Dwi mir 9
Ceng’ yenga, nindo 1, dwi mir 9
Tek ng’atu moko ubeparu nia ebetimo ni Mungu ma ke egwoko ngo dhoge, eca nwang’u ebewondo adundene gire man woro m’eworo ko Mungu de tije mbe.—Yak. 1:26.
Wanyuthara nia watie jurutic pa Yehova ka wabetiyo ma ber ku giramiya mwa mi wec. Waketho dhanu mange m’udhokowa neno kamaleng’ tung’ tung’ m’utie i kind “ju m’utimo ni Mungu ku ju m’utimo ire ngo.” (Mal. 3:18) Lembuno utimere ni nyamego Kimberly. Juketho etii iwi tic moko mi somo karacelo ku nyaku wadi ma gisomo kude. Kinde ma gitimo tic karacelo pi kare moko, nyaku wadine uneno nia Kimberly utie tung’ kud awiya wagi mange mi somo. Ebed ecayu ngo jumange, eweco ma ber pigi man enyutho woro igi. Lembene uzungo i nyaku wadi Kimberly man i ng’eye ejolo ponji mi Biblia. Ka wabeweco i ayi ma telo dhanu i lemandha, anyong’a nego Yehova lee dit! Wan ceke wamito wawec i ayi ma miyo yung ni Yehova. w22.04 mba. 5-6 udu. 5-7
Kas’acel, nindo 2, dwi mir 9
Jumamon . . . gibino timo igi ku jamcing’gi.—Luka 8:3.
Yesu ubodho Maria Magdalene kud i masendi mi pajogi abiro m’umondo i iye! Foyofocne ucwale nidoko jalub pa Yesu man nitielo tic mi lembanyong’a. (Luka 8:1-3) Kadok Maria ubino ku foyofoc lee pi gin ma Yesu utimo ire de, re copere nia saa maeca eng’eyo ngo pi giramiya ma dit m’usagu ma Yesu bimiyo ire. Ebimiyo kwo pare “kara kubang’ dhanu ceke ma tek ubenyutho yiyoyic i iye” unwang’ kwo ma rondo ku rondo. (Yoh. 3:16) Kadok kumeno, Maria ugwoko bedoleng’ pare asu pi nidwoko foyofoc ni Yesu. Kinde ma Yesu ubino sendere iwi yen mi can, Maria ucungo keca i ng’ete pilembe ebino dieng’ pi Yesu man pi nijuko cwiny jumange. (Yoh. 19:25) I ng’eye kinde ma Yesu utho, Maria ku mon mange ario gitero mo ma ng’wice ng’ar i liel pi kuny pare. (Mark. 16:1, 2) Maria unwang’u rwom ma dit mi rombo ku Yesu i ng’ey cer pare man niweco kude, rwom ma julub ma dupa unwang’u ngo.—Yoh. 20:11-18. w23.01 mba. 27 udu. 4
Kas’ario, nindo 3, dwi mir 9
Timba nwang’u ibed ng’ic kunoke lieth.—Nyu. 3:15.
Mito ngo wapar nia calu ma wadaru timo lee con ni Yehova, dong’ wambe ku yeny mi timo ire kawoni. Andha, wacopo bedo mbe ku copo mi timo lee calu mi wang’e, re mito wamedara asu ku “tic pa Rwoth” ma wabed ko ku wang’wa man ma wabekiyo nitundo i ajiki. (1 Kor. 15:58; Mat. 24:13; Mark. 13:33) Ukwayu wabed kud amora man watim ni Yehova ku cwinywa ceke. Lembe ma Yesu uyero ni Jukristu mi Laodikia, unyutho pi peko mange m’ukoc ma gibino ko. Gibino “nya dhey dhey” i timo ni Mungu. Yesu uyero igi nia gitie ‘jucan ma juneno ku kisa’ pilembe gibino dieng’ ungo ku lembe mi tipo. Gibino ku yeny mi nyutho amora ma lee mi timo ni Yehova. (Nyu. 3:16, 17, 19) Eno ubemiyo iwa ponji ma kani? Tek wanwang’u nia amora mwa moko ujwik, mito wadok waceg foyofoc mwa pi gin ma beco ma Yehova ku dilo pare gitimo iwa. (Nyu. 3:18) Wamito ngo nyanok de waketh kwo mi nivo ma malu ubed iwa ni gin ma kwong’a, ma dong’ lembe mi tipo udok ni gin ma hakine mbe i kwo mwa. w22.05 mba. 3-4 udu. 7-8
Kas’adek, nindo 4, dwi mir 9
Kitabu mi poi ukieure i wang’e, pi ju ma lworo Yehova.—Mal. 3:16.
Niai con Yehova ubekiewo buku moko ma segi. I bukune jukiewo nying’ dhanu dupa, nicaku i kum Abel ma tie ng’atu ma kwong’a m’ugwoko bedoleng’ pare. (Luka 11:50, 51) Niai eca, Yehova umedo nying’ dhanu mange bende i bukune man nitundo tin nying’ dhanu milioni swa n’i iye. I Biblia julwong’o nying’ bukune i ayi ma tung’ tung’: “Kitabu mi poi,” “buku mi kwo,” man “kithabu m’adola mi kwo.” (Mal. 3:16; Nyu. 3:5; 17:8) Buku maeno ma segi utie ku nying’ dhanu ceke ma gibeworo Yehova ku lworo ma thuth man ma gineno nyinge ni gin ma pire tek igi. Gitie ku kaka mi nwang’u kwo ma rondo ku rondo. Tin wan de jucopo kiewo nyingwa i bukune tek watie ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova i ukungu mi lam mi jamgony pa Wode ma Yesu Kristu. (Yoh. 3:16, 36) Nik’ebed watie ku genogen mi kwo i polo kunoke iwi ng’om, wan ceke wabemito nyingwa ukiewere i bukune. w22.09 mba. 14 udu. 1-2
Kas’ang’wen, nindo 5, dwi mir 9
Jubolo Wonabali m’ubino wingogi i nammac ma wang’ ku muganga.—Nyu. 20:10.
Buku mi Lembanyutha ukoro pi “ng’ec ma dit ma kwar calu mac.” (Nyu. 12:3) Ng’ec eno ubekiedo i dhu Yesu man i dhu jumalaika pare. (Nyu. 12:7-9) Ebesendo dhanu pa Mungu man ebemiyogi ni yedi, niwacu ni gavmenti. (Nyu. 12:17; 13:4) Ng’ec eno tie ng’a? Etie “thwol ma con, ma julwong’o Wonabali man Sitani.” (Nyu. 12:9; 20:2) En re m’ebetelo wi judegi pa Yehova mange ceke. Lembang’o ma binwang’u ng’eci? Lembanyutha 20:1-3 ukoro nia malaika moko ubayu Sitani i longoro ma there mbe, m’ubedo ve ot kol. Kinde ma en’i kolne, ‘ebiwingo [ngo] thek kendo nyanok de nitundo ma oro elufu acel (1000) bithum ko.’ I ng’eye, jubibolo Sitani ku pajogi pare “i nammac ma wang’ ku muganga,” niwacu jubinyothogi mi magwei. Kepar kite ma ng’om bibedo ko saa maeno, ma nwang’u dong’ Sitani ku pajogi pare ceke gimbe. Eno bibedo saa ma ber mire ma! w22.05 mba. 14 udu. 19-20
Kas’abic, nindo 6, dwi mir 9
Etim tic ma tek man ma ber ku cinge gire, kara ebed ku piny moko m’eromo konyo ko ng’atu m’utie i yeny.—Efe. 4:28.
Yesu de ubino jaratic ma tek. Kinde m’ebino aradu, ebedo jabodho mi bau. (Mark. 6:3) M’umbe jiji, junyodo pare ubino ku foyofoc pi tic ma tek m’ebed etimo pi nikonyo ot pagi ma wend dhanu lee i iye. Bende, calu ebino ng’atu ma leng’, copere nia dhanu dupa ubed umaru piny m’ebed eyiko. Kadok ebed etimo tic pare mi kum ku kero de, re ebed ekoyo bende saa pi nitimo lembe mi tipo. (Yoh. 7:15) I ng’eye kinde m’edoko jarwey lembanyong’a, emiyo juk ma e ni juwinj pare: “Kud wutim tic pi cam ma nyothere, ento wutim pi cam ma bedo pi kwo ma rondo ku rondo.” (Yoh. 6:27) Bende, kinde m’ebino ponjo dhanu iwi got, eyero igi kumae: “wukan lonyo mwu i polo.” (Mat. 6:20) Tiyo ku juk mi rieko pa Yehova konyowa nibedo ku nen ma cuu iwi tic mwa mi kum. Wa Jukristu, ukwayere nia watim “tic ma tek man ma ber.” w22.05 mba. 22 udu. 9-10.
Ceng’ soko, nindo 7, dwi mir 9
Wek anyong’a neg . . . meru.—Rie. 23:25.
Eunike ubino lapor ma ber ni Timoteo. M’umbe jiji Timoteo uneno nia gin ma min ubed utimo ubino nikum mer ma dit m’emaru ko Yehova man nia timo ni Yehova uketho min ubedo kud anyong’a. Tin bende, mego dupa gidaru konyo juruot migi nitimo ni Yehova ungo nikadhu kud i “ponji.” (1 Pet. 3:1, 2) In de icopo timo lembuno. Nenedi? Keth winjiri peri ku Yehova ubed ni lembe ma kwong’a. (Poi. 6:5, 6) Calu mego mange, in de ibetwoniri ku lembe dupa. Ibebayu saa peri, sente, nindo ubekeng’ i weng’i, man ibetimo lembe mange pi nigwoko awiya peri i thenge mi kum. Re mito ngo iroyiri hai i lembe maeno ma dong’ ikos ko saa mi dwoko winjiri peri ku Yehova udok tek. Bed ikoy thiri thiri saa mi rwo peri ma kendi, mi timo ponji peri ma segi man mi cidho i coko. Kan itimo kumeno, kindwu bibedo ceng’ini ku Yehova man ibibedo lapor ma ber ni juruot peri man bende ni jumange. w22.04 mba. 16 udu. 1; mba. 19 udu. 12-13
Ceng’ yenga, nindo 8, dwi mir 9
Pok lembe mi jutic peri m’inyuth ko nia ng’atu ma rac kosa n’i wiye, ikel racu pare i wiye gire, ento inyuth nia ng’atu ma pwe lembe mbe i wiye, man imii ire sukulia.—1 Ub. 8:32, NWT
Etie lembe mir anyong’a ning’eyo nia tie ngo wan re ma wang’iyo kite m’umaku jupok ko lembe iwi ng’atini! Yehova bitiyo cuu iwi lembe maeno, kum etie Japoklembe m’usagu zoo. (Rum. 14:10-12) Watie ku genogen nia ebipoko lembe pwe nimakere ku cik pare mi gin ma ber ku gin ma rac. (Tha. 18:25) Ebitimo ngo gin moko nyanok de ku gondiri! Wabekuro kud ava nindo ma Yehova bikabu iye lembe ceke ma reco ma dubo unyayu. Saa maeno, litho ma wabenwang’u, i kum man i paru mwa ceke bithum mi magwei. (Zab. 72:12-14; Nyu. 21:3, 4) Jubipoy pigi kendo ngo. Ma fodi nindo maeno ma wang’u ijo k’utundo ngo, wabedwoko foyofoc ni Yehova pilembe emiyo iwa copo ma walub ko lapor pare mi timo kisa. w22.06 mba. 13 udu. 18-19
Kas’acel, nindo 9, dwi mir 9
Japoklembe mi ng’om ngung’ bitimo atira ngo?—Tha. 18:25
Japoklembe ma ber ucikere ninyang’ cuu i cik. Ukwayu eng’ey cuu gin ma ber ku gin ma rac. Lembang’o mange ma japoklembe ma ber ucikere nitimo? Ukwayu elar eng’ey lembe ceke m’umulo kum kesi ma jukelo i wang’ nipoko lembe. I lembe maeno, Yehova tie Japoklembe ma porere ngo. Tung’ ku jupoklembe ma dhanu, Yehova utie ku nyang’ ma thuc iwi kesi moko ci m’unwang’ere i wang’e. (Tha. 18:20, 21; Zab. 90:8) Ejik ungo iwi lembe ma dhanu gibeneno kunoke gibewinjo. Enyang’ cuu i kum timo ma ng’atini ubenyutho nikum kura timo m’elagu i bang’ jurunyodo pare, pir ayi m’edongo ko, pi kaka m’edongo i iye man pi remo m’usende. Yehova neno bende lembe m’upondo i adunde. Enyang’ cuu i pidoic man ava m’ucwalu ng’atini i timo moko. Gin moko acel de mbe ma copo pondo i wang’ Yehova. (Ebr. 4:13) Pieno, ka Yehova ubetimo kisa ni ng’atini, nwang’u etie ku ng’eyong’ec iwi lembe pa ng’atune ceke. w22.06 mba. 4 udu. 8-9
Kas’ario, nindo 10, dwi mir 9
Gin ceke ma dhanu bedo ko ebimio pi kwo pare.—Yob 2:4.
Wacikara nibedo ku wang’wa lee i kum bodho ma Sitani utiyo ko pi nimulo i Yob, kum ebetiyo ku bodho ma rom tin eni. Sitani uwacu nia wamaru ngo Yehova Mungu, man ka lembe moko uwok waromo weke kara wabodh kwo mwa. Sitani uyero bende nia Mungu de umaruwa ngo man nia ebeneno ngo kero ma wabetimo pi ninyayu anyong’a i iye. Calu ma dong’ wang’eyo pi bodho pa Sitani, wan ma wageno Yehova, wabiweko ngo ewingwa ku bodho parene. Ukwayu wanen peko ma watie ko ni yo mi nwang’u ponji i kumwa giwa. Peko ma Yob unwang’ere ko ukonye ning’iyo ng’ico m’ebino ko man niyikogi. Ku lapor, enwang’u nia ukwayu enyuth jwigiri lee i kwo pare. (Yob 42:3) Wan bende waromo nwang’u ponji lee i wiwa giwa ka wabenwang’ara ku peko. Tek waneno nia watie ku ng’ico moko, waromo timo tego nikabe. w22.06 mba. 23 udu. 13-14
Kas’adek, nindo 11, dwi mir 9
‘Wun wu jumulembe para, Yehova wacu, man jatic para m’agoyo wie.’—Isa. 43:10.
Yehova ung’olo nia ebikonyowa. Ku lapor, i wang’ niyero nia “wu jumulembe para,” elar ewacu kumae: “Kinde m’ikadhu kud i pi, wabibedo wakudi; man kud i kulo ma dit, gibimwonyi ngo: kinde m’iwotho kud i mac, ibiwang’ ungo, kadok lebmac de biliel i kumi ngo.” (Isa. 43:2) Saa moko ka waberweyo lembanyong’a, wanwang’ara ku macero m’upong’ i wang’wa ve kulo, man peko m’uliel i wang’wa ve mac. Re kadok kumeno de, ku kony pa Yehova wamedara asu nirweyo. (Isa. 41:13) Tin dhanu ma pol ubejolo ngo rwonglembe ma waberweyo. Re eno nyutho ngo nia waberweyo ngo lembanyong’a cuu. Lembe m’ubejuko cwinywa utie nia, anyong’a nego Yehova ka wabemedara nirweyo rwonglembe pare. Jakwenda Paulo uwacu kumae: “Ng’atuman binwang’u sukulia pare nimakere ku tic pare.”—1 Kor. 3:8; 4:1, 2. w22.11 mba. 4 udu. 5-6
Kas’ang’wen, nindo 12, dwi mir 9
Wumeduru nibedo ku timo ma ber i kind thek.—1 Pet. 2:12.
