua ʼi te toafa, ia te lao, ʼe tapu’i ai te ‘faisakilifisio ʼa te kau Iselaele ki te ʼu temonio ʼae ʼe hage ko he ’u tao’ (Lev 17:1-7) kae kapau neʼe fakanofo e Selopoamo ʼana pelepitelo “ke natou gaue ʼi te ʼu faʼahi maʼoluga, ʼo tauhi ki te ʼu temonio ʼae neʼe hage ko he ’u tao pea mo te ʼu fakatata ʼo he ʼu ʼuhiʼi pipi ʼae neʼe ina fai” (2Kk 11:15), ko te fakamoʼoni ʼaia neʼe kei fai pe e te kau Iselaele ia te tauhi ki te ’u tao, ʼae neʼe mafola ʼi Esipito, tafito ʼi Basse-Égypte. Neʼe fakaha e Hérodote (II, 46) ko te tauhi ki te ʼatua loi ko Pan ʼa te haha’i Keleka, ʼe ha’u mai te tauhi Esipito ʼae ki te ’u tao. Neʼe toe feia mo te tauhi ki te ’u ʼatua loi Keleka ʼe hage ni tao ʼo te vao matuʼa, ʼae neʼe ui, neʼe tala, mo hiku mo vaeʼi tao. ʼE manatu ʼihi, ko te sino’i manu ʼo te ’u ʼatua pagani ʼaia, neʼe liliu ko te pāki mahani ʼaia ʼo Satana, ʼaki ni tala, mo te hiku mo ni vaeʼi tao. Neʼe taʼofi te pāki ʼaia ʼi te agaʼi fenua ʼo te temi muʼa, ʼa natou neʼe lau ko ni Kilisitiano.
Kae neʼe mole mahino mai, pe ʼe ko ai te kau “fulufulu” [seʽirim]. ʼE manatu ʼihi ko te ’u tao moʼoni, pe’e ko ni taula ʼatua ʼe hage ko ni tao, pe’e ko ni tao fulufulu, logo la ʼe mole hona fakamoʼoni Fakatohi-tapu. Neʼe lagi fakaʼaogaʼi te kupu ʼaia koteʼuhi ko natou ʼae neʼe tauhi ki te ʼu ʼatua hala ʼaia neʼe lagi natou manamanatu ʼe natou tauhi ki he ʼu ʼatua ʼe hage ko he ʼu tao peʼe natou fulufulu. Ko te fakaʼaoga ʼo te kupu “tao” neʼe fakaha ʼaki te fehiʼa ki te ’u tauhi taula ʼatua fuli ʼae, ohage ko te kupu taula ʼatua neʼe fakaliliu ʼi te ’u tohi ʼaki he kupu neʼe fakaʼuhiga ki te “fekau’i manu,” kae neʼe mole fakaʼuhiga neʼe fa’u natou ʼaki te fekau’i manu.—Lev 26:30; Tet 29:17.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 24-30 ʼO APELILI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | 2 KOLONIKO 13-16
“Ko Te Temi Fea ʼe Tonu Ke Tou Falala Ai Kia Sehova?”
ʼU Tehina Tupulaga, ʼe Feafeaʼi He Falala Atu ʼa ʼIhi Kia Koutou?
12 ʼI tana kei tupulaga, ko te Hau ko Asa neʼe agavaivai mo lototoʼa. ʼI tana kamata hau hili te mate ʼo tana tamai, neʼe ina fakamaʼa te fenua ʼo Suta mai te tauhi taula ʼatua. Pea neʼe ina toe fakatotonu ki te hahaʼi ʼo Suta ke natou kumi ia Sehova, pea ke natou mulimuli ki tana Lao pea mo ʼana fakatotonu. (2Kk 13:23–14:6) ʼI te temi ʼae neʼe ʼohofi ai natou e te Hau Etiopea ko Selake mo ʼana solia kaugamalie, neʼe kumi tokoni ia Asa kia Sehova. Neʼe ina ui fenei: “[“Sehova,” NWT], ko koe toko tahi e feala ke hau o tokoni kia ia ae e vaivai mo ia ae e malohi: Hau o tokoni mai kia matou, [“Sehova,” NWT], tomatou Atua! Koteuhi ko koe ae e matou falala ki ai.” ʼE ha ʼi ʼana palalau malie ʼaia, neʼe falala katoa ia te Hau ko Asa kia Sehova tana Tamai ʼae ʼi selo, ʼe ina haofaki anai natou. Pea neʼe tokoni ia Sehova kia Asa ke malo ʼi te kau Etiopea.”—2Kk 14:8-12.
ʼU Tehina Tupulaga, ʼe Feafeaʼi He Falala Atu ʼa ʼIhi Kia Koutou?
13 Neʼe lagi mataku ia Asa ʼi tona ʼohofi e te kau solia kaugamalie ʼaia. Kae neʼe kumi tokoni kia Sehova. Kae ki muli age, ʼi tona ʼohofi e te Hau ko Paesa mo ʼana kau solia ʼae neʼe tokosiʼi age, neʼe mole ina kumi leva te tokoni ʼa Sehova, kae ko te tokoni ʼa te Hau ʼo Silia. Pea neʼe fua kovi tana tonu ʼaia. Talu mai te ʼaho ʼaia, neʼe hoholo atu te tauʼi ʼo Asa e ʼona fili ʼo kaku ki tona mate. Neʼe fakaha age e Sehova tona tupuʼaga ʼaki te polofeta ko Anani, ʼo ina ui fenei: “O tupu nee ke falala ki te hau o Silia, kae nee mole ke falala [“kia Sehova,” NWT], tou Atua.” (2Kk 16:7, 9; 1 Hau 15:32) Kotea te ʼu ako maʼa tatou?
ʼU Tehina Tupulaga, ʼe Feafeaʼi He Falala Atu ʼa ʼIhi Kia Koutou?
14 ʼU tehina tupulaga, kotou agavaivai pea mo haga falala kia Sehova. Neʼe kotou fakaha te faʼahi ʼaia ʼi takotou papitema, pea neʼe fiafia ai ia Sehova. ʼI te temi leva ʼaeni, kotou haga hoko atu takotou falala kia Sehova. ʼI te ʼu tonu fuli ʼae ka kotou fai anai pe ʼe maʼuhiga, pe ʼe mole faʼa maʼuhiga, ohage la ko te gaue, ʼakotou fakatuʼutuʼu, peʼe ko te ʼu fakafiafia, ʼe tonu ai ke kotou kumi tokoni kia Sehova, kae mole kotou falala ki ʼokotou poto. Kotou kumi te ʼu tokoni ʼi te Tohi-Tapu ʼe alu tahi mo tokotou aluʼaga, pea kotou mulimuli ki ai. (Taag. 3:5, 6) ʼE kotou fakafiafiaʼi anai ia Sehova, pea ʼe falala atu anai kia koutou te ʼu tehina mo tuagaʼane ʼo te kokelekasio.—Lau ia 1 Timoteo 4:12.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
Ke Ke Tauhi Kia Sehova Mo He Loto Katoa
7 ʼE feafeaʼi hau iloʼi ʼe ke pipiki kia Sehova mo tou loto katoa? ʼE feala ke ke fai kia koe te ʼu fehuʼi ʼaeni: “ ʼE au fakalogo koa anai kia Sehova tatau aipe pe ʼe faigataʼa? ʼE au fakatotonu koa ke maʼa tuʼumaʼu tona kokelekasio?” Ke ke fakakaukauʼi age muʼa te lototoʼa ʼo Asa ʼi tana fakahifo tana kui fafine ʼi te tuʼulaga hau ʼae neʼe nofo mo ia. ʼI ʼihi temi, ʼe feala ke ke maʼu te lototoʼa ʼaia, ohage ko Asa. Ohage la, kapau ko he tahi ʼo tou famili peʼe ko hou kaumeʼa lelei neʼe agahala, neʼe mole fakahemala pea neʼe fakamavae ʼi te kokelekasio, ʼe lelei ke ke fai te ʼu fehuʼi ʼaeni: ʼE ke fakatotonu koa ke mole ke toe fakatahi mo te kilisitiano ʼaia? Kotea ʼe uga anai koe ʼe tou loto ke ke fai?