BIBLIOTECA NI NUU LU INTERNET Watchtower
Watchtower
BIBLIOTECA NI NUU LU INTERNET
diidxazá
  • BIBLIA
  • PUBLICACIÓN
  • REUNIÓN
  • w06 1/8 yaza 21-26
  • Gácanu binni nuu xpiaaniʼ: guidxíbinu Dios

Gastiʼ nin ti videu de ca ni guliluʼ riʼ.

Bitiidilaʼdxiʼ, guyuu ti error ora cayaca cargar videu riʼ.

  • Gácanu binni nuu xpiaaniʼ: guidxíbinu Dios
  • Torre stiʼ ni rapa ni caníʼ de Reinu stiʼ Jiobá 2006
  • Subtítulo
  • Laaca zanda gúʼndaluʼ
  • Guizíʼdinu guidxíbinu Jiobá
  • Zanda gudxíʼlunu ca guendanagana stinu pa ridxíbinu Dios
  • Ni rizaaca binni ora qué ridxibi Dios
  • Qué zuchéʼnenu Dios pa ridxíbinu laa
  • Ziuʼnu nayecheʼ pa guidxíbinu Jiobá
    Torre stiʼ ni rapa ni caníʼ de Reinu stiʼ Jiobá 2006
  • Zabáninu nayecheʼ pa guidxíbinu Jiobá
    Torre stiʼ ni rapa ni caníʼ de Reinu stiʼ Jiobá 2007
  • «Bisiidiʼ naa guneʼ ni naluʼ»
    Torre stiʼ ni rapa ni caníʼ de Reinu stiʼ Jiobá 2012
  • Guiranu casi ñácanu tobi si gusisácanu lá Jiobá
    Torre stiʼ ni rapa ni caníʼ de Reinu stiʼ Jiobá 2007
Biiyaʼ jma
Torre stiʼ ni rapa ni caníʼ de Reinu stiʼ Jiobá 2006
w06 1/8 yaza 21-26

Gácanu binni nuu xpiaaniʼ: guidxíbinu Dios

«Guendabiaaniʼ ca ruzuluni ora ridxibi binni Jiobá.» (PROVERBIOS 9:10.)

1. Xiñee raca nagana para stale binni ganna nuu tu laa ridxibi Dios.

DXIQUÉ ora gánnacabe de tuuxa binni ni ridxibi Dios riníʼcabe galán ni cayuni. Yanna riʼ stale binni riníʼ galán gúcani dxiqué, peru laaca riniʼcaʼ raca nagana para laacaʼ guiénecabe xiñee nuu tu laa ridxibi Dios. Zándaca guiníʼ íquecabe: «Pa Dios rannaxhii binni, xiñee guidxíbicabe laabe yaʼ». Nuu binni qué riuulaʼdxiʼ diʼ guidxibi tuuxa purtiʼ cadi galán diʼ runi sentir ne dede raca diitiʼ ora gábicabe ni laa. Peru guidxibi binni Dios riníʼruni stale cosa ne cadi guni sentir si binni xiixa casi modo chiguizíʼdinu.

2, 3. Ximodo rihuinni ridxíbinu Dios.

2 Biblia na galán nga guidxibi binni Dios (Isaías 11:3). Rihuinni ridxíbinu Jiobá ora dxandíʼ runi respetarnu ne rusisácanu laabe, ne ora rúninu stipa para cadi liica gúninu xiixa ni qué riuuláʼdxibe (Salmo 115:11). Laaca riniʼni guiénenu ne guibáninu casi modo na ca ley stiʼ Dios, ne gusihuínninu nezalube nánnanu xii nga jneza ne ni cadi jneza. Sicaríʼ cusiene ti libru ximodo nga guidxibi binni Dios jneza: «Guiníʼ íquenu guibáninu modo riuulaʼdxiʼ Dios, purtiʼ nga zacané laanu gácanu binni nuu xpiaaniʼ ne ganda guixélenu de intiica guendaquéiquiiñeʼ». Nga runi, jneza nga cayabi Stiidxaʼ Dios laanu ca diidxaʼ riʼ: «Guendabiaaniʼ ca ruzuluni ora ridxibi binni Jiobá» (Proverbios 9:10).

3 Dxandíʼ, ora ridxíbinu Dios rihuínnini lu guiráʼ ni gúninu ne modo guibáninu. Cadi rihuinni si ni ora nuu xpiaaniʼ binni, sínuque laaca rihuínnini ora nuu binni nayecheʼ, ora nexhedxí ladxidóʼ, ora napa stale ni guibaniné, ora runi cré de guidubi ladxidóʼ zaca xiixa ni cabeza, ne laaca racaneni laa guibani jma xadxí (Salmo 2:11; Proverbios 1:7; 10:27; 14:26; 22:4; 23:17, 18; Hechos 9:31). Laaca rihuínnini ora nápanu fe ne nadxiinu binni. Dxandíʼ, riquiiñepeʼ ni para ganda chuʼnu galán ne Dios ne chuʼnu galán ne binni (Deuteronomio 10:12; Job 6:14; Hebreos 11:7). Laaca racaneni gánnanu dxandíʼ rizaalaʼdxiʼ Bixhózenu ni nuu guibáʼ laanu ne nuuca para gutiidilaʼdxiʼ donda stinu (Salmo 130:4). Nga runi, ca binni si ni cuchee ne qué naʼ gaca arrepentir nga cani racaditi pur ni chiguni Dios laacaʼ (Hebreos 10:26-31).a

Guizíʼdinu guidxíbinu Jiobá

4. Ximodo zanda guizíʼdinu guidxíbinu Jiobá.

4 Nabé risaca guidxibi binni Dios ti ganda guni guiráʼ dxiiñaʼ stiʼ ne guendabiaaniʼ ne guicaa ndaayaʼ stiʼ Dios. Yanna, ximodo zanda guizíʼdinu guidxíbinu Jiobá yaʼ (Deuteronomio 17:19). Lu Stiidxaʼ Dios zeeda stale ejemplu stiʼ hombre ne gunaa ni bidxibi Dios, ne laacani gucuácani para gusiidicani laanu (Romanos 15:4). Para ganda guiene chaahuinu ximodo guidxíbinu Dios la? naquiiñeʼ gunibiaʼnu tobi de ca binni ni bidxibi laabe: nga nga rey David, ni guyuu guidxi Israel.

5. Xi bisiidiʼ David guidxibi Dios.

5 Saúl, primé rey stiʼ guidxi Israel que, bidxiideche Jiobá laabe purtiʼ jma bidxíbibe binni que laa. Peru David qué ñaca diʼ casi Saúl, purtiʼ laa bidxibi Dios (1 Samuel 15:24-26). Bihuinni ni pur modo bibánibe ne modo guyuube galán ne Jiobá. Dede nahuiinibe yegápabe ca dendxuʼ stiʼ bixhózebe, ne biziidibe guidxíbibe Jiobá ora biiyabe ca beleguí ni rihuinni guibáʼ huaxhinni (1 Samuel 16:11). Nécapeʼ qué nugaanda ñuuyabe guidubi naca guibáʼ, peru guniʼbe caquiiñeʼ gápanu respetu Dios ne guni adorarnu laa. Ti dxi bicaabe ca diidxaʼ riʼ: «Ora guuyaʼ guibáʼ stiluʼ, ca dxiiñaʼ ni bizáʼ ca bicuini naluʼ, beeu ne ca beleguí ni bizaʼluʼ, tuu nga binni guidxilayú para guietenalaʼdxuʼ laa, ne tuu nga xiiñiʼ binni guidxilayú para gápaluʼ laa yaʼ» (Salmo 8:3, 4).

6. Xi biʼniʼ sentir David ora biiyabe pabiáʼ nandxóʼ Jiobá.

6 David guizáʼ bidxagayaa ora bichaaga pabiaʼtiʼ laa ne pabiáʼ naroʼbaʼ guibáʼ ne ca beleguí ni bizáʼ Dios. Peru lugar de ñacadítibe la? ni biiyabe ca bicaa ni laabe gusisácabe Jiobá ne guiniʼbe: «Guibáʼ ca caniʼni pabiáʼ nandxóʼ Dios; ne ca dxiiñaʼ ni bizaʼbe ne nabe, guibáʼ ca caníʼ de laacani» (Salmo 19:1). Pur ca diidxaʼ ni guniʼbe ca bihuinni gúpabe respetu Jiobá ne nga gucané laabe chuʼbe jma gaxha de laa, gánnabe xi caquiiñeʼ gúnibe ne sabe lu neza stiʼ. Guiníʼ íquenu ximodo biʼniʼ sentirbe ora bíʼndabe sicaríʼ para gusisácabe Jiobá: «Guizáʼ nandxoʼloʼ ne cayúniluʼ stale cosa ni rucaa binni guidxagayaa; lii si nga Dios, guirútiruʼ. Bisiene naa, Jiobá, cani rusiidiluʼ. Zabaneʼ modo na cani. Biʼniʼ ladxiduáʼ riʼ tobi si ti guidxibeʼ laluʼ» (Salmo 86:10, 11).

7. David guca tobi hombre ni bidxibi Dios, ximodo gucané ngue laabe para gunda bidxiilube Goliat.

7 Ora yechuu ca filisteu que guidxi Israel la? tobi de ca hombre ridinde stícabe ni láʼ Goliat bicaalú ca israelita, hombre que nasoobe biaʼ chonna metru. Ni gucaláʼdxibe niniʼbe nga: «¡Laguseendaʼ ti hombre para tindeniáʼ! Pa laabe guni ganarbe naa la? guiradu zúnidu ni natu» (1 Samuel 17:4-10). Saúl ne guiráʼ ca hombre ridinde stiʼ guca diiticaʼ, peru David coʼ. Laabe gunna dxíchibe jma riquiiñeʼ guidxíbinu Jiobá, ne cadi binni diʼ, nin ñácacabe jma nadipaʼ. David bicábibe Goliat: «Naa ziniáʼ lá Jiobá, Dios stiʼ stale binni nanda guiibaʼ ra nuuluʼ [ . . . ]. Ne guiráʼ binni riʼ zanna qué rulá diʼ Jiobá ne espada nin lanza, purtiʼ stibe nga guendaridinde». David biiti hombre ngola que ne guixhe bixeendaʼ, o guixhe bizeendaʼ stiʼ, ne ti guié si, peru Jiobá nga gucané laabe (1 Samuel 17:45-47).

8. Xi rizíʼdinu de chupa chonna binni ni ruzeeteʼ Biblia bidxíbicaʼ Dios.

8 Zándaca cadxaagalunu xiixa guendanagana nabé naroʼbaʼ o nuu tu laa cucaalú laanu cásica guca David. Xi zanda gúninu yaʼ. Pa laanu ridxíbinu Dios la? zanda gudxíʼlunu ca guendanagana stinu cásica biʼniʼ David ne xcaadxi xpinni Dios ni bibani dxiqué. Pa ridxíbinu Dios qué liica zadxíbinu binni. Nehemías, tobi de cani bizuubaʼ stiidxaʼ Dios, gúdxibe ca israelita ca diidxaʼ riʼ dxi bicaalú ca xhenemígucabe laacabe: «Cadi guidxíbiditu laacabe. Laguietenalaʼdxiʼ Jiobá nga nandxóʼ ne ni naquiiñeʼ guidxíbitu» (Nehemías 4:14). Cumu gucané Jiobá David, Nehemías ne xcaadxi binni ni bizuubaʼ stiidxabe la? gunda bíʼnicabe dxiiñaʼ bidii Dios laacabe. Pa laanu ridxíbinu Dios la? laaca zanda gúninu ni nabe.

