KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • es25 mba. 118-128
  • Dwi mir 12

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Dwi mir 12
  • Wang’iyu i Lembagora kubang’ ceng’—2025
  • Nyithithiwiwec
  • Kas’acel, nindo 1, dwi mir 12
  • Kas’ario, nindo 2, dwi mir 12
  • Kas’adek, nindo 3, dwi mir 12
  • Kas’ang’wen, nindo 4, dwi mir 12
  • Kas’abic, nindo 5, dwi mir 12
  • Ceng’ soko, nindo 6, dwi mir 12
  • Ceng’ yenga, nindo 7, dwi mir 12
  • Kas’acel, nindo 8, dwi mir 12
  • Kas’ario, nindo 9, dwi mir 12
  • Kas’adek, nindo 10, dwi mir 12
  • Kas’ang’wen, nindo 11, dwi mir 12
  • Kas’abic, nindo 12, dwi mir 12
  • Ceng’ soko, nindo 13, dwi mir 12
  • Ceng’ yenga, nindo 14, dwi mir 12
  • Kas’acel, nindo 15, dwi mir 12
  • Kas’ario, nindo 16, dwi mir 12
  • Kas’adek, nindo 17, dwi mir 12
  • Kas’ang’wen, nindo 18, dwi mir 12
  • Kas’abic, nindo 19, dwi mir 12
  • Ceng’ soko, nindo 20, dwi mir 12
  • Ceng’ yenga, nindo 21, dwi mir 12
  • Kas’acel, nindo 22, dwi mir 12
  • Kas’ario, nindo 23, dwi mir 12
  • Kas’adek, nindo 24, dwi mir 12
  • Kas’ang’wen, nindo 25, dwi mir 12
  • Kas’abic, nindo 26, dwi mir 12
  • Ceng’ soko, nindo 27, dwi mir 12
  • Ceng’ yenga, nindo 28, dwi mir 12
  • Kas’acel, nindo 29, dwi mir 12
  • Kas’ario, nindo 30, dwi mir 12
  • Kas’adek, nindo 31, dwi mir 12
Wang’iyu i Lembagora kubang’ ceng’—2025
es25 mba. 118-128

Dwi mir 12

Kas’acel, nindo 1, dwi mir 12

Ju m’utho gicer.—Luka 20:37.

Nyo Yehova tie bende ku copo mi ketho ju m’utho giceri? Eyo! Pilembe etie “Jategokpo.” (Nyu. 1:8) Etie ku copo ma lee mi kabu jakwor moko ci, uketho i iye kadok tho. (1 Kor. 15:26) Thelembe mange m’uketho wang’eyo nia Mungu romo cero ju m’utho utie copo pare m’ajikine mbe mi poy i kum lembe. Elwong’o nyakalukuman ku nyinge. (Isa. 40:26) Bende, epoy pi ju m’utho. (Yob 14:13; Luka 20:38) Ecopo poy yot yot i kum lembe ma thindho thindho m’uneno ju m’ebicero, uketho i iye ayi man kite migi, lembe ma gitimo i kwo migi, man lembe ma gikanu i rieko migi. Andha, watie ku yiyoyic i lembang’ola pa Yehova iwi cer mi nindo m’ubino, pilembe wang’eyo nia etie kud ava man copo mi pong’o lembang’olane. Thelembe mange mi bedo ku yiyoyic i lembang’ola pa Mungu pi cer utie nia Yehova udaru ketho dhanu m’utho ucer. I rundi ma con, emiyo copo mi cero dhanu ni jumaco ma gi weg bedopwe, ma acel m’i kindgi ubinoYesu. w23.04 mba. 9-10 udu. 7-9

Kas’ario, nindo 2, dwi mir 12

Wek wec mwu bed ku bero i iye saa ceke man ma kadu rome.—Kol. 4:6.

Ka wabeweco ku jumange ku bodho man ku molo, giromo bedo kud ava mi winjowa man wecne de romo medere i wang’e. I andha, ka ng’atu moko ubemito pare nia eloywa ku wec kunoke ecay yiyoyic mwa, pire tie tek ungo nia wamedara niweco kude. (Rie. 26:4) Re copere nia ng’atuno kende re m’umito ngo ewinjwa, ma ke ju ma dupa lundo gitie kud ava mi winjowa. Ubenen kamaleng’ nia pire tie tek lee niketho lembakeca mi doko dhanu ma mol. Dong’ rwo i bang’ Yehova umii iri tego m’itie ku yenyne kara ibed mol kinde m’ibedwoko wang’ penji ma dongo kunoke wang’ cac mi jumange. Poy nia molo peri copo ketho teliri nyay ungo i kindwu ku jumange kadok nwang’u wutie ku paru m’ukoc iwi lembe moko de. Bende, molo man woro m’ibenyutho kinde m’ibedwoko wang’ penji romo cwalu juwinj moko niwilo nen ma gibino ko i wiwa man iwi lemandha mi Biblia. Pieno, bed “ayika saa ceke pi nicero [bang’]” yiyoyic peri, re itime “ku molo man woro ma thuc.” (1 Pet. 3:15) Dong’ tim ceke m’icopo kara ibed ng’atu ma mol! w23.09 mba. 19 udu. 18-19

Kas’adek, nindo 3, dwi mir 12

Wuronyuru ku . . . mwonyolembe hai.—Kol. 3:12.

Wakewec iwi yo ang’wen ma waromo nyutho ko cirocir. Mi kwong’o, won cirocir bedo yoo ni ng’eicwiny. Eii nikwiyo kume man ecerere nidwoko wang’ lembe kinde ma junyayu ng’eicwiny i iye. (Ai 34:6) Mir ario, won cirocir kuro lembe ma nwang’u kume poto. Tek lembe moko ubecamu saa nisagu m’egeno, ng’atu ma ciro lembe maku ngo lembe heu heu. (Mat. 18:26, 27) Mir adek, won cirocir timo ngo lembe nyamalu malu. Tek won cirocir utie ku lembe moko ma pire tek m’ukwayu etim, ecake ngo vur vur man erewe ngo arewa. Kakare nitimo kumeno, ekoyo saa m’ukwayere pi nitimo lembene. E i ng’eye, emiyere pi nitime cuu. Mir ang’wen, won cirocir ii ninyego ku peko m’umbe nimoye. Etimo ceke m’ecopo kara emedere nitwiyo cwinye man nibedo ku nen ma ber kinde m’ebeciro peko. (Kol. 1:11) Calu ma watie Jukristu, watie ku yeny mi nyutho cirocir i ayi maeno ceke. w23.08 mba. 20-21 udu. 3-6

Kas’ang’wen, nindo 4, dwi mir 12

Yehova [ng’iyo] adunde.—Rie. 17:3.

Thelembe acel ma pire tek ma beketho wagwoko adundewa mi lapor utie nia Yehova beng’iyo adundewa. Eno nyutho nia enenowa ngo calu ma dhanu mange neno kowa yo woko, ento enenowa nia watiye kit dhanu ma nenedi yor i iwa. Ebimaruwa ka wapong’o wiwa ku rieko pare ma miyo kwo. (Yoh. 4:14) Ka watimo kumeno, wabiweko ngo kaka ni kura ma reco man vupo m’uai i bang’ Sitani ku ng’om pare unyothwa. (1 Yoh. 5:18, 19) Tek wabemedara nicoro ceng’ini i vut Yehova, mer man woro ma wabenyutho ire de bimedere ameda. Calu ma wabemito ngo wanyay can i Wegwa m’i polo, pieno wabidagu kadok paru mi timo dubo. Nyamego Marta mi ng’om mi Croatie unwang’ere i wang’ abidhe mi timo lemsasa mi tarwang’. Ekiewo kumae: “Ebino ira lembe ma tek niparu lembe terere man ninyego i dhug ava mi timo lembe ma rac ma miyo anyong’a pi saa ma nyanok kende. Ento lworo pa Mungu ugwoka.” Lworo pa Mungu ukonye nenedi? Marta uyero nia enyamu i lembe iwi adwogi ma rac ma lemsasa mi tarwang’ copo kelo. Wan de waromo timo kumeno. w23.06 mba. 20-21 udu. 3-4

Kas’abic, nindo 5, dwi mir 12

“Thek bing’eyo nia an a Yehova,” Rwoth Ubimo ma Malu ngbir Yehova uwacu, “saa m’abidwokara leng’ i kindwu i wang’gi.”—Eze. 36:23.

Yesu ugam ung’eyo nia lembakeca pa Won tie nidwoko nyinge udok leng’, niwacu nikabu acidi ceke kud i kume. Pi thelembe maeno, Rwoth mwa uponjo julub pare nia gibed girwo kumae: “Wegwa ma n’i polo, nyingi bed leng’.” (Mat. 6:9) Egam enyang’ nia eno tie lembe ma dit nisagu zoo m’umulo kum giracwiya ceke. I polo ku ng’om zoo, giracwiya ma riek mange acel de mbe m’udwoko nying’ Yehova udok leng’ nisagu ma Yesu utimo. Re kinde ma jutwiye, judegi pare gidote nia ecido nying’ Won ku rac. Yesu ugam ung’eyo cuu mandha nia nicido nying’ Won kunoke nicaye tie dubo ma pek m’usagu zoo, uketho wiye ujebere lee pilembe jubidote de tap pi dubo maeno. Copere nia eno re m’ubino thelembe m’uketho “can ubino nege lee akeca” i kind saa m’udong’ i wang’ twic pare.—Luka 22:41-44. w24.02 mba. 11 udu. 11

Ceng’ soko, nindo 6, dwi mir 12

Ot gomere nikum rieko.—Rie. 24:3.

I kwaya mwa mi kwo, wacikara nimaru Yehova giku Yesu nisagu wedi mwa. (Mat. 10:37) Re eno ubenyutho ngo nia wacopo wenjo rwom ma watie ko i kind juruot mwa, ve nia rwomne ubecerowa ku nyayu anyong’a i Mungu man i Kristu. Ento kara Mungu giku Kristu gijolwa, ukwayu wapong’ rwom maeno. (1 Tim. 5:4, 8) Tek watimo kumeno, wabibedo kud anyong’a. I andha, Yehova uketho nia lembe biwotho ma ber i kind juruot nwang’u nico ku dhaku gibenyutho mer man woro i kindgi, nwang’u junyodo gimaru man gibeponjo awiya migi, man nwang’u awiya gibeworo junyodo migi. (Efe. 5:33; 6:1, 4) Kadok nwang’u itie ku rwom ma kani i kind juruot de, re mito ijengiri iwi rieko ma nwang’ere i Biblia kakare nijengiri iwi kite m’ibewinjiri ko, iwi suru, kunoke iwi paru mi jururieko mi ng’om maeni. Tii ma ber ku girasoma mwa m’ujengere iwi Biblia. I igi jukoro kite ma wacopo tiyo ko ku cik mir ukungu mi Biblia. w23.08 mba. 28 udu. 6-7

Ceng’ yenga, nindo 7, dwi mir 12

Icikiri nisome ku dwal ma yoo dieceng’ ku diewor, kara iwor cuu mandha lembe ceke m’ukiewere i iye, e ka yo peri bibedo miero man ibitimo lembe ku rieko.—Yoc. 1:8.

Ukwayu nyamego ma Jakristu uponj bodho ma bikonye i kwo pare. Saa moko bodho ma nyathin ma nyaku uponjo ma fodi e nyanok, dok konye i dong’ kwo pare zoo. Ku lapor, Ponj nisomo man nikiewo piny cuu mandha. I suru moko, juparu nia nisomo man nikiewo piny utie bodho ma pire tek ungo ni mon. Re etie bodho ma pire tek ni Jukristu ceke. (1 Tim. 4:13) Pieno, kud iwek gin moko ci uceri ku ponjo somo man kiewo piny cuu. Nitimo kumeno bimiyo iri bero ma kani? Eromo konyi ninwang’u tic moko man nigwoke, niponjo Biblia yot yot man niponje ni jumange, man m’usagu zoo, kindwu ku Yehova bidoko ceng’ini magwei kinde m’ibesomo Lembe pare man ibenyamu iye.—1 Tim. 4:15. w23.12 mba. 20 udu. 10-11

Kas’acel, nindo 8, dwi mir 12

Yehova ung’eyo ayi mi bodho kud i amulaic ju ma gimoko kikiki i kume.—2 Pet. 2:9.

Kway Yehova ukonyi ivoy abidhe. Calu ma watie ku kum mi dubalaga, ukwayu saa ceke wabed wanyeg i dhu abidhe mi timo lembe ma rac. Sitani ubetimo tego ma lee kara edwok anyego maeno udok iwa tek nisagu. Yo acel m’eii ko ninyotho paru mwa utie nikadhu kud i galuwang’ ma cuu ngo. Galuwang’ ma kumeno copo pong’o rieko mwa ku paru ma cuu ngo, niwacu paru ma romo nyotho adundewa man ma romo cwaluwa i dubo ma pek. (Mar. 7:21-23; Yak. 1:14, 15) Watie ku yeny mi kony pa Yehova kan ubekwayere nia wavoy abidhe mi timo lembe ma rac. I rwo mi lapor, Yesu uroyo lembe moko ma jucikiri nikwayu. Eyero kumae: “Kud iketh wapodh i abidhe ento bodhwa kud i cing’ ng’atu ma rac.” (Mat. 6:13) Yehova ubemito ekonywa, re wacikara nikwayu konyne i bang’e. Wacikara bende nitimo lembe nimakere ku rwo mwane. w23.05 mba. 6-7 udu. 15-17

Kas’ario, nindo 9, dwi mir 12

Thol ma wang’ adek cot pio ngo. —Ekl. 4:12.

Ka ju m’ugamiri gibeneno winjiri m’i kindgi ku Weggi m’i polo ni gin ma pire tek, gibibedo ayika nitiyo ku juk pare; jukne bikonyogi niuro man nivoyo peko ma copo ketho mer m’i kindgi kwiyo. Ng’atu mi tipo timo bende tego nilubo lapor pa Yehova man nicego kite pare, calu ve bedo ber ku dhanu, ciro lembe man weko lembe. (Efe. 4:32–5:1) Ka ju m’ugamiri gibenyutho kite maeno, ebedo igi yot nimedo mer migi. Nyamego moko ma nyinge Lena, m’udaru timo oro ma kadhu 25 i gamiri uyero kumae: “Etie yot nimaru ng’atu mi tipo man niwore.” Wakewecu pi lapor moko mi Biblia. Kinde ma Yehova ubino ng’iyo ju m’ugamiri ma bibedo junyodo pa Masiya, eng’iyo Yozefu giku Maria kud i kind nyikway Daudi dupa. Pirang’o? Pilembe gin ario ceke gibino ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova, man Yehova ung’eyo nia giromo ketho gamiri migi cungo iwi mer ma gimare ko. w23.05 mba. 21 udu. 3-4

Kas’adek, nindo 10, dwi mir 12

Wubed wor ni dhanu ma gibetelo wiwu.—Ebr. 13:17.

Yesu ma Jatela mwa utie ng’atu ma pwe, re ju m’ebetiyo kugi pi nitelo wiwa i ng’om gitie ku dubalaga. Pieno, eromo bedo iwa tek niworogi, asagane ka gibekwayu nia watim gin moko ma wamaru ngo. Saa moko, jakwenda Pethro de ukeubino ku jiji mi woro telowic ma jumiyo ire. Kinde ma malaika moko ukwaye nia ecam lei m’ucido nimakere ku Cik pa Musa, ekwero wang’ acel kende ngo, ento wang’ adek! (Tic. 10:9-16) Pirang’o? Pilembe enyang’ kpe ku telowic ma nyen maeno. I thenge mange, jukwayu nia jakwenda Paulo uting’ jumaco ang’wen ecidh kugi i hekalu man ewok edwokere leng’ calku Cik pa Musa pi ninyutho nia ebeworo Cik. Paulo ugam ung’eyo nia dong’ Jukristu gimbe i the Cik, man nia etimo ngo lembe moko ma rac. Kadok kumeno de, asu enyutho woro. Eting’o “jumaco maeno man edwokere leng’ karacelo kugi calku Cik pa Musa.” (Tic. 21:23, 24, 26) Woro m’enyutho ukelo bedo i acel.—Rum. 14:19, 21. w23.10 mba. 10 udu. 15-16

Kas’ang’wen, nindo 11, dwi mir 12

Ju ma gilworo Yehova re ma gibedo jurimbe ma ceng’ini.—Zab. 25:14.

Saa moko wii copo tundo ngo nia lworo de tie kite ma pire tek lee pi nibedo jarimo ma cuu. Ento, ju m’umito gibed ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova gicikiri ‘nilwore.’ Kadok nwang’u watimo ni Yehova wagalu rukani de, ukwayu wan ceke wamedara ninyutho ire lworo ma thuth. Nilworo Mungu, thelembene tie ang’o? Ng’atu ma lworo Mungu i ayi ma cuu mare man emito ngo etim gin moko ci ma romo nyotho winjiri pare kude. Yesu de ubed ulworo Mungu ku kit “lworo” ma kumeno. (Ebr. 5:7) Elworo ngo Yehova calu ng’atu ma timojo rac. (Isa. 11:2, 3) Ento egam emare lee dit man emito ewore. (Yoh. 14:21, 31) Calu Yesu, watie ku woro ma thuth yor i bang’ Yehova pilembe etie Mungu ma jamer, ma riek, ma pwe, man ma won tego. Wang’eyo bende nia emaruwa man eneno kite ma wajolo ko telowic pare ni gin ma pire tek. Wacopo nyayu anyong’a kunoke can i Yehova.—Zab. 78:41; Rie. 27:11. w23.06 mba. 14 udu. 1-2; mba. 15 udu. 5

Kas’abic, nindo 12, dwi mir 12

Saa m’edoko tek ci, kuhaya umondo i adundene man ukelo nyoth i wiye; egwoko ngo bedoleng’ pare ni Yehova.—2 Kei. 26:16.

Kinde m’Ubimo Uzia doko tek, ewil nia tego man lonyo pare ceke uai i bang’ Yehova. Eno ubemiyo iwa ponji ma kani? Ukwayu wabed wapoy nia mugisa man rwom ceke ma wabenwang’u uai i bang’ Yehova. Kakare nidhongo korwa pi gin ma watimo, mito wadwok yung ceke ire. (1 Kor. 4:7) Ku molo, mito wang’ey bende nia watie ku dubalaga man ku yeny mi twiny. Umego moko ma oro pare kago 60 ukiewo kumae: “Aponjo nia mito ngo apar nia an re m’a an. Pieno ka jumiyo ira juk iwi kosa moko mi ming’o m’atimo, aii nitimo alokaloka man nimedara i wang’a.” Lembe utie nia, ka wabelworo Yehova man wabemedara nibedo mol, wabikwo kud anyong’a.—Rie. 22:4. w23.09 mba. 10 udu. 10-11

Ceng’ soko, nindo 13, dwi mir 12

Wutie ku yeny mi cirocir, kara i ng’ei ma wutimo yeny pa Mungu, wubin wunwang’ gin m’eng’olo.—Ebr. 10:36.

Jukristu mi rundi ma kwong’a gibino ku yeny mi nyutho cirocir. M’umedo peko ma dhanu ceke ubino nwang’iri ko, gin gilund giciro peko mange bende. Ju ma dupa m’i kindgi ubino nwang’iri ku ragedo m’uai ungo kende i bang’ judong dini mi Juyahudi man jubim mi Roma, ento bende i bang’ wedi migi ma buu. (Mat. 10:21) I cokiri bende, ugam ukwayu gitim kero kara kud giwek atelatela mi ponji mi jujai ukel pokiri i kindgi. (Tic. 20:29, 30) Re Jukristu maeno giciro lembuno zoo. (Nyu. 2:3) Nenedi? Giparu pi lapor mi cirocir ma nwang’ere i Biblia, calu ve pa Yob. (Yak. 5:10, 11) Bende, girwo pi ninwang’u tego. (Tic. 4:29-31) Man giketho wigi i kum adwogi ma ber ma cirocir migi copo kelo. (Tic. 5:41) Wan de wacopo nyutho cirocir ka wabewotho ponjo lembe nja iwi lapor mi cirocir ma nwang’ere i Lembe pa Mungu kud i girasoma mwa, man ka wabenyamu i lembe i wigi. w23.07 mba. 3 udu. 5-6

Ceng’ yenga, nindo 14, dwi mir 12

Pieno, wumeduru niyenyo ma kwong’a Ker ku bedopwe pa Mungu, man piny mange maeno ceke bimedere iwu.—Mat. 6:33.

Yehova giku Yesu gibiwenjowa ngo nyanok de. Jakwenda Pethro unwang’ere i wang’ yub ma tek lee i ng’ey m’ekwero Kristu. Nyo ebiweko nibedo jalub pare kunoke ngo? Yesu ugam ukwayu Yehova ukony Pethro kara yiyoyic pare kud ukwii. Enyutho pi rwo maeno ni Pethro man eyero nia cwinye tek nia i ng’eye Pethro bitielo umego pare. (Luka 22:31, 32) Nipoy i kum wec maeno ubed utielo cwiny Pethro lee dit. Wan bende ka wabenwang’ara i wang’ lembe ma tek, Yehova romo tiyo ku jukwac m’ubedieng’ piwa pi nimiyo iwa tielocwiny ma watie ku yenyne kara wamedara nigwoko bedoleng’ mwa ire. (Efe. 4:8, 11) Tap calu ma Yehova upong’o yeny mi thenge mi kum pa Pethro man mi jukwenda mange, ebipong’o bende yeny mwa mi thenge mi kum ka waketho tic mi lembanyong’a i kabedo ma kwong’a i kwo mwa. w23.09 mba. 24-25 udu. 14-15

Kas’acel, nindo 15, dwi mir 12

Ng’atu ma ngisi nege kum jacan mio banja ni Yehova, man ebidwoko wang’ tic ma ber pare ire kendo.—Rie. 19:17.

Yehova neno kadok bero ma kabang’e mbe ma watimo ni jumange. Enene ni giramiya ma pire tek man ni banja m’ebiculo iwa kawang’e. Kan ilar ibino jakony tic kunoke jadit cokiri, Yehova ubepoy i kum tic m’itimo con, man mer m’ucweli nitime. (1 Kor. 15:58) Ebeneno bende mer m’ibemediri ninyutho. Yehova ubemito wan ceke waketh mer ma wamare ko man ma wamaru ko jumange umedere ameda. Wacopo dwoko mer ma wamare ko udok tek nwang’u wabesomo Lembe pare, wabenyamu iye man waberwo i bang’e thiri thiri. M’umedo maeno, mer ma wamaru ko umego ku nyimego mwa bimedere nwang’u wabekonyogi. Tek mer mwa ubemedere, kindwa ku Yehova man kud umego ku nyimego mwa de bidoko ceng’ini nisagu. Bende, mer m’i kindwane bibedo rondo ku rondo! w23.07 mba. 10 udu. 11; mba. 11 udu. 13; mba. 13 udu. 18

Kas’ario, nindo 16, dwi mir 12

Ng’atuman biyeyo ter pare gire. —Gal. 6:5.

Jakristuman ucikere ning’iyo en gire kite mi gwoko yotkum pare. Kinde ma Jakristu ubeng’iyo kit thieth m’ebimaku, ukwayu ewor cik mi Biblia m’unyutho kamaleng’ nia kwayu wakoc cen kud i kum rimo man lemtipo. (Tic. 15:20; Gal. 5:19, 20) Re ng’atuman ucikere ning’iyo en gire kit thieth m’ebiyiyo. Kadok nwang’u wamaru lee kite ma wathiedhara ko de, re kwayu wawor twero mir umego ku nyimego mwa ma wawek gimak yub gin gigi iwi kit thieth migi. Pieno, ukwayu wagwok lembe ang’wen ma e i wiwa: (1) Ker pa Mungu kende re ma bikeyo kumwa cuu man pi nja. (Isa. 33:24) (2) Jakristuman ucikere ‘ning’eyo en gire’ gin ma ber pire. (Rum. 14:5) (3) Wapoko ngo lembe iwi jumange kadi waketho ngo igi cudho mi kier. (Rum. 14:13) (4) Jukristu ginyutho mer man ging’eyo nia bedo i acel mi cokiri pire tie tek nisagu bedagonya migi.—Rum. 14:15, 19, 20. w23.07 mba. 24 udu. 15

Kas’adek, nindo 17, dwi mir 12

Ebibedo leng’ ni Yehova i nindo ceke m’etie i iye Janaziri.—Wel 6:8.

Nyo imaru Yehova ku cwinyi ceke? M’umbe jiji, imare lee mandha! Niai con, dhanu ma wendgi kwanere ngo gibed giwinjiri tap calu in. (Zab. 104:33, 34) Dhanu dupa gibed gitwoniri ku piny dupa pi nitimo thier ni Yehova. Eno ubino tap gin ma Junaziri mir Israel ma con kunoke ju m’uthiero kwo migi, gibed gitimo. Junaziri gibino Juisrael ma weg amora ma gitwoniri ku piny moko i kwo migi pi nitimo ni Yehova i ayi ma segi. Cik pa Musa ubed uyiyo nia nico kunoke dhaku m’umaru, utim lembang’ola ma segi ma ku kwong’ ni Yehova pi nikwo calu Janaziri pi kare moko. (Wel 6:1, 2) Ubed ukwayere nia ng’atu m’utimo lembang’ola maeno uwor telowic ma Juisrael mange gibed giworo ngo. Ang’o m’ubed ucwalu Jaisrael nitimo lembang’ola ma ku kwong’ pi nibedo Janaziri? Ubino mer ma thuc m’emaru ko Yehova man foyofoc m’etie ko pi bero m’ebetimo ire.—Poy. 6:5; 16:17. w24.02 mba. 14 udu. 1-2

Kas’ang’wen, nindo 18, dwi mir 12

Yehova . . . gwoko lembariba man [mer ma lokere ngo] ku ju m’umare m’uworo lembang’ola pare de. —Dan. 9:4.

I Biblia, wec mi dhu Juebrania ma juloko nia “gwoko bedoleng’,” kunoke “mer ma lokere ngo,” wang’ ma pol jubed jutiyo kude pi ninyutho mer ma thuth ma Yehova benyutho ni jutic pare. Jutiyo bende ku wec maeno pi nikoro pi mer ma jutic pa Mungu ginyutho i kindgi. (2 Sam. 9:6, 7) Yehova ubekwayu nia wan de wagwok bedoleng’ mwa ire. Gwoko bedoleng’ mwane copo medere kubang’ saa m’ubekadhu. Dong’ wakenen kite ma lapor pa Daniel ubecwaku ko lembe maeno. Daniel unwang’ere ku lembe dupa i kwo pare, m’uketho gwoko bedoleng’ pare ni Yehova i amulaic. Acel m’i kind amulaicne ma dongo utie m’enwang’ere ko kinde m’ebino ku oro 90 ku wiye. Jutic mi kal gigam gidagu Daniel man gibed ginyutho ngo woro ni Mungu pare. Pieno, giporo lembe kara junege. Gicwalu ubimo uketho cinge i the cik moko ma biketho Daniel i amulaic, pi nineno ka nyo ebigwoko bedoleng’ ni Mungu pare kunoke ni ubimo. Kara Daniel ugwok bedoleng’ pare ni ubimo, ugam ukwayu ejig nirwo i bang’ Yehova ndhu pi nindo 30 kende. Ento Daniel ung’iyo nigwoko bedoleng’ pare ni Yehova.—Dan. 6:12-15, 20-22. w23.08 mba. 5 udu. 10-12

Kas’abic, nindo 19, dwi mir 12

Wamedara nimarara i kindwa. —1 Yoh. 4:7.

Yehova ubemito nia wamedara ninyutho mer ni umego ku nyimego mwa. Tek jayic wadwa moko utimowa rac, ukwayu ngo wawil nia ebeii niworo cik mir ukungu mi Biblia man nia lembe uvuth ire avutha. (Rie. 12:18) Yehova umaru jutic pare ma weg bedopwe kadok gitie ku ng’ico. Emedere asu nimaruwa kinde ma kosa uvuth iwa man ekayu ngo lembe i kumwa. (Zab. 103:9) Pire tie tek lee nia walub lapor pa Wegwa ma weko lembe! (Efe. 4:32–5:1). Poy bende nia calu m’ajiki ni kago, ukwayu wamedara nibedo ku winjiri ma ceng’ini kud umego ku nyimego mwa. Lak ragedo bimedere ameda. Nindo moko waromo nwang’ara bende i kol pi yiyoyic mwa. Tek lembuno uwok, wabibedo ku yeny mi juyic wadwa nisagu zoo.—Rie. 17:17. w24.03 mba. 15-16 udu. 6-7

Ceng’ soko, nindo 20, dwi mir 12

Yehova re ma telo wi dagutielo pa dhanu.—Rie. 20:24.

I Biblia junwang’u kpawa mir aradu mange de ma gicoro ceng’ini ku Yehova, ginwang’u bero i wang’e man gikwo kwo mir anyong’a. Daudi ubino acel m’i kindgi. Kinde m’ebino aradu, eng’iyo nibedo i thenge pa Mungu man i ng’eye edoko ubimo ma won bedopwe. (1 Ub. 3:6; 9:4, 5; 14:8) Kan iponjo lembe iwi kpawa mi kwo pa Daudi, lapor pare copo cweli nitimo ni Yehova ku bedopwe. Icopo ponjo bende lembe lee iwi lapor pa Marko kunoke pa Timoteo. Gicaku timo ni Yehova niai ma gi thindho man gimediri nitimo ire ku bedopwe. Kite m’ibetiyo ko ku kwo peri kawoni bibedo kud atelatela iwi anyim peri. Tek ijengiri iwi Yehova kakare nijengiri i wii giri, ng’ey nia ebitelo wi yo peri. E ibibedo ku kwo ma ber man mir anyong’a. Poy nia Yehova ubeneno lembe m’ibetimo ire ni gin ma pire tek. Nyo yo ma ber m’usagu nitiyo ku kwo peri pi nitimo ni Wegwa m’i polo ma jamer, utie de? w23.09 mba. 13 udu. 18-19

Ceng’ yenga, nindo 21, dwi mir 12

Wumeduru . . . [niweko] lembe m’i kindwu yot yot.—Kol. 3:13.

Jakwenda Paulo ugam ung’eyo nia umego ku nyimego pare gitie ku dubalaga. Ku lapor, nyanok i ng’ey m’ecaku dikere ku cokiri, jumoko giparu nia etie ngo jalub. (Tic. 9:26) I ng’eye, jumoko giweco pire rac pi ninyotho nyinge. (2 Kor. 10:10) Eneno bende jadit cokiri moko m’umaku yub ma rac m’uyenyo ketho jumange gikier. (Gal. 2:11, 12) Marko m’ubino acel m’i kind jutic wagi ma ceng’ini de ugam ukiere lee mandha. (Tic. 15:37, 38) Nwang’u Paulo romo weko lembe maeno ceke ucere nidikere kud umego ku nyimego pare ma gikiere. Ento emedere nibedo ku nen ma ber i wigi, man etimo ni Yehova kud amora. Ang’o m’ukonye? Paulo ugam umaru umego ku nyimego pare lee. Mer m’emaru kogine ukonye niketho wiye i kum kite migi ma beco, ento ungo i kum ng’ico migi. Mer ukonye bende nitiyo ku juk ma nwang’ere i giragora mwa ma tin. w24.03 mba. 15 udu. 4-5

Kas’acel, nindo 22, dwi mir 12

Jatic pa Rwoth ucikere ngo nidhau, ento ukwayu ebed yoo ku dhanu ceke.—2 Tim. 2:24.

Kpawa dupa mi Biblia ubenyutho nia pire tie tek ninyutho molcwiny. Wakewec iwi lapor pa Isak. Kinde m’ebekwo i Gerar m’ubino theng ng’om mi Jufilisti, kumira umondo i Jufilisti ma gibino kwo ceng’ini kugi, uketho giculo wang’ pii ma jurutic pa won gigam gitong’o. Kakare nidhau kugi, ecoko juruot pare edok kugi bor man ewok etong’o pii mange. (Tha. 26:12-18) Re Jufilisti giyero nia pii maeca de tie migi. Kadok kumeno de, Isak uyenyo pare kwiyocwiny kugi. (Tha. 26:19-25) Ang’o m’ukonye nibedo mol kadok ubino nen nia Jufilisti gikeco migi niroke de? M’umbe jiji, eneno lapor ma ber mi junyodo pare man enwang’u ponji lee i kite m’Abraham ubed ukwo ko ku kwiyocwiny ku jumange, eneno bende “cwiny mi bedoyo man mi molo” pa Sara. —1 Pet. 3:4-6; Tha. 21:22-34. w23.09 mba. 15 udu. 4

Kas’ario, nindo 23, dwi mir 12

Adaru keco lembene man abipong’e bende.—Isa. 46:11.

Mer ucwalu Yehova nioro Wode ma kayu i ng’om pi niponjo dhanu ku lembe iwi Ker man nimiyo kwo pare pi nigonyowa kud i dubo man tho. I ng’eye, ecere kara edok ebed ni Ubimo mi Kerne i polo. Thiwiwec ma dit mi Biblia utie nia Yehova bidwoko nyinge udok leng’ kinde m’ebipong’o lembakeca pare pi ng’om nikadhu kud i Ker pare ma Jabimne utie Kristu. Lembakeca pare lokere ngo. Eng’olo nia ebipong’e kubang’e kubang’e. (Isa. 46:10, 11; Ebr. 6:17, 18) I saa m’eketho, ng’om bidoko ni paradizo man nyikway Adamu giku Eva ma dong’ gimbe ku dubalaga re ma gibikwo i iye kud anyong’a pi nja. (Zab. 22:26) Ebipong’o bende lembakeca pare ma dit nisagu zoo, niwacu ebiketho giracwiya pare ceke ma riek m’i polo ku mi ng’om zoo bibedo i acel. I ng’eye, piny ceke ma kwo bijwigere i the Bimobim pare ma malu ngbir. (Efe. 1:8-11) Nyo etie ngo lembe ma wang’u ijo ning’eyo ayi ma Yehova bipong’o ko lembakeca pare? w23.10 mba. 20 udu. 7-8

Kas’adek, nindo 24, dwi mir 12

Wubed tek, . . . kum wanuti wakudu,’ Yehova mir udul uwacu.—Hag. 2:4.

Kinde ma Juyahudi giwok kud i Babeli gidok i Yeruzalem, nyanok i ng’ey ma gitundo, ginwang’iri ku peko pa sente, anyobanyoba mi lemgamba man jai. Eno uketho ebino tek ni jumoko m’i kindgi niketho wigi i kum tic mi giero hekalu pa Yehova. Pieno Yehova uoro jubila ario, niwacu Hagai man Zekaria pi nidwoko amora i kumgi; tielocwinyne ukonyo dhanu lee mandha. (Hag. 1:1; Zek. 1:1) Re ceng’ini oro 50 i ng’eye, cwiny Juyahudi utur kendo. I ng’eye, Ezra ma jagor ma riek mi Cik ubino i Yeruzalem niai kud i Babeli pi nitielo cwiny dhanu pa Mungu kara giketh thier mandha i kabedo ma kwong’a i kwo migi. (Ezr. 7:1, 6) Tap calu ma lembila pa Hagai man pa Zekaria ukonyo dhanu pa Mungu mi rundi ma con kara gimediri nigeno Yehova i saa ma gin’i wang’ jai, ecopo konyo wan bende nibedo ku genogen nia Yehova bikonyowa kadok watie i peko ma nenedi de.—Rie. 22:19. w23.11 mba. 14-15 udu. 2-3

Kas’ang’wen, nindo 25, dwi mir 12

Wuronyuru ku mer, kum en e jamtwic ma cuu mandha ma dikojo i acel.—Kol. 3:14.

Wanyutho nenedi nia wamaru juyic wadwa? Yone acel utie nijuko cwinygi. Ka kisa negowa i kum jumange, ‘wabimedara nijuko cwinywa i kindwa.’ (1 Thes. 4:18) Wacopo medara niketho mer m’i kindwa ubed tek ke nenedi? Nwang’u wabeii nitimo kisa ni jumange. Pirang’o tin re ma pire tie tek akeca nia wanyuth mer i kindwa? Pethro unyutho thelembene, eyero kumae: “Ajiki mi piny ceke dong’ ni ceng’ini. Pieno, . . . wumeruru i kindwu lee mandha.” (1 Pet. 4:7, 8) Calu m’ajiki mi ng’om maeni udhingo magwei, ukwayu wakur ang’o? Yesu ular uewo pi lembe ma binwang’u julub pare, eyero kumae: “Thek ceke . . . bidaguwu pi nyinga.” (Mat. 24:9) Kara wacir adegi maeno, wacikara nibedo i acel. Ka watimo kumeno, Sitani bituc ungo nipoko iwa pilembe mer re m’udiko kindwa.—Filip. 2:1, 2. w23.11 mba. 13 udu. 18-19

Kas’abic, nindo 26, dwi mir 12

Watie jutic m’ubetimo karacelo ku Mungu.—1 Kor. 3:9.

Lemandha mi Lembe pa Mungu tie ku tego ma lee dit. Ka wabeponjo dhanu ku lemandha iwi Yehova man wabenyutho igi nia etie Ng’atu ma nenedi i andha, lembe moko mi wang’uic timere: Nok nok, wang’gi yabere i kum vupo pa Sitani, man gicaku neno kite ma beco pa Wegwa m’i polo. Tego pare m’ajikine mbe wang’u igi lii. (Isa. 40:26) Giponjo nigene pilembe yo pare zoo tie pwe. (Poy. 32:4) Rieko pare ma lee yabu wang’gi. (Isa. 55:9; Rum. 11:33) Man ginwang’u jukocwiny ka giponjo nia en zoo etie mer. (1 Yoh. 4:8) Ka gibemediri nicoro ceng’ini i vut Yehova, genogen migi mi kwo rondo ku rondo calu awiya pare doko igi ni piny m’unuti andha. Etie rwom ma lee nikonyo dhanu gicor ceng’ini i vut Wegwa m’i polo! Ka wabetimo kumeno, Yehova nenowa calu “jutic m’ubetimo karacelo” kude.—1 Kor. 3:5. w24.02 mba. 12 udu. 15

Ceng’ soko, nindo 27, dwi mir 12

E ber iri nia kud ing’ol lembe ku kwong’ kakare ning’olo, ento nipong’e ngo.—Ekl. 5:5.

Tek itie japonj Biblia kunoke ibedongo i cing’ junyodo ma gitie Jumulembe pa Yehova, nyo ibecuku paru pi batizo de? Eno utie lembakeca ma ber mire ma! Re i wang’ nilimo batizo, bikwayu ilar ithier kwo peri ni Yehova. Icopo thiero kwo peri ni Yehova nenedi? Nikadhu kud i rwo m’ibeng’olo ko ire nia ibitimo thier ire kende man nia ibiketho yeny pare i kabedo ma kwong’a i kwo peri. Saa maeno ing’olo nia ibimediri nimare “kud adundeni ceke, ku ng’eyong’ec peri ceke, ku pidoic peri ceke, man ku tegoni ceke.” (Mark. 12:30) Icopo thiero kwo peri ni Yehova i amung’; wukude kendwu re ma wung’eyo. Batizo peri lundo kadhu i wang’ dhanu ceke; inyutho ko igi nia idaru thiero kwo peri ni Mungu. Thieriri peri ni Yehova utie lembang’ola ma ku kwong’ ma leng’. Lembakeca peri utie nikwo nimakere kude; Yehova de ubekwayu kumeno.—Ekl. 5:4. w24.03 mba. 2 udu. 2; mba. 3 udu. 5

Ceng’ yenga, nindo 28, dwi mir 12

Ng’atuman m’i kindwu ucikere nimaru dhaku pare calu m’emarere ko gire; i thenge ma kucelo, dhaku ucikere ninyutho woro ma thuc ni cware.—Efe. 5:33.

Gamiri ceke utie ku peko i igi. Biblia unyutho thwolo thwolo nia ju ceke ma gigamiri gibinwang’iri ku “peko.” (1 Kor. 7:28) Pirang’o? Pilembe gamiri diko kind dhanu ario ma zoo gitie ku dubalaga, ma ng’atuman utie ku gin m’emaru man m’edagu. Copere nia nico ku dhaku gidongo i suru man kit kwo m’ukoc. Ku nindo m’ubekadhu, ng’atuman romo caku nyutho bende timo moko ma cuu ngo ma wadi ular ung’eyo ngo. Lembe maeno ceke romo nyolo peko. Kakare ma nia giyii kosa migi kinde ma lembe moko uwok man nia gidik cing’gi pi niyiko lembene, ng’atuman romo redho kosa iwi wadi. Giromo tuc kadok niparu nia pokiri kunoke lalu gamiri re ma biyiko lembe migi. Nyo utie andha kumeno? Ungo. Yehova ubekwayu nia nico ku dhaku gikwo karacelo kadok nwang’u ng’atu acel tie dhanu ma kwo kude tek de. w24.03 mba. 16 udu. 8; mba. 17 udu. 11

Kas’acel, nindo 29, dwi mir 12

Genogen nyayu ngo lewic i wijo.—Rum. 5:5.

I ng’ey m’ithiero kwo peri ni Mungu man ilimo batizo, genogen peri mi kwo rondo ku rondo iwi ng’om ma bidoko ni paradiso umedere nidongo, pilembe imediri niponjo lembe man iteng’ini i thenge mi tipo. (Ebr. 5:13–6:1) Copere nyo lembe ma jukwanu i Jurumi 5:2-4 udaru timere i kwo peri bende. Ituc ninweng’iri ku masendi dupa, ento icirogi man inyayu anyong’a i Yehova. Ninyang’ nia inwang’u bero i wang’ Mungu uketho kawoni cwinyi tek nisagu zoo nia ibinwang’u mugisa m’eng’olo. Genogen peri udoko tek nisagu m’ilar ibino ko, edoko iri ni piny mandha, man pire udoko tek lee mandha i ii. Etie bende kud adwogi ma lee i wii, niwacu etie kud atelatela iwi kwo peri ceke man ewilo kite m’ikwo ko ku wedi peri, kite m’imaku ko yub, man kadok kite m’itiyo ko ku saa peri. Jakwenda Paulo umedo paru mange ma pire tek lee iwi genogen m’itie ko i ng’ey m’inwang’u bero i wang’ Mungu. Ebetego cwinyi nia genogen perine bipong’o.—Rum. 15:13. w23.12 mba. 12-13 udu. 16-19

Kas’ario, nindo 30, dwi mir 12

[Yehova] biketho nindo peri bicungo ma tek.—Isa. 33:6.

Ka wabekadhu kud i peko moko ma tek, kite ma wabewinjara ko, paru mwa man timo mwa romo koc ku ma naka. Tap calu meli ma mujanga ubethoro kun ku kun, wan de waromo winjara i ayi ma tung’ tung’. Yehova konyowa nenedi kinde ma pidoic ma kumeno ubethung’owa? Ebetielo cwinywa nia ebiketho wacung ma tek. Ka wavuvu ubekoto iwi meli, ecaku thorere kun ku kun. Kara enyeg ku lembuno, juyiko piny moko ve vombe i ng’ete ario zoo ku yor i the pii. Pinyne giketho meli thorere ngo akeca. E kumeno kwo mi dhanu m’i iye bedo museme man peko bedo mbe akeca i wothne. Re kara pinyne gikony meli ma ber, mito ewoth medere i wang’e. Kumeno bende, Yehova biketho wacung ma tek nwang’u wabemedara nigwoko bedoleng’ mwa ire i saa mi peko. w24.01 mba. 22 udu. 7-8

Kas’adek, nindo 31, dwi mir 12

Aketho genogen para iwi Mungu, lworo ubenega ngo.—Zab. 56:4.

Kinde ma lembe moko ubenyayu lworo i ii, penjiri kumae: ‘Yehova udaru timo ang’o?’ I ng’eye, nyam i lembe iwi piny m’ecwiyo. Ku lapor, kinde ma ‘wabeneno cuu’ kite m’ebegwoko ko winyo man thiwe m’ecwiyo de ngo i ayi pare man ma gimbe kadi ku copo mi wore, eno bitego cwinywa nia ebipong’o yeny mwa bende. (Mat. 6:25-32) Par bende pi gin ma Yehova udaru timo ni jutic pare. Iromo ponjo lembe iwi ng’atu moko ma juweco pire i Biblia m’unyutho yiyoyic ma tek, kunoke iromo somo lembe iwi jatic pa Yehova moko mi rundi mwa eni. M’umedo maeno, nyam i lembe iwi kite ma Yehova udaru konyi ko. Eteli nenedi i lemandha? (Yoh. 6:44) Edaru dwoko wang’ rwo peri nenedi? (1 Yoh. 5:14) Man lam ma Wode m’emaru uthiero, ubecuku miyo iri bero ma kani kubang’ ceng’i?—Efe. 1:7; Ebr. 4:14-16. w24.01 mba. 4 udu. 6; mba. 7 udu. 17

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini