Dwi mir 11
Ceng’ soko, nindo 1, dwi mir 11
Kud i dhu awiya man mukere, iwodho pak.—Mat. 21:16.
Waromo tielo cwinywa i kindwa i coko mwa i ayi mange ma kani? Kan itie janyodo, kony awiya peri m’aradu giyik dwokowang’ penji mi kadhiri migi. Saa moko i thiwiwec acel, juweco pi lembe ma dongo, calu ve lembe mi gamiri kunoke mi kurajo, ento udukuwec acel kunoke ario copo bedo nuti ma nyathin romo dwoko wang’ penji i iye. Bende, kony awiya peri ginyang’ nia pirang’o saa moko jucopo benyuthogi ngo ka giting’o cing’gi. Nikoro lembuno bikonyogi kara cwinygi kud utur ka junyutho jumange kakare ninyutho gin. (1 Tim. 6:18) Wan ceke wacopo yiko dwokowang’ penji ma yungo Yehova, man ma giero Jukristu wadwa. (Rie. 25:11) Kinde ma wabekoro i adundo lembe moko ma wagam wanwang’ara ko, ukwayu wacerara nibeweco akeca piwa giwa. (Rie. 27:2; 2 Kor. 10:18) Ento waii nimedara niketho wiwa zoo i kum Yehova, Lembe pare, man i kum dhanu pare i zoone.—Nyu. 4:11. w23.04 mba. 24-25 udu. 17-18
Ceng’ yenga, nindo 2, dwi mir 11
Kud wanindu calu dhanu mange, ento wamedara nikiyo man wabed nger.—1 Thes. 5:6.
Mer pire tie tek kara wabed ma wabekiyo man nger. (Mat. 22:37-39) Mer ma wamaru ko Mungu konyowa ninyutho cirocir i tic mi lembanyong’a kadok nwang’u tije copo kelo iwa peko ma nenedi de. (2 Tim. 1:7, 8) Bende, mer ma wamaru ko ju ma gitimo ngo ni Yehova, cwaluwa nirweyo igi, kadok ku telefon man ku barua. Wamedara nigeno nia nindo moko dhanu maeno gibiloko timo migi man gibicaku timo lembe m’atira. (Eze. 18:27, 28) Mer ma wamaru ko dhanu mange uketho i iye bende Jukristu wadwa. Wanyutho mer ma kumeno nwang’u ‘wabetielo cwinywa i kindwa man wabeteng’ara i kindwa.’ (1 Thes. 5:11) Calu juaskari m’ubekiedo lwiny karacelo, wan de watielara i kindwa. Wabitimo ngo umego ku nyimego mwa rac akakaka kunoke niculo kwor. (1 Thes. 5:13, 15) Wanyutho bende mer mwa nwang’u wabeworo umego ma gibetelo wi cokiri.—1 Thes. 5:12. w23.06 mba. 10 udu. 6; mba. 11 udu. 10-11
Kas’acel, nindo 3, dwi mir 11
Ka [Yehova] yero lembe moko, nyo ebitime ngo?—Wel 23:19.
Yo mi kwong’o ma wateng’o ko yiyoyic mwa tie nibenyamu i lembe iwi jamgony. Jamgony ma Mungu umiyo unyutho nia andha lembang’ola pare bipong’o. Ka wabenyamu i lembe kilili iwi thelembe m’uketho Yehova umiyo jamgony man lembe ma lee m’etwonere ko, yiyoyic mwa doko tek nia lembang’ola m’etimo pi kwo ma rondo ku rondo i ng’om ma ber akeca bitimere andha. Pirang’o wabeyero kumeno? Lembang’o m’ugam ukwayere kara jamgony umiyere? Yehova uoro Wode ma kayu m’emaru akeca, ma tie jarimbe ma ceng’ini niai kud i polo kara ebin enyolere i ng’om calu dhanu m’umbe ku dubalaga. Kinde ma Yesu n’i wi ng’om, eciro kwond peko ceke. I ng’eye esendere man etho tho mi litho ma lee. Yehova uculo wel piny ma yawe mbe! Nwang’u Mungu mwa ma jamer copo weko ngo Wode usendere man utho kara nia wakwo ma ber pi kare ma nyanok kende. (Yoh. 3:16; 1 Pet. 1:18, 19) Pi wel piny ma lee ma Yehova uculo, ebiketho andha wakwo rondo ku rondo i ng’om ma nyen. w23.04 mba. 27 udu. 8-9
Kas’ario, nindo 4, dwi mir 11
E tho, masendi peri ni kani? —Hos. 13:14.
Nyo Yehova tie kud ava mi ketho ju m’utho giceri? M’umbe jiji, eyo. Egam etelo wi jugor Biblia moko ku tipo pare ma leng’ pi nikiewo lembang’ola mi cer mi nindo m’ubino. (Isa. 26:19; Nyu. 20:11-13) Bende ka Yehova ung’olo lembe moko, epong’o lembene kwa. (Yoc. 23:14) I andha, Yehova tie kud ava mi cero ju m’utho. Wakenenu wec moko ma won bedopwe ma Yob ugam uyero. Cwinye ubino tek nia kadok etho de, Yehova bibedo kud ava mi dok nene kwo kendo. (Yob 14:14, 15) Yehova tie kud ava maeno pi jutic pare ceke ma gidaru tho. Etie kud ava mi cerogi, mi ketho gibed ku leng’kum ma cuu man kud anyong’a. Dong’ waromo yero ang’o pi dhanu milioni swa ma githo m’umbe ninwang’u kaka mi ponjo lemandha iwi Yehova? Mungu mwa ma jamer tie kud ava mi ketho gin bende gicer. (Tic. 24:15) Ebemito ginwang’ kaka mi doko jurimbe, man gikwo rondo ku rondo iwi ng’om.—Yoh. 3:16. w23.04 mba. 9 udu. 5-6
Kas’adek, nindo 5, dwi mir 11
Nikum Mungu wabinwang’u tego.—Zab. 108:13.
Icopo dwoko genogen peri tek nenedi? Ku lapor, kan itie ku genogen mi kwo rondo ku rondo iwi ng’om, som lembe ma Biblia ukoro iwi paradizo man nyam iye. (Isa. 25:8; 32:16-18) Par pi kite ma kwo bibedo ko i ng’om ma nyen. Kepar nia dong’ in i iye. Ka saa ceke wabeparu pi genogen mi kwo i ng’om ma nyen, peko mwa ‘bibedo pi saa moko kende man there de bibebo yot.’ (2 Kor. 4:17) Andha, Yehova bidwoki tek nikadhu kud i genogen m’emiyo iri. Edaru miyo piny m’itie ku yenyne pi ninwang’u kero m’uai i bang’e. Pieno, kan itie ku yeny mi kony pi nipong’o rwom moko, pi niciro peko, kunoke pi nigwoko anyong’a peri, rwo i bang’e kud adundeni ceke pi nicoro i vute man say telowic pare nikadhu kud i ponji peri ma segi. Jol tielocwiny mir umego ku nyimego peri. Par pi genogen peri, e ibinwang’u ‘kero lee nikum tego ma dwong’ pa [Mungu], kara ituc niciro lembe ceke ku twiyocwiny man kud anyong’a.’—Kol. 1:11. w23.10 mba. 17 udu. 19-20
Kas’ang’wen, nindo 6, dwi mir 11
Wudwok foyofoc pi gin ceke. —1 Thes. 5:18.
Watie ku thelembe dupa mi foyo Yehova i rwo mwa. Wacopo foyo Yehova pi piny moko ci ma watie ko, pilembe giramiya ceke ma ber uai i bang’e. (Yak. 1:17) Ku lapor, waromo nyutho foyofoc mwa ire pir ayi ma ng’om leng’ ko man pi giracwiya ma wang’u ijo. Waromo nyutho bende foyofoc pi kwo mwa, pi juruot mwa, pi jurimbwa man pi genogen ma watie ko. Bende, wabemito wafoy Yehova pilembe eyiyo nia wabed ku winjiri ma ceng’ini kude. Saa moko kwayu watim kero ma segi pi niparu thelembe ma wan giwa ukwayu wadwok ko foyofoc ni Yehova, kum wabekwo i ng’om ma foyofoc umbe i iye. Wang’ ma pol dhanu ketho wigi kwa i kum gin ma gimito, kakare niketho wigi i kum gin ma gicopo timo pi ninyutho foyofoc pi piny ma gitie ko. Ka wan de wacaku lubo kit timo ma kumeno, rwo mwa copo doko kwa kwayukwac. Pi niuro timo maeno, mito wamedara nicego kite mi foyofoc man ninyuthe i lembe ceke ma Yehova ubetimo iwa.—Luka 6:45. w23.05 mba. 4 udu. 8-9
Kas’abic, nindo 7, dwi mir 11
Emedere nikwaye ku yiyoyic m’umbe jiji moko nyanok de.—Yak. 1:6.
Calu Yehova utie Wegwa m’umaruwa, emito ngo enen nia wabesendara. (Isa. 63:9) Re ecero ngo nia peko ceke m’ubedo ve pii kunoke lebmac, kud unwang’wa. (Isa. 43:2) Ento eng’olo nia ebikonyowa ‘nikadhu kud’ i igi, man ebiweko ngo peko mwa unurwa magwei. Yehova miyo iwa bende tego mi tipo pare ma leng’ pi nikonyowa niciro. (Luka 11:13; Filip. 4:13) Pieno, wacopo bedo kud andha nia saa ceke ebimiyo iwa gin ma tap ma watie ku yenyne pi niciro kara wamedara nigwoko bedoleng’ mwa ire. Yehova ubekwayu nia wagene. (Ebr. 11:6) Saa moko romo nen ve nia peko mwa cirere ngo. Waromo caku bedo kadok ku jiji ka nyo andha Yehova bikonyowa. Re Biblia ubetielo cwinywa nia ku tego pa Mungu, wacopo “por ku wi gang’kidi.” (Zab. 18:29) Pieno, kakare niweko jiji utur cwinywa, wacikara nirwo ku yiyoyic man tegocwiny ma nia Yehova bidwoko wang’ rwone.—Yak. 1:6, 7. w23.11 mba. 22 udu. 8-9
Ceng’ soko, nindo 8, dwi mir 11
[Mer liel] calu lebmac, lebmac pa Yehova. Kadok pii m’ubecorere de copo nego mer ungo, kadi kulo ma dongo de copo mwonye ngo.—Wer. 8:6, 7.
Eno tie ayi ma ber rukani ma jukoro ko pi mer mandha! Wec maeno tie ku lemandha ma tielo cwiny ju m’ugamiri; lemandhane tie nia ng’atuman m’i kindgi copo maru wadi ku mer ma jik ungo. Ukwayu ju m’ugamiri gitim kero kara mer migi kud ujiki i nindo ceke ma gibekwo i iye. Ku lapor, mac copo medere niliel ndhu nwang’u jubewotho medo yen i wang’e. Ka ng’atu moko mbe m’ubetimo lembuno, maje tho. Rom rom kumeno, mer m’i kind nico ku dhaku romo bedo ma tek nja, ndhu nwang’u gibedwoko winjiri m’i kindgi udok tek. Saa moko, ju m’ugamiri gicopo nwang’u nia mer migi ubekwiyo, asagane ka peko ma calu ve can sente, peko mi yotkum, man peko mi tungo awiya ubenurogi. Pi nigwoko “lebmac pa Yehova” ubed m’ebeliel, nico ku dhaku ceke gicikiri nitimo kero mi dwoko winjiri migi ku Yehova udok tek. w23.05 mba. 20-21 udu. 1-3
Ceng’ yenga, nindo 9, dwi mir 11
Lworo kud unegi.—Dan. 10:19.
Ukwayu watim ang’o kara wabed weg tegocwinyi? Junyodo mwa giromo kwayuwa nia wabed weg tegocwiny. Re wacopo lagu ngo kite maeno alaga. Nidoko won tegocwiny ubedo ve niponjo bodho moko ma nyen. Yo acel ma wacopo doko ko jubodho utie nineno kilili mandha gin ma japonjo ubetimo, man i ng’eye nitimo tap calu en. Rom rom kumeno, waponjo nibedo weg tegocwiny nwang’u wabeneno kilili mandha ayi ma jumange gibenyutho ko kite maeno man nwang’u i ng’eye wabelubo lapor migi. Calu Daniel, ukwayu wang’ey Lembe pa Mungu cuu mandha. Wacikara niketho kindwa ubed ceng’ini ku Yehova nwang’u wabekoro ire wang’ ma pol kite ma wabewinjara ko. Bende, ukwayu wabed ku genogen iwi Yehova man cwinywa ubed tek nia ebikonyowa saa ceke. E kinde ma yiyoyic mwa binwang’ere i amulaic, wabinyutho tegocwiny. Wang’ ma pol, dhanu benyutho woro ni ju ma nyutho tegocwiny. Giromo telo bende dhanu m’adundegi tie ayika i bang’ Yehova. M’umbe jiji, watie ku thelembe dupa ma beco m’ucwaluwa ninyutho tegocwiny. w23.08 mba. 2 udu. 2; mba. 4 udu. 8-9
Kas’acel, nindo 10, dwi mir 11
Wung’ii cuu i lembe ceke. —1 Thes. 5:21.
Wec mi dhu Jugiriki ma juloko nia “wung’ii cuu” jubed jutiyo ko pi ninyutho kite ma dhanu gibed gipimo ko cuma, calu ve mola ma kwar man mola ma tar pi ning’eyo ka nyo gitie m’alili. Pieno, wacikara ning’iyo cuu ka nyo piny ma wabewinjo kunoke ma wabesomo tie cuu kunoke ngo. Pi lembuno bibedo iwa tek nisagu calu ma wadhingo masendi ma dit. Kakare niyiyo lumaluma lembe ma dhanu mange ubeyero, watiyo ku copo mwa mi paru i lembe pi niporo gin ma wasomo kunoke ma wawinjo ku lembe ma Biblia man ma dilo pa Yehova ubeyero. Tek watimo kumeno, wabiweko ngo propagand moko ci mi pajogi uwing wiwa, kunoke uwond wang’wa. (Rie. 14:15; 1 Tim. 4:1) I zoo, wang’eyo nia dhanu pa Yehova biboth kud i masendi ma dit. Ento ni ng’atuman acel acel, wang’eyo ngo nia urwo bibedo ire nenedi. (Yak. 4:14) Kadok wabikadhu kud i masendi ma dit kunoke wabilar tho i wang’e de, wabinwang’u sukulia mi kwo rondo ku rondo tek wagwoko bedoleng’ mwa. Dong’ wek wan ceke waketh wiwa i kum genogen ma wang’u ijo, man wabed ayika pi nindo pa Yehova! w23.06 mba. 13 udu. 15-16
Kas’ario, nindo 11, dwi mir 11
Enyutho lembamung’a pare . . . ni jutic pare.—Amo. 3:7.
Wang’eyo ngo kite ma lembila moko mi Biblia bipong’o ko. (Dan. 12:8, 9) Re utie ngo nia ndhu pilembe wabenyang’ ungo i ayi ma lembila moko bipong’o ko ci, eno nyutho nia ebipong’o ngo. M’umbe jiji, wacopo bedo ku genogen nia Yehova binyutho iwa gin ceke m’ukwayu wang’ey tap i saane, calu m’etimo yang’ con. Jubitwong’o pi “kwiyocwiny ku bedomoth.” (1 Thes. 5:3) I ng’eye, bimobim mi ng’om maeni bilokiri i kum dini mi vupo man gibinyothe. (Nyu. 17:16, 17) Gibiloy bende iwi dhanu pa Mungu. (Eze. 38:18, 19) Lembe maeno biterowa wang’ acel i kum lwiny ma tokcen mi Armagedon. (Nyu. 16:14, 16) Cwinywa copo bedo tek nia lembe maeno zoo bitimere ceng’ini eni. Dong’ niai kawoni, wamedara ninyutho foyofoc mwa ni Wegwa m’i polo ma jamer, ma waketh ko wiwa kilili i kum lembila mi Biblia man wakony jumange de gitim kumeno. w23.08 mba. 13 udu. 19-20
Kas’adek, nindo 12, dwi mir 11
Dong’ wamedara nimarara i kindwa, pilembe mer uai i bang’ Mungu.—1 Yoh. 4:7.
Kinde ma jakwenda Paulo ubino weco iwi yiyoyic, genogen, man mer, edolo dhu wecne nia “ma dit m’usagu zoo kud i kind [kite maeno] utie mer.” (1 Kor. 13:13) Pirang’o eyero kumeno? Pilembe i nindo m’ubino, wabibedo mbe kendo ku yeny mi bedo ku yiyoyic i ng’om ma nyen ma Mungu ung’olo kadi ku genogen ma nia lembakeca pare bipong’o, pilembe nwang’u dong’ gidaru pong’o. Re wabimedara nibedo ku yeny mi maru Yehova man dhanu wadwa. I andha, mer ma wamaru kogi bimedere ameda nidongo pi nja. Bende, mer nyutho nia watie Jukristu mandha. Yesu uyero ni jukwenda pare kumae: “Ni kum lembe maeni dhanu ceke bing’eyo nia wu julubna, tek wumeruru i kindwu.” (Yoh. 13:35) Bende, mer ma wanyutho i kindwa ketho wamedara nibedo i acel. Paulo ulwong’o mer nia “jamtwic ma cuu mandha ma dikojo i acel.” (Kol. 3:14) Jakwenda Yohana ukiewo ni juyic wagi kumae: “Ng’atu moko ci m’umaru Mungu ucikere nimaru bende umin.” (1 Yoh. 4:21) Ka wamarara i kindwa, eno nyutho nia wamaru Mungu. w23.11 mba. 8 udu. 1, 3
Kas’ang’wen, nindo 13, dwi mir 11
Wek wan bende wawany gin moko ci ma pek.—Ebr. 12:1.
Biblia uporo kwo mwa mi Jukristu ku kwaya mi ng’wec. Ju ma biringo kwayane ma ber nitundo i ajiki, gibinwang’u sukulia mi kwo ma rondo ku rondo. (2 Tim. 4:7, 8) Ukwayu waii ku kero mwa ceke kara wamedara niringo, asagane pilembe wadhingo tundo i ajiki mi kwayane. Jakwenda Paulo unyutho gin ma bikonyowa niloyo. Ekwayuwa nia “wawany gin moko ci ma pek man . . . waringu ku cirocir kwaya ma juketho i wang’wa.” Nyo emito nyutho nia ukwayu ngo Jakristu uyey ter moko ci? Ungo. Ento, emito yero nia wawek niyeyo ter ma tijgi mbe. Ter ma kumeno romo jwigo ng’wec mwa man ketho waol. Kara wamedara niringo, wacikara ning’iyo man nikabu gin moko ci ma pek ma tije mbe m’umbe galu. Re i saa ma rom eno, ukwayu ngo wakab ter ma wacikara niyeyo. Kan ungo, wabimedara ngo ku kwayane.—2 Tim. 2:5. w23.08 mba. 26 udu. 1-2
Kas’abic, nindo 14, dwi mir 11
Kud wuketh ruko mwu ubed ma yo woko.—1 Pet. 3:3.
Nibedo dhanu ma i lembe mwa tek ungo konyowa niworo paru mi jumange. Ku lapor, nyimego mwa moko gimaru nibewiro piny ma tung’ tung’ i wang’gi ma ke jumange umaru ngo. Jukristu moko gimaru nimadhu kong’o i mukero ma ber, jumange ke gikwere akwera zoo. Jukristu ceke gimito gibed ku yotkum ma cuu, re ging’iyo kit thieth m’ukoc. Tek waparu nia gin ma wabetimo re m’utie kwa m’atira nisagu man ka wamito jumange de gitim ve wan, wacopo ketho gikier man wanyayu pokiri i cokiri. (1 Kor. 8:9; 10:23, 24) Ku lapor, kakare nikwanyu ayi kendi ma wacikara nikendo, Yehova umiyo iwa cik mir ukungu ma waromo lubo. Ukwayu wakendara i ayi m’uromo ku jutic pa Mungu, ma nwang’u wabenyutho nia i lembe mwa tek ungo, wabenyutho jwigiri, man “woro.” (1 Tim. 2:9, 10) Pieno, watelo ngo nen mi jumange i ayi m’umaku piny ungo i wiwa man iwi kendi mwa. Cik mir ukungu mi Biblia copo konyo bende judong cokiri niuro niketho cik iwi kendi man ruko. w23.07 mba. 23-24 udu. 13-14
Ceng’ soko, nindo 15, dwi mir 11
[Wuwinja cuu], man wucam gin ma ber, man wek anyong’a neg ng’eyong’ec mu ku mio.—Isa. 55:2.
Yehova unyutho kite ma wabibedo ko ku mutoro i nindo m’ubino. Dhanu ma gibejolo lwong’o pa “dhaku ma jakasegu” gi ii ninwang’u anyong’a i lemsasa mi tarwang’. Timo migine biterogi i tho. (Rie. 9:13, 17, 18) Ju ma gibejolo lwong’o pa dhaku ma juporo ku “rieko mandha” gibibedo kud anyim m’ukoc! (Rie. 9:1) Wabeponjo nimaru gin ma Yehova umaru man nidagu gin m’edagu. (Zab. 97:10) Bende wabedo kud anyong’a nilwong’o jumange de ginwang’ bero niai i “rieko mandha.” Edok ebedo ve wabekok ku “ka ma malu mir adhura kumae: Ng’atu ma tek ung’eyo lembe ngo, wek emond kue.” Bero ma wabenwang’u karacelo ku ju m’ubejolo lwong’one utie ngo kende kende pi kawoni. Ento gigalu man gibiketho ‘wakwo’ rondo ku rondo tekene ‘wabewotho i yo mi ng’eyothelembe.’—Rie. 9:3, 4, 6. w23.06 mba. 24 udu. 17-18
Ceng’ yenga, nindo 16, dwi mir 11
Ng’atu ma yoo ni ng’eicwiny tie ber ma sagu ng’atu ma jarukara, man ng’atu ma bimo wi ng’eicwiny pare tie ber ma sagu ng’atu m’umaku adhura.—Rie. 16:32.
Ibed iwinjiri nenedi ka jaratic kunoke nyathin mi somo wedu upenji ku penji moko iwi yiyoyic peri? Nyo kumi caku miel? Dupa m’i kindwa winjiri kumeno. Re penji pa ng’atini romo konyowa ninyang’ i paru kunoke i yiyoyic pare, man eno romo ketho ebedo iwa yot nirweyo ire. Saa moko lundo ng’atini romo penjowa ku penji pilembe ebesayu piem. Ukwayu ngo lembuno uwang’ iwa, kum dhanu ma dupa gitie ku paru ma cuu ngo iwi yiyoyic mwa. (Tic. 28:22) Bende, wabekwo i nindo mi “kajik ceng’,” ma tie saa ma dhanu dupa ‘giwinjiri ngo nyanok de ku jumange’ i iye man ‘gi kwiny.’ (2 Tim. 3:1, 3) Saa moko nyo ibepenjiri kumae: ‘Acopo bedo yoo man mol nenedi kinde ma ng’atu moko ubenyayu piem iwi yiyoyic para m’ujengere iwi Biblia?’ Ang’o ma romo konyi? I adundo, utie molo. Ng’atu ma mol kwiyo kume kinde ma jusaye, kunoke kinde m’eng’eyo ngo dwokowang’ penji ma tap. w23.09 mba. 14 udu. 1-2
Kas’acel, nindo 17, dwi mir 11
Ibikethogi ni judongo ma wijo i ng’om zoo.—Zab. 45:16.
Saa moko wanwang’u juk ma gwokowa i kum ariti ma calu maru giki mi kum man timo tic ma copo ketho waturo cik pa Mungu. I lembe ma kumeno bende wanwang’u mugisa ka wabeworo telowic ma Yehova bemiyo. (Isa. 48:17, 18; 1 Tim. 6:9, 10) M’umbe jiji, Yehova bimedere nitiyo ku dhanu pi nimiyo telowic i saa mi masendi ma dit man mi Bimobim mi oro elufu acel. Nyo wabimedara niworo telowic maeno? Lembe bibedo iwa yot tek tin de wacuku woro telowic pa Yehova m’umbe gul ic. Pieno, wek wan ceke wawor telowic pare, eno ke kadok m’ebemiyo nikadhu kud i bang’ dhanu m’eketho ukur wiwa. (Isa. 32:1, 2; Ebr. 13:17) Wacopo woro Jatelwic mwa ma Yehova ku tegocwinywa, pilembe ebetelo wiwa kara waur ariti man watund kaka ma wabecidho i iye, niwacu nicinwang’u kwo ma rondo ku rondo i ng’om ma nyen. w24.02 mba. 25 udu. 17-18
Kas’ario, nindo 18, dwi mir 11
Bero pare ma yawe mbe re m’uketho ebodhowu.—Efe. 2:5.
Jakwenda Paulo ubino ku kwo mir anyong’a i tic pa Yehova, ento enyego bende ku peko dupa. Wang’ ma pol, Paulo ubed uwotho woth ma bor man ebino ngo lembe ma yot niwotho i saa maeca. I woth parene, saa moko ebed enwang’ere “kud ariti i pii m’upong’” man “i cing’ weg ayeki.” Bende, saa moko judegi pare gibed ginyayu ret i kume. (2 Kor. 11:23-27) Umego ma Jukristu de gibed ginyutho ngo foyofoc pi kero ceke ma Paulo ubetimo pi nikonyogi. (2 Kor. 10:10; Filip. 4:15) Ang’o m’ukonyo Paulo kara emedere ku tic pa Yehova? Paulo uponjo lembe lee iwi kite pa Yehova niai kud i Lembagora man kud i lembe m’enwang’ere ko i kwo pare. E cwiny Paulo udoko tek nia Yehova Mungu umare. (Rum. 8:38, 39; Efe. 2:4, 5) Man en de emaru Yehova lee mandha. Pi ninyutho mer pare ni Yehova, Paulo ‘utimo ni jumaleng’ man emedere asu nitimo igi.’—Ebr. 6:10. w23.07 mba. 9 udu. 5-6
Kas’adek, nindo 19, dwi mir 11
[Wuwor] jubim mi ng’om.—Rum. 13:1.
Dhanu ma dupa ging’eyo nia watie ku yeny mi judongo pa gavmenti man nia ukwayu wawor cik moko kokoro ma “jubim mi ng’om” giketho. Re dhanu ma rom eno giworo ngo cik m’umaku ngo wigi. Biblia uyero nia bimobim mi dhanu ubenyayu can, nia en’i the loc pa Sitani, man nia kago eni jubinyothe. (Zab. 110:5, 6; Ekl. 8:9; Luka 4:5, 6) Eyero bende nia “ka ng’atu moko ubeworo ngo jubim, nwang’u ebejai i kum yub pa Mungu.” Waworo jubim mi ng’om pilembe Yehova re m’umaku yub maeno pi kare moko kara lembe uwoth ma ber i kind dhanu. Pieno, wacikara nimiyo “ni ng’atuman gin m’uromo jumii ire,” uketho i iye palatha man woro. (Rum. 13:1-7) Waromo nwang’u nia cik moko ubenyang’uwa ngo, emaku piny ungo kunoke nia e tek dit. Ento waworogi pilembe Yehova ubekwayuwa nia wawor jubim mi ng’om ka fodi gikwayu ngo nia watim lembe m’uturo cik pare.—Tic. 5:29. w23.10 mba. 8 udu. 9-10
Kas’ang’wen, nindo 20, dwi mir 11
Tipo pa Yehova umiyo ire tego. —Pok. 15:14.
I rundi ma Samson unyolere i iye, Juisrael gibino i ther adici ma lee i the bimobim mi Jufilisti. (Pok. 13:1) Gineno can lee pilembe Jufilisti gibino kwiny kugi. I ng’eye Yehova ung’iyo Samson kara elar “Israel kud i cing’ Jufilisti.” (Pok. 13:5) Kara Samson utim tic ma tek maeno, ugam ukwayu ejengere zoo iwi Yehova. Wakewec iwi lapor moko m’unyutho kite ma Samson ujengere ko iwi Yehova man kite ma Yehova ukonye ko. Nindo moko, juaskari mi Jufilisti gibino pi nimaku Samson i Lehi, ma copere ubino i ng’om mi Yuda. Lworo umaku dhanu mi Yuda lee, uketho ginwang’u nia ukwayu gimii Samson ku cing’gi ni judhoggi. Jupagi Samson ma dhe gitwiye kii ku thol ario ma nyen, man gitere i bang’ Jufilisti. (Pok. 15:9-13) Ento “tipo pa Yehova” umiyo tego ni Samson m’egonyere ko cen. I ng’eye, “enwang’u cogo moko mi ding thwon kana ma fodi tie ma ng’ic,” eting’e, man enego ko Jufilisti elufu acel!—Pok. 15:14-16. w23.09 mba. 2 udu. 3-4
Kas’abic, nindo 21, dwi mir 11
Mungu utimo lembe maeno nimakere ku lembakeca pare ma rondo ku rondo m’uneno Kristu Yesu ma Rwoth mwa. —Efe. 3:11.
Wabefoyo Yehova kum ebenyutho iwa nok nok “lembakeca pare ma rondo ku rondo” i Biblia. Yehova copo tiyo ku yo moko ci man lembe rombo ire kwa pilembe etimo “gin ceke” pi nipong’o lembakeca pare. (Rie. 16:4) Adwogi mi lembe m’ebetimo bibedo rondo ku rondo. Dong’ lembakeca pa Yehova utie ang’o man edaru timo alokaloka ma kani pi nipong’e? Yehova ugam unyutho ni Adamu giku Eva lembakeca m’ebino ko pigi. Ekeco nia ‘ginyol, gimediri, gipong’ ng’om, man gidwok . . . gin ma kwo kubang’e kubang’e’ m’iwi ng’om ‘udok wor igi.’ (Tha. 1:28) Kinde ma gijai, giketho dubo umondo i ng’om, ento lembakeca pa Yehova ulokere ngo. Ewilo kende kende ayi m’ebipong’e ko. Ndhu ndhu eca, ekeco nia ebiketho Ker moko i polo ma bipong’o lembakeca pare m’ebino ko ku kwong’a pi dhanu man pi ng’om.—Mat. 25:34. w23.10 mba. 20 udu. 6-7
Ceng’ soko, nindo 22, dwi mir 11
Ka nwang’u Yehova ubino ngo jakonyna, nwang’u eni dong’ arwinyo.—Zab. 94:17.
Yehova copo konyowa wamedara nitimo ire. Re eromo bedo iwa lembe ma tek, asagane ka wadaru nyego ku ng’ico moko pi kare m’ulwar. Saa moko ke waromo paru nia ng’ico mwa usagu pa jakwenda Pethro. Ento Yehova copo miyo iwa tego wek kara kud wavoci. (Zab. 94:18, 19) Ku lapor, umego moko ubed utimo ribiri ku co wagi pi oro ma dupa i wang’ niponjo lemandha. I ng’eye eweko timo ma rac maeno. Re asu saa moko ebed enyego kud awanya ma rac. Dong’ ang’o m’ukonye nimedere i wang’e? Ekoro kumae: “Yehova re ma miyo ira tego.” Edog emedo kumae: “Ku kony mi tipo pa Yehova . . . , anyang’ nia ecopere ira niwotho i yo mi lemandha . . . Yehova utuc nitiyo kuda, man kadok nwang’u atie ku ng’ico moko de, ebemedere nimiyo ira tego.” w23.09 mba. 23 udu. 12
Ceng’ yenga, nindo 23, dwi mir 11
Adwogi mi jwigiri man mi lworo Yehova tie lonyo, dwong’ man kwo.—Rie. 22:4.
Umego m’aradu, wucopo doko ngo Jukristu m’uteng’ini mbwang’ kumeni. Ukwayu wung’ii lapor ma ber ma wubilubo, wuponj nibedo ku copo mi paru i lembe, wubed dhanu ma jugeno, wuponj bodho ma bikonyowu i kwo mwu, man wuyikuru pi rwom m’ubekurowu. Saa moko wii romo jebere kan iparu pi tic m’ubekuri i weng’i. Re icopo timogi ma ber. Poy nia Yehova tie ayika nikonyi. (Isa. 41:10, 13) Umego ku nyimego peri mi cokiri de gibikonyi. Tek itimo kero nidoko Jakristu m’uteng’ini, ibikwo kwo ma ber man mir anyong’a. Umego m’aradu, wamaruwu lee! Wek Yehova umed iwu mugisa kinde ma wubetimo ma tek kara wudok Jukristu m’uteng’ini. w23.12 mba. 29 udu. 19-20
Kas’acel, nindo 24, dwi mir 11
Kadh kud iwi kosa.—Rie. 19:11.
Kepar nia wubenambu kud umego ku nyimego. Nambune ukur lee man wucokuru karacelo pi nimaku cal moko. Imaku cal mange ario kara ka mi kwong’o uwok cuu ngo, maeno bikonyo. Kawoni cal utie adek. Re i acel, ineno nia umego moko umino wang’e. Ibiweye cen pilembe i ario mange dhanu zoo ubevonjo, kadok umegone de. Wang’ ma pol wabed wadong’ ku paru ma beco iwi saa ma wanambu kud umego ku nyimego mwa i iye. Re kepar nia i saa mi nambune acel, umego kunoke nyamego moko uyero kunoke utimo lembe m’umaku piny ungo. Waromo timo ang’o? Nyo wacopo weyo ngo paru maeno tap calu ma waromo weyo ko acel m’i kind cal ma wamaku? (Efe. 4:32) Wacopo ii pilembe watie ku lembe dupa ma beco ma wacopo poy i kumgi ka wabeparu pi saa ceke ma wabedo kude i iye. Lembe ma kumeno re ma wamaru nigwoko i wiwa. w23.11 mba. 12-13 udu. 16-17
Kas’ario, nindo 25, dwi mir 11
Jumamon . . . gicikiri nikendo kendi m’umaku piny, . . . ma beco calu m’eromo ku mon ma gituco ya giworo Mungu. —1 Tim. 2:9, 10.
Pi ninyutho woro man nikendo kendi m’umaku piny, ukwayu ayi ma nyamego ukendere ko unyuth nia ebedieng’ i kum paru man pidoic mi jumange. Wabefoyo nyimego mwa m’uteng’ini lee mandha pi kendi migi ma nyutho nia gibeworo jumange. Ng’iyo i lembe utie kurayung mange m’ukwayu nyimego ceke m’uteng’ini ginyuthi. Ng’iyo i lembe tie ang’o? Etie copo mi ng’eyo gin m’atira ku ma rac, man mi ng’iyo nitimo gin m’atira. Wakewec iwi lapor p’Abigail. Won ot pare ugam umaku yub moko ma rac ma nwang’u ubecikelo peko ma lee iwi juruot pare zoo. Pieno Abigail utimo lembe moko nyapio pio. Ng’iyo i lembe m’enyutho ubodho kwo. (1 Sam. 25:14-23, 32-35) Ng’iyo i lembe copo konyo wan bende ning’eyo saa m’ukwayu waweci man wabed ling’ i iye. Man ekonyowa nidieng’ ku jumange m’umbe niketho giwinjiri rac.—1 Thes. 4:11. w23.12 mba. 20 udu. 8-9
Kas’adek, nindo 26, dwi mir 11
Wacopo bedo kud anyong’a pilembe wang’eyo nia wabinwang’u dwong’ m’uai i bang’ Mungu.—Rum. 5:2.
Jakwenda Paulo ukiewo wec maeno ni cokiri mi Roma. Umego ku nyimego ma kuca gigam giponjo ning’eyo Yehova giku Yesu, ginyutho yiyoyic man gidoko Jukristu. Pieno, Mungu ‘kwanugi ni weg bedopwe ni kum yiyoyic’ man ewirogi ku tipo ma leng’. (Rum. 5:1) E kumeno ginwang’u genogen mandha man ma ber. I ng’eye Paulo ukiewo ni Jukristu ma juwiro mir Efeso pi genogen ma julwong’ogi pire. Genogenne ubino “giralaga [mi] jumaleng’.” (Efe. 1:18) Paulo unyutho bende ni Jukristu mi Kolosai kaka ma gibinwang’u genogen migi i iye. Elwong’o genogen migine nia “genogen ma jugwoko [igi] i polo.” (Kol. 1:4, 5) Pieno, genogen mi Jukristu ma juwiro utie nia gibicer pi nikwo rondo ku rondo i polo, kaka ma gibibimo i iye karacelo ku Kristu.—1 Thes. 4:13-17; Nyu. 20:6. w23.12 mba. 9 udu. 4-5
Kas’ang’wen, nindo 27, dwi mir 11
Kwiyocwiny pa Mungu m’ukadhu gin ceke ma jucopo nyang’ i iye bigwoko adundewu man pidoiwu.—Filip. 4:7.
Wec mi dhu Jugiriki ma juloko nia ‘nigwoko’ ubino wec mi juaskari man jubed jutiyo kude pi niweco iwi juaskari ma gibekuro kum adhura man gibegwoke ni ariti. Dhanu mir adhura ma jubekuro kume gibed ginindo ku kwiyocwiny, ma ging’eyo nia udul mony ni dhugang’. Rom rom kumeno, ka kwiyocwiny pa Mungu ubegwoko adundewa man pidoiwa, kumwa poto, ma wang’eyo nia watie museme. (Zab. 4:8) Calu Ana, kadok nwang’u peko mwa uthum ungo ndhu ndhu de, asu wacopo bedo ma kumwa upoto. (1 Sam. 1:16-18) Man ka kumwa upoto ke, wang’ ma pol ebedo iwa yot niparu lembe ma ber man nimaku yub mi rieko. Icopo timo ang’o? Kinde ma wii ujebere, ting’ dwendi pi nikwayu kony. Nenedi? Rwo nitundo inwang’ kwiyocwiny pa Mungu. (Luka 11:9; 1 Thes. 5:17) Tek ibekadhu kud i peko ma tek, rwo areri, e ibineno nia kwiyocwiny pa Mungu ubegwoko adundeni man pidoii.—Rum. 12:12. w24.01 mba. 21 udu. 5-6
Kas’abic, nindo 28, dwi mir 11
Wegwa ma n’i polo, nyingi bed leng’.—Mat. 6:9.
Pi nidwoko nying’ Won udok leng’, Yesu uciro masendi, ayany, man cac ceke m’enwang’ere ko. Egam eng’eyo nia etuc niworo Won i lembe ceke; ebino mbe ku thelembe mi bedo ku lewic. (Ebr. 12:2) Egam eng’eyo bende nia Sitani de uketho wang’e tingili i kume i kind saa ma tek maeno. (Luka 22:2-4; 23:33, 34) Sitani ugeno nia Yesu bigwoko ngo bedoleng’ pare; ento ewalu ku rac! Yesu unyutho kamaleng’ nia Sitani tie javupo man nia Yehova konyo jutic pare ma gibemediri nigwoko bedoleng’ migi, kadok kud i kind amulaic ma tek mandha. Nyo ibemito inyay anyong’a i Ubimo peri ma dong’ ubebimo? Mediri nipaku nying’ Yehova ma nwang’u ibekonyo ko jumange ging’ey kite pare ma beco. Tek itimo kumeno, nwang’u ibekwanyu ba tiend Yesu. (1 Pet. 2:21) Calu Yesu, ibenyayu anyong’a i Yehova man ibenyutho nia jadhoge ma Sitani tie javupo ma rac akeca. w24.02 mba. 11-12 udu. 11-13
Ceng’ soko, nindo 29, dwi mir 11
Abiculo ang’o ni Yehova pi lembe ceke ma beco m’etimo ira?— Zab. 116:12.
I kind oro abic m’ukadhu ceng’ini eni, dhanu ma wendgi sagu milion acel gilimo batizo pi nidoko Jumulembe pa Yehova. Kinde m’ithiero kwo peri ni Yehova, eca nyutho nia ing’iyo nidoko jalub pa Yesu Kristu man niketho timo yeny pa Yehova ubed ni gin ma pire tek nisagu zoo i kwo peri. Nithiero kwo peri ni Mungu bikwayu ang’o i beng’i? Yesu uyero kumae: “Tek ng’atu moko ubemito elub toka, ekwerere gire.” (Mat. 16:24) Wec mi dhu Jugiriki ma juloko nia “ekwerere gire,” jucopo loke bende nia, “ecikere niyero ungo ire gire.” Tek idaru thiero kwo peri ni Yehova, bikwayu ikwer piny ceke m’urombo ngo ku yeny pare. (2 Kor. 5:14, 15) Eno ubenyutho nia ibikwero bende “tic mi kum,” ma calu lemsasa mi tarwang’. (Gal. 5:19-21; 1 Kor. 6:18) Nyo woro cik maeno bidwoko kwo diny iri? Ebidwoko ngo tek imaru Yehova man iyiyo ku cwinyi zoo nia cik pare tie pi bero peri.—Zab. 119:97; Isa. 48:17, 18. w24.03 mba. 2 udu. 1; mba. 3 udu. 4
Ceng’ yenga, nindo 30, dwi mir 11
Anyong’a nega i kumi.—Luka 3:22.
Yehova miyo tipo ma leng’ pare ni ju m’anyong’a ubenege i kumgi. (Mat. 12:18) Wacopo kepenjara kumae: ‘Nyo abed anyutho nying tipo pa Mungu i kwo para de?’ Nyo ibenwang’u nia kawoni ibenyutho cirocir nisagu m’ibed inyutho i wang’ ning’eyo Yehova? Poy nia kan ibemediri nicego nying tipo pa Mungu, e ibineno kamaleng’ nia anyong’a ubenege i kumi! Yehova tiyo ku jamgony pi bero mi ju m’anyong’a nege i kumgi. (1 Tim. 2:5, 6) Dong’ wacopo timo ang’o tek wabeparu nia anyong’a nege ngo i kumwa, kadok nwang’u watie ku yiyoyic i jamgony man wadaru limo batizo de? Poy nia wacikara ngo nigeno paru mwa ceke, ento wacikara nigeno Yehova. Eneno dhanu ceke ma gitie ku yiyoyic i jamgony ni weg bedopwe, man eng’olo nia ebimiyo igi mugisa.—Zab. 5:12; Rum. 3:26. w24.03 mba. 30 udu. 15; mba. 31 udu. 17