Zanda gudxíʼlunu ca guendanagana stinu pa ridxíbinu Dios

9. Ximodo bisihuinni David bidxibi Dios.

9 Biiti si David Goliat, Jiobá bidii lugar guni ganarbe xcaadxi guendaridinde. Ngue runi Saúl bidxiichi ne gucalaʼdxiʼ ñuuti laabe. Qué liica ñaxha ique Saúl ora gucalaʼdxiʼ ñúnini primé biaje, sti biaje que maʼ guníʼ íquepeʼ ximodo gúnini, ne últimu la? maʼ biquiiñeʼ stale binni nanda guiibaʼ. Jiobá maca gudxi David zeeda gaca rey, neca zaqué bixooñebe, bidxiilube ne gulézabe stale iza dede ora biʼniʼ Jiobá laabe rey. Lu guiráʼ ca guendanagana ni gudíʼdibe riʼ, bisihuínnibe bidxíbibe Dios ni dxandíʼ (1 Samuel 18:9, 11, 17; 24:2).

10. Ximodo bisihuinni David bidxibi Dios ora bidxaagalú guendanagana.

10 Ti biaje bicaachilú David ndaaniʼ tobi de ca guidxi ra biʼniʼ mandar rey Akís, rey stiʼ ca filisteu de guidxi Gat, guídxipeʼ ra gule Goliat (1 Samuel 21:10-15). Ca xpinni rey que guniʼcaʼ nácabe ti xhenemigu guidxi que. Xi biʼniʼ David ora bidxaagalube guendanagana que yaʼ. Biʼniʼ orarbe Jiobá de guidubi ladxidoʼbe (Salmo 56:1-4, 11-13). Para gunda bireebe de lu naʼ ca binni que la? bíʼnibe casi ora cayaca íquebe, peru bidiibe cuenta Jiobá gucané laabe ora guluu ndaayaʼ cani bíʼnibe. Cumu biʼniʼ crebe Jiobá de guidubi ladxidoʼbe la? zacá bisihuínnibe bidxíbibe laa (Salmo 34:4-6, 9-11).

11. Cásica David, ximodo zanda gusihuínninu ridxíbinu Jiobá ora guidxaagalunu guendanagana.

11 Cásica biʼniʼ David, laanu laaca zanda gusihuínninu ridxíbinu Dios. Ximodo yaʼ. Ra guni crenu zanda gacanebe laanu ora guidxaagalunu xiixa guendanagana. David bicaa ca diidxaʼ riʼ: «Gunabaʼ Jiobá gabi lii modo saluʼ neza stiluʼ, ne gudixhe ladxidoʼloʼ ndaaniʼ nabe, ne laabe zacanebe lii» (Salmo 37:5). Ca diidxaʼ riʼ cadi cusihuinni cani maʼ qué zúninu stipa pur guyúbinu modo guni chaahuinu ca guendanagana stinu, ne cuézanu guni chaahuiʼ Jiobá cani. Gunabaʼ si David gacané Dios laa la? qué niníʼ íquebe zaca chaahuiʼ ca guendanagana que stúbicaʼ. Coʼ, sínuque biquiiñebe stipa ne guendabiaaniʼ bidii Dios laabe para bidxiilube ca guendanagana stibe. Peru laabe nánnabe qué zanda diʼ cueendú binni xiixa pur stipa si stiʼ. Ne laanu zacaca nga naquiiñeʼ guidúʼyanu ni. Naquiiñeʼ gúninu biaʼ gándatiʼ ne óraca gusaananu ni lu naʼ Jiobá. Nuu biaje ni naquiiñeʼ si gúninu nga guni crenu laabe de guidubi ladxidoʼno. Ora gúninu zacá nga rihuinni dxandíʼ ridxíbinu Jiobá. Ca diidxaʼ ni bicaa David riʼ nabé racané cani laanu: «Cani ridxibi Jiobá nuucaʼ gaxha de laabe» (Salmo 25:14).

12. Bisiene pabiáʼ risaca guinínenu Dios, ne ximodo cadi naquiiñeʼ guidúʼyanu laabe.

12 Nga runi, riquiiñeʼ guiénenu pabiáʼ risaca guni orarnu ne chuʼnu gaxha de Jiobá. Ora guinínenu laabe naquiiñeʼ «guni cre[nu] nuu be ne rulabi be cani uyubi laabe» (Hebreos 11:6; Santiago 1:5-8). Ne ora maʼ gucanebe laanu naquiiñeʼ gudiʼnu xquíxepeʼ laabe casi na conseju bidii apóstol Pablu (Colosenses 3:15, 17). Sicaríʼ guníʼ ti xpinni Cristu ni bibí pur espíritu santu modo ruuyaʼ caadxi binni Dios: «Para laacabe la? Dios zeeda gaca casi ti meseru ni nuu guibáʼ. Ora caquiiñecaʼ xiixa rúnicaʼ seña lube ti gueedabe para gacanebe laacaʼ. Ne ora maʼ gucanebe laacaʼ la? maʼ racaláʼdxicaʼ chebe». Qué chuʼ dxi guidúʼyanu Dios zacá, purtiʼ zusihuínninu qué ridxíbinu laabe.

Ni rizaaca binni ora qué ridxibi Dios

13. Ximodo bisihuinni David qué ñapa respetu Ley stiʼ Dios.

13 Cumu Jiobá gucané David ora gudiʼdiʼ ra nagana la? bicaani laabe guidxíbibe Jiobá ne guni crebe laa de guidubi ladxidoʼbe (Salmo 31:22-24). Peru, chonna tiru bihuinni huaxiéʼ bidxíbibe Dios ne gúpabe jma yuubaʼ pur laani. Primé ca gúcani dxi yenebe guiña stiʼ pactu ndaaniʼ guidxi Jerusalén. Ley ni bidii Jiobá laacabe na naquiiñeʼ chinécabe ni xiʼqueʼ ca levita, peru laabe biquiiñebe ti carreta. Ora gucalaʼdxiʼ Uzah, hombre ni ziusá carreta que, ninaaze arca que purtiʼ ziyábani la? gútibe oraqueca purtiʼ qué ñuni respetarbe Dios. Guizáʼ malu nga ni biʼniʼ Uzah, peru David gupa donda pur ni bizaacabe purtiʼ qué ñuni ni na Ley stiʼ Dios. Nga rusihuinni naquiiñeʼ gúninu ni na Jiobá modo racalaʼdxiʼ, purtiʼ zacá zusihuínninu ridxíbinu laabe (2 Samuel 6:2-9; Números 4:15; 7:9).

14. Xi bizaaca pur bigabaʼ David ca soldadu stiʼ guidxi Israel.

14 Guiropa biaje ra bihuinni huaxiéʼ bidxíbibe Dios nga dxi bicaa Binidxabaʼ laabe ugábabe ca soldadu ni napa Israel (1 Crónicas 21:1). Ra bíʼnibe ni, bisihuínnibe maʼ qué nidxíbipebe Dios, ne pur ngue guti 70,000 binni. Nécapeʼ guca arrepentirbe nezalú Jiobá la? cásica laabe ne guidxi que gúpacabe stale yuubaʼ pur ni bíʼnibe (2 Samuel 24:1-16).

15. Xiñee guyuuné David Bat-seba.

15 Guionna biaje ra bihuinni huaxiéʼ bidxibi David Jiobá nga dxi guyuunebe Bat-seba, xheelaʼ Urías. Laabe nánnabe ti pecadu nga gapa binni jnadxii, o gacalaʼdxiʼ si chuʼné ni cadi xheelaʼ (Éxodo 20:14, 17). Ra bizulú bicheebe nga ora bíʼyabe cayaze Bat-seba. Pa ñaca dxandíʼ nidxíbibe Dios la? nucaani laabe ñuuyadxibe sti ladu ne niníʼ íquebe sti cosa. Peru ruluíʼ qué nusaana de ñuuyadxibe gunna que, dede bicaani laabe guiníʼ íquebe gatanebe laa, ngue runi maʼ qué nidxíbipebe Dios ne jma gucuá íquebe chúʼnebe gunaa que (Mateo 5:28; 2 Samuel 11:1-4). Biaandaʼ laabe pa cayuuyaʼ Jiobá guiráʼ ni cayúnibe (Salmo 139:1-7).

16. Ximodo gucaná David purtiʼ bichee.

16 Cumu guyuuné David Bat-seba la? gúpacaʼ ti xiiñicaʼ. Qué nindaa biseendaʼ Jiobá Natán, hombre riguixhená stiʼ ra nuube, para gabi laabe maʼ bicheebe. Bidiisibe cuenta cadi jneza ni bíʼnibe la? bidxíbibe Dios sti biaje casi dxiqué ne guca arrepentirbe. Gunábabe Jiobá cadi gusaana ne cadi gaxha espíritu santu stiʼ laabe (Salmo 51:7, 11). Nécapeʼ bitiidilaʼdxiʼ Jiobá donda stibe ne qué nusabanáʼ laabe naná la? qué nulá diʼ laabe de guiráʼ ca yuubaʼ ni beeda luguiabe pur cani bíʼnibe. Guti xiiñibe, ne dede dxi que bizulú gupa binnilídxibe stale yuubaʼ ne bizaacacaʼ jma desgracia. ¡Guizáʼ naná modo gudíxebe cani bíʼnibe pur qué nidxíbibe Dios! (2 Samuel 12:10-14; 13:10-14; 15:14.)

17. Bizeeteʼ ti ejemplu ni ruluíʼ pabiáʼ naná yuubaʼ ni reeda ora ruchee binni.

17 Yanna riʼ laaca naná ca yuubaʼ rapa binni ora qué ribani jneza ne qué ridxibi Dios. Guiníʼ íquenu pabiáʼ naná modo biʼniʼ sentir ti gunaa ora gúnnabe gupa xheelabe jnadxii, dxi yeguni dxiiñaʼ guidxi zitu. Xheelabe riʼ laaca xpinni Cristu laa. Cumu guizáʼ naná modo nuube que ne qué ganda guni crebe ni guca que la? bichibe lube ne ca batanabe ne bizulú biinabe. Qué gánnanu panda iza zadiʼdiʼ para guni respetarbe xheelabe sti biaje ne guni crebe laa. Pa dxandíʼ ridxíbinu Dios la? qué ziuu dxi gápanu yuubaʼ casi nga (1 Corintios 6:18).

Qué zuchéʼnenu Dios pa ridxíbinu laa

18. Xi cá ique Binidxabaʼ, ne xi riquiiñebe para gúnibe ni.

18 Binidxabaʼ nagueenda cadxela ximodo gunitilú xpiaaniʼ binni ti cadi guibánicaʼ casi modo na Dios. Ni jma ca íquebe nga quítebe ique cani dxandíʼ xpinni Cristu. Nga runi, ruyúbibe ximodo jma nagueenda chindabe ndaaniʼ íquecaʼ ne ndaaniʼ ladxidoʼcaʼ, pur ni gúʼyacabe ne pur ni gunadiágacaʼ (Efesios 4:17-19). Yanna, xi guʼnuʼ pa málasi guidxaaguʼ binni ni cadi nabani casi modo na Dios, gunadiaʼguʼ o guʼyuʼ xiixa ni cadi jneza yaʼ.

19. Xi qué ñuni ti xpinni Cristu purtiʼ ridxibi Dios.

19 Guidúʼyanu ni bizaaca Andrés,b ti binnigola lade ca xpinni Cristu. Laabe nápabe familia stibe ne nácabe doctor ndaaniʼ ti guidxi nuu Europa. Ora guiaanabe huaxhinni para gápabe ndaaniʼ hospital que, caadxi gunaa bininebe dxiiñaʼ bisaanacaʼ lu almuhada stibe caadxi guiʼchihuiiniʼ ra bitieecaʼ jma ladxidóʼ, zaqué nga cayábicaʼ laabe gatanebe laacaʼ. Peru Andrés qué liica nulabi guiráʼ ni biʼniʼ ca gunaa que. Ni bíʼnibe nga bichaabe de dxiiñaʼ ti cadi guidxaagarube binni ni riuulaʼdxiʼ guni ni cadi jneza. Dxandíʼ, cumu ridxíbibe Dios la? gucané ngue laabe para gúnibe casi runi binni ni nuu xpiaaniʼ. Pur ni bíʼnibe que gucuaabe stale ndaayaʼ, purtiʼ yanna riʼ rigúnibe dxiiñaʼ gatigá ra yoo Betel stiʼ ca testigu stiʼ Jiobá ni nuu xquídxibe.

20, 21. 1) Xiñee qué zucheʼnu pa ridxíbinu Dios. 2) Xi chigusiene sti tema ca laanu.

20 Ora tuuxa riníʼ ique puru si ni cadi jneza la? chaahuidugá rucaani laa guiníʼ ique maʼ qué risaca chuʼ galán ne Jiobá, purtiʼ na zacá zanda guni xiixa ni racalaʼdxiʼ neca cadi jneza ni (Santiago 1:14, 15). Peru, pa ridxíbinu Jiobá la? zaxélenu de ca binni, ca lugar, ca dxiiñaʼ ne ca guendariguite ni gucaa laanu guiníʼ íquenu zanda guibáninu casi nabani binni ni qué runibiáʼ Dios (Proverbios 22:3). Zándaca gusituícabe lunu purtiʼ cadi cayúninu xiixa o zándaca naquiiñeʼ gusaana de gúninu xiixa ni riuuláʼdxinu. Peru riquiiñeʼ guixélenu de laacani, purtiʼ jma naná zaca para laanu guiníʼ Dios qué riuulaʼdxiʼ modo runi adorarnu laa (Mateo 5:29, 30). Pa laapenu chiyúbinu gúninu ni cadi jneza, casi guidúʼyanu película de diidxaʼ guidxa, o de diidxaʼ dxabaʼ la? zusihuínninu qué ridxíbinu Jiobá. Ni jma jneza gúninu nga, cadi gudiʼnu lugar guʼyaʼ guielunu guiráʼ ni qué iquiiñeʼ. Pa gúninu zacá la? qué zudii Jiobá lugar gátinu ne zudiibe guiráʼ ni caquiiñenu (Salmo 84:11; 119:37).

21 Dxandíʼ ni na ca diidxaʼ riʼ: pa guidxíbinu Dios ne gudiʼnu lugar gacaneni laanu sanu jneza la? zahuinni nácanu binni nuu xpiaaniʼ. Ne laaca ngaca nga ni zusiecheʼ laanu (Salmo 34:9). Ngapeʼ nga ni chigusiene sti tema ca laanu.

[Cani cá ñee yaza]

a Biiyaʼ xiná revista ¡Despertad! 8 stiʼ enero iza 1998, stiʼ ca testigu stiʼ Jiobá, ra na: «Ni cusiene Biblia: Ximodo guidxíbinu ti Dios ni nadxii laanu».

b Bidxaa labe.

Zanda gusiéneluʼ ca ndiʼ la?

• Xi rusihuinni ti xpinni Cristu ora ridxibi Dios.

• Xiñee maʼ qué ridxíbinu binni ora ridxíbinu Dios.

• Ximodo riquiiñeʼ guidúʼyanu Dios ora guni orarnu.

• Xiñee qué zuchéʼnenu Dios pa ridxíbinu laa.

    Libru ne revista zapoteco del Istmo (1993-2025)
    Biteeguʼ sesión
    Bizulú sesión
    • diidxazá
    • Compartir
    • Configuración
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Modo iquiiñeʼ ni
    • Política de privacidad
    • Configuración de privacidad
    • JW.ORG
    • Bizulú sesión
    Compartir