No Leit!
WANFALA niuspepa, USA Today talem disfala report: “Wei for leit evritaem hem wanfala problem bilong olketa boss.” Hem talem toktok bilong wanfala survey wea olketa duim long 2,700 boss wea sei: “Long evri tenfala meeting wea olketa attendim, sixfala long olketa meeting hia olketa arrive leit.”
Midolwan bisnis pipol, olketa tingim wei for leit hem no showimaot respect nomoa, bat hem moa serious. Diswan nao wanem olketa faendem taem olketa duim wanfala research long 81,000 pipol wea ask for waka: “Main wei for lusim selen hem from pipol arrive leit and olketa no askem boss bifor olketa lusim ples for waka or no kam waka.” Bat, wei for leit hem no problem nomoa long bisnis. Wanfala survey wea olketa duim long olketa hedmasta bilong olketa hae skul showimaot hao “main problem wea kamap staka taem hem wei wea olketa student leit.”
Creator bilong iumi laekem iumi for savve and tinghae long taem. Hem putim “tufala big samting for givim laet”—sun and moon—long ples bilong tufala mekem iumi savve long taem. (Genesis 1:14-16) Distaem, pipol wakem olketa klok wea iusim minute and second for helpem iumi markem taem. Nomata olketa samting olsem stap, staka long iumi still savve leit—for waka, skul, or for olketa nara important samting.
Waswe, disfala problem hem from man no garem inaf taem? Hem tru, olketa samting for duim saed long waka and famili savve big tumas. Nomata hem olsem, wanfala mami wea waka for selen wea nem bilong hem Wanda Rosseland sei: “Mi stop for komplen abaotem wei wea mi no garem inaf taem, taem mi luksavve hao insaed wanfala day iumi evriwan garem 24 hour. Mi bin tingting raonem diswan and disaed hao long world distaem, hem no wei wea iumi no garem inaf taem wea mekem problem kamap, bat hem bikos staka samting disturbim and pullim tingting bilong iumi.”
Tingim tu Renee,a wanfala mami wea garem faevfala pikinini, wea hem wanfala Jehovah’s Witness. Hem sei: “Taem olketa pikinini bilong mi smol, hem wanfala challenge for redyim olketa for skul and olketa Christian meeting. Nomata olsem, mi no savve leit. Bat distaem evriwan big nao, and hem kamap wei bilong mi for leit.” Waswe, iu tu garem disfala nogud wei? Sapos olsem, iu savve change! Iu savve duim samfala samting hia.
● TINGIM NOGUD SAMTING IU BAE KASEM. Wei for evritaem leit maet luk olsem hem smol samting nomoa. Bat, tingim disfala toktok from Bible: “Olketa flae wea dae nao mekem oil bilong man wea mekem ointment, for smel nogud and for kamaot. So lelebet krangge fasin savve duim olsem long wan wea garem wisdom and glory.” (Ecclesiastes 10:1) Tru nao, “lelebet krangge fasin” wea showaot long wei for no tingim nara pipol savve spoelem gudfala nem wea iu garem witim teacher or boss bilong iu.
Taem Marie skul long college, hem lukim hao samfala skulfren bilong hem “no warim nomoa taem,” staka taem olketa arrive leit long skul. “Bat datwan hem for lelebet taem nomoa and olketa mas change,” hem sei. “Tufala teacher barava laekem olketa student for followim taem. So sapos eni student leit for samfala minute nomoa, tufala markem olketa student hia absent. So diswan minim sapos student absent staka taem hem bae no garem gud mark tu.”
Wei for evritaem leit savve spoelem tu gud nem wea iu garem witim olketa fren and olketa wea iufala sem age. Joseph wea age bilong hem midolwan 40 and 50, sei olsem abaotem wanfala Christian brata wea hem savve long hem longtaem bifor. Nomata pipol respectim hem from hem savve teach gud, hem garem wanfala wik point. “Hem evritaem leit,” Joseph sei. “Hem leit for evriting! And luk olsem hem nating warim nomoa. Pipol mek fani abaotem wei bilong hem for leit.” Waswe, pipol start for sei iu man wea evritaem leit? Sapos olsem, hem isi nao for olketa no luksavve long olketa gudfala fasin bilong iu.
● TINGIM NARA PIPOL. Wei for leit no showimaot respect and hem disturbim nara pipol. And hem savve showimaot iu garem kaen tingting wea iu nao gud winim nara pipol. Taem hem explainim why nao staka boss long bisnis garem wei for leit for olketa meeting, wanfala bisnisman tok stret olsem: “Staka long iumi praod.” Bat long wei wea difren, olketa Christian tingim nara pipol nao gud winim olketa. (Philippians 2:3) Olketa followim tu Golden Rul and deal witim nara pipol long sem wei wea olketa laekem nara pipol for deal witim olketa. (Matthew 7:12) Waswe, iu savve kros taem iu mas weitim nara pipol? Sapos olsem no mekem nara pipol weit for iu.
● LANE HAO FOR IUSIM GUD TAEM. Waswe, iu savve delayim samting and ran raon for duim long last minute? Waswe, iu markem taem for duim staka samting tumas, and trae for duim staka samting insaed shortfala taem nomoa? Disfala principle long Ecclesiastes 3:1 savve helpem iu, hem sei: “Evriting garem wanfala taem wea set finis.” For garem “taem wea set finis” for olketa samting savve helpem iu for duim samting long wei wea organize.
First samting, raetem olketa samting wea iu need for duim. Mek-tu samting, followim principle long Philippians 1:10: “Mek sure long olketa samting wea moa important.” Tru nao, duim olketa important samting firstaem. Wanem nao olketa samting wea iu mas duim nao? Wanem nao samfala samting wea hem olraet nomoa for duim long nara taem? Last samting, ting raonem haomas taem nao bae iu needim for duim olketa samting and long wanem taem nao iu savve duim. Duim nomoa samting wea iu savve duim, and stap klia long wei for duim staka samting tumas insaed shortfala taem nomoa.
Dorothy tinghae long parents bilong hem from olketa teachim hem for no leit. Hem sei: “Sapos Christian meeting bae kamap long 7:30 p.m., mami start redyim mifala wan hour and 45 minute bifor meeting start. Mifala mas garem inaf taem for kaikai, wasim pleit, werem kaleko, and for draev go long ples for meeting. Wei for no leit kamap normal wei bilong mifala.” Samfala taem hem gud for markem inaf taem for olketa samting wea iu no expectim wea savve kamap. Dorothy sei: “No longtaem go nomoa mi mas pikim samfala pