Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • wp17 No. 4 pp. 4-7
  • Baebol i Talem Wanem Long Saed Blong Laef Mo Ded

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Baebol i Talem Wanem Long Saed Blong Laef Mo Ded
  • Wajtaoa Pablic—2017
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • STRET ANSA I STAP LONG BAEBOL
  • WAN TIJING BLONG OL HITEN MAN I KAM ANTAP
  • “TRUTOK BAMBAE I MEKEM YUFALA I KAM FRI”
  • ?Bilif Blong Yu Long Laef Bakegen Long Ded i Strong Olsem Wanem?
    Wajtaoa—1998
  • ?Yu Yu Bin Tingbaot Samtaem?
    Wekap!—1994
  • ?Sol i Laef Yet Afta Ded?
    Wajtaoa—1991
  • Wan Hop We i Moagud Long Saed Blong Sol
    Wajtaoa—1996
Luk Moa Samting
Wajtaoa Pablic—2017
wp17 No. 4 pp. 4-7
Wan dedman long beregraon

STORI BLONG FRAN PEJ? | BAEBOL I TALEM WANEM LONG SAED BLONG LAEF MO DED?

Samting We Baebol i Talem Long Saed Blong Laef mo Ded

Taem yumi ridim stori blong ol samting we God i wokem, yumi luk se God i talem long Adam se: “Olgeta tri long ples ya, yu yu save kakae frut blong olgeta. Wan tri nomo i stap we i tabu blong yu kakae frut blong hem. Hemia tri ya we frut blong hem i save mekem yu yu save ol fasin we i gud, mo ol fasin we i nogud. Tri ya, sipos yu kakae frut blong hem, be long sem dei nomo, bambae yu ded.” (Jenesis 2:16, 17) Tok ya i soemaot klia se sipos Adam i obei long God, hem i no save ded, be bambae i laef olwe long garen blong Iden.

Adam mo Iv i kam olfala

Sore tumas, Adam i no jusum blong obei mo laef olwe. Hem i kakae frut blong tri ya we God i putum tabu long hem, we Iv i givim long hem. (Jenesis 3:1-6) Trabol we i kamaot from samting we hem i mekem, i stap kasem yumi yet. Aposol Pol i tokbaot samting ya se: “Wan man nomo i mekem se sin i kam long wol, mo ded i kamaot from sin. Mo ded i kasem olgeta man from we olgeta evriwan oli mekem sin.” (Rom 5:12) “Wan man” ya, hemia Adam. ?Be wanem ya sin, mo from wanem hem i mekem man i ded?

Taem Adam i brekem loa blong God, hem i mekem sin. (1 Jon 3:4) Mo panis blong sin, hemia ded, olsem we God i talem long Adam. Sipos Adam mo ol pikinini blong hem, oli gohed blong obei long God, bambae oli no gat sin mo oli no save ded. God i wokem man blong i laef olwe, be i no blong ded.

I tru nomo se ded “i kasem olgeta man,” olsem we Baebol i talem. ?Be i tru se sol, no wan samting long bodi blong yumi, i gohed blong laef afta we yumi ded? Plante bambae oli ansa se yes. Sipos i olsem, yumi stap talem se God i giaman long Adam. ?From wanem? From we sipos wan samting long bodi blong yumi i gohed blong laef afta long ded, mo i go long ples blong ol spirit, hemia i min se ded i no panis blong sin olsem we God i talem. Be Baebol i talem se: “God i neva save giaman.” (Hibrus 6:18) Blong talem stret, Setan nao i giaman taem hem i talem long Iv se: “Yutufala i no save ded.”—Jenesis 3:4.

Hemia i mekem wan narafala kwestin i kamaot se, sipos tijing ya se sol i no save ded, i stanap long wan giaman tok, ?ale, wanem samting i rili hapen taem man i ded?

STRET ANSA I STAP LONG BAEBOL

Jenesis i tokbaot taem ya we God i wokem man, i se: “Jehova God i tekem sam graon, i wokem man long hem, mo hem i blu long nus blong man ya, i putum win blong laef long hem. Nao long fasin ya, man ya i kam wan man we i laef.” Tok ya “man we i laef” i kamaot long Hibru wod ya ne’phesh, we i min se “wan laef samting we i pulum win.”—Jenesis 2:7, NW.

Taswe Baebol i soemaot klia se God i no wokem man wetem wan sol we i no save ded. Be man nao i “wan laef samting we i pulum win.” Taswe, sipos yu lukaotem long Baebol, bambae yu neva faenem wan vas we i yusum tok ya “sol we i no save ded.”

Baebol i no talem se ol man oli gat wan sol we i no save ded. ?Be from wanem plante jos oli stap tijim se sol i no save ded? Ansa blong kwestin ya bambae i pulum yumi i gobak long Ijip bifo.

WAN TIJING BLONG OL HITEN MAN I KAM ANTAP

Herodotus, wan man Gris we i stap raetem ol stori mo i laef long ol yia 400 bifo Kraes, i talem se ol man Ijip nao oli “faswan blong talem se sol i no save ded.” Ol man Babilon tu oli stap tijim se sol i no save ded. Bifo we Bigfala Aleksanda i winim ol kantri long Medel Is long yia 332 bifo Kraes, ol man we oli stadi long waes blong ol man Gris oli tijim ol man long tijing ya, mo i no longtaem afta, tijing ya i kavremap olgeta ples we Gris i rul long hem.

?Ol Man Oli Save Laef Olwe?

Long sam yia we oli pas, sam man blong stadi oli faenem sam gras we oli gru insaed long solwota. Oli ting se ol gras ya oli laef plante taosen yia finis, maet oli laef longtaem moa i bitim ol narafala laef samting long wol. Ol gras ya oli famle blong Posidonia oceanica, wan kaen gras blong solwota we i gru plante long Mediteranian Si, bitwin Spen mo Saepras.

Sipos ol gras ya oli save laef plante yia olsem, ?olsem wanem long ol man? Sam saentis we oli stadi long fasin ya we man i kam olfala, oli ting se long fiuja, laef blong yumi i save kam longfala moa. Eksampol, i gat wan buk we i tokbaot “ol laswan save we ol saentis oli faenemaot” long saed ya. Bambae yumi jes luk sipos ol save we ol saentis oli faenemaot, i save mekem laef blong ol man i kam longfala moa o nogat.

Be blong yumi laef olwe long fiuja, yumi no dipen long save blong ol saentis. Baebol i tokbaot Jehova God we i wokem yumi, se: “Yu yu stamba blong laef blong olgeta samting.” (Ol Sam 36:9) Jisas Kraes i prea i go long hem se: “Mo laef ya we i no save finis, hemia se man i gohed blong save yu we yu nomo yu tru God, mo i save Jisas Kraes we yu yu sanem hem i kam.” (Jon 17:3) Yes, sipos yumi traehad blong save Jehova God mo Pikinini blong hem Jisas Kraes, bambae yumi kasem ol blesing we oli blong olwe.

Gras blong solwota

Sam man blong stadi oli ting se ol gras ya oli laef plante taosen yia finis

Long taem blong ol fas Kristin, tu bigfala grup blong ol man Jiu, hemia ol Esin mo ol Farisi, oli stap tijim se taem man i ded, sol blong hem i gohed blong laef. Wan buk (The Jewish Encyclopedia) i se: “Ol man Jiu oli bilif se sol i no save ded, from we oli folem tingting blong ol man Gris, antap moa tijing blong Plato.” Long sem fasin, Josephus, wan man Jiu long taem blong ol fas Kristin, i talem se tijing ya i no kamaot long Baebol, be i kamaot long “bilif blong ol man Gris,” we i stanap long ol kastom stori blong olgeta.

Taem tijing blong ol man Gris i stap go long plante moa kantri, ol skul we oli talem se oli Kristin, oli folem tijing ya tu. Wan man blong raetem histri, Jona Lendering, i talem se: “Plato i tijim se fastaem sol blong yumi i stap long wan gudfala ples, be naoia i stap long wan wol we i nogud. Samting ya i mekem se i isi blong joenem tijing blong Plato wetem tijing blong Kristin skul.” Long rod ya, tijing ya blong ol hiten man we i talem se sol i no save ded, i kam wan stamba tijing blong ol jos we oli talem se oli Kristin.

“TRUTOK BAMBAE I MEKEM YUFALA I KAM FRI”

Long taem blong ol fas Kristin, aposol Pol i givim woning ya se: “Tok ya we i kamaot long spirit blong God i talemaot klia se long fiuja bambae samfala oli lego bilif, from we oli lesin long sam giaman tok we i kamaot long ol spirit, mo long ol tijing blong ol rabis spirit.” (1 Timoti 4:1) !Ol tok ya oli tru tumas! I gat plante “tijing blong ol  rabis spirit,” mo sol we i no save ded i wan long olgeta. Baebol i no sapotem tijing ya, mo stamba blong tijing ya i kamaot long skul mo kastom blong ol hiten man bifo.

Yumi glad tumas from we Jisas i talem se: “Bambae yufala i save trutok, mo trutok bambae i mekem yufala i kam fri.” (Jon 8:32) Taem yumi kasem stret save long trutok blong Baebol, yumi fri long ol giaman tijing we oli daonem God, mo long ol kastom blong ol giaman skul. Mo tu, trutok blong Baebol i mekem yumi fri long ol kastom blong dedman, mo yumi no moa fraet long ol dedman.—Yu luk bokis ya “?Ol Dedman Oli Stap Wea?”

God we i wokem yumi i no wantem se yumi laef blong 70 o 80 yia nomo long wol, nao biaen yumi go laef olwe long wan narafala ples. Stamba tingting blong hem se ol man bambae oli kam ol pikinini blong hem we oli obei long hem, mo oli laef olwe long wol ya. Tingting blong hem i soemaot se hem i lavem tumas ol man, mo i no gat wan samting bambae i blokem hem. (Malakae 3:6) Man blong raetem Sam, i talem se: “Ol stret man ya bambae oli tekem graon ya i blong olgeta, mo bambae oli stap long hem gogo i no save finis.”—Ol Sam 37:29.

Blong save moa long samting we Baebol i talem long saed blong laef mo ded, yu luk japta 6 blong buk ya ?Wanem Samting We Baebol i Rili Tijim? we ol Witnes blong Jehova oli wokem. Yu save daonlodem tu long www.jw.org.

Bambae yu no save faenem wan vas blong Baebol we i yusum tok ya “sol we i no save ded”

?OL DEDMAN OLI STAP WEA?

Jisas i mekem Lasaros i laef bakegen

Baebol i talem se ol man we oli ded, oli stap long beregraon mo oli wet blong laef bakegen. (Jon 5:28, 29) I no gat wan samting we i mekem olgeta oli safa o harem nogud, from we “ol man we oli ded finis oli no moa save wan samting.” (Prija 9:5) Jisas i talem se taem man i ded, i olsem we hem i stap slip nomo. (Jon 11:11-14) Taswe i no nid blong yumi fraet long olgeta we oli ded, o mekem samting blong oli glad long yumi. Oli no save givhan long yumi mo oli no save spolem yumi, from we ‘i no gat wok, mo tingting, mo save, mo waes long Beregraon.’ (Prija 9:10) Be taem God i mekem ol man oli laef bakegen, bambae hem i mekem ded i lus blong olwe.—1 Korin 15:26, 55; Revelesen 21:4.

?From Wanem Yu Save Trastem Baebol?

Yumi save trastem fulwan samting we Baebol i talem. ?From wanem? Traem luk sam risen:

Pen mo ing
  • Olgeta Tok Blong Hem Oli Kamaot Long God: I gat 66 buk long Baebol mo samwe long 40 man oli raetem. Oli stat raetem long yia 1513 bifo Kraes, mo oli finisim long yia 98 afta Kraes, hemia i tekem 1600 yia. Nating se i olsem, ol save insaed long olgeta buk ya oli joen gud mo oli no fasfas. Hemia i pruvum se olgeta tok blong hem oli kamaot long God ya we i gat olgeta paoa. Mo hem i putum long tingting blong ol man blong oli raetem.

  • Hem i Laenap Wetem Histri: Ol stori blong Baebol oli laenap wetem ol samting we i hapen long histri. Wan buk (A Lawyer Examines the Bible) i se: “Taem ol man oli mekemap wan stori long buk, no oli raetem ol kastom stori, oli fraet blong talem stret taem mo ples blong stori ya, . . . be Baebol i defren. Taem hem i tokbaot wan stori, hem i talem stret taem mo ples we stori ya i hapen long hem.”

  • Hem i Laenap Wetem Saens: Baebol i no wan buk blong saens, be taem hem i tokbaot ol samting we i joen wetem saens, ol save blong hem i stret gud. Traem tingbaot Levitikas japta 13 mo 14, we i tokbaot ol loa we ol man Isrel oli mas folem, blong stap klin mo no pasem sik long ol narafala. Baebol i givimaot ol save ya plante plante yia bifo we ol dokta oli faenemaot sik we i kamaot from ol jem mo ol narafala sikman. Mo tu Baebol i talem se wol i raon mo i hang long emti spes. Hemia wan samting we plante handred yia biaen ol saentis oli jes faenemaot.—Job 26:7; Aesea 40:22.

Hemia sam eksampol we i pruvum se Baebol i tru taem i talem se: “Olgeta tok blong Baebol oli kamaot long God fastaem. Hem i putum long tingting blong ol man ya bifo, nao oli raetemdaon. Ol tok ya i stret gud blong tijim ol man, mo blong soemaot ol samting we i no stret, mo blong stretem olgeta samting.” —2 Timoti 3:16.

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem