Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • mwbr25 Tungonkhe pp. 1-15
  • Omikanda Viokulilongesa ”Omukanda Wovilinga Omwenyo Wetu Woukilisitau”

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Omikanda Viokulilongesa ”Omukanda Wovilinga Omwenyo Wetu Woukilisitau”
  • Omikanda Viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omuenyo Wetu Woukilisitau—2025
  • Onthele-kati
  • 1-7 YA TUNGONKHE
  • 8-14 YA TUNGONKHE
  • KALA NOMBILI MOVILINGA VIOKWIVISA
  • 6. Okuhangununa Evi Tutavela
  • Elongomona. Pahukei! 3/2015 — Osapi: Okuti Okuyumba Umonene-mo Onombongo Tyapenga?
  • ETYI OMBIMBILIYA IPOPIA
  • Okuyumba
  • Okuti okuyumba umonene-mo onombongo tyapenga?
  • ETYI OVANTHU VAPOPIA
  • ETYI OMBIMBILIYA IPOPIA
  • Ovivi vituka kokuyumba umonene-mo
  • ETYI OMBIMBILIYA IPOPIA
  • 15-21 YA TUNGONKHE
  • 22-28 YA TUNGONKHE
  • 29 YA TUNGONKHE ATEE 5 YA KULINDI
  • 6-12 YA KULINDI
  • 13-19 YA KULINDI
  • KALA NOMBILI MOVILINGA VIOKWIVISA
  • 7. Okuhangununa Evi Tutavela
  • Elekeso. Omapulo Ovanthu Vehole Okulinga Konthele Yonombangi mba Siovaa onthele 50 — Osapi: Onombangi Mba Siovaa Pokukapaka Valinga Ñgeni?
  • KULINDI 20-26
  • 27 YA KULINDI ATEE 2 KUHUHU
Omikanda Viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omuenyo Wetu Woukilisitau—2025
mwbr25 Tungonkhe pp. 1-15

Omikanda Viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omwenyo Wetu Woukilisitau

© 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania

1-7 YA TUNGONKHE

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU OMIHE 29

Anya Oviso Novituwa Viheli m’Ombimbiliya

Omutala Womulavi No.6 2016, okakasa

Omamonekelo Konthele Yovipuka Vikahi Keulu

Ngo nonkhuatua mbukahi mokaleya, ovanthu ovanyingi velipaka moviso iya vena owoma no vilulu. Vatala ovipuka ovio ngatyina viveyakulila. Mahi ove kuesukisile okulinga ngotyo. Ombimbiliya ituavela elondolo eli liapama: “Omaiho a Jeova ekahi nokutala kombanda yoohi aiho, opo alekese ononkhono mbae ku vana vemuumbila nomutima auho.” (2 Ehipululo 16:9) Huku yotyotyili, Jeova, una vali epondolo tyipona Satanasi, mekuyakulila inkha ove uyumba onthumbi Mwe.

Opo Jeova ekuyakulile, wesukisa okulilongesa okumuhambukiswa iya ngatyo ulinga. Mongeleka, Ovakristau vo potyita tyotete mepundaumbo lio Efesu, vaongiyile omikanda viavo vioumbanda aveviyoko. (Ovilinga 19:19, 20) Tyelifwa notyo, opo Huku ekuamene, wesukisa okulityilika oviso vimwe ine omiyelayela, nomikanda vioumbanda no nohiva “mbokuliyakulila” iya novipuka ovikuavo vielikuata novilulu.

Omutala Womulavi 04/2019 pefo 17 § 13

Yakulila Otyili Konthele Yononkhia

13 Inkha kutyii etyi molingi konthele yotyiso tyimwe, likuambela ku Siovaa okuita opo ekuavele ounongo. (Tanga Tiaku 1:5.) Konyima, linga omaovololo momikanda vietu. Inkha tyesukisa, ita ekuateso kovakulu vewaneno. Ovakulu vewaneno kamavekupopila etyi una okulinga, mahi mavekukuatesako okuvasa onondonga mbo Mbimbiliya ngombu tukahi nokulilongesa monthele ei. Inkha ulinga ngotyo, molongesa ‘ounongo wove wokusoka’ iya ounongo oo maukuatesako ‘okuimbuka otyiwa notyivi.’ — Hemb. 5:14.

Omutala Womulavi 11/2018 pefo 11 § 12

“Ame Mandyiendela Motyili Tyove”

12 Oviso novituwa vihahambukiswa Huku. Ombunga yetu, na vana tuundapa navo ine tulongeswa navo kosikola, vapondola okutuhongiliya opo tuliwaneke navo kovipito viavo. Oityi tyipondola okutukuatesako okuanya okuliwaneka navo koviso novipito vihahambukiswa Jeova? Tuna okunoñgonoka nawa omokonda yatyi Jeova eyele ovipito ovio. Tupondola okuovolola momikanda vietu, nokuhinangela opi ovipito ovio viatuka. Inkha tusokolola omokonda yatyi tuhapondola okulinga ovipito ovio, matukala nonthumbi yokuti tukahi nokuenda monkhalelo ‘ihambukiswa Tatekulu.’ (Efe. 5:10) Inkha tuyumba onthumbi mu Jeova no Mondaka yae, kamatukala nowoma netyi ovanthu vapondola okusoka.— Omih. 29:25.

Olumono Lwa Huku

Omutala Womulavi 10/2017 pefo 6 § 11

“Ohole . . . Muevi Tulinga no Motyili”

Hilivika vakuenyi nomutima auho. Tyina tuhilivika vakuetu tyipameka ovakuatate mewaneno. Moluotyo, tuesukisa okuovola onomphitilo pala okuhilivika vakuetu. (Ova Efesu 4:29) Mahi onthue tuna okukala nonthumbi yokuti etyi tukahi nokupopila vakuetu tyatunda umwe komutima, katupopi vala pala velitehelele nawa. Onthue katupondola okuhilivika vala vakuetu opo tuliyovole kotyilinga tyokuvekuatesako. (Omihe 29:5) Inkha tuhilivika vakuetu, mahi konyima atuvepopi, opo ngotyo tuna ohole yokulikembesa. Apostolu Paulu ankho una ohole yotyotyili. Etyi ahonekela Ovakristau mo Korintu, wevehilivikile mokonda yovipuka oviwa ankho valinga. (1 Ova Kolindu 11:2) Mahi ovikando vimwe Paulu kevehilivikile mahi nokankhenda evepopila okuti vesukisa okupiluluka. ​— 1 Ova Kolindu 11:20-22.

8-14 YA TUNGONKHE

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU OMIHE 30

“Wahamphe Ouhepi Nii Ouhona”

Omutala Womulavi 01/2018 pefo 24-25 §§ 10-12

Ohole Patyi Ituetela Ehambu Liotyotyili?

10 Tyotyili, atuho tuesukisa onombongo. Onombongo mbutukuatesako. (Omup. 7:12) Mahi okuti tupondola umwe okukala nehambu inkha tukala vala netyi tuesukisa? Yoo! (Tanga Omupopi 5:12.) Agur omona wa Jake wahoneka okuti: “Uhamphe nii oluhepo, nii omalumono. Mphe vala okakulia kange.” Tyapepuka okunoñgonoka omokonda yatyi omulume oo ankho ahahandela okukala omunthu wahepa unene. Wapopia okuti ankho kahande okuvaka, mokonda otyo ankho tyipondola okupenyesa Huku. Mahi omokonda yatyi omulume oo ankho kahande okukala omuhona? Wahoneka okuti: “Opo nahakale novipuka ovinyingi, andyikuniange iya andyipopi okuti: ‘Jeova olie?’” (Omih. 30:8, 9) Ove hamwe wii ovanthu vayumba vali unene onthumbi momalumono tyipona mu Huku.

11 Omunthu wokuhole onombongo kapondola okuhambukiswa Huku. Jesus wati: “Nawike upondola okukala omupika wovahona vevali; mayalepo umwe, akala nohole na mukuavo, ine mahumbupo umwe atombo omukuavo. Kamupondola okukala ovapika va Huku no Vomalumono.” Tupu wapopia vali okuti: “Yekeipo okulipakela omalumono pano pohi, pana ofwa, nonkhume yuulia, iya novimphulu vievaka. Mahi, pakei omalumono enyi keulu, kuhena ofwa nofulusu, iya kuna ovimphulu vihapondola okutemba nokuvaka.” — Mat. 6:19, 20, 24.

12 Ovaumbili ovanyingi va Jeova vekahi nokuhetekela okukala nomuenyo wapola pokati. Vaimbuka okuti okulinga ngotyo tyivekalesa nomuvo omunyingi pala okuundapela Jeova iya tyiveetela ehambu. Jack, ukala ko Estados Unidos, walandesa ondyuo yae onene no nondando mbae opo akale omukokoli-ndyila kumwe nomukai wae. Wapopia okuti: “Ankho katyapepukile okusapo ondyuo yetu onene novipuka ovikuavo.” Mahi etyi ankho ehenelandese ondyuo yae, ankho ukondoka keumbo tyanumana mokonda yovitateka ankho ena kovilinga. Wapopia okuti: “Omukai wange, omukokoli-ndyila iya apeho una ehambu. Ngwe ankho upondola umwe okupopia okuti ‘Ame ndyina omuhona ukahi vali nawa tyipona vakuetu!’ Pahe mokonda naame ndyimukokoli-ndyila, tuundapela kumwe atuho pala Omuhona wike vala, Jeova.”

Omutala Womulavi 5/2017 pefo 26 §§ 15-17

“Okuti Ove Unthyole Vali Tyipona Ei?”

15 Ovanthu ovanyingi hono velitehelela okuti vesukisa okukala novikutu ovipe, no notelefone, nono komputadole. Valinga ngotyo, mokonda vasoka okuti okukala nomalumono, novipuka ovinyingi no nombongo otyipuka tyakolela vali momuenyo wavo. Mokonda Umukristau, otyipuka patyi tyakolela vali kuove? Lipula okuti: ‘Ndyikala omuvo omunyingi nokusoka komatuku-tuku alanda onombongo ononyingi, tyipona okupongiya omaliongiyo? Okuti ndyipesela vali omuvo movipuka ovikuavo tyipona okulikuambela nokutanga Ombimbiliya?’ Inkha katulunguka matukala vali nohole nomalumono tyipona Kristu. Tupondola okusoka konondaka mba Jesus mbati: “Lungukei, nokuliyunga kelungavi.” (Luka 12:15) Omokonda yatyi Jesus apopila ngotyo?

16 Jesus wati: “Nawike upondola okukala omupika wovahona vevali.” Ayawisako okuti: “Kamupondola okukala ovapika va Huku no Vomalumono.” Ngotyo, okuovola omalumono omanyingi, tyipuilisa okuundapela Jeova nomutima auho. Tupu Jesus wahangununa okuti “mayale-po wike, ahumbu-po omukuavo, ine mahulu ku wike ayeke-po omukuavo.” (Mateusi 6:24) Mokonda tuvakuankhali tuna okutualako okulwa “nomahando olutu luetu,” okukutikinyamo omalumono.​ — Ova Efesu 2:3.

17 Ovanthu ovanyingi vasukalala vali novipuka vasoka nevi vahanda, atyivelundo okukakala nomalumono. (Tanga 1 Ova Kolindu 2:14.) Okusoka ngotyo tyipondola okuvepaka motyiponga avehetyivili okupunga etyi tyapenga netyi tyaviuka. (Ova Hembeleu 5:11-14) Ehando liokukala nomalumono alitualako okuliyawisa unene. Iya tyina ovanthu vena otyipuka tyimwe, tupu vahanda vali otyikuavo. (Omupopi 5:10) Mahi pena ovipuka vimwe tuesukisa okulinga opo tuluise omalusoke oo. Okutanga Ondaka ya Huku apeho matyitukuatesako okulityilika okuovola omalumono. (1 Petulu 2:2) Jesus ankho usokolola kounongo wa Jeova iya otyo atyimukuatesako okulityilika omaliva Eliapu. (Mateusi 4:8-10) Hono, nonthue inkha tuhanda okutyilika eliva lio malumono, tuesukisa okulandula onondonga mba Jeova. Tyina tulinga ngotyo, matulekesa okuti tuhole vali Jesus tyipona omalumono.

Pahukei! No. 3 2019 pefo 10 §§ 4-5

Onombongo

Lityilika Onongele. Linga ononkhono opo uhakale nonongele. Mahi, holeka onombongo opo ulande ovipuka wesukisa. Inkha una otyikalatau tyo mbango, feta ovipuka aviho opo uhakale nonongele. Inkha una ongele, linga ononkhono opo wiifete.

Omaovololo amwe alekesa okuti ovanthu vamana unene onombongo tyina vaundapesa otyikalatau tyo mbango. Ngotyo, inkha una otyikalatau tyo mbango, tyiuundapesa nounongo.

Omutala Womulavi 06/2024 pefo 13 § 18

Kala Apeho Omweenda wa Siovaa!

18 Otyiwa okulitala nawa oñgeni onthwe tutala onombongo. Lipula ñgaa: ‘Okuti ame ndyikalela vala okusoka konombongo, neevi ñgeno ndyina okulanda? Tyina namalevala onombongo, okuti pokumbukondola ndyiseta, pamwe andyisoko okuti ou wokwandevalesa nkhele kesukile-ale nambo? Okuti tyina ndyilitala ñgaa, mandyitiwa vala ndyimunthu tyina ndyina onombongo? Okuti ndyinumina, tyina ndyisoka vala ñgaa okulipola ombongo yange ndyiavele mukwetu, tyindemena? Okuti tyina namatale vakwetu mewaneno vena-tyo ndyiti ngootyo vehole omalumono? Okuti ndyilinga vala oupanga novahona, hisuku unene no vokwahepa?’ Tuna okulipula ngootyo mokonda okukala ovaenda mekaka lya Siovaa elao enene twapewa. Matuti vala twakwata elao olio nomavoko evali, tyina tuliyunga atwahahumbu onombongo. Ya ine katuhumbu onombongo, Siovaa kametuyeke-po. — Tanga Ova Hembeleu 13:5.

Olumono Lwa Huku

Omutala Womulavi 1/4/2009 pefo 19-20 §§ 11-13

Ounongo wa Jeova Utalelwa Kovipuka Atunga

11 Ekopo otyinyama otyikuavo otyitutu tyipondola okutuavela onondonga mbakolela. (Tanga Omihe 30:26.) Ekopo lielifwa notyindimba mahi etutu vali, lina omakutui eliseta, novikalo ovisupi. Otyinyama otyo otyitutu, tyikala mononkhanda. Omakopo ena omaiho atala kokule unene, nokukala momaleva ononkhanda, opo etyivile okuliyakulila kutyina tyihanda okuekuata. Akala omanyingi tyeliongiya, opo eliyakulile nokulitokotesa poutalala.

12 Oityi tulilongesila kekopo? Tete, tala okuti otyinyama otyo katyikala poluhandya opo tyahakuatwa. Tupu tyina omaiho atala kokule, nokukala pononkhanda mbuna omaleva omu apondola okuholama. Tupu, nonthue tuesukisa okukala tyalunguka mopamphepo opo tutyivile okuimbuka omaliva ouye wa Satanasi. Apostolu Petulu walondola Ovakristau okuti: “Lungukei, no kutala nawa, mokonda ondyale yenyi Eliapu, ikahi nokuenda-enda ngatyina onkheyama ikoma okuovola ou maili.” (1 Pet. 5:8) Etyi Jesus ankho ekahi pano pohi, wakalele tyalunguka, nokuliyunga komaliva a Satanasi ankho uhanda okunyona ekolelo Liae. (Mat. 4:1-11) Jesus waava ongeleka ongwa tuna okulandula!

13 Onkhalelo imue tuna okulunguka okupola esilivilo keameno liopaspilitu tuavelwa na Jeova. Okulilongesa Ondaka ya Huku nokuenda apeho komaliongiyo Ovakristau otyo tuna okupaka otete momuenyo wetu. (Luka 4:4; Hemb. 10:24, 25) Tupu, ngetyi omakopo akala kumue, nonthue tuesukisa okuliwaneka novakuatate vetu Ovakristau opo “tulipameke otyikati” navo. (Loma 1:12) Mokulinga etyi Jeova etutuma, matulekesa okuti tuetavela etyi tyahoneka David, okuti: “Jeova onkhanda yange, no tyiholamo tyange, Nomuyovoli wange. Huku yange onkhanda yange, mwe omo mandyiholama.” — Ovii. 18:2.

KALA NOMBILI MOVILINGA VIOKWIVISA

6. Okuhangununa Evi Tutavela

Elongomona. Pahukei! 3/2015 — Osapi: Okuti Okuyumba Umonene-mo Onombongo Tyapenga?

ETYI OMBIMBILIYA IPOPIA

Okuyumba

Ovanthu vamwe vasoka okuti okuyumba umonene-mo onombongo tyitupu-ale etyi tyilinga. Ava ovakwavo vati tyapenga, katyilingwa.

Okuti okuyumba umonene-mo onombongo tyapenga?

ETYI OVANTHU VAPOPIA

Ovanthu vamwe vati: ‘Ine kaputu ketyityilikile opo tyitupu etyi tyilinga.’ Ovipuka vimwe ovanthu vayumba vivepa onombongo viahindwa umwe novatumini. Onombongo mbatyo mbutunda-mo, pamwe ombo valingila nambo ovanthu ovipuka.

ETYI OMBIMBILIYA IPOPIA

Ombimbiliya kaipopi nawa-nawa okuti okuyumba umonene-mo tyapenga. Mahi ovipuka vimwe ipopia tutyivila okutala oñgeni Huku atala otyipuka otyo.

Ombimbiliya yati: ‘Liyungei kelungavi.’ Mahi ovipuka ovio ovanthu vayumba, vivelongesa vala okulila pohi, nokuhanda ovipuka vya vakwavo. (Luka 12:15) Vokuhinda ovipuka viatyo ovio viokuyumbwa, vapopila ovanthu okuti mavamono onombongo ononyingi. Nii kavevepopila okuti vapondola okupeselela-po onombongo mbavo mokonda vetyii okuti ovanthu vehole onombongo.

Ovanthu vokuyumba vayumba umwe vala vapole-po onombongo mba vakwavo, mahi otyo ngwe Ombimbiliya yati katupondola okusuka vala nouwa wetu mwene, mahi tuna okusuka-vo na vakwetu. (1 Ova Kolindu 10:24) Tyimwe povitumino ekwi Huku apele ovanthu vae ova Isilayeli tyati: ‘Wahapeleye otyipuka tya mukwenyi.’ (Okutunda 20:17) Tyina omunthu ayumba, wahanda umwe ñgeno onombongo ambuho ovanthu vapaka-mo ambulingi vala mbae.

Ava vokuyumba vasoka okuti ine vena elao mavamonena-mo. Mahi Ombimbiliya ipopia okuti hatyiwa-ko okulinga ovipuka tutale ine tuna elao. Kohale ova Isilayeli vehesukile na Huku, ankho vafenda o ka huku kamwe katiwa o huku welao. Huku akala ñgeni notyipuka otyo? Weveti: “Onwe ankho mukalela vala okulinga ovivi komaiho ange, onwe mwakoya-po okulinga etyi tyindumanesa.” — Isaiya 65:11.

Pamwe onombongo mbutunda mokuyumba omo, ovatumini vatunga nambo onosikola, pamwe vakuatesako nambo ovanthu. Mahi hakuti ngotyo tyaviuka mokonda ovipuka ovio vilongesa ovanthu okukala notyipululu, nokuhanda vala okulila pohi.

‘Wahapeleye otyipuka tya mukwenyi.’ — Okutunda 20:17.

Ovivi vituka kokuyumba umonene-mo

ETYI OMBIMBILIYA IPOPIA

Ombimbiliya yati: “Vana vatokola okukala ovahona, vatokela mokuyondyua no meliva, no momahando omanyingi outyova, anyona, atuala ovanthu no mehanyauno.” (1 Timotiu 6:9) Omunthu wokuyumba amonene-mo ukala nelungavi, ngwe Ombimbiliya yati tuna okulikuatehila tuhakale ovanthu velungavi. — Ova Efesu 5:3.

Ombimbiliya yati okuhanda unene ‘omalumono omwii wovipuka aviho ovivi.’ Mahi ovipuka ovio ovanthu vayumba, vivelongesa umwe vala okuhanda unene onombongo. Omunthu wokuhole unene onombongo, tyati umwe oe wahalala, oe wehesuku na Huku. Otyo Ombimbiliya yatila wokuhole unene onombongo ‘velietela omaluihamo omanyingi.’ — 1 Timotiu 6:10.

“Wokuhole opalata, katuuka-le opalata, wokuhole olumono, kakowa-le etyi amona.” (Omupopi 5:10) Omunthu welungavi una otyipululu, kahambukilwa etyi ena, apa eli usoka vala okuti ñgeno ndyimona vali.

Ovanthu mouye auho pahe tyokuyumba vamonene-mo vetyityiliya umwe, kavetyivili vali okutyiyeka-po. Ko Estados Unidos, vati nako kuna umwe ovanthu ovanyingi-nyingi pahe vehetyivili vali okutyiyeka-po.

Ombimbiliya yati: “Olumono lutuka monkhi, halumono lukapa omunthu.” (Omihe 20:21) Ovanthu vokwetyiliya unene okuyumba, velipaka monongele, pamwe vesala umwe mankhanya. Vamwe vahanya omaumbo avo, vamwe vapolwa movilinga, vamwe veliyeka-po nomapanga avo. Mahi vana valinga etyi Ombimbiliya ipopia nii kavakala novitateka ovio.

“Vana vatokola okukala ovahona, vatokela mokuyondyua no meliva, no momahando omanyingi outyova, anyona, atuala ovanthu no mehanyauno.” — 1 Timotiu 6:9.

15-21 YA TUNGONKHE

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU OMIHE 31

Oityi Tulilongesila Ku Ina Yovana Ulongesa Ovana Vae Nolwembia?

Omutala Womulavi 1/2/2011 pefo 19 §§ 7-8

Longa Ovana Vove Ovituwa Oviwa

Longesa ovana otyili konthele yotyihola. Tyesukisa okuvelondola. (1 Ova Kolindu 6:18; Tiaku 1:14, 15) Anthi, Ombimbiliya tete ipopia okuti otyihola otyali tya Huku, helivako lia Satanasi. (Omihe 5:18, 19; Otyiimbo tya Salomau 1:2) Okupopila vala ovana vove okuti otyihola otyiponga, tyipondola okuvekalesa nolusoke luapenga konthele yotyo. Omuhikuena utiwa o Corrina ko França, wati: “Ovotate vapopia omapita unene konthele youndalelapo, iya otyo atyindyetela omalusoke omavi konthele yotyihola.”

Longa ovana vove vanoñgonoke otyili konthele yotyihola. Nadia ina umwe ko Mexico wati: “Ame apeho ndyilonga ovana vange okuti otyihola otyiwa, nokuti Jeova Huku wetyiavela ovanthu opo tyiveetele ehambu. Mahi, tyilingwa vala na vana velinepa. Tyipondola okutuetela ehambu ine ononkhumbi, tyitei oñgeni tutyilinga.”

Etyi Tyitunga Eumbo onthele 4 §§ 11-13

Oñgeni motomphola nomona wove etyi tyiyemba kovikunwa vikoleswa?

Tomphola nae otyipuka otyo. Mark nae una ovana ukala ko Grã-Bretanha, wati: “Ovana pamwe tyivepwiya okunoñgonoka ine okunwa tyikahi nawa oo katyikahi nawa. Nthiki imwe napulile omona wange una omanima 8, ine okunwa tyikahi nawa oo katyikahi nawa. Atutalukwa-po opo kapii, otyo atyimupe okumphopila etyi asoka.”

Ine apeho utomphola nomona wove etyi tyiyemba kovikunwa vikoleswa, opo kametyilimbwa. Ine omona wove wekulako-ale kapii, upondola ohapopi vala tyovikunwa vikoleswa, omupopila vali novikwavo viesukisa, ngeetyi okuliyunga tyina eli momatapalo, neetyi tyotyinepo tyopoula.

Vatalele kwoove. Ovana vekahi ngesipondya: ngeetyi esipondya okulipaka momaande lienyina-po, novana haityo ñgoo, valinga umwe atyiho vatala. Ovana valinga vali unene evi ovohe valinga. Ine tyina wanumana na tyina walinga otyiho unwa utule omutima, nomona mai noyokuti, opo omunthu naina atule omutima tyina anumana na tyina alinga otyiho, una okunwa. Naina linga evi vikahi nawa, ovana vatalele kwoove. Pokunwa, wahanwe unene.

Pahukei! 2/2019 pefo 7 §§ 6-9

Oñgeni Mokala Nomutima Weliola

Longesa ovana wove okulingilako vakuavo ovipuka viakolela.

ONONDONGA MBO MBIMBILIYA: “Nomutima weliola talei vakuenyi ngatyina ovanene vali ku onwe, mokuhatale vala komasuka-suka enyi muene, mahi tupu amutale komasuka-suka avakuenyi.” — Ova Filipu 2:3, 4.

Longesa ovana okulinga ovilinga viomeumbo. Inkha utyilika omona wove okulinga ovilinga viomeumbo, masoko okuti wakolela vali ku vakuavo! Tete una okulinga ovilinga viomeumbo, iya konyima akanyana nawa. Muhangununina ouwa vakuavo vapola kovipuka evelingila iya oñgeni mavemupande mokonda yovipuka evelingila.

Muhangununina okuti otyiwa okulingilako vakuavo ovipuka. Inkha omona alingilako vakuavo ovipuka, komutwe wandyila matyimukuatesako okukala nonondunge. Muavela ondundo yokupunga ovipuka esukisa. Popia nae oityi apondola okulinga opo akuateseko vakuavo. Mupandula mokonda yovipuka ehole okulingilako vakuavo.

Olumono Lwa Huku

Omutala Womulavi 12/2023 pefo 21 § 12

Vakainthu — Lingei Ovalanduli va Kilisitu Vekula Motyili

7 Lilonga okutomphola nawa na vakwenyi. Ovanthu aveho va Huku, vena okutomphola nawa na vakwavo. Pokwapopia etyi tyiyemba kwootyo, omulongwa Tiaku wapopia otyipuka tyimwe tyikahi nawa, wati: “Omunthu una okulumbana kokutehelela, elipulukwa kokupopia.” (Tia. 1:19) Ine uti tyina vakwenyi vapopia, ove otehelela umwe nawa, matyimoneka umwe nawa okuti ove una ‘okankhenda novanthu.’ (1 Pet. 3:8) Ine kwetyinoñgonokele nawa etyi mukwenyi apopia, neetyi eli nokusoka, pula umwe nawa utyinoñgonoke. Tyina wehenepopie, nkhele soka umwe nawa. (Omih. 15:28, okatoi) Lipula ñgaa: ‘Etyi nahanda okupopia otyili umwe, tyipameka? Omu mandyityipopila, matyiivala umwe okuti napopia nonthilo, nokankhenda?’ Lilongesila kovakulu muna-vo mewaneno vetyivila okutomphola nawa na vakwavo. (Tanga Omihe 31:26.) Vetehelela umwe nawa tyina vapopia, noomu vapopila. Ine ulilonga okutumphola nawa na vakwenyi, mokala noupanga omuwa navo.

22-28 YA TUNGONKHE

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU OMUPOPI 1-2

Longesa Vakwenyi Navo Vapewe Ovilinga

Omutala Womulavi 1/2017 pefo 26 §§ 3-4

“Ovipuka Evi Viavela Ovalume Vekolelo”

3 Onthue tuhanda okuumbila Jeova nokufuisapo ovilinga tuna. Ovanyingi ponthue vahanda okutualako okuvilinga mahi katyitavela. Tyina omunthu amakulupa, kapondola okulinga ovipuka aviho ankho alinga etyi omukuendye. (Omupopi 1:4) Ovanthu va Jeova vapondola okukala novitateka vimwe. Hono, ovilinga viokuivisa vikahi nokuliyawisa unene, iya eongano lia Jeova likahi nokuundapesa o internete no nomakina pala okuivisa kovanthu ovanyingi. Mahi tyipondola okupuiya ku vana vakulupa okulilongesa okuundapesa ovipuka ovio. (Luka 5:29) Tupu, ovanthu tyina vakulupa ononkhono mbavo mbutepuluka. (Omihe 20:29) Mokonda yotyo, ovakulu vena okulongesa ovakuendye opo vakala nounongo wokufuisapo nawa ovilinga meongano lia Jeova. — Tanga Oviimbo 71:18.

4 Pamwe katyapepukile okuavela ovakuendye ovilinga vietu. Ovakuatate vamwe vasukalala avasoko okuti okulinga ngotyo, mavatombwa. Vamwe vanumana tyina vasoka okuti otyilinga pahe matyilingwa nomunthu omukuavo. Ine vatila owoma wokuti okuavela vakuavo otyilinga, kamatyilingwa nawa. Tupu ovakuatate vamwe vasoka okuti vetupu omuvo wokulongesa vakuavo. Ovikando vimwe, ovakuendye vesukisa okupwa elundo tyina vekahi nokukevelela okupewa ovilinga meongano.

Olumono Lwa Huku

Omutala Womulavi 12/2018 pefo 22 § 14

Vakuendye, Omutungi Wenyi Uhanda Mukale Nehambu

Salomau ankho omuhona. Wapopia konthele yae muene okuti: “Mandyihetekela okukala novipuka oviwa iya andyitale etyi tyitundilila-ko.” (Omupopi 2:1-10) Ngotyo, Salomau atungu onondyuo onongwa, atuiki omiti no nonthemo iya alingi atyiho ankho ahanda. Okuti ovipuka ovio viemuetelele ehambu liotyotyili? Etyi Salomau ahinangela ovipuka aviho alingile, wati: “Naimbuka okuti ovipuka ovio aviho vitupu esilivilo.” Iya ayawisako okuti: “Ovipuka ovio kaviandyetelele ouwa.” (Omupopi 2:11) Oityi ongeleka ya Salomau itulongesa?

29 YA TUNGONKHE ATEE 5 YA KULINDI

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU OMUPOPI 3-4

Pamekei Otyinepo Tyenyi

Etyi Tyitunga Eumbo onthele 10 §§ 2-8

Onotelefone Mbehemutyopolei

● Onotelefone mbuna umwe ovilinga meumbo, mahi tyihanda tuundape nambo nonondunge. Pamwe vokwelinepa tyina veheli peke, ombo umwe velituma nambo onomesasi, nokulilikalela.

“Okutuma omesasi ku mukwenyi oti: ‘Ndyikuhole muwa wange’ okuti hatyo oti: ‘Nekwiivaluka’ tyimukalesa nawa.” — Jonathan.

● Mahi ine katuundapa nambo nonondunge, mbupondola okutyopola otyinepo. Vamwe vokwanepa, novokwanepwa, pamwe vahimama umwe vala nokumanga potelefone, avahatomphola vali nou velinepa nae.

“Pamwe ombwale yange yahanda umwe okutomphola naame, mahi mokonda ndyikala vala nokumanga potelefone, katutomphola-le.” — Julissa.

● Vamwe vati vetyivila umwe okuti oku vatomphola nou velinepa nae, oku tupu otyo vamanga potelefone. Umwe wokwatanga unene utiwa o Sherry Turkle, wapopia wati: Katutyivili okulinga ovipuka ovinyingi momuvo wike vala. Vamwe vokulinga ovipuka ovio vasoka okuti tyikahi nawa, mahi katyikahi nawa. Sherry Turkle, tupu wapopia wati: “Tyina tuna-le ovilinga tuli nokulinga, atuyawisa-ko vali ovikwavo, opo kamatuvilingi nawa.”

“Ndyityihole tyokutomphola nombwale yange, mahi katutomphola tyina ena vali ovikwavo alinga motelefone. Tyina ndyihanda okutomphola nae, mahi otyo eli vala potelefone, ongatyina eli nokunthi hesukile-ale noove.” — Sarah.

Ei tusala nayo oyokuti: Ine katuundapa nawa nonotelefone mbetu, mbupondola okutyopola otyinepo.

Omutala Womulavi 05/2023 pefo 23-24 §§ 12-14

Hohiya ‘Pomutemo wa Sah’ Pahanyime

12 Oñgeni vokwelinepa mavahetekela oo Akila na Pilisila? Sokei kovipuka ovinyingi ove nou mwelinepa nae mwesukisa okulinga. Okuti hahahe ovipuka ovio tyina muti pokuvilinga, amuvilingi amuho, atyahati ou ulinga etyi ou ulinga etyi? Oo Akila na Pilisila ankho vaivisa aveho. Okuti noonwe apeho mulipakaila-mo mwivise amuho? No movilinga umwe ovikwavo oo Akila na Pilisila ankho vaundapa aveho. Pamwe tyipondola ove nou mwelinepa nae, kamuundapa povilinga vike. Mahi okuti, movilinga vyo peumbo mupondola okulipakela-mo muundape amuho? (Omup. 4:9) Tyina mulikwatesako mulingile kumwe ovipuka, mamutyimono okuti naina mwelikwata-po, amumono vali omphitilo yokutomphola. Ovakulu vamwe vatiwa oo Robert na Linda, apa velinepa pena-le omanima alamba 50. Robert wati: “Tyotyili onthwe tutupu-ale omuvo omunyingi wokukala-vo vala vevali pokapuka kamwe ketutalukiswa-vo. Mahi tyina ame ndyikoha omalonga otyo omukai wange eelimbala, na tyina pamwe ndyiya vala nokutukaula ouholi pepata lietu, nae eya atulitukulisako, ndyitehela nahambukwa umwe. Tyina tulingila kumwe ovipuka, tulikwata-po vali, onthyole yetu aikulu vali.”

13 Mahi tupu hinangela okuti, okukala vala kumwe hatyoko matyimukwatesako amulikwate-po. Omukai umwe wanepwa ukala ko Brasil wati: “Hono mokonda kwakaka ovipuka ovinyingi vitutalula, netyimona okuti tupondola okutokela molusoko lwokuti, mokonda tukala-le peke ngootyo tuna umwe omuvo wokukala kumwe. Naina, tyesukisa apa, hakukala vala kumwe, mahi okulinoñgonoka umwe nawa, nokunoñgonoka etyi mukwenyi esukisa.” Tala etyi oo Bruno nomukai wae Tays valinga opo velinoñgonoke umwe nawa. Bruno wati: “Tyina tuli kumwe, katukala nonotelefone, tukala vala mwene vevali tyehena natyike tyitutalula.”

14 Mahi pahe, molingi ñgeni ine ou mwelinepa nae kahanda okutaindya omuvo mukale kumwe? Tyipondola hamwe evi musuka navio kavilii, okuti hatyo, pamwe okukala kumwe mulinkhila vala omalunyeñgenyeñge. Opo pahe, molingi ñgeni? O ngeetyi twapopia-le ponthyimbi. Potupia kapati vala nthiakanwee, omutemo aulingi liwa omunene. Pesukisa umwe okupaka-po ononkhwii, katutu-katutu otyo omutemo ulinga omunene. Noonwe haityo ñgoo, hetekelei nkhele okukala kumwe okamuvo kehehi ononthiki mbatyo ambuho. Tyina muli kumwe, ovolei okulinga otyipuka amuho muhole, amwahalingi etyi tyeeta omalunyeñgenyeñge pokati kenyi. (Tia. 3:18) Ine muhimbikila umwe koupuka oututu, mamukati umwe ñgaa onthyole yenyi yatema vali.

Omutala Womulavi 05/2023 pefo 21 § 3

Hohiya ‘Pomutemo wa Sah’ Pahanyime

3 Opo “omutemo wa Sah” wahanyime, oo mulume na mukai vena okuundapela kumwe vapameke oupanga wavo na Siovaa. Oñgeni okupameka oupanga wavo na Siovaa matyivekwatesako motyinepo tyavo? Tyina vokwelinepa vehole umwe unene oupanga wavo na Tate yavo keulu, opo tyivepa umwe okutavela etyi apopia, avetyivili okuliyunga kovipuka vipondola okutendesa onthyole yavo pokati kavo. Ine pena-le evi viahanda okwiitendesa, avelipolo-vio. (Tanga Omupopi 4:12.) Omunthu wokuna oupanga omuwa na Siovaa, ulikwatehila umwe emuhetekele, akala ngeetyi ngwe ekahi, okukala omunthu wokankhenda, wapwa elundo, utyivila okwevela. (Efe. 4:32–5:1) Tyina vokwelinepa otyo vekahi ngootyo, onthyole pokati kavo ikula vali. Omukai umwe Ombangi utiwa o Lena, apa anepwa pena-le omanima alamba 25. Wapopia wati: “Tyipepuka vali unene okuhumba omunthu una oupanga omuwa na Siovaa, nokumulinga onthilo.”

Olumono Lwa Huku

Omutala Womulavi 12/2022 pefo 4 § 7

Ove Upondola Okukakalako Apeho

Siovaa wetutunga, momutima wetu apakemo olusoke luokukala-ko pala apeho. Ombimbiliya ipopia okuti Huku watunga ovanthu iya wapaka “momutima wavo tyokukalakala-ko vala apeho.” (Omup. 3:11) Otyo tuahahandela umwe ononkhia, mokonda ondyale imwe onene. (1 Kol. 15:26) Mongeleka, ine omunthu umwe uvela unene, okuti maumphama umwe vala meumbo ahai kosipitali mokonda utyii-ale okuti mankhi? Au. Wenda umwe kosipitali akahakulwe opo akale nawa. Tyotyili nonthwe tulinga umwe atyiho opo tuhankhie. Iya tyina wetu amanyimi atee umwe tyina akulupale, tyituihama unene atyitusoyesa. (Swau 11:32, 33) Ngokuti, ine Huku ankho kahande tukaleko apeho, ñgeno ketutungile etupake momutima tyokukala-ko apeho. Mahi tuna umwe ovipuka ovinyingi vitukalesa nonthumbi yokuti onthwe tupondola okukalako pala apeho. Matulilongesa ovipuka Siovaa alingaile kohale nevi ekahi nokulinga hono vilekesa okuti etyi ahandela ovanthu katyapilulukile.

6-12 YA KULINDI

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU OMUPOPI 5–6

Tulingei Onthilo Huku Yetu Omunene

Omutala Womulavi 1/08/2008 pefo 20 §§ 17-18

Humba Jeova Mokukala Nonthilo Nae

17 Ombimbiliya ilekesa okuti tuesukisa okukala nonthilo onene tyina tukafenda Jeova. Omupopi 5:1 yati: “Yunga onomphai mbove, apeho tyina wenda kondyuo ya Huku yotyotyili.” Moisesi na Josue vatuminwe okupolako ononkhaku mbavo, etyi ankho vekahi pomphangu ikola. (Oku. 3:5; Susu. 5:15) Ankho vena okulinga ngotyo, okulekesa okuti vena onthilo na Huku. Ovanakwa ova Isilayeli, ankho vena okuvala otyikalasau otyisupi kohi “opo vahamoneke omapenge.” (Oku. 28:42, 43) Otyo, ankho tyivekuatesako okuhavale omapita, tyina vakaundapa ko altale. Aveho mombunga yovanakwa, ankho vena okulandula nawa otyitumino tyokukala nonthilo Huku apanda.

18 Okukala nehumbilo mefendelo, tyihanda okulekesa onthilo. Opo tuhumbwe, nonthue tuna okukala nonthilo. Tuna okukala nonthilo yotyotyili, ha kombanda vala. Onthilo yetu ina okutunda momutima, muna mumoneka vala komaiho a Huku. (1 Sam. 16:7; Omih. 21:2) Ehumbilo liesukisa okukala onkhalelo yomuenyo wetu. Lina okumoneka kovilinga vietu, kovituwa vietu, konkhalelo tuna na vakuetu, alo umue konkhalelo omu tulitala netyi tusoka konthele yetu muene. Tuesukisa okulekesa ehumbilo apeho no movipuka aviho tupopia nevi tulinga. Tupu, konthele yovituwa vietu, nomuvalo wetu nokulifiwisa, tuesukisa okuhinangela a onondaka mbo apostolu Paulu mbati: “Katulingi ovipuka vilingisa vakuetu oviponyo, opo movilinga vietu viokuivisa muhakambe natyimue. Anthi, mononkhalelo ambuho tulekesa okuti tuvaumbili va Huku.” (2 Kol. 6:3, 4) Onthue “tufiwisa elongeso lio Muyovoli wetu Huku, movipuka aviho.”— Titu 2:10.

Omutala Womulavi 1/11/2009 pefo 18 § 21

Lunda Omalikuambelo Ove Nelongeso Liove Lio Mbimbiliya

21 Jesus welikuambelele nonthilo nekolelo enene. Mongeleka, etyi Jesus ehenetutilise Lasalu, “watala peulu ati: ‘Tate ame ndyikupandula etyi wendyiva. Tyotyili ame ndyityii okuti apeho undyiva.’” (Swau 11:41, 42) Okuti omalikuambelo ove alekesa onthilo nekolelo ngolio? Lilongesa elikuambelo lionthilo Jesus alongesa. Motale okuti ovipuka viakolela apopiamo, esukukiso lienyina lia Jeova, nokuya Kuouhamba wae, nokufuisuapo kuehando liae. (Mat. 6:9, 10) Pahe soka komalikuambelo ove muene. Alekesa okuti wasuka unene Nouhamba wa Jeova, nokulinga ehando liae, nokusukukisa enyina liae likola? Omalikuambelo ove, esukisa okutyilekesa.

Omutala Womulavi 04/2017 pefo 7 § 12

“Fuisapo Etyi Walaa”

12 Puetyi wambatisalua, walinga omulao ku Jeova wokuti moundapesa omuenyo wove opo umuumbile nokutavela ovitumino viae. Mahi ombatisimu onthyimbi vala. Putyina omuvo ulamba, atuho tuesukisa okulitala oñgeni tukahi. Tupondola okulipula okuti: ‘Tunde apa nambatisalwa oñgeni oupanga wange na Jeova ukahi? Ndyitualako okuumbila Jeova nomutima wange auho? (Kolo. 3:23) Ndyilikuambela apeho? Ndyitanga Ombimbiliya ononthiki ambuho? Apeho ndyienda komaliongiyo? Ndyiundapa apeho movilinga viokuivisa tyina tyitavela? Ine ndyitupu vali ehambu movilinga viokuivisa?’ Apostolu Petulu wetulondola opo tuhatokele motyiponga tyo kutepulula ombili tuna movilinga via Jeova. Onthue tupondola okulityilika okutepulula ombili, inkha tulinga ononkhono mbokuyawisa kenoñgonoko lietu, nokupameka ekolelo lietu, nokukala notyituwa tyokukoleleya. — 2 Petulu 1:5-8.

Olumono Lwa Huku

Omutala Womutala 09/2020 pefo 31 §§ 3-5

Omapulo Ovatangi

Omupopi 5:8, ipopia ovatumini valinga onya ovahepi, vevekuluminya okulinga ovipuka vehevili okulinga. Omunthu utumina, una okuhinangela okuti tupu pena ou umutumina, iya omunthu oo, weete etyi ena nokulinga. Mahi no ngotyo ovatumini ovo aveho vapondola okulinga vakuavo emphinia, vana vokuahepa ngavo vala vamona emone.

Atee umwe tyina tyimoneka ngoti tutupu vali apa tuakuatelela, okunoñgonoka okuti Siovaa weete ovatumini vatyo aveho, tyitupameka unene. Ngotyo, tupondola okuita ku Siovaa etukuateseko. (Ovii. 55:22; Fili. 4:6, 7) Onthue tutyii okuti “omaiho a Siovaa ekahi nokutala kombanda yohi, opo aamene vana vemuumbila nomutima auho.” — 2 Ehi. 16:9.

Tupu, Omupopi 5:8 itupopila etyi outumini vovanthu ukahi. Tyina ovanthu vatumina, apeho kuna umwe omunene vali ku vakuavo. Mahi otyipuka otyikuavo tyesukisa otesitu ei itulongesa, okuti Siovaa omukulami. Oe Omutumini omunene vali. Ukahi-ale nokutumina pokuatuma omona wae Sesusi Kilisitu, Ohamba Youhamba wae. Siovaa omukulami, weete ovanthu aveho iya utulinga nawa. Nomona wae, otyo ekahi ngotyo.

13-19 YA KULINDI

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU OMUPOPI 7-8

“Okwenda Meumbo Muna Omutambo”

Omutala Womulavi 01/2022 pefo 16 § 9

Oityi Tulilongesila Kononkhuka mba Sesusi?

Kuatesako vana veihamenwa. Sesusi kalilile vala na Malata na Maliya, mahi tupu wevetehelele umwe nawa evepameka. Nonthue tupondola okuhetekela Sesusi pokupameka vana veihamenwa. Omukulu umwe wewaneno ukala ko Australia utiwa o Dan, wati: “Etyi nasiwapo nomukai wange ankho nesukisa umwe okupamekwa. Ovalinepi vamwe ankho veya kuame komutenya nokongulohi veye vala okunthehelela. Ankho vanthehelela umwe nawa tyina ndyipopia iya tupu katyivelingi navi okulilila ponthele yavo. Putyina ankho nehetyivilile okuko-ha etukutuku liange nokuenda kovenda okulanda evi nesukisa no putyina nehetyivilile okuteleka, ankho ovo vandingila-ko ovipuka ovio, Tupu ankho velikuambela naame. Nelimonena-ko umwe okuti omapanga otyotyili ovakuatate ‘vatyitwa pala okunkhuatesako momivo viovitateka.’” — Omih. 17:17.

Omutala Womulavi 06/2019 pefo 23 § 15

Kuatesako Vakuenyi Okukoleleya Movitateka

15 Manuele wanyimisa omukai wae omanima amwe konyima, wati: “Tyimphameka unene tyina vakuetu vapopia konthele yovituwa oviwa omukai wange ankho ena. Ovipuka ovio vinkhalesa nonthumbi yokuti naina navo ankho vemuhole umwe iya ankho vena onthilo nae. Onondaka mbavo mbumphameka mokonda ankho ndyihole unene omukai wange iya ankho wakolela unene momuenyo wange.” Omphange umwe omuhepe utiwa o Biaka, wati: “Ndyilitehelela nawa tyina vakuetu velikuambela na ame avanthangela-po otestu. Tyimphameka unene tyina vakuetu vapopia konthele yomulume wange, avanthehelela tyina ame ndyipopia konthele yae.

Omutala Womulavi 07/2017 pefo 16 § 16

“Lila na Vana Valila”

16 Omalikuambelo etu apondola okukuatesako ine okunumanesa ovakuatate no nomphange. Tupondola okuveitilako momalikuambelo ine okulikuambela navo. Namphila tyipuilisa okutyilinga mokonda tyipondola okukulilisa, mahi elikuambelo ulinga liokomutima lipondola okumupameka nokumuungumanesa. Dalene wati: “Pamwe tyina onomphange ankho veya okunkhuatesako, ankho ndyiveita opo vandingile-ko elikuambelo. Etyi vahimbika, ankho tyivepuilisa unene, mahi katutu-katutu avahimbika okupopia onondaka mbutunda komutima. Ekolelo liavo liapama, noluembia luavo nesuko ankho vena naame avimphameka unene.”

Omutala Womulavi 07/2017 pefo 16 §§ 17-19

“Lila na Vana Valila”

17 Katyapepukile okunoñgonoka nawa-nawa oñgeni tupondola okukuatesako kese munthu otyitateka ena. Tyina una tuhole amankhi, tete veya okutupameka omapanga etu, nomunthele yetu. Mahi konyima, ovakuavo avakondoka komaumbo avo, apesala vala vana vasiwapo. Apeho kala tyafuapo pala okukuateseko vakuenyi. “Epanga liotyotyili ulekesa ohole omuvo auho, omukuatate watyitua pala okuvatela pomuvo wononkhumbi.” (Omihe 17:17) Apeho tuesukisa okukuatesako vana vena otyitateka. — Tanga 1 Ova Tesalonika 3:7.

18 Hinangela okuti omunthu upondola okunumana kese muvo. Pamwe tyina asoka kovipuka ankho alinga na una wankhiango kutehelela omusika, nokuenda ponomphangu mbumwe, na tyina atala onofoto. Omukuatate umwe wahiuapo wati: “Tyindyihama unene tyina onthiki ankho tuelinepa yamehikipo. Mahi monthiki oyo ovakuatate no nomphange avapongiya okulia nokunwa avandyihana tupu avaihana omapanga ange ndyihole unene. Ankho kavahande ndyikale andyike monthiki oyo.”

19 Hinangela okuti una wahiuapo kesukisa vala okukongwa mononthiki ngo ombo mbakolela. Junia wati: “Otyiwa unene okukala ponthele yavo, nokuveihana alo umwe tyina pehena ehinangelo limwe. Okukala nepanga opala okukuungumanesa kese mphangu.” Tyotyili, katupondola okumupola ovitateka aviho, ine okumupola oluihamo lwo munthu wankhisa. Mahi tuna okulinga atyiho tuvila opo tuungumanese vakuetu. (1 Swau 3:18) Gaby wapopiwa pombanda wati: “Ame ndyipandula unene Jeova wandyavela ovakulu vewaneno vena ohole vakuatesako tyina ankho ndyina ovitateka okuendela mondyila ikahi nawa. Vankhuatesako, andyilitehelela ngatyina okuvoko kwa Jeova kuli ponthele yange.”

Olumono Lwa Huku

Omutala Womulavi 03/2023 pefo 31 § 18

Oko ‘Ovanthu Aveho Mavaimbukila Okuti Muvalongwa Vange’

18 Pamwe matyisukisa umwe tukatomphole na mukwetu una etyi etulinga tyetunumanesa. Mahi tyina nkhele twehenekatomphole nae, otyiwa okulipula okuti: ‘Okuti ndyityii umwe nawa oñgeni tyaenda-enda?’ (Omih. 18:13) ‘Okuti wetyilingila tyawina?’ (Omup. 7:20) ‘Okuti naame nthiki imwe netyilingile-ale?’ (Omup. 7:21, 22) ‘Okuti ine ndyenda-ko tukatomphole matyivilisapo vala ovipuka?’ (Tanga Omihe 26:20.) Ine twovola umwe omuvo wokusoka komapulo atyo ngo oo, tyipondola okutukwatesako atuhulu ko yokuti, hahe vala okulinga olwembia mukwetu, otyo andinga pahe tyikale vala.

KALA NOMBILI MOVILINGA VIOKWIVISA

7. Okuhangununa Evi Tutavela

Elekeso. Omapulo Ovanthu Vehole Okulinga Konthele Yonombangi mba Siovaa onthele 50 — Osapi: Onombangi Mba Siovaa Pokukapaka Valinga Ñgeni?

Apa valingila omutambo: Tyitei vala konombunga mbatyo mwene apa valingila omutambo. Vamwe valingila peumbo lwomweendi watyo, pamwe valingila kovavo yomweendi, movilongo vimwe venda Mondywo Yomaliongiyo pala elongomona vala, pahe tyina vatunda oko avakapaka. Vamwe valingila mondywo yokupakela ovivimbi, ya nkhele vamwe valingila umwe apa vayokela ovivimbi, ya ovakwavo vapaka umwe vala.

Valinga elongomona: Palingwa elongomona liapolwa m’Ombimbiliya lipopia ononkhia netutilo, opo vapameke vokwasiwa-po. (Swau 11:25; Ova Loma 5:12; 2 Petulu 3:13) Pelongomona olio pamwe papopiwa ovipuka oviwa omweendi ankho alinga, neetyi tuna okulinga tuhetekele onthumbi ankho ena mu Huku. — 2 Samuwele 1:17-27.

Pamwe vaimba. (Ova Kolosu 3:16) Pokuvitula, valinga elikwambelo lipameka omitima vya ava veya-po. — Ova Filipu 4:6, 7.

Kavaiti onombongo: Pala okulinga elongomona, nokwiimba, nokulikwambela, nokukapaka, kavaiti onombongo. Momaliongiyo etu katwiiti onombongo. — Mateusi 10:8.

Ava veya-po: Ovanthu vehenombangi mba Siovaa navo vapondola okuya-po pelongomona lilingilwa Mondywo Yomaliongiyo. Aveho vala vapondola okuya, ngeetyi tyilingwa pomaliongiyo etu.

KULINDI 20-26

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU OMUPOPI 9-10

Ovanthu va Huku Navo Vatumbukilwa Umwe Novitateka

Omutala Womulavi 1/8/2013 pefo 17 §§ 20-21

‘Wahanumanene Jeova’

20 Hinangela omokonda yatyi tukalela novitateka. Tuesukisa okuimbuka okuti pamwe onthue muene tulietela ovitateka. (Ngal. 6:7) Wahavele onombei Jeova mokonda yovitateka. Mokonda yatyi? Tala ongeleka ei: Etukutuku limwe lipondola okulingwa pala okuhateka unene. Soka ñgeno omutahi wahatekesa vali unene, tyina ehika pondalai aviluka. Okuti mavele onombei una walinga etukutuku mokonda waviluka? Au! Tupu, Jeova wetutunga nepondolo liokuliholovonena. Mahi tupu wetulongesa oñgeni tupondola okulinga omatokolo aviuka. Moluotyo, katupondola okuvela onombei Omutungi wetu inkha tualinga etyi tyapenga.

21 Tyotyili, hakuti ovitateka vietu aviho vituka kovivi tulinga. Ovipuka vimwe vimoneka mokonda ‘omuvo novitateka viuhuluka vala.’ (Omup. 9:11) Tupu, tuahalimbueiko okuti o Satanasi Eliapu ukahi nokueta ovivi mouye. (1 Swau 5:19; Ehol. 12:9) Ondyale, o Satanasi, ha Jeova ko! — 1 Pet. 5:8.

Omutala Womulavi 09/2019 pefo 5 § 10

Siovaa Upanda Unene Ovaumbili Vae Vokueliola Omutima

10 Tyina tuliola omutima, omuenyo wetu ukala vali nawa. Tuhinangelei okuti pamwe matulingwa onya tupu matumono vakuetu valingwa onya. Ohamba Salomau wati: “Ame namona ovaundapi vaendela kononkhambe, mahi onohamba vekahi nokuendela pohi ngatyina ovaundapi.” (Omup. 10:7) Pamwe ovanthu vokutyivila okulinga ovipuka kavankhimanekwa. Mahi vana vehetyivili okulinga nawa ovipuka pamwe ovo vankhimanekwa. Salomau wapopia okuti tyesukisa okuhambukilwa etyi tuna, atuhapeleya etyi tuhena. (Omup. 6:9) Inkha tuliola omutima, kamatuliyave mokonda yovipuka ovivi vitumonekela.

Omutala Womulavi 1/10/2011 pefo 10 §§ 1-2

Okuti Ovitalukiso Viove Vikukalesa Nawa?

OMBIMBILIYA ilekesa nawa okuti Jeova uhanda tukale nehambu. O Oviimbo 104:14, 15 yati Jeova walinga “oohi yaave okulia. Novinyu ihambukiswa omutima womunthu, opo otyipala tyiliaime nomulela, nombolo ipameka omutima womunthu.” O Jeova utuavela okulia tuesukisa opo tukale nomuenyo. Oe ukulisa ovikuna opo tukale novilia, nomulela, novinyu. Namphila ovinyu kayesukisile opo tutualeko nomuenyo, mahi “ihambukiswa omutima womunthu.” (Omup. 9:7; 10:19) Enga, Jeova uhanda tukale nehambu. Oe uhanda omitima vietu viyule “okulia nehambu.” — Ovil. 14:16, 17.

2 Ngotyo katyapengele okupola omuvo wetu umwe opo “tutale nawa oviila viomeulu” no “nonthemo mbo mofika.” Ovipuka ngovio vipondola okutupameka nokutukalesa vali nehambu. (Mat. 6:26, 28; Ovii. 8:3, 4) Omuenyo wehambu nekongoko, “otyali tya Huku.” (Omup. 3:12, 13) Omuvo tupesela movitalukiso, nao otyali Huku etuavela. Moluotyo, tuna okuundapesa monkhalelo ihambukiswa Huku.

Olumono Lwa Huku

Kalako Nomwenyo Apeho! elongeso 29 ponthele 1

Omunthu Nga Ankhia Wenda Napi?

Sesusi waeleka omunthu wankhia no ou walala otyinkhankhula. Omunthu tyina elele, petupu etyi ei. Opo naina, oñgeni ononkhia mbelifwa nolumphoki? Omunthu tyina anyima, utupu vali etyi ei, nii vala ahahinangela vali omunthu nawike. Naapa ankho ehole umwe ombunga yae nomapanga ae, tyina amanyimi, kevei vali. Katuesukisile okulinga otyiho tyokuati hamwe metuivaluka. Ombimbiliya yati: “Vokuankhia vetupu vali etyi vei.” — Tanga Omupopi 9:5.

27 YA KULINDI ATEE 2 KUHUHU

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU OMUPOPI 11-12

Linga Evi Mavikukalesa Nawa

Omutala Womulavi 03/2023 pefo 25 § 16

Kwatesako Ovana Vove Vanoñgonokele Siovaa Kovipuka Atunga

Ovipuka Siovaa atunga tupu vipondola okukwatesako aveho meumbo avakala umwe nawa otyo vanyana-nyana, ngwe otyo tyivekwatesako umwe avelikwate-po. Ombimbiliya yati: “Pena omuvo wokuyola nomuvo wokuhombauka.” (Omup. 3:1, 4, okatoi.) Siovaa wetwavela ovipuka ovinyingi vituhambukiswa, novilinga vitukalesa nawa. Ovanthu vamwe vetyihole tyokukaenda-enda novana vavo monohika muna ovinyama nomiti, no monohika vala kondye yepunda-umbo, no konomphunda, no kelunga. Ovana vamwe pamwe vetyihole tyokukahataika monohika muna omiti novinyama otyo vatala ovinyama, pamwe okukayoa monondongi, pamwe o kelunga. Tyotyili otyiwa unene, tyitukalesa nawa tyina tuli ponohika ngoopo pena vala ovipuka Siovaa Huku atunga!

Omutala Womulavi 02/2023 pefo 21 §§ 6-7

Kwata Nawa Omwenyo Wapewa na Huku

6 Ombimbiliya yahula okuti hamukanda-ko upopia vala etyi tuna okulinga tukale nekongoko likahi nawa, mahi yapopia etyi Siovaa asoka tyiyemba kekongoko lietu. Tyimwe Siovaa apopia wati: ‘Lipola ovipuka vinyona,’ ovipuka vipondola okunyona olutu lwetu. (Omup. 11:10) Ombimbiliya yailika okunwa unene nokulia unene, ngwe ovipuka ovio tyili vipondola umwe okunyona ekongoko lietu. (Omih. 23:20) Siovaa wahanda tulinge ovanthu vokuliteta kokulia unene, no kokunwa unene. — 1 Kol. 6:12; 9:25.

7 Matyimoneka vala okuti tupandula unene omwenyo Huku etwavela, tyina tusoka umwe nonondunge pokutala etyi tuna okulinga tukale nekongoko likahi nawa. (Ovii. 119:99, 100; tanga Omihe 2:11.) Tyimwe tuna okulinga tyimoneke umwe okuti tusoka nonondunge, okutala nawa etyi matuli. Ine tuna otyikulia tyimwe tuhole, mahi otyo tutyii okuti tyituvelesa, omunthu wonondunge opo uliyunga-ko umwe, ketyili-ale. Tupu matyimoneka okuti onthwe tusoka umwe nawa nonondunge evi matulingi, tyina tulangalapo omutenya tupululukwe umwe nawa, na tyina tunana-nana monongolo apeho, na tyina tulikoha, na tyina tusukula eumbo lietu.

Omutala Womulavi 09/2024 pefo 2 §§ 2-3

“Lingei Vokulinga Etyi Tyapopia Ondaka”

2 Onthwe vanthu va Siovaa tuna ehambu. Omokonda yatyi? Ovinyingi-ale vitukalesa nehambu, mahi otyinene-po vali, omokonda tutanga apeho Ondaka ya Huku, ya tulikwatehila umwe tulinge etyi ipopia. — Tanga Tiaku 1:22-25.

3 Tyina “tulinga ovanthu vokulinga etyi tyipopia ondaka,” tupola-ko oviwa ovinyingi. Tyimwe twii okuti, otyo vala matyitutwala kokuhambukiswa Siovaa, noonthwe mwene atuhambukwa. (Omup. 12:13) Tyina tulinga etyi tutanga Mondaka ya Huku, tukala nawa na vakwetu meumbo, tukala noupanga omuwa na vakwetu tufenda navo. Tyili otyo umwe tulwete. Tupu tuti umwe nokuyovoka kovitateka ovinyingi vikondya naava vahalandula etyi Siovaa apopia. Tyapopile Ohamba Ndaviti otyili umwe. Etyi motyiimbo aimba apopia-mo ovitumino vya Siovaa nonomphela mbae, pokuvitula ati: “Una weendela-mo upewa elao enene.” — Ovii. 19:7-11.

Olumono Lwa Huku

Omutala Womulavi 02/2023 pefo 21 § 6

Kwata Nawa Omwenyo Wapewa na Huku

Ombimbiliya yahula okuti hamukanda-ko upopia vala etyi tuna okulinga tukale nekongoko likahi nawa, mahi yapopia etyi Siovaa asoka tyiyemba kekongoko lietu. Tyimwe Siovaa apopia wati: ‘Lipola ovipuka vinyona,’ ovipuka vipondola okunyona olutu lwetu. (Omup. 11:10) Ombimbiliya yailika okunwa unene nokulia unene, ngwe ovipuka ovio tyili vipondola umwe okunyona ekongoko lietu. (Omih. 23:20) Siovaa wahanda tulinge ovanthu vokuliteta kokulia unene, no kokunwa unene. — 1 Kol. 6:12; 9:25.

    Nyaneka Publications (1998-2026)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma