Kolo Toko he FATATOHI INITANETE
Kolo Toko
FATATOHI INITANETE
Faka-Niue
ā
  • ā ē ī ō ū
  • TOHI TAPU
  • TAU TOHI
  • TAU FELEVEIAAGA
  • mwbr17 Aokuso lau 1-9
  • Kumikumi ma e Tohi Fakaaoga he Feleveiaaga he Moui mo e Fekafekauaga

Nakai fai vitiō ma e fifiliaga nei.

Fakamolemole, fai lekua ke moua e vitiō.

  • Kumikumi ma e Tohi Fakaaoga he Feleveiaaga he Moui mo e Fekafekauaga
  • Kumikumi ma e Tohi Fakaaoga he Feleveiaaga he Moui mo e Fekafekauaga (2017)
  • Tau Vala Mataulu
  • Aokuso 7-13
  • Aokuso 14-20
  • Aokuso 21-27
  • Aokuso 28–Sepetema 3
Kumikumi ma e Tohi Fakaaoga he Feleveiaaga he Moui mo e Fekafekauaga (2017)
mwbr17 Aokuso lau 1-9

Kumikumi ma e Tohi Fakaaoga he Feleveiaaga he Moui mo e Fekafekauaga

Aokuso 7-13

TAU TANAKIAGA HE KUPU HE ATUA | ESEKIELU 28-31

“Palepale ha Iehova ke he Motu Pouliuli”

(Esekielu 29:18) Ko e tama he tagata na e, ne pule e patuiki a Papelonia ko Nepukanesa ke he hana kau kia eke e lautolu e gahua lahi ki Turo ne kila ai e tau ulu ha lautolu oti ti matakataka ai e tau ua ha lautolu he hahamo kavega, ka e nakai fai palepale i Turo ko ia mo e hana kau ha ko e gahua ne eke ai e ia.

(Esekielu 29:19) Ko e mena ia kua pehe mai e vagahau he Iki ko Iehova, Kitiala, to ta age e au e motu ko Aikupito ke he patuiki a Papelonia ko Nepukanesa; to uta ai e ia hana motu o tagata, mo e eke māna e tau mena ne moua he tau, mo e fofo hana tau koloa; to eke foki ia mo palepale ke he kau hana.

(Esekielu 29:20) Kua age e au kia ia e motu ko Aikupito ko e hana taui ia he fekafekau mai a ia kia au; ha ko e mena eke gahua a lautolu māku, kua pihia mai e Iki ko Iehova.

Kumikumi Hifo e Tau Koloa Fakaagaaga

(Esekielu 28:12-19) Ko e tama he tagata na e, kia fati e koe e lologo moiofa ha ko e patuiki a Turo, mo e pehe age a koe kia ia, Kua pehe mai e vagahau he Iki ko Iehova, Ko koe na, kua fakamau fakamailoga ai e katoatoa; kua puke a koe ke he iloilo, kua katoatoa foki hau a fulufuluola. 13 Ha i Etena a koe ke he kaina he Atua, ne ufi a koe he tau maka uho oti, ko e salikea, mo e topasi, mo e ialoma, mo e tasisa, mo e soama, mo e iasepi, mo e safaira, mo e nofeka, mo e pereketa, katoa mo e auro, ne eke hāu a tau topa mo e hāu a tau kofe; ne taute ia ke he aho ne eke ai a koe. 14 Ko koe ko e kerupi ne fakauku, ko ia ne fakamalu; ne tuku e au a koe, ti ha i ai a koe i luga he mouga tapu he Atua, ti faifano a koe ke he vaha he tau maka he afi. 15 Ne katoatoa e mitaki e mahani hāu tali he aho ne eke ai a koe, ke hoko ke he aho ne kitia ai e mahani kelea kia koe. 16 Ne fakapuke e lautolu a koe ke he favale, mo e hala ai a koe, he loga hāu a tau koloa ne fakafua; ko e mena ia kua fakakelea ai e au a koe, kia tiaki a koe mai he mouga he Atua; to fakaoti e au a koe ko e kerupi ne fakamalu, mai he vaha he tau maka he afi. 17 Ne fakatokoluga e loto hāu ha ko e hāu a fulufuluola, ne moumou ai hāu a iloilo ha ko e fulufuluola hāu; ne liti e au a koe ki lalo ke he kelekele; ti tuku atu e au a koe ki mua he tau patuiki kia kitekite a lautolu kia koe. 18 Ha ko e lahi e mahani kelea hāu, mo e mahani hepehepe a koe ke he hāu a fakafua mena, kua fakakelea ai e koe hāu a tau mena tapu, ko e mena ia kua fakatupu ai e au e afi mai loto ia koe, ti fakaoti ai a koe, ti eke e au a koe mo efuefu ke he kelekele ki mua ha lautolu oti kua kitekite kia koe. 19 Ko e tau motu oti kua iloa a koe to ofomate a lautolu ha ko koe; to eke foki a koe mo mena ke matakutaku ai e tau tagata, ti nakai tuai ha i ai a koe tukulagi.

it-2 lau 604 para. 4-5

Mitaki Katoatoa

Ko ia ne agahala fakamua mo e patuiki a Turo. Ko e agahala mo e nakai mitaki katoatoa he tagata ne tupu mai he mole e agahala mo e nakai mitaki katoatoa he lagi fakaagaaga, tuga ne fakakite he tau kupu ha Iesu ia Ioane 8:44 mo e tala he Kenese veveheaga 3. Ko e lologo moiofa ne fakamau ia Esekielu 28:12-19, kua hagaao ke he “patuiki a Turo,” ne fakatatai mooli ke he puhala he tama fakaagaaga he Atua ne agahala fakamua. Ko e fakatokoluga he “patuiki a Turo,” kua eke ne ia a ia mo atua, ti ui ne ia a ia ko e “kerupi,” mo e ko e talahauaga ki ‘Etena ko e kaina he Atua,’ kua fakatatai mooli ke he tau vala tala he Tohi Tapu hagaao ki a Satani ko e Tiapolo ne fakatokoluga haana loto, kua tatai ke he gata i Etena ti ui ai ko e “atua he lalolagi nai.”​—1Ti 3:6; Ke 3:1-5, 14, 15; Fki 12:9; 2Ko 4:4.

Ko e patuiki nakai fai higoa ha Turo ne nofo he motu ne totoku ‘kua katoatoa ni e fulufuluola,’ ko ia ‘kua puke ke he iloilo, kua katoatoa foki [kupu fakamaama ne tatai mo e kupu Heperu ka·lalʹ] e fulufuluola,’ ti “katoatoa e mitaki [Heperu, ta·mimʹ]” he puhala haana ne kua tufugatia a ia ato kitia e mahani kelea ia ia. (Esk 27:3; 28:12, 15) Liga hagaao fakamua po ke fakatonu e lologo moiofa ia Esekielu ke he laini he tau pule a Turo ka e nakai ke he taha ni e patuiki. (Fakatatai e perofetaaga ne totoko ke he “patuiki i Papelonia” ne nakai fai higoa he Isa 14:4-20.) He tuaga ia, liga hagaao e talahauaga ke he puhala mua he fakafetuiaga mo e kaufakalataha he pule a Turo he magahala ne pule e Patuiki ko Tavita mo e Patuiki ko Solomona, he mogo ne lagomatai foki a Turo ke he talagaaga he faituga a Iehova he Mouga ko Moria. He mogo fakamua, nakai fai hehē ne moua he aga he tau tagata Turo ke he tau tagata ha Iehova ko Isaraela. (1Pa 5:1-18; 9:10, 11, 14; 2No 2:3-16) Ka ko e tau patuiki fakamui ne o kehe mai he puhala “katoatoa e mitaki,” ti nakai talia he tau perofeta he Atua ko Ioelu mo Amosa, fakalataha mo Esekielu a Turo. (Ioe 3:4-8; Amo 1:9, 10) Pete ne tatai mooli e puhala he “patuiki a Turo” mo e matapatu Fī he Atua, kua liu e perofetaaga fakatai e puhala ne fakakaupā e fakaaoga he “katoatoa” mo e “katoatoa e mitaki.”

(Esekielu 30:13, 14) Kua pehe mai e vagahau he Iki ko Iehova, To fakaotioti e au e tau tupua, to eke e au ke fakahiku ai e tau tupua i Nofi; to nakai tuai ha i ai foki ha iki ke he motu ko Aikupito; to fakatupu ai foki e au e matakutaku ke he motu ko Aikupito. 14 To eke foki e au a Patarosi mo tau mena kua moumou, mo e tuku atu e au e afi ki Soana, mo e fakahoko atu e fakahala ki No.

w03 7/1 lau 32 para. 1-3

Ko e Heigoa ne Tupu ki a Laua?

KO NOFI mo No ko e tau higoa he Tohi Tapu ma e tau maaga lalahi kua talahaua i tuai, ko Memphis mo Thebes, i Aikupito. Ko Nofi (Memphis) ne tu kavi ke 23 e kilomita he faahi toga i Cairo, ke he faahi lalo he Vailele Naila. Ka kua hoko ai e magaaho, ne galo noa e Memphis hana tuaga ko e maaga lahi a Aikupito. He hoko ke he senetenari 15 aki F.V.N., kua tu i Aikupito e maaga lahi fou, ko No (Thebes), ke kavi 500 e kilomita ke he faahi toga i Memphis. Ha ha i ai he tau faituga loga ne malona i Thebes e taha ko Karnak, kua talahaua ai ko e faituga mahaki toili la ia kua talaga aki e tau pou. Ko Thebes mo e faituga hana i Karnak kua tukuatu ma e tapuakiaga ki a Amoni, ko e atua mua he tau Aikupito.

Ko e heigoa e perofetaaga talahau tuai he Tohi Tapu kaeke tupu ki Memphis mo Thebes? Kua taui atu e fakafiliaga hagaao ki a Farao ha Aikupito mo e tau atua hana, pauaki atu ke he atua kua mua, ko “Amoni i No.” (Ieremia 46:25, 26) Ko e moto tagata ne tolo ke tapuaki ki ai ka “fakaotioti.” (Esekielu 30:14, 15) Ati tupu tuga ne talahau. Ko e tau mena ni ne toe hifo he tapuakiaga ha Amoni ko e tau tumutumu he faituga. Ko e maaga fou ko Luxor kua ati hake he taha vala ne tu ai e maaga tuai ko Thebes, mo e falu maaga tote ne ha ha ai he tau moumouaga.

Ka ko Memphis, nakai lahi ha mena ne toe hifo ka ko e tau tanuaga tagata ni. Ko e tagata fakaako tokoluga Tohi Tapu ko Louis Golding ne pehe: “He taha senetenari ke he taha senetenari, ne fakaaoga he tau pule Arapi ha Aikupito e tau mena maona lalahi i Memphis mo taviliagamaka ke talaga aki ha lautolu a maaga lahi [ko Cairo] ke he taha faahi ne fehagai ke he vailele. Ha kua maopoopo mitaki e tau gahua taute he tau tagata Naila mo e tau Arapi kua nakai malika ke he maila he tau maila ne takatakai e maaga i tuai e taha maka ki luga he kelekele uli.” Kua moli, tuga ne perofeta he Tohi Tapu, kua eke ai a Memphis “mo mena kua moumou, nakai nofo ai taha.”​—Ieremia 46:19.

Totouaga he Tohi Tapu

(Esekielu 29:1-12) Ko e tau hogofulu, ko e mahina hogofulu ko e aho hogofulu ma ua he mahina, ne hoko mai ai kia au e kupu a Iehova, kua pehe mai, 2 Ko e tama he tagata na e, Kia hagao atu a koe kia Farao ko e patuiki a Aikupito, mo e perofeta atu a koe kia ia katoa mo Aikupito oti; 3 Kia vagahau atu a, ti pehe atu a koe, Kua pehe mai e vagahau he Iki ko Iehova, Kitiala, kua fai fi au kia koe, Farao na e, ko e patuiki a Aikupito, ko e tanimo lahi, kua takoto ke he vaha he hana tau vailele, ko ia kua pehe mai, Ko e haku a tau vailele, ko e haku ni haia, ne eke ai e au maku. 4 To tui e au e tau matau ke he hau a tau kauloa, mo e eke e au ke pipiki atu e tau ika he hāu a tau vailele ke he tau hinafi hāu, to ta hake foki e au a koe mai loto he tau vailele hāu; ko e tau ika oti foki he tau vailele hāu to pipiki ai ke he hāu a tau hinafi. 5 To tiaki foki e au a koe ke he vao, ko koe mo e tau ika oti he hāu a tau vailele; to veli a koe ke he fuga kelekele, nakai fakapotopoto ai a koe, to nakai tatanaki foki; kua tuku atu e au a koe ke eke mo tau mena kai he tau manu huifā he vao, mo e tau manu lele he pulagi. 6 To iloa ai foki e lautolu oti kua nonofo i Aikupito ko au ni ko Iehova, he eke a lautolu mo tokotoko kaho ke he magafaoa a Isaraela. 7 Ne totō e lautolu e tau lima hāu, ti mapaki ai a koe, ti mahē ai ha lautolu a tau fulima oti, ne falanaki a lautolu kia koe ti mapaki ai a koe ti vivivivi ai e tau tokupu oti ha lautolu. 8 Ko e mena ia kua pehe mai e vagahau he Iki ko Iehova, Kitiala, to fakahoko atu e au e pelu kia koe, mo e fakaoti ai e au e tau tagata katoa mo e tau manu ha ha ia koe. 9 To eke ai e motu ko Aikupito mo tau mena kua moumou, mo vao foki; ti iloa ai e lautolu, ko au ni ko Iehova; he pehe age a lautolu, Ko e haku a vailele, ne eke ai e au. 10 Kitiala, ko e mena ia kua fai fi ai au kia koe, katoa mo e hau a tau vailele; to eke ni e au e motu ko Aikupito mo vao, mo tau mena foki kua moumou, ke kamata mai i Mikatolo ke hoko atu ki Sivena, ke hoko ni ke he tau katofia a Aitiope. 11 To nakai o atu ai e tau hui he tau tagata, to nakai o atu foki e tau hui he tau manu, to nakai nofo ai foki taha ke he tau tau ne hogofulu. 12 To eke foki e au e motu ko Aikupito mo tau mena kua moumou fakalataha mo e tau motu kua eke mo tau mena kua moumou; ko e hana tau maga foki fakalataha mo e tau maga kua eke mo vao; to eke ai mo tau mena kua moumou ke he tau tau ne hogofulu; to fakamavehevehe atu e au e tau tagata Aikupito ke he tau motu kehe, mo e fakapaea fano e au a lautolu ke he tau motu.

Aokuso 14-20

TAU TANAKIAGA HE KUPU HE ATUA | ESEKIELU 32-34

“Ko e Matagahua Mamafa Lahi he Tagata Toko”

(Esekielu 33:7) Ko koe foki ko e tama he tagata na e, kua kotofa e au a koe mo toko ke he magafaoa a Isaraela; ko e mena ia kia fanogonogo mai a koe ke he tau kupu he gutu haku mo e fakamafana atu e koe a lautolu ia au.

(Esekielu 33:8, 9) Ka pehe atu au ke he tagata mahani kelea, Ko e tagata mahani kelea na e, to mate ni a koe; kaeke ke nakai vagahau atu e koe, ke fakamafana atu kia ia ne mahani kelea ke liu kehe ai a ia he hana tau mahani; to mate e tagata mahani kelea na he hana mahani kelea; ka ko e hana toto to taui atu ai e au kia koe. 9 Ka ko koe kaeke kua fakamafana atu e koe e tagata mahani kelea, kia liu kehe a ia he hana mahani; kaeke kua nakai liu kehe a ia he hana mahani, to mate ai a ia he hana mahani kelea; ka kua laveaki e koe hāu a agaga.

w88 02 lau 30 para. 13

Kia Fakatumau ke Fakamatala e Kautu

Nakai Agahala e Toto

13 Ko e kotofaaga he tau Fakamooli a Iehova kua fakatapu, ke fakailoa ke he tau tagata e fakafiliaga he Atua ka hoko mai ke tuga ni he vaha ia Esekielu. Kua fakahigoa a ia ko e tagata toko he magafaoa a Isaraela. Ko e haana a kotofaaga, ke fakailoa ke he tau tagata Isaraela e moumouaga lahi ki a lautolu ka nakai liliu kehe, mai he tau puhala kelea ha lautolu. Ti kaeke ke nakai fakailoa e ia ko e tagata toko e fakailoaaga, to hoko agaia ne mamate he tau tagata mahani kelea, ka ko e tau toto ha lautolu to hili ni ke he tau ulu he tau tagata toko ne tiaki e fakailoaga. To fakakite e Iehova he mena nei haana a fakafiliaga: “Kua moui au, nakai fiafia au ka mate e tagata mahani kelea, ka kia liu mai a ia ne mahani kelea he tau mahani hana mo e moui ai; liliu ā, kia liliu kehe ā a mutolu he tau mahani kelea ha mutolu; ka kua fia mamate he ha a mutolu ko e magafaoa a Isaraela na e?”​—Esekielu 33:1-11.

(Esekielu 33:11) Kia pehe age a koe kia lautolu, Kua pehe mai e Iki ko Iehova, Kua moui au, nakai fiafia au ka mate e tagata mahani kelea, ka kia liu mai a ia ne mahani kelea he tau mahani hana mo e moui ai; liliu ā, kia liliu kehe ā a mutolu he tau mahani kelea ha mutolu; ka kua fia mamate he ha a mutolu ko e magafaoa a Isaraela na e?

(Esekielu 33:14-16) Ka pehe atu foki au ke he tagata mahani kelea, To mate ni a koe; kaeke ke liu kehe a ia he tau hala hana, mo e eke e ia e mahani hakohako mo e mahani tututonu; 15 Kaeke ke liu aki age he tagata mahani kelea e mena ne fakamau aki e fakafua, mo e liu aki age e tau mena ne fofo e ia, mo e fano ai a ia ke he tau fakatufono ke moui ai, mo e nakai eke e ia e tau mahani kelea; to moui ni a ia, nakai mate. 16 Ko e hana tau hala oti ne eke e ia nakai talahaua ia kia ia; kua eke e ia e mahani hakohako mo e tututonu; to moui ni a ia.

w12 3/15 lau 15 para. 3

Fakatumau Haau a Manatu Fakamafiti

KO E HA E FAKAMATALA HA TAUTOLU KUA MAFITI?

3 Ka manamanatu a koe ke he tuaga haau ke he fua kua moua po ke galo ha ko e ha tautolu a fakamatala, liga logona hifo e koe e manako mafiti ke tutala ke he falu hagaao ke he tala mitaki. (Roma 10:13, 14) Pehē e Kupu he Atua: “Ka pehe atu foki au ke he tagata mahani kelea, To mate ni a koe; kaeke ke liu kehe a ia he tau hala hana, mo e eke e ia e mahani hakohako mo e mahani tututonu, . . . to moui ni a ia, nakai mate. Ko e hana tau hala oti ne eke e ia nakai talahaua ia kia ia.” (Eseki. 33:14-16) Mooli, pehē e Tohi Tapu ki a lautolu kua fakaako e ogo he Kautu: “Ti fakamoui ai e koe a koe, katoa mo lautolu kua fanogonogo kia koe.”​—1 Timo. 4:16; Eseki. 3:17-21.

Kumikumi Hifo e Tau Koloa Fakaagaaga

(Esekielu 33:32, 33) Kitiala, kua eke a koe kia lautolu ke tuga e lologo fulufuluola he tagata ne leo mitaki, mo e ta fakamitaki e akau fakatagi; ka kua logona e lautolu hāu a tau kupu ka e nakai omaoma a lautolu ki ai. 33 Ka hohoko e tau mena ia, kitiala kua hohoko mai, ti iloa ai e lautolu ne ha i ai mo lautolu e perofeta.

w91 4/1 lau 19 para. 16-17

Fakatauo mo e Kariota he Lagi a Iehova

Nakai Taofi he Nakai Fia Iloa

16 Ne fakatu foki e Esekielu e fakafifitakiaga mitaki he omaoma ka e nakai fakaata e ia a ia ke mataofi he nakai fia iloa po ke va. Tuga ni a ia, ka fakatauo tumau mo e fakaholoaga he vagahau mea, kua mahani lahi a tautolu ke he fakatonuaga Hana ne Heke e Kariota he patuiki. Ti mautali a tautolu ke taute hana a tau poakiaga, fakamalolo ke nakai mataofi he nakai fia iloa po ke va mai a lautolu ne vagahau e tautolu e fekau he fakafiliaga a Iehova ki ai. Ke tuga a Esekielu, ne hataki tuai mai e Atua ki a tautolu ko e totoko e falu tagata, ulu mao mo e loto mao. Ne nakai logona he falu kakano he nakai manako ke fanogonogo ki a Iehova. (Esekielu 3:7-9) Ka ko e falu to fakatupua, tuga he talahau he Esekielu 33:31, 32: “Kua o mai foki a lautolu kia koe tuga he o mai e motu haku, kua nonofo foki a lautolu ki mua hāu tuga he nonofo ai e motu haku, ti logona foki e lautolu e tau kupu hāu, ka e nakai omaoma a lautolu ki ai; ha kua fakaalofa noa a lautolu mo e tau gutu ha lautolu, ka kua hagao atu e tau loto ha lautolu ke he velevelemena ha lautolu. Kitiala, kua eke a koe kia lautolu ke tuga e lologo fulufuluola he tagata ne leo mitaki, mo e ta fakamitaki e akau fakatagi; ka kua logona e lautolu hāu a tau kupu ka e nakai omaoma a lautolu ki ai.”

17 Ko e heigoa e fakaotiaga? Kupu 33 ne lafi mai: “Ka hohoko e tau mena ia, kitiala kua hohoko mai, ti iloa ai e lautolu ne ha i ai mo lautolu e perofeta.” Ne fakakiteaga mai he tau kupu ia ne nakai tiaki e Esekielu he nakai fai tali. Ko e fakateaga he falu ne nakai taute a ia ke fakateaga foki. Ko e fanogonogo e tau tagata po ke nakai, ne omaoma a ia ke he Atua mo e fakamoli hana a fekau pauaki.

(Esekielu 34:23) To fakatu foki e au e leveki mamoe ne tokotaha ma lautolu, ti fagai e ia a lautolu, ko e haku a fekafekau ko Tavita; to fagai e ia a lautolu, to eke foki a ia mo leveki mamoe kia lautolu.

w07 4/1 lau 27 para. 3

Muitua Fakatokolalo ke he Tau Leveki Fakaalofa

3 Ne peehi he perofetaaga he Isaia 40:10, 11 e fakaalofa hofihofi ne leveki aki e Iehova haana tau tagata. (Salamo 23:1-6) He haana fekafekauaga he lalolagi, ne fakakite foki e Iesu e manamanatuaga hofihofi ma e tau tutaki haana mo e tau tagata oti. (Mataio 11:28-30; Mareko 6:34) Ne mamahi lahi a Iehova mo Iesu ke he aga vale he tau leveki, po ke tau takitaki ha Isaraela, ne tiaki fakalialia mo e fakaaoga hēhē e tau mamoe ha lautolu. (Esekielu 34:2-10; Mataio 23:3, 4, 15) Ne mavehe e Iehova: “Ko e mena ia to fakamoui e au haku a fuifui mamoe, ti nakai tuai eke a lautolu mo tau mena ke hēhē; to fakafili foki e au e tau manu mo e tau manu. To fakatu foki e au e leveki mamoe ne tokotaha ma lautolu, ti fagai e ia a lautolu, ko e haku a fekafekau ko Tavita; to fagai e ia a lautolu, to eke foki a ia mo leveki mamoe kia lautolu.” (Esekielu 34:22, 23) He magaaho nei he fakaotiaga, ko Iesu Keriso, ko Tavita ne Mua Atu, ko e “leveki mamoe ne tokotaha” ne kotofa ki ai e Iehova e tau mena oti Haana he lalolagi, ko e tau Kerisiano fakauku he agaaga mo e ‘tau mamoe kehe.’​—Ioane 10:16.

Totouaga he Tohi Tapu

(Esekielu 32:1-16) Ko e tau hogofulu ma ua, ko e mahina hogofulu ma ua, ko e aho fakamua he mahina ne hoko mai ai kia au e kupu a Iehova, kua pehe mai, 2 Ko e tama he tagata na e, kia fati e koe e lologo moiofa ha ko e patuiki a Aikupito ko Farao, mo e pehe age a koe kia ia, Ne fakatai a koe ke he punua leona he tau motu, ka e tatai a koe mo e tanimo ke he vai ne oho atu a koe ke he tau vailele hāu, mo e fakakalepu ai e vai ke he tau hui hāu, mo e taholi e koe ha lautolu a tau vailele. 3 Kua pehe mai e vagahau he Iki ko Iehova, Ko e mena ia to fofola ai e au haku a kupega ki luga ia koe, ha ha i ai e fakapotopotoaga he tau motu loga, ti ta hake e lautolu a koe ke he haku a kupega. 4 Ti tiaki e au a koe ke he motu to liti atu e au a koe ke he fugakelekele, to fakanofo ai e au kia koe e tau manu lele oti, ti eke e au ke makona ai kia koe e tau manu he vao he lalolagi oti. 5 To tuku e au e tino hāu ki luga he tau mouga, mo e fakapuke ai e tau pahua ke he hau a tokoluga. 6 To fakamalū ai e au ke he toto hāu e motu ne kakau ai a koe, to hoko ni ke he tau mouga, to puke ai foki e tau vailele ia koe. 7 To ufiufi e au e lagi ka kua tamate ai e au a koe, to fakapouli foki e au hana tau fetu; to uufi e au e la ke he aolagi, nakai huhulu mai foki e mahina. 8 To fakapouli ai e au e tau maama kikila oti he lagi ki luga hāu, to tuku atu foki e au e pouli ke he hau a motu, kua pihia mai e Iki ko Iehova. 9 To fakamamahi ai foki e au e tau loto he tau motu loga, ka fakahoko atu e au hāu a malaia ke he tau motu kehe, ko e tau motu kehe foki nakai iloa e koe. 10 To fakaofo e au e tau motu loga ha ko koe, to matakutaku lahi ni e tau patuiki ha lautolu ha ko koe, ka ta feliuaki e au haku a pelu ki mua ha lautolu; to takitaha a lautolu mo e vivivivi mau ha ko e hana ni a moui ke he aho ka veli ai a koe. 11 Ha kua pehe mai e vagahau he Iki ko Iehova, To hoko atu kia koe e pelu he patuiki a Papelonia. 12 To fakaoti e au e motu o tagata ha ha ia koe ke he tau pelu he tau tagata malolo, ko lautolu he tau motu ne matakutaku ki ai e tau tagata, a lautolu oti; to moumou e lautolu e lilifu a Aikupito; to mahaikava foki e motu o tagata hana. 13 To fakaoti foki e au e tau manu oti hana mai he tau kau vai he tau vai lalahi; nakai kalepu ai foki ke he tau hui he tau tagata, nakai kalepu ai foki he tau mahina hui he tau manu. 14 Ti fakatoka ai e au e tau vai ha lautolu ke tavana, mo e fakatafe e au ha lautolu a tau vailele tuga ne puke lolo, kua pihia mai e Iki ko Iehova. 15 Ka eke e au e motu ko Aikupito mo tau mena kua moumou, mo e motu kua toka noa mo e tau mena ne puke ai, ka fakaoti e au a lautolu oti kua nonofo ai, ti iloa ai e lautolu ko au ni ko Iehova. 16 Ko e lologo moiofa ke lologo ai a lautolu ha ko ia; ko e tau tama fifine he tau motu to lologo moiofa ai a lautolu ha ko ia; to lologo moiofa ai a lautolu ha ko Aikupito, mo e hana motu o tagata oti, kua pihia mai e Iki ko Iehova.

Aokuso 21-27

TAU TANAKIAGA HE KUPU HE ATUA | ESEKIELU 35-38

“To Nakai Leva ti Moumou a Koku ha Makoku”

(Esekielu 38:2) Ko e tama he tagata na e, kia hagao atu a koe kia Koku he motu a Makoku, ko e iki a Rosi, mo Meseko, mo Tupalu, mo e perofeta atu a koe kia ia.

w15 5/15 lau 27-28

Tau Hūhū He Tau Tagata Totou

Ti ko hai a Koku ha Makoku? Ke moua e tali ke he hūhū ia, kua lata ia tautolu ke kumikumi ke he Tohi Tapu ke iloa ko hai ne favale ke he tau tagata he Atua. Pehē mai e Tohi Tapu ko e favale ha ‘Koku ha Makoku,’ ko e favale mai he “patuiki he fahi tokelau,” mo e favale mai he “tau patuiki he lalolagi.” (Esekielu 38:2, 10-13; Tanielu 11:40, 44, 45; Fakakiteaga 17:14; 19:19) Ko e tau vahega favale kehekehe kia anei? Nakai liga pihia. Tuga kua fakaaoga he Tohi Tapu e tau higoa kehekehe ke fakamaama aki e favaleaga taha nei. Ko e ha ne kua talahau pihia ai e tautolu? Ha kua pehē mai e Tohi Tapu ki a tautolu ko e tau kautu oti he lalolagi to putoia fakalataha ai ke he favaleaga fakahiku nei ka kamata he tauaga i Amaketo.​—Fakakiteaga 16:14, 16.

Kaeke ke fakatatai e tautolu e tau fakamauaga oti nei he Tohi Tapu hagaao ke he favaleaga fakahiku ke he tau tagata he Atua, kua maaliali ai ko e higoa a Koku ha Makoku kua nakai hagaao ki a Satani. Ka e ko Koku ha Makoku kua hagaao ke he taha matakau he tau kautu kehekehe. To takitaki nakai he “patuiki he fahi tokelau” e matakau nei? Nakai maeke ia tautolu ke talahau fakamooli. Ka ko e fakamaamaaga nei tuga kua lagotatai mo e talahauaga ha Iehova hagaao ki a Koku: “Ti hau ai ni a koe he hau a mena kua nofo ai ke he fahi tokelau, ko koe mo e tau motu loga fakalataha mo koe, kua heke solofanua a lautolu oti, ko e motu o tagata tokologa, mo e kau lahi mahaki.”​—Esekielu 38:6, 15.

(Esekielu 38:14-16) Ko e mena ia, ko e tama he tagata na e, kia perofeta age a, mo e pehe age a koe kia Koku, Kua pehe mai e vagahau he Iki ko Iehova, Ko e vaha ke nonofo fakahanoa ai haku a motu ko Isaraela, to nakai kia iloa e koe? 15 Ti hau ai ni a koe he hau a mena kua nofo ai ke he fahi tokelau, ko koe mo e tau motu loga fakalataha mo koe, kua heke solofanua a lautolu oti, ko e motu o tagata tokologa, mo e kau lahi mahaki. 16 To hake foki a koe ke tau mo e motu haku ko Isaraela, ke tuga e aolagi ke ufia ai e motu; to hoko ai e mena ia ke he vaha fakamui; to ta mai foki e au a koe ke he haku a motu, kia iloa he tau motu a koe, ka fakatapu ai au ia koe ma Koku na e, ki mua ha lautolu.

w12 9/15 lau 5 para. 8-9

Puhala ka Fakaoti e Lalolagi Nei

8 He mole e moumou e lotu fakavai, to moua agaia e tau fekafekau he Atua kua “nonofo fakahanoa” mo e “nakai fai kaupa.” (Eseki. 38:11, 14) Ko e heigoa ka tupu ke he matakau nei he tau tagata ne tuga kua nakai maeke ke puipui ni a lautolu kua matutaki ke tapuaki ki a Iehova? Tuga kua eke a lautolu mo totokoaga favale he “tau motu loga.” Kua fakamaama he Kupu he Atua ko e tupuaga ia ko e tauaga ha “Koku he motu a Makoku.” (Totou Esekielu 38:2, 15, 16.) Lata ke onoono fēfē a tautolu ke he tauaga ia?

9 He iloa tuai e tauaga nei ke he tau tagata he Atua kua nakai fakaatukehe lahi mahaki a tautolu. Ka ko e matapatu onoonoaga ha tautolu, ne nakai ko e fakamouiaga ni ha tautolu, ka ko e fakatapuaga he higoa ha Iehova mo e fakatokoluga he pule katoatoa haana. Kua molea e laga 60 e fakailoa e Iehova: “Ti iloa ai e mutolu ko au ko Iehova.” (Eseki. 6:7) Ti amanaki atu a tautolu mo e fiafia lahi mahaki ke he fakamooliaga he vala ofoofogia ia he perofetaaga ha Esekielu, falanaki ai kua “fioia he Iki [Iehova] ke laveaki e tau tagata mahani Atua mai he kamatamata.” (2 Pete. 2:9) Ka ko e mogonei, manako a tautolu ke fakaaoga e tau magaaho takitaha ke fakamalolō e tua ha tautolu ke maeke ia tautolu ke fakatumau e mahani fakamooli ha tautolu ki a Iehova pete ne tau kamatamata ka fehagai mo tautolu. Ko e heigoa ha tautolu ka taute? Kua lata ia tautolu ke liogi, fakaako e Kupu he Atua mo e manamanatu fakahokulo ki ai, mo e tala age e ogo he Kautu ke he falu. He taute pihia, kua fakatumau e tautolu e mauokafua he amaamanakiaga he moui tukulagi, tuga e “taula.”​—Hepe. 6:19; Sala. 25:21.

(Esekielu 38:21-23) To ui foki e au ke he pelu ke he haku a tau mouga oti kia hoko ia kia ia, kua pihia mai e Iki ko Iehova; to takitokotaha foki mo e fakahagao atu hana pelu ke he taha. 22 To fakahala foki e au a ia ke he tatalu mo e toto, to fakato hifo foki e au ki luga ia ia mo e hana tau kau, katoa mo e tau motu loga ha ha ia ia, e uha lahi, mo e uha tuli matafua, ko e afi mo e taio. 23 To fakalilifu e au a au, mo e fakatapu e au a au, to iloa foki au ki mua he tau motu loga, to iloa ai e lautolu ko au ni ko Iehova.

w14 11/15 lau 27 para. 16

‘Ko e Vaha Nai ko e Motu he Atua a Mutolu’

16 Ka mole e moumou ha Papelonia Lahi, to ha ha ai e tauaga ke he tau tagata he Atua. To manako a tautolu ke he puipuiaga ha Iehova ke hao ai. He magaaho fifili ni ha Iehova, to takitaki e ia e tau mena he lalolagi, ka fua mai he totokoaga ke he tau tagata haana. To fakalagā he mena nei e vala fakahiku he ‘matematekelea lahi,’ i Amaketo. (Mata. 24:21; Eseki. 38:2-4) To totoko e Koku e “motu foki kua fakapotopoto mai he tau motu kehe.” (Eseki. 38:10-12) Ka tupu e mena ia, to oho atu mafiti a Iehova ke fakahao e tau tagata haana mo e tau atu ki a Koku mo e tau kau haana. To fakalilifu e Iehova e pule katoatoa haana ti fakatapu e higoa haana. Pehē a ia: “To fakalilifu e au a au, mo e fakatapu e au a au, to iloa foki au ki mua he tau motu loga, to iloa ai e lautolu ko au ni ko Iehova.”​—Eseki. 38:18-23.

Kumikumi Hifo e Tau Koloa Fakaagaaga

(Esekielu 36:20, 21) Kua hohoko atu a lautolu ke he tau motu kehe ne o a lautolu ki ai, ti holitu ai haku a higoa tapu ha ko lautolu, he pehe age e tau tagata kia lautolu, Ko e tau tagata a Iehova hanā, ne o mai a lautolu he motu hana. 21 Ka e fakaalofa ni au ha ko e higoa tapu haku, ne holitu ai he magafaoa a Isaraela ke he tau motu kehe ne o a lautolu ki ai.

w02 7/1 lau 17 para. 12

Kia Ako mo e Fakaako e Mahani Faka-Kerisiano

12 Ne fakakite he aposetolo e matapatu kakano ne fakaako mo e fakagahuahua ai e mahani ne moua e koe i loto he Tohi Tapu. Ne fakaata e mahani fakahanoa he tau Iutaia ki a Iehova: “Ko koe kua hula ke he fakatufono, kua fakakelea kia ke he Atua he holia e koe e fakatufono? Ha ko e mena kua eke fakakelea e higoa he Atua ha ko mutolu, ke he tau motu kehe.” (Roma 2:23, 24) Kua pihia foki e moli he mogonei kaeke fakaheu e tautolu e mahani Kerisiano, kua nakai fakalilifu e tautolu e Punaaga hana. Ke he taha fahi, kaeke kuku mau a tautolu ke he tau tutuaga he Atua, to fakaata mitaki ki a ia, he fakalilifu a ia. (Isaia 52:5; Esekielu 36:20) Ko e mataala hau ke he mena nei ka fakamalolo e fifiliaga hau kaeke fehagai a koe mo e tau kamatamata po ke tau tutuaga ka liga mukamuka po kua lata ni ke fakaheu e mahani Kerisiano. Mua atu, ne fakaako he tau kupu ha Paulo a tautolu hagaao ke he taha mena foki. Pete he mataala fakatagata nukua fakaata e mahani hau ke he Atua, he fakaako e koe falu, kia lagomatai a lautolu ke kitia e puhala ko e puhala ka fakagahuahua e lautolu e tau tutuaga mitaki ne fa e ako e lautolu to fakaata atu ni ki a Iehova. Kua nakai kuenaia kua omoi he mahani Kerisiano e mauokafua mo e puipui e malolo tino he taha. Kua fakaata foki ke he Taha ne foaki mo e fakamalolo e mahani ia.​—Salamo 74:10; Iakopo 3:17.

(Esekielu 36:33-36) Kua pehe mai e vagahau he Iki ko Iehova, Ko e aho ke fakameā ai e au a mutolu he tau mahani kelea oti ha mutolu, to eke e au ke kakai ai e tau maga ha mutolu, ke ati hake foki e tau mena ne maona. 34 To gahua ai foki ke he kelekele ne eke mo tau mena kua moumou, ne eke mo tau mena kua moumou ki mua ha lautolu oti ne o age ai. 35 Ti pehe age ai a lautolu, Ko e kelekele hanai ne eke mo tau mena kua moumou, kua eke tuai ke tuga e kaina ko Etena; ko e tau maga foki ne eke mo tau mena toka noa, mo e eke mo tau mena kua moumou, mo e ulu ki lalo, kua nonofo taue a lautolu kua nonofo ai. 36 Ti iloa ai he tau motu kehe oti ne toe ke he tau fahi oti ha mutolu, ko au ko Iehova kua ati hake ai e tau mena ne ulu ki lalo, mo e to e au e mena ne eke mo tau mena kua moumou; ko au ko Iehova kua vagahau atu e au, ti eke ai e au.

w88 9/15 lau 24 para. 11

“Ti Iloa Ai e Lautolu ko Au ko Iehova”

11 He liliu mai a lautolu ne toe ki Iuta, ko e motu ia kua moumou ne eke mo “kaina ko Etena.” (Totou Esekielu 36:33-36.) Pihia foki, tali mai he 1919 kua eke e Iehova e motu ne moumou fakamua ha lautolu ne fakauku ne toe mo parataiso fakaagaaga ne fua mitaki, kua fakaaoga mogonei mo e “moto tagata tokologa.” Ha kua nonofo e tau tagata tapu ke he parataiso fakaagaaga nei, igatia e Kerisiano tukulele mo e gahua ke fakatumau ai e meā.​—Esekielu 36:37, 38.

Totouaga he Tohi Tapu

(Esekielu 35:1-15) Ne hoko mai foki kia au e kupu a Iehova, kua pehe mai, 2 Ko e tama he tagata na e, kia haga atu a koe ke he mouga ko Seira mo e perofeta atu a koe ki ai. 3 Ti pehe atu a koe ki ai, Kua pehe mai e vagahau he Iki ko Iehova, Kitiala, ko e mouga na e ko Seira, kua fai fi au kia koe, to fakaolo atu foki e au haku lima ki luga hāu, mo e eke e au a koe mo tau mena kua moumou, mo mena foki ke ofo ai. 4 To eke e au hāu a tau māga mo tau mena kua moumou, to eke ni a koe mo mena toka noa, ti iloa ai e koe ko au ni ko Iehova. 5 He faitaua mau a koe, mo e tuku atu e koe e fanau a Isaraela ke he malolo he pelu ke he vaha ne malaia ai a lautolu, ke he vaha ne hiku ai e mahani kelea. 6 Ko e mena ia kua pehe mai e Iki ko Iehova, Kua moui au, to tuku atu e au a koe ke he toto, to tutuli foki he toto a koe; nakai fakavihia e koe e toto, ko e mena ia to tutuli ai a koe he toto. 7 To eke ai e au e mouga ko Seira mo mena ke ofo ai mo mena foki kua moumou, to fakaoti ai foki e au a ia ne fina atu ki ai, katoa foki mo ia ne liu mai ai. 8 To fakapuke foki e au hana tau mouga ke he hana tau tagata kua kelipopo; ko e hau a tau mouga, mo e hāu a tau pahua, mo e hāu a tau vailele oti, to veveli ai e lautolu kua kelipopo ke he pelu. 9 To eke e au a koe mo tau mena kua moumou tukulagi, to nakai nofo ai foki taha ke he tau maga hau; ti iloa ai e mutolu ko au ko Iehova. 10 Kua pehe a koe, Ko e tau motu ua na, mo e ha lautolu a tau kelekele ne ua to eke e au māku, ti nonofo ai a mautolu; ka e ha ha i ai a Iehova. 11 Ko e mena ia kua pehe mai ai e Iki ko Iehova, Kua moui au, to eke e au kia koe ke lata mo e hāu a ita, ke lata foki mo e hāu a mahekeheke ne eke ai e koe he hāu a fakavihia kia lautolu; to fakailoa ai e au a au kia lautolu, ka fakahala ai e au a koe. 12 Ti iloa ai e koe ko au ni ko Iehova, kua logona ai e au hāu a tau kupu amuamu oti ne vagahau ai e koe ke he tau mouga a Isaraela, kua pehe age, Kua eke mo tau mena kua moumou, kua tuku mai kia mautolu ke fakaoti ai. 13 Ne vagahau fakatokoluga a mutolu kia au, ne fakaloga foki e mutolu ha mutolu a tau kupu kia au; ne logona ai ni e au. 14 Kua pehe mai e vagahau he Iki ko Iehova, ka olioli e lalolagi oti, to eke e au a koe mo tau mena kua moumou. 15 Tuga he olioli a koe ke eke ai mo tau mena kua moumou e tufaaga he magafaoa a Isaraela, to eke pihia e au kia koe; to eke a koe mo tau mena kua moumou ko e mouga na e ko Seira, katoa mo Etoma oti, ko e motu oti ni; ti iloa ai e lautolu ko au ni ko Iehova.

Aokuso 28–Sepetema 3

TAU TANAKIAGA HE KUPU HE ATUA | ESEKIELU 39-41

“Fakakiteaga ha Esekielu ke he Faituga mo Koe”

(Esekielu 40:2) Ko e tau fakakiteaga mai he Atua ne uta ai e ia au ke he motu ko Isaraela, mo e tuku ai au ki luga he mouga tokoluga lahi, ne ha i ai ke he fahi toga e fale tuga ne māga.

w99 3/1 lau 20 para. 16

“Kia Tuku Foki e Koe ke he Loto Hau” e Faituga he Atua!

16 Ke moua e tali, kia liliu kikite a tautolu ke he fakakiteaga ia ni. Ne tohia e Esekielu: “Ko e tau fakakiteaga mai he Atua ne uta ai e ia au ke he motu ko Isaraela, mo e tuku ai au ki luga he mouga tokoluga lahi, ne ha i ai ke he fahi toga e fale tuga ne māga.” (Esekielu 40:2) Ko e fakatokaaga he fakakiteaga nei, ko e “mouga tokoluga lahi,” kua fakamanatu ki a tautolu e Mika 4:1: “Ka to hoko ni ke he tau aho a mui, to fakamau ai e mouga ha i ai e fale a Iehova ke he tapunu mouga he tau mouga, to fakatokoluga ai foki ki luga he tau matiketike, ti tafe atu ki ai e tau motu oti kana.” Fakamoli ne fe e perofetaaga nei? Fakakite he Mika 4:5 kua hoko e mena nei he magaaho ne tapuaki agaia e tau motu ke he tau tupua fakavai. Ti, hanei he vaha ha tautolu, ko e “tau aho a mui,” ka malikiti hake ai e tapuakiaga mea, liuaki ai ke he hana a tuaga kua lata he tau momoui he tau fekafekau he Atua.

(Esekielu 40:3) Ne uta e ia au ki ai, ti kitiala, ko e tagata, ko e hana tino mai kua tuga ne tino he apa kula, ha ha i ai ke he lima hana e afo lino, mo e kaho ke fafati aki, ti tu ai a ia ke he gutuhala.

(Esekielu 40:5) Ti kitiala, ko e kaupa ne takai ai e maga i fafo, ha i ai foki ke he lima he tagata e kaho ke fafati aki, ko e ono kupita hana loa, ko e kupita ne ha i ai e kupita mo e taha matalima ne fafati ai e ia e matolu he kau fale ko e taha e kaho, mo e hana tokoluga taha e kaho.

w07 8/1 lau 20 para. 2

Tau Fakamaamaaga Mai he Tohi a Esekielu​—II

40:3–43:17​—Ko e heigoa e kakano he fuafua e faituga? He fuafua e faituga, ko e fakakiteaga to fakamooli e finagalo ha Iehova hagaao ke he tapuakiaga meā.

(Esekielu 40:10) Ko e tau poko foki he gutuhala ke he fahi uta ne takitolu ke he na fahi; ne taha e fafati he tau poko tolu nā; ti taha foki e fafati he tau pou ke he taha fahi mo e taha fahi.

(Esekielu 40:14) Ne eke foki e ia e tau pou ne onogofulu e kupita; ti hoko ai e lotopa ke he pou, kua takai ai he gutuhala.

(Esekielu 40:16) Ha ha i ai foki ke he tau poko e tau fakamaama pa mau, ha i ai foki ke he tau pou i loto he gutuhala ne takai ai, ne pihia foki mo e tau fakamaluaga; ne ha i ai e tau fakamaama ne takai ai i loto; ne ha i ai foki ke he tau pou e tau pama.

w07 8/1 lau 21 para. 5

Tau Fakamaamaaga Mai he Tohi a Esekielu​—II

40:14, 16, 22, 26. Ko e tau paama ne ta he tau kaupā he gutuhala ne hu atu ke he faituga kua fakakite ko lautolu ni ne mahani hakohako ka fakaatā ke huhū ki loto. (Salamo 92:12) Kua fakaako mai he mena nei ki a tautolu, to talia ni e tapuakiaga ha tautolu ki a Iehova ka mahani hakohako a tautolu.

Kumikumi Hifo e Tau Koloa Fakaagaaga

(Esekielu 39:7) To fakailoa atu foki e au haku a higoa tapu ki loto he motu haku ko Isaraela; to nakai mafai foki au ke holitu ai haku a higoa tapu; to iloa foki he tau motu kehe ko au ni ko Iehova, ko ia ne Tapu a Isaraela.

w12 10/1 lau 15 para. 2

“To Iloa Foki he Tau Motu Kehe ko Au Ni ko Iehova”

“To nakai mafai foki au ke holitu ai haku a higoa tapu,” he talahau e Iehova. Magaaho ka tukupau he tau tagata a ia ma e nakai fakafili tonu, kua holitu e lautolu e higoa haana. Ke he puhala fe? I loto he Tohi Tapu, ko e “higoa” kua fa fakakite e mahani. Taha e tohi ne pehē ko e higoa he Atua kua hagaao ke he “tau mena kua iloa ki a ia​—ko e fakakiteaga ki a ia ni, fakakite ai foki e talahaua haana, ti ko e lilifu haana.” Kua putoia ke he higoa a Iehova e mahani haana. Ko e heigoa kua iloa ki a Iehova hagaao ke he nakai fakafili tonu? Kua vihiatia ai e ia! Kua fakaalofa hofihofi foki a ia ki a lautolu kua lauia noa ai. (Esoto 22:22-24) Ka tukupau he tau tagata ko e Atua ne fakatupu e tau mena ia ne vihiatia lahi e ia, kua takiva e lautolu e higoa haana. Kua taute e lautolu ke “fakalialia [haana] higoa.”​—Salamo 74:10.

(Esekielu 39:9) To o atu foki a lautolu kua nonofo ke he tau maga a Isaraela, mo e tafu e tau afi mo e huhunu ai e tau kanavaakau, ko e tau akau punuti, mo e tau akau pāpā, ko e tau kaufana foki, mo e tau fana, ko e tau tao foki, mo e tau tao ke velo, to tafu afi ai e lautolu ke hoko ke he tau fitu.

w89 8/15 lau 14 para. 20

Liu Hafagi e Hala ke he Parataiso

20 Ka e kua e tau kanavaakau ne toe hifo he tau motu? He manamanatu ke he kitiaaga fakatai he loa e magaaho ke moumou e tau kanavaakau nei, to lahi mahaki e gahua. (Esekielu 39:8-10) Ko lautolu ne hao mai i Amaketo kua maeke ke fakaaoga fakamitaki e tau kanavaakau he tau motu ne toe hifo.​—Isaia 2:2-4.

Totouaga he Tohi Tapu

(Esekielu 40:32-47) Ti ta mai foki e ia au ke he lotopā i loto ne hagao atu ke he fahi uta; ti fafati e ia e gutuhala kua tatai mo e fafati nā. 33 Ko e hana tau poko foki, mo e hana tau pou, mo e hana tau fakamaluaga, ne tatai mo e tau fafati nā; ne ha i ai foki e tau fakamaama, mo e hana tau fakamaluaga ne agaagai ai, ko e hana loa ko e limagofulu e kupita, ka ko e hana laulahi ko e uafulu ma lima e kupita haia. 34 Ne hagao atu foki hana tau fakamaluaga ke he pa i tua; ha ha i ai foki e tau pama ke he taha fahi mo e taha fahi; ti valu foki e tuaga he papahi ke o hake ki ai. 35 Ti ta mai e ia au ke he gutuhala ke he fahi tokelau, mo e fafati ai e ia kua tatai mo e tau fafati nā. 36 Ko e hana tau poko, mo e hana tau pou, mo e hana tau fakamaluaga, ne ha i ai foki e tau fakamaama ne takai aki, ne limagofulu e kupita hana loa, ti uafulu ma lima e kupita hana laulahi. 37 Ne hagao atu foki hana tau pou ke he pa i tua; ne ha i ai foki e tau pama ke he hana tau pou ke he taha fahi mo e taha fahi; ti valu e tuaga he papahi ne o hake ki ai. 38 Ko e poko foki mo e hana pa gutuhala ha he fahi he tau pou ke he tau gutuhala, ne koukou ai e lautolu e tau poa huhunu. 39 Ha he fakamaluaga he gutuhala foki ua e laulau ke he taha fahi, mo e ua e laulau ke he taha fahi kua keli ai ki luga ia e tau poa huhunu, mo e tau poa ha ko e hala, mo e tau poa ha ko e hēhē. 40 Ha ha i ai foki ke he fahi ki tua ne o hake ai ke he mena ke huhū atu ai ke he gutuhala ke he fahi tokelau ua e laulau; ko e taha fahi foki, ke he fakamaluaga he gutuhala ne ha i ai ua e laulau. 41 Ne ha i ai fa e laulau ke he taha fahi, ti fa foki e laulau ke he taha fahi ke he tapa he gutuhala; ko e valu ia e laulau ne keli ai i luga he tau laulau ia e tau poa. 42 Ko e tau laulau foki ne fa mo e tau poa huhunu, ko e tau maka tātā ne eke aki, ko e loa he tau laulau ia ko e taha e kupita mo e mena ne veveheua aki e kupita, mo e laulahi ko e taha e kupita mo e mena ne veveheua aki e kupita, ko e tokoluga foki ko e taha e kupita; ne fakatoka ai foki e lautolu e tau mena ne keli aki e lautolu e tau poa huhunu mo e falu a poa. 43 Ko e tau matau foki ko e takitaha e matalima e loa, ne fakamau ai ha loto ke takai aki; ha ha i luga foki he tau laulau e tau tufaaga he tau poa. 44 Ko e tau poko he tau tagata uhu lologo ne ha i ai ki tua he gutuhala i loto ke he lotopa i loto, ha ha he tapa he gutuhala ke he fahi tokelau, ne hagao atu foki ia ke he fahi toga; ko e taha ke he tapa he gutuhala ki uta ne hagao atu ke he fahi tokelau. 45 Ti tala mai a ia kia au Ko e poko nai kua hagao atu ke he fahi toga, ma e tau ekepoa ne omaoma ke he fekau he fale haia. 46 Ka ko e poko kua hagao atu ke he fahi tokelau, ma e tau ekepoa ne omaoma ke he fekau he fatapoa haia; ko e fanau a Satoka haia, ko lautolu ia he fanau a Levi ne fakatata mai kia Iehova ke fekafekau kia ia. 47 Ti fafati e ia e lotopa, ho e hana loa ko e taha teau e kupita, ne taha teau e kupita foki hana laulahi, ne fakafahifa tatai a ia; ko e fatapoa foki ha i mua he fale.

    Tau Tohi Faka-Niue (1982-2025)
    Saini ki Fafo
    Saini ki Loto
    • Faka-Niue
    • Tufa
    • Tau Manako
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Tau Kupu Fakaaoga
    • Fakavēaga Fakatagata
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Saini ki Loto
    Tufa