THIWIWEC MI 39
WER 125 ‘Mutoro ni ju ma kisa negogi!’
Ibinwang’u anyong’a ma dit tek itie jamic
“Nimiyo nyayu anyong’a lee ma sagu nigamu agama.”—TIC. 20:35.
I ADUNDO
Wabineno nia miyo piny ni jumange, utie yo ma wagwoko ko anyong’a mwa man ma wamede ko.
1-2. Yehova ucwiyowa ku copo ma kani, man wanwang’u bero ma kani nikum copone?
KINDE ma Yehova ucwiyo dhanu, ecwiye ku copo mi nwang’u anyong’a i miyo piny ma sagu nigamu agama. (Tic. 20:35) Nyo eno ubenyutho nia anyong’a copo negowa ngo ka jumiyo iwa piny moko? Ungo. Wan ceke anyong’a udaru negowa kinde ma ng’atu moko umiyo iwa piny. Re anyong’a lund negowa nisagu tek wan re ma watie jumic. I andha, kite maeno ma Yehova ucwiyo kowa utie pi bero mwa. Nenedi?
2 Ka Yehova ucwiyowa ku kite maeno, nyutho nia ebemito wabed kud anyong’a. Wacopo medo anyong’ane nwang’u wabesayu yore mi miyo piny ni jumange. Eno tie ayi mi zungo ma Yehova ucwiyo kowa.—Zab. 139:14.
3. Pirang’o jukoro i Biblia nia Yehova tie “Mungu ma jamutoro”?
3 Biblia ukoro nia miyo piny ketho jubedo kud anyong’a. Pieno iwa copo wang’ ngo tek Biblia uwacu nia Yehova bende tie “Mungu ma jamutoro.” (1 Tim. 1:11) Etie ng’atu ma kwong’a m’ular ucaku miyo piny, man en re m’e Jamic ma dit m’usagu. Jakwenda Paulo ukiewo nia “wakwo man wawotho, wabedo nuti de ni kume.” (Tic. 17:28) “Giramiya ceke ma ber man ma cuu uai [i bang’e].”—Yak. 1:17.
4. Ang’o ma bikonyowa nibedo kud anyong’a lee?
4 Copere nia wan ceke watie kud ava mi bilo anyong’a ma dit ma junwang’u nikum miyo piny. Wabinwang’u anyong’ane tek wabelubo lapor mi berocwiny pa Yehova. (Efe. 5:1) I thiwiwec maeni wabineno ayi ma wacopo lubo ko lapor pare man gin ma wacopo timo tek wabenwang’u nia dhanu ubeneno ngo berocwiny ma wabenyutho. Paru maeno bikonyowa nimedara asu nimiyo piny, nimedo anyong’a mwa man bende nigwoke.
LUB LAPOR MI BEROCWINY PA YEHOVA
5. Yehova umiyo iwa piny ma kanigi?
5 Yehova ubenyutho iwa berocwiny i yo ma kanigi? Wakenenu yone moko. Yehova ubemiyo iwa piny ma watie ku yenyne. Ku lemandha, ju dupa m’i kindwa ubekwo ngo calu julonyo, ento nikum Yehova wabekoso ngo gin ma watie ku yenyne. Ku lapor, eketho cam unuti iwa, bongu man ot ma wabekwo i iye. (Zab. 4:8; Mat. 6:31-33; 1 Tim. 6:6-8) Nyo Yehova ubepong’o yeny mwa mi kum kende kende pilembe ya katimo nendi pe? Ungo! Dong’ ebepong’e ke pi thelembe ma kani?
6. Matayo 6:25, 26 ubemiyo iwa ponji ma kani?
6 Yehova ubepong’o yeny mwa mi kum pilembe emaruwa. Gin m’ubetego cwinywa utie wec ma Yesu uyero i Matayo 6:25, 26. (Som.) I giragora maeni, Yesu umiyo lapor pa winyo, ewacu kumae: “Gicoyo ngo, gikayu ngo man gicoko de ngo dhu cam i dero; ento Wegwu ma n’i polo miyo igi cam.” I ng’eye edok epenjo kumae: “Wun piwu tek ma sagugi ngo?” Lapor maeno ubemiyo iwa ponji ma kani? Yehova neno jutic pare ni gin ma pire tek lee nisagu winyo m’ecwiyo. Tek ebepong’o yeny mi winyo ku yedi m’ecwiyo, nyo cwinywa copo bedo tek ungo nia ebipong’o yeny mwa bende? Calu wego pong’o yeny mi juruot pare ku mer, Yehova bende ubepong’o yeny mwa ku mer.—Zab. 145:16; Mat. 6:32.
7. Wacopo lubo lapor mi bercwiny pa Yehova i yo moko acel ma kani? (Nen bende cal.)
7 Calu Yehova, wan de wacopo miyo piny ni jumange ku mer. Ku lapor, nyo ing’eyo umego kunoke nyamego moko m’utie ku yeny mi cam kunoke bongu? Yehova copo tiyo kudi pi nipong’o yeny migi. Jung’eyo nia dhanu pa Yehova ginyutho berocwiny i kindgi, asagane i saa mi peko ma wok rek. Ku lapor, i saa mi thong’om mi Korona, umego ku nyimego gibed gimiyo cam, bongu, man jamtic mange ni ju m’ubino ku yenyne. Jumange dupa ubed umiyo giramiya ma ku berocwiny pi nitielo tic mwa m’ubetimere i wang’ ng’om zoo. Eno uketho jubed jumiyo kony ni ju ma peko uwok i wigi i kabedo ma tung’ tung’ i wang’ ng’om. Umego maeno gitiyo ku giragora mi Juebrania 13:16 m’uwacu nia: “Wiwu kud uwil ku timo bero man nikonyo dhanu mange ku piny mwu, kum lam ma kumeno nyayu anyong’a lee i Mungu.”
Wan ceke wacopo lubo lapor mi berocwiny pa Yehova (Nen udukuwec mir 7)
8. Yehova miyo iwa tego mi timo ang’o? (Jufilipi 2:13)
8 Yehova ubemiyo iwa tego. Anyong’a nego Yehova nimiyo kum tego pare ma kaporne mbe ni jutic pare ma gibegwoko bedoleng’ migi. (Som Jufilipi 2:13.) Nyo idaru kwayu Yehova umii iri tego m’iceriri ko ni abidhe kunoke m’icir ko peko ma lee m’ibekadhu kud i iye? Copere nyo idaru kwaye ekonyi icung ma tek pi nindo moko acel kende. Kinde m’inwang’u nia edwoko wang’ rwo peri, copere nia ibedo ku pidoic ma rom ku pa jakwenda Paulo m’uwacu kumae: “Pi gin ceke atie ku kero ni kum ng’atu m’ubemiyo ira tego.”—Filip. 4:13.
9. Calu Yehova, wacopo tiyo nenedi ku tego mwa? (Nen bende cal.)
9 Kadok watie ku kum mi dubo de, asu wacopo tiyo ma ber ku tego mwa calu Yehova. I andha, wacopo miyo ngo tego kadi kero mwa ni jumange i ayi ma Yehova miyo ko. Ento wacopo tiyo kude pi nikonyogi. Ku lapor, wacopo konyo umego kunoke nyamego m’utii kadi ke ma goru ku nicing’iewo igi piny ma gitie ku yenyne, kunoke nikonyogi ku tic mi pacu. Tek ecopere, waromo wodhara niketho leng’o man niyiko kum Ot Ker. Tiyo ku tego mwa i ayi maeno, miyo bero ni jumange ma wabecokara kugi pi niworo Yehova.
Wacopo tiyo ku tego mwa pi bero mi jumange (Nen udukuwec mir 9)
10. Wacopo miyo tego i kum jumange nenedi ku wec mwa?
10 Poy nia icopo miyo tego i kum jumange ku wec mi dhogi. Nyo ng’atu moko nuti m’ing’eyo m’utie ku yeny mi jukocwiny man mi foyofoc? Tek eyo, nyo ecibedo ber ungo nia imak yub mi yero ire lembene? Icopo cidho i bang’e ku kumi, ilwong’e i simu, ioro ire kart mi jukocwiny kunoke mi foyofoc, ikiewo ire barua kunoke mesaj. Imbe ku yeny mi yero lembe dupa. Wec ma nok m’uai kud i adunde, copo bedo tap gin ma ng’atini tie ku yenyne pi nikonye egwok bedoleng’ pare nindo maeca man niwinjere ma ber.—Rie. 12:25; Efe. 4:29.
11. Yehova tiyo ku rieko pare nenedi?
11 Yehova ubemiyo iwa rieko. Yakobo ukiewo kumae: “Ka ng’atu moko m’i kindwu ukoso rieko, emedere nikwayu Mungu, pilembe emiyo ku berocwinye ni dhanu ceke m’umbe nidhau i wigi.” (Yak. 1:5.) Calu ma wec maeno unyutho, Yehova kanu ngo rieko pare ire gire. Emiye ku berocwiny ni jumange. Poy bende nia ka Yehova ubemiyo rieko pare ni jumange, emiye “m’umbe nidhau i wigi [adhawa].” Eketho wawinjara ma ber kinde ma wabekwayu telowic pare.—Rie. 2:1-6.
12. Kenyuth ayi ma tung’ tung’ ma wacopo miyo ko rieko mwa ni jumange?
12 Nyo wan de wacopo miyo rieko mwa ni jumange calu Yehova? Eyo. (Zab. 32:8) Dhanu pa Yehova gitie ku kaka dupa mi ponjo jumange ku lembe ma ging’eyo. Ku lapor, wang’ ma pol waponjo jurwey ma nyen i tic mi lembanyong’a. Ku cirocir, judong cokiri gikonyo jukony tic man umego ma gilimo nitimo tic ma jumiyo igi i cokiri i ayi ma ber. Ju m’ung’eyo tic mi giedo man mi yiko kum udi m’unyothere ke, gikonyo ju mange ma fodi ung’eyo ticne cuu ngo ku timo tic i kum udi ma tung’ tung’ mi theokrasi.
13. Wacopo lubo lapor pa Yehova nenedi kinde ma wabeponjo jumange?
13 Ka wabeponjo jumange, uwkayu walub kite ma Yehova miyo ko rieko pare ni jumange. Poy nia Yehova miyo rieko pare ku berocwinye ni jumange. Kumeno bende, waponj jumange ku berocwinywa ku gin ma wang’eyo. Ukwayu ngo wakan kum gin ma wang’eyo kinde ma wabeponjo ng’atini, ya maru ebidok wilowa. Mito ngo wabed ku paru ma e: ‘An de ng’atu m’uponja mbe, en de enen i wang’e!’ Kit pidoic ma kumeno umbe ku kaka i kind dhanu pa Yehova. Kud wajik kende kende niponjo jumange ku gin ma wang’eyo, ‘ento wamii bende kwo mwa’ igi. (1 Thes. 2:8) Watie ku genogen nia “gin bende gibibedo ku copo mi ponjo jumange.” (2 Tim. 2:1, 2) I ayi maeno re ma wabimedara ameda ninyutho berocwiny i kindwa, e wan ceke wabibedo kud anyong’a.
TEK UBENEN VE JUBEDWOKO NGO FOYOFOC PI BERO MA WABETIMO
14. Dhanu dupa timo ang’o ka wanyutho igi berocwiny?
14 Ka wanyutho berocwiny, asagane ni umego ku nyimego, wang’ ma pol gidwoko foyofoc iwa. Gioro iwa kart mi foyofoc, kunoke gidwoko iwa foyofocne i ayi mange. (Kol. 3:15) Kit foyofoc ma kumeno medo anyong’a mwa ameda.
15. Tek jubedwoko ngo iwa foyofoc, mito wapoy i kum lembang’o?
15 Re mito wang’ey nia jumoko copo dwoko ngo iwa foyofoc. Wacopo tiyo ku saa mwa, tego mwa, man jamcingwa pi nikonyo ng’atini, ento i ng’eye wacopo nwang’u nia ve ng’atune ufoyo ngo gin ma watimo ire. Waromo timo ang’o saa maeno kara cwinywa kud utur man wabay anyong’a mwa? Poy pi giragora mwa mi thiwiwec ma dit: Tic mi Jukwenda 20:35. Anyong’a ma wanwang’u nikum miyo piny, ujengere ngo iwi ayi ma dhanu dwoko ko wang’e. Wacopo ng’iyo nibedo kud anyong’a kadok nwang’u ubenen nia jumange ubedwoko ngo foyofoc de. Nenedi? Wakenen lapor mi lembene moko.
16. Ukwayu waketh wiwa i kum ang’o kinde ma wabemiyo piny?
16 Keth wii i kum lapor pa Yehova. Yehova miyo piny ma beco ni dhanu, kadok gidwok ire foyofoc kunoke ngo de. (Mat. 5:43-48) Eng’olo nia ka wan de wabemiyo kumeno “m’umbe nigeno nia jubiculo kawang’e, e sukulia [mwa] bibedo dit.” (Luka 6:35) Wec ma nia “kawang’e,” copo bedo foyofoc ma nyo jubedwoko iwa. Nik judwok foyofocne kunoke ngo de, mito wang’ey nia Yehova biculo iwa kawang’ gin ma ber ma watimo ni jumange, pi kum ‘wamiye kud anyong’a.’—Rie. 19:17; 2 Kor. 9:7.
17. Thelembe ma pire tek ma ketho wamiyo piny ni jumange utie ma kani? (Luka 14:12-14)
17 Thelembe ma pire tek ma ketho wamiyo piny ni jumange, utie lembe ma nwang’ere i Luka 14:12-14. (Som.) Etie rac ungo nitimo bero kunoke nimiyo piny ni dhanu ma copo dok timo iwa lembe ma rom. Dong’ wacopo timo ang’o tek wanyang’ nia wang’ ma pol wabed watimo bero kunoke wamiyo piny ni dhanu kara gin de gidok gicul kawang’e? Ukwayu watim lembe ma Yesu uyero, niwacu watimu bero ni ju ma wang’eyo nia gimbe ku copo mi dok culo iwa kawang’e. Ka watimo kumeno, wabibedo kud anyong’a pilembe wabelubo lapor pa Yehova. Pidoic ma rom eno bikonyowa nigwoko anyong’a mwa kinde ma dhanu ubedwoko ngo iwa foyofoc pi bero ma watimo igi.
18. Ang’o ma copo konyowa nibedo ku nen ma ber iwi jumange?
18 Kud ibed ku jiji iwi pidoic mi jumange. (1 Kor. 13:7) Tek dhanu mange gidwoko ngo iwa foyofoc, wacopo penjara kumae: ‘Nyo andha gitie dhanu ma dwoko ngo foyofoc, kunoke nyo wigi uwil awila?’ Saa moko nyo thelembe mange unuti m’uketho gidwoko ngo iwa foyofoc calu ma wageno. Jumoko gibedo ku foyofoc ma lee i igi, re niyere ku dhoggi nwang’u tie tek. Jumange ke winjiri rac tek jubekonyogi, asagane tek con gin re ma gibed gikonyo dhanu mange. Kadok kumeno de, mer mi Jukristu bicwaluwa nibedo ku nen ma ber iwi umego ku nyimego man ninwang’u anyong’a i miyo piny.—Efe. 4:2.
19-20. Pirang’o cirocir pire tek ka wabemiyo piny ni dhanu? (Nen bende cal.)
19 Bed ku cirocir. Ubimo Suleman ukiewo lembe ma e iwi berocwiny: “Bol kwen peri wi pi, kum ibinwang’e yo ng’ei nindo dupa.” (Ekl. 11:1) Nimakere ku wec maeno, jumoko romo dwoko foyofoc pi bero ma jutimo igi i “ng’ei nindo dupa.” Wakenenu lapor mi lembene moko.
20 Oro ma dupa udaru kadhu, min ot pa jaliew moko ukiwo barua ni nyamego moko m’ulimo batizo ma nyen pi nitielo cwinye nia emedere nigwoko bedoleng’ pare. Oro maromo abora i ng’eye ka nyamegone udwoko ire wang’e, ekiewo kumae: “Amito anyuth iri nia ikonya pi oro ma dupa m’umbe ning’eyo.” Emedo kumae i barua pare: “Barua m’ikiewo ubino ku wec ma mit, ento gin m’umulo adundena akeca ubino giragora m’i iye m’acopo wil ko ngo.”a I ng’ey koro pi peko moko m’enwang’ere ko, edok eyero kumae: “Saa moko cwinya ugam utur i kum lembe ceke man amito awek kadok Yehova. Ento apoy pi giragora m’ikiewo ira, ekonya uketho agwoko bedoleng’ para.” Edolo dhu wec pare kumae: “I kind oro abora m’ukadhu eni zoo, gin moko mbe acel de m’ubedo kud adwogi ma ber i wiya nisagu barua ku giragora m’ioro ira.” Kepar kite ma min ot pa jaliew mi twodiri uwinjere ko kinde m’enwang’u barua eno “yo ng’ei nindo dupa”! Wan de jucopo dwoko iwa foyofoc bor i ng’ey bero ma watimo ni ng’atini.
Wacopo nwang’u dwoko foyofoc bor i ng’ey bero ma watimo (Nen udukuwec mir 20)b
21. Pirang’o ikeco nilubo lapor mi berocwiny pa Yehova?
21 Calu ma waneno i acaki, Yehova ucwiyowa ku copo ma segi. Anyong’a negowa tek jumiyo iwa piny; ento tek walund wamiyo pinyne wan ni jumange, anyong’a mwa doko dit nisagu. Wawinjara ma ber ka wabekonyo umego ku nyimego, man anyong’a negowa ka gibeneno bero ma watimo igi man gibedwoko foyofoc iwa pire. Re kadok gidwok iwa foyofoc kunoke ngo de, asu wacopo bedo kud anyong’a pilembe watimo gin m’ubekwayere. Wiwa kud uwil nia piny ceke ma wabemiyo, “Yehova [lundo] tie ku copo mi miyo [iwa] lee nisagu.” (2 Kei. 25:9) Wacopo miyo ngo piny lee ni jumange nisage! Bende, sukulia mange mbe ma miyo iwa anyong’a ma sagu pare. Dong’ wek wabed ku lembakeca mi lubo lapor pa Wegwa m’i polo, Mungu ma won berocwiny.
WER 17 “Amito”
a Giragora ma min ot pa jaliew ukiewo ni nyamegone ubino 2 Yohana 8 m’uwacu: “Wubed ku weng’wu i kumwu giwu kara kud wukos gin ma watimo pire ma tek, ento kara wubin wunwang’ sukuliane ma zoo.”
b KORO I CAL. : I cal maeni maeni maeni, min ot pa jaliew mi twodiri moko ubemiyo tielocwiny ku berocwiny. Oro dupa i ng’eye, edok enwang’u barua mi foyofoc.