Tin wabeneno lembila mi Biblia ubepong’o andha. Dhanu mi “thek ceke” ubeponjo niweco “dhok ma leng’” mi Biblia. (Zek. 8:23; Zef. 3:9) Tin dhanu ma kadhu milioni 8 i ng’om 240 gin’i dilo pa Yehova, man kubang’ oro dhanu elufu swa ubelimo batizo! Ento m’usagu zoo, julub ma nyen maeno gironyo “ng’atu ma nyen,” niwacu kite mi Jukristu i kwo migi. (Kol. 3:8-10) Dupa m’i kindgi uweko timo mi lembsasa mi tarwang’, rop, akoyakoya man maru ng’om ma thugijo nisagu mukero. Lembila ma jukiewo i Isaya 2:4 ubepong’o tin i wigi; gibeponjo ngo kiedo lwiny kendo. Kite ma nyen ma waronyo uketho wabekonyo dhanu mange de ubin i dilo pa Mungu, man wabenyutho nia wabeworo telowic pa jatela mwa ma Kristu Yesu. (Yoh. 13:35) Lembuno ubetimere ngo gire kumeni, Yesu re m’ubemiyo iwa kony ma watie ku yenyne. w22.07 mba. 9 udu. 7-8
Kas’abic, nindo 13, dwi mir 9
Wek rwo para idh i weng’i calu udok ma ng’wice ng’ar.—Zab. 141:2.
Ka waberwo i bang’ Yehova, wacikara ngo nirwo i bang’e calu ve wabeweco i bang’ adiyo mwa. Ento ukwayu wanyuth woro ma thuc ire kinde ma waberwo. Par pi ginmawokiwang’ ma talu ijo ma Isaya, Ezekiel, Daniel, man Yohana gineno. Gin ceke gikoro nia Yehova utie Ubimo ma dwong’ ma wang’u ijo. Jabila Isaya ‘uneno [Yehova] ujany wi komker, malu malu man m’utingre.’ (Isa. 6:1-3) Ezekiel ke uneno Yehova ubedo iwi magali, man der udhoke “calu danyu.” (Eze. 1:26-28) Daniel lundo uneno “Ng’atu m’uti mi ceng’” ma kendi pare tar calu pei man lebmac m’uliel ubeai kud i komker pare. (Dan. 7:9, 10) Yohana ke uneno Yehova ubedo iwi komker ma piny moko ma ve kidi ma emerod udhoke calu danyu. (Nyu. 4:2-4) Ka waparu pi dwong’ pa Yehova ma kaporne mbe, wiwa poy pi rwom ma dit ma watie ko mi coro ceng’ini kude nikadhu kud i rwo, man nia pire tie tek nirwo i bang’e ku woro. w22.07 mba. 20 udu. 3
Ceng’ soko, nindo 14, dwi mir 9
[Bed ku weng’i i kum] ponji ma tung’ tung’ mi vupo ma dhanu ubetiyo ko.—Efe. 4:14.
Aradu, Sitani bitimo kero niceri kara kud itim mediri i thenge mi tipo. Yo acel m’eromo ceri ko utie niroyo jiji i ii pi lembe moko ma Biblia ubeponjo. Ku lapor, jumoko biketho iyii ponji ma cido nying’ Mungu ma nia piny ulokere aloka. Saa m’ibino nyanok, copere nia iparu ngo pi lembe maeno, ento kawoni ma dong’ idongo, nyo jubeponji ku lembene i somo. Saa moko nyo inwang’u nia lembe ma jubeponji ko i somone utie lemandha. Re copere nia ju ma gibeponjine ging’iyo ngo cuu i lembe m’unyutho nia Jacwic unuti andha. Poy i kum cik mir ukungu ma nwang’ere i Lembrieko 18:17 m’uwacu: “Ng’atu ma lar cungo kum lembe pare enen pwe; ento jadhugola pare bino man ekoro i lembe pare.” Pieno, kakare niyiyo i abinga lembe ma jubeponjo i somo, ponj cuu lemandha ma nwang’ere i Biblia Lembe pa Mungu, man i girasoma mwa. w22.08 mba. 2 udu. 2; mba. 4 udu. 8
Ceng’ yenga, nindo 15, dwi mir 9
Bed ku weng’i m’itim ko calku gin ceke m’ugore i ie: kum tek kumeno ibiketho yo peri bed miero, man ibilund timo ku rieko.—Yoc. 1:8.
Wamito wanyang’ i thelembe ma wabesomo i Lembe pa Mungu. Kan ungo, gin ma wabesomo bikonyowa ngo cuu. Ku lapor, poy i kum wec m’ubino i kind Yesu ku “ng’atu moko m’ung’eyo Cik cuu.” (Luka 10:25-29) Kinde ma ng’atune upenje pi gin m’umaku etim kara enwang’ kwo ma rondo ku rondo, Yesu udwoke i Lembagora man epenje kumae: “Jukiewo lembang’o i Ciki? Man isomo nia ang’o?” Ng’atuno udwoko lembe m’atira nimakere ku giragora m’uweco iwi maru Mungu man maru wadijo. (Law. 19:18; Poi. 6:5) Re kewinj gin m’edok eyero: “Wada utie ng’a?” Penji eno unyutho nia ng’atuno unyang’ ungo cuu i gin m’ebed esomo, uketho eng’eyo ngo ayi m’ecopo tiyo ko cuu ku giragora maeno i kwo pare. Watie ku yeny mi kony pa Yehova pi ninyang’ i Lembagora; pieno, kwaye ekonyi ku tipo pare ma leng’ kara iketh wii i kum gin m’ibesomo. w23.02 mba. 9 udu. 4-5
Kas’acel, nindo 16, dwi mir 9
Mediri niwotho i lemandha.—3 Yoh. 4.
“Ing’eyo lemandha nenedi?” M’umbe jiji idaru dwoko wang’ penji eno wang’ dupa. Etie acel m’i kind penji ma wapenjara ko i kindwa ku juyic wadwa ka wamito wang’eyara i kindwa. Anyong’a negowa ka wabewinjo umego ku nyimego gibekoro kite ma ging’eyo man gimaru ko Yehova, man ka wan de wabekoro igi gin m’uketho wadoko Jumulembe pa Yehova. (Rum. 1:11) Wec maeno poyo wiwa nia lemandha pire tie tek lee. Ekonyowa bende nibedo ku lembakeca ma wamedara ko “niwotho i lemandha,” niwacu, nikwo i ayi ma ketho wanwang’u mugisa pa Yehova man ma nyayu anyong’a i iye. Wamaru lemandha pi thelembe dupa. Thelembe ma pire tek akeca utie pilembe wamaru Yehova Mungu ma tie acaki mi lemandha. Nikadhu kud i Biblia Lembe pare, wang’eye nia etie ngo kende kende Jategokpo m’ucwiyo polo ku ng’om, ento bende nia etie Wegwa m’i polo ma jamer m’ubedieng’ lee piwa.—1 Pet. 5:7. w22.08 mba. 14 udu. 1, 3
Kas’ario, nindo 17, dwi mir 9
Kud wawil ku jucan.—Gal. 2:10.
Jakwenda Paulo ukonyo umego ku nyimego ninyutho mer migi nikadhu kud i “tic ma beco.” (Ebr. 10:24) Ekonyogi ngo nikadhu kud i wec kende, ento nikadhu kud i timo pare bende. Ku lapor, kinde ma kec upodho iwi juyic wadi mi Yudea, Paulo ukonyogi ku gin ma gibino ku yenyne. (Tic. 11:27-30) Kadok Paulo ubino ku tic lee i wang’e mi rweyo lembanyong’a ku mi ponjo dhanu de, re esayu bende yo mi konyo jumange ma gibino ku yeny mi giki mi kum. I ayi maeno re m’eketho cwiny juyic wadi udoko tek nia Yehova bigwokogi. Tin de, tek wabetiyo ku saa, kero man bodho mwa pi nikonyo ju ma peko uwok rek i wigi, wan de wabitielo yiyoyic mir umego mwa. Wacopo tielo bende yiyoyic migi ka wabemiyo thiri thiri giramiya pi nikonyo tic m’ubetimere i ng’om zoo. I yo maeno ku mange de dupa re ma wakonyo umego ku nyimego mwa nibedo ku genogen nia Yehova biwekogi ngo nyanok de. w22.08 mba. 24 udu. 14
Kas’adek, nindo 18, dwi mir 9
Lembila moko acel de mbe m’uwok ni kum yeny pa dhanu gin gigi, ento dhanu uyero lembe m’uai i bang’ Mungu pilembe tipo ma leng’ re m’ubino cwalugi.—2 Pet. 1:21.
Biblia upong’ ku lembila dupa ma dong’ udaru timere, moko m’i kindgi upong’o oro dak swa i ng’ey ma jukiewogi. Kpawa unyutho nia lembilane gipong’o andha. Lembe maeno wang’u iwa ngo, pilembe wang’eyo nia lembila ceke mi Biblia uai i bang’ Yehova. Kepar pi lembila m’uweco iwi podho mir adhura mi Babeli ma con. I rundi dage mir 8 W.N.Y., tipo ma leng’ utelo wi jabila Isaya pi niewo nia jubimaku adhura ma tek mi Babeli. Enyutho kadok nying’ ng’atu ma bimaku adhurane, niwacu, Kuro, man ekoro cuu mandha kite ma jubimaku ko adhurane. (Isa. 44:27–45:2) Isaya uewo bende nia tokcen ne jubinyotho Babeli man ebidoko ni uvuru mi magwei. (Isa. 13:19, 20) Babeli ugam upodho i cing’ Jumedi ku Juperse i oro 539 W.N.Y., man kaka m’adhura maeno ubino i iye, tin eni udong’ ni uvuru. w23.01 mba. 4 udu. 10
Kas’ang’wen, nindo 19, dwi mir 9
Wumeduru nitielo cwinywu i kindwu.—1 Thes. 5:11.
Yehova ung’iyowa kara wabed i kind juruot pare m’ubetimo ire i wang’ ng’om zoo. Eno tie rwom ma dit m’ubemiyo iwa bero dupa! (Mark. 10:29, 30) Watie kud umego ku nyimego mwa i wang’ ng’om zoo ma gimaru Yehova calu wan man ma gibekwo nimakere ku cik pare mir ukungu. Dhok mwa, suru mwa man kendi mwa copo koc ku migi, re wamarugi kadok nwang’u warombo kugi fodi wang’ ma kwong’a de. Asagane wamaru ka wabepaku man wabeworo Yehova Wegwa m’i polo karacelo kugi, man watie ku yeny mi bedo i acel kugi. (Zab. 133:1) Saa moko gikonyowa i lembe ma pek ma wanwang’ara ko. (Rum. 15:1; Gal. 6:2) Gikonyowa bende kara watim ni Yehova man wabed tek i thenge mi tipo. (Ebr. 10:23-25) Kepar kite ma wacopo winjara ko ka nwang’u cokiri ubegwokowa ngo nicungo ma tek i dhu judegi mwa, niwacu Sitani Wonabali ku ng’om pare ma rac. w22.09 mba. 2-3 udu. 3-4
Kas’abic, nindo 20, dwi mir 9
Ng’atu m’ucero dend dhoge nwang’u etimo ku rieko.—Rie. 10:19.
Ecopo bedo iwa lembe ma tek ninyutho kweriri gijo saa ma wabetiyo ku kusika mi weco ku jurimo i Internet. Ka wabedo ngo ku wang’wa, m’umbe ning’eyo wacopo nyutho pi lembe mir amung’ ni dhanu dupa. Tek lembene udaru vuth iwa ma waore iwi yamu, dong’ wabedo mbe ku copo mi ng’eyo kite ma jubitiyo ko kude man lembe m’ebinyayu. Kweriri gijo konyowa bende nigwoko dhogwa ka judegi mwa ubediyowa nia wanyuth pi lembe moko ma copo miyo peko ni umego ku nyimego mwa. Lembuno copo timere kinde ma polisi ubepenjowa i ng’om ma jucero kunoke ma jukwero tic mwa iye. I lembe maeno ku mange de, wacopo tiyo ku cik mir ukungu m’uwacu nia “abikuro dhoga kud utwindi.” (Zab. 39:1) Ukwayu wabed dhanu ma jugeno kadok i ot, ni jurimbwa, ni umego ku nyimego, kunoke ni ng’atu moko ci. Kara wabed dhanu ma jugeno ke, watie ku yeny mi kweriri gijo. w22.09 mba. 13 udu. 16
Ceng’ soko, nindo 21, dwi mir 9
Mugisa ni ng’atu . . . [ma] anyong’a pare ni i cik pa Yehova; man [esomo] cik pare dieceng’ ku diewor.—Zab. 1:1, 2.
Kara wanwang’ anyong’a mandha, ukwayu wamiyara i kum cam mi tipo. Eno re m’uketho Yesu uwacu nia “dhanu kwo ku mukathi kende ngo, ento ku lembe ceke m’uai i dhu Yehova.” (Mat. 4:4) Pieno, ukwayu ngo wawek nindo acel zoo ukadh mananu ma wasomo ngo Biblia Lembe pa Mungu. I Biblia, Yehova unyutho iwa gin ma wacopo timo kara wakwo kud anyong’a. Enyutho pi lembakeca m’etie ko pi kwo mwa. Enyutho pi gin ma wacopo timo kara wacor ceng’ini kude man kara wanwang’ kisa pare pi racu ma watimo. Edok enyutho bende pi genogen ma wang’u ijo m’eng’olo pi nindo m’ubino. (Yer. 29:11) Lemandha maeno ma waponjo niai kud i Biblia, gipong’o adundewa haw kud anyong’a! Kinde m’ibenwang’u nia cwinyi utur pi peko mi kwo, ting’ saa ma lee m’isom ko Lembe pa Yehova man m’inyam ko iye. w22.10 mba. 7 udu. 4-6
Ceng’ yenga, nindo 22, dwi mir 9
Wubed judongo i copo mwu mi nyang’ i lembe.—1 Kor. 14:20.
Biblia uyero lemandha, m’ebekwayu kowa nia kud wamedara nibedo cobo. Wanwang’u rieko nwang’u wabetiyo ku cik mir ukungu mi Biblia i kwo mwa. Nok nok wabineno kite ma cik mir ukungu ubekonyo kowa niuro peko, man nimaku yub mi rieko. Pire tek nia wakewapar pi yub ma wadaru maku. Ku lapor, tek nitundo kawoni ibeponjo Biblia man ibeweko ngo nicidho i coko, re fodi ilimo ngo, ukwayu ikepenjiri nia, ‘pirang’o fodi athiero ngo kwo para ni Yehova man alimo ngo batizo?’ Kan ilimo ke, ‘nyo adaru timo mediri nidoko jarwey lembanyong’a ma cuu man japonji ma jabodho? Nyo yub m’abewotho maku ubenyutho nia aweko cik mir ukungu mi Biblia re m’utel wiya? Nyo ayi m’abekwo ko ku jumange, ubenyutho nia acego kite mi Jukristu i kwo para?’ Tek wanwang’u nia kaka moko nuti m’ukwayu watim alokaloka i iye, mito waketh wiwa cuu i kum poyowic pa Yehova, ma dwoko “ng’atu ma cobo riek.”—Zab. 19:7. w22.10 mba. 20 udu. 8
Kas’acel, nindo 23, dwi mir 9
Ka ma tek tipo cidho i ie, gin de gicidho.—Eze. 1:20.
Ezekiel uneno nia tipo pa Mungu utie ku tego lee nisagu. I ginmawokiwang’, eneno kite ma tipo ma leng’ ubekonyo ko jumalaika ma gitie cwic ma tek mi tipo man kite m’eketho ko ukobre ma dit ubewotho. (Eze. 1:21) Ezekiel uwinjere nenedi saa maeno? Ekiewo kumae: “Kinde m’aneno maeni, apodho arieba wang’a.” Ndiri umaku Ezekiel uketho epodho piny i ng’om. (Eze. 1:28) I ng’eye, kan Ezekiel uparu pi ginmawokiwang’ eno ci, cwinye doko tek nia ku kony mi tipo ma leng’ pa Mungu, ecopo timo tic ma jumiyo i kore ma ber mandha. Yehova ung’olo ni Ezekiel kumae: “Wod dhanu, cung wi tiendi, man wabiweco kudi.” Wec maeno umiyo tego i kum Ezekiel, uketho eai malu ecungo. (Eze. 2:1, 2) I ng’eye, i nindo ceke ma Ezekiel uwotho twong’o pi rwonglembe, “cing’” Mungu, niwacu tipo pare ma leng’ ubino telo wiye.—Eze. 3:22; 8:1; 33:22; 37:1; 40:1. w22.11 mba. 4 udu. 7-8
Kas’ario, nindo 24, dwi mir 9
Ithi biwinjo lembe yor i ng’eyi. —Isa. 30:21.
Keni jabila Isaya ubekoro pi Yehova calu japonji m’uketho wiye cuu i bang’ awiya kalasi pare kinde m’ewotho i ng’eygi, man ebenyutho igi yo m’umaku giwoth i iye. Tin wawinjo dwand Mungu i ng’eywa. Nenedi? Mungu uketho jukiewo lembe pare i Biblia i rundi ma con dit i wang’wa. Pieno, ka wabesomo Biblia, edok ebedo ve wabewinjo Mungu ubeweco i bang’wa yor i ng’eywa. (Isa. 51:4) Wacopo timo ang’o kara wanwang’ bero lee i telowic ma Yehova ubemiyo iwa. Poi nia Isaya uweco iwi lembe ario. Mi kwong’o, “maeni yo.” Mir ario, “wuwoth i ie.” Ning’eyo “yo” ang’eya kende uromo ngo. Wacikara bende ‘niwotho i iye.’ Lembe pa Yehova ma dilo pare ubekoro iye, ubeponjowa ninyang’ i kum gin ma Yehova ubemito i bang’wa. Ebeponjowa bende kud ayi mi tiyo ku gin ma wabeponjo i kwo mwa. Kara wacir lembe kud anyong’a i tic ma wabetimo ni Yehova, mito watim lembe ario eno zoo. Ka watimo kumeno, ka dong’ cwinywa bibedo tek nia Yehova bimiyo iwa mugisa. w22.11 mba. 11 udu. 10-11
Kas’adek, nindo 25, dwi mir 9
I ng’ei cidho para, urudi ma ger bimondo i kindwu.—Tic. 20:29.
Nyanok i ng’ey ma jukwenda ma pol utho, Jukristu mi ndra ucaku mondo i cokiri. (Mat. 13:24-27, 37-39) Gikwong’o ponjo “ponji mi ndra kara gitel julub i tokgi.” (Tic. 20:30) Kud i kind “ponji mi ndra” ma gicaku ponjone moko tie nia Yesu uthiero ngo kume “wang’ acel pi nja kara eyey dubo mi dhanu dupa” calu ma Biblia uyero, ento nia ukwayu jubed juthier lamne kendo kendo wang’ dupa. (Ebr. 9:27, 28) Tin de dhanu dupa giyiyo migi ponji mi ndra maeno. Gibed gicokiri karacelo kubang’ yenga, saa moko ke kubang’ ceng’ i ot pa mungu migi kunoke ot kanisa pi nicamu kum rwoth ma Katholiki lwong’o nia “kumunyu ma leng’.” Dini mange de beparu pi tho pa Yesu wang’ acel acel, ento ginyang’ ungo cuu nia lam ma Yesu uthiero thelembene tie ang’o. w23.01 mba. 21 udu. 5
Kas’ang’wen, nindo 26, dwi mir 9
Wiwu kud uwil ku timo bero man nikonyo dhanu mange ku piny mwu.—Ebr. 13:16.
I the bimobim mi oro elufu acel, Yesu bicero ju m’utho man ebiketho ju m’ubedo wor bidoko ku kum ma leng’ m’umbe dubo. Ju ma Yehova uneno nia gi weg bedopwe ‘gibicamu ng’om ni aba, man gibibedo i ie mi nja.’ (Zab. 37:10, 11, 29) Lembe ma ber utie nia, tho ma tie “jakwor ma tokcen” de “jubikabu woko.” (1 Kor. 15:26) Genogen mwa mi kwo rondo ku rondo ucungo ma tek iwi Lembe pa Mungu. Genogen ne copo konyowa nigwoko bedoleng’ mwa i dong’ nindo maeni ma rac. Ento pi ninyayu anyong’a i Yehova, wacikara ngo kende kende nibedo kud ava mi bedo kwo. Thelembe ma kwong’a m’uketho wabegwoko bedoleng’ mwa ni Yehova man ni Yesu, utie pilembe wamarugi lee dit. (2 Kor. 5:14, 15) Mer maeno ubecwaluwa nilubo lapor migi man nirweyo pi genogen ma watie ko ni jumange. (Rum. 10:13-15) Ka wabeponjo nidieng’ pi jumange man nitimo igi bero, wabibedo kit dhanu ma Yehova ubemito ubed jurimbe pi nja. w22.12 mba. 6-7 udu. 15-16
Kas’abic, nindo 27, dwi mir 9
Dhanu ceke ma gibemito giwor Mungu man gibed ku winjiri ku Kristu Yesu gibinwang’iri bende ku ragedo.—2 Tim. 3:12.
Ragedo copo nyotho lembe dupa ma miyo iwa kwiyocwiny. Cwinywa romo ng’abere pi lembe ma copo wok i ng’eye. Lworo maeno tie rac ungo. Re mito wabed ku wang’wa, kum Yesu uyero nia ragedo copo ketho julubne kier. (Yoh. 16:1, 2) Saa ma Yesu uyero nia jubinyayu ragedo i kumwa, eyero bende nia wacopo gwoko bedoleng’ mwa. (Yoh. 15:20; 16:33) Ka jukwero tic mwa i ng’om ma wakwo i iye, kunoke jukwero ayi tije moko, wacopo nwang’u telowic pi lembene kud i filial kunoke i bang’ judong cokiri. Telowicne utie pi nigwokowa, pi niketho wanwang’ cam mi tipo, man pi nikonyowa wamedara nirweyo i kadhiri ma wacopo. Tim kero iwor telowic m’ibenwang’u. (Yak. 3:17) Bende, kud inyuth lembe moko ki iwi umego ku nyimego, kunoke lembe mi cokiri ni ju ma gimbe ku twero mi ng’eyo lembene.—Ekl. 3:7. w22.12 mba. 20-21 udu. 14-16
Ceng’ soko, nindo 28, dwi mir 9
Wunyuth amora ma rom.—Ebr. 6:11.
Tin Yesu ubemedere nitelo wi julub pare i tic mi rweyo pi Ker pa Mungu i ng’om zoo. Ebetimo ma kapare: Nikadhu kud i dilo pa Yehova, ebeponjowa kud ayi mi rweyo, man ebemiyo iwa jamtic ma watie ku yenyne pi nirweyo lembanyong’ane. (Mat. 28:18-20) Wan ke watimo thenge mwa nwang’u waberweyo kud amora, waponjo dhanu, man nwang’u wabedo ku wang’wa ma wabekuro ko nindo ma Yehova bikelo iye ajiki iwi ng’om maeni. Ka watiyo ku juk ma nwang’ere i Juebrania 6:11, 12, wabimoko kii i kum genogen mwa “cil i ajiki.” Yehova udaru ketho nindo man saa m’ebinyotho i iye cen ng’om pa Sitani. Tek nindone bitundo, ebipong’o lembila ceke m’eketho jukiewo i Biblia. Pi kawoni, ecopo nen nia ve ajikine ubegalu. Ento nindo pa Yehova ‘bigalu ngo!’ (Hab. 2:3) Dong’ wabed ku lembakeca ma ‘wanen ko ba Yehova; [man] wakur Mungu mi both’ mwa.—Mik. 7:7. w23.02 mba. 19 udu. 15-16
Ceng’ yenga, nindo 29, dwi mir 9
Ng’atu moko mbe ma jucopo poro kudi.—Zab. 40:5, NWT
Ng’atu ma tic pare tie idho got, lembakeca pare bedo niidho malu i tatu wiye. Re kinde m’ebeidho, kaka moko bedo nuti m’ewok ecungo i iye pi nineno piny ma beco m’umoyere. I ayi ma rom eno, in de kewoth becungo thiri thiri pi niparu pi kite ma Yehova ubekonyi ko kadok kud i kind peko m’ibeciro. Kubang’ reto kunoke uthieno, penjiri kumae: ‘Tin Yehova ukonya i yo ma kani? Kadok fodi peko para uthum ungo, Yehova ubekonya nenedi niciro pekone?’ Kenen ka nyo icopo nwang’u gin acel kende ci ma Yehova utimo iri pi nikonyi. Andha icopo rwo nia nwang’u peko peri uthum. (Filip. 4:6) Re mito ing’ey bende pi mugisa ma wabenwang’u kawoni. Yehova ung’olo nia ebimiyo iwa tego man ebikonyowa niciro. Pieno, bed ku foyofoc saa ceke nia Yehova re m’ubekonyi. Kan itimo kumeno, ibineno kite ma Yehova ubekonyi ko kara lembe uwoth iri miero kadok kud i kind peko.—Tha. 41:51, 52. w23.01 mba. 19 udu. 17-18
Kas’acel, nindo 30, dwi mir 9
Saa ceke wapoy pi bino mi ceng’ pa Yehova.—2 Pet. 3:12.
Kepenjiri kumae: ‘Nyo kit kwo para ubenyutho nia anyang’ de ya ajiki mi ng’om ma rac maeni udong’ ceng’ini magwei? Nyo yub m’abed amaku pi lembe m’uneno somo mi iniversite man tic ubenyutho nia timo ni Yehova utie gin ma pire tek lee i kwo para? Nyo ayiyo nia Yehova bipong’o yeny para man mi juruot para?’ Kepar kite m’anyong’a nego ko Yehova kinde m’ebeneno nia wabeketho kwo mwa uromb ku yeny pare. (Mat. 6:25-27, 33; Filip. 4:12, 13) Mito wabed wang’ii i paru mwa thiri thiri man watim alokaloka m’ubekwayere. Paulo uyero ni Jukorintho kumae: “Wumeduru ning’iyuru ka nyo wun’i yiyoyic; man wumeduru nineno ka nyo wutie kit dhanu ma nenedi.” (2 Kor. 13:5). Pieno, pi nimedara niloko ayi ma waparu ko lembe ukwayu wabed wasom Lembe pa Mungu, wapar lembe kite m’eparu ko man i ng’eye watim gin moko ci m’ukwayere kara waketh kwo mwa uromb ku yeny pare.—1 Kor. 2:14-16. w23.01 mba. 9 udu. 5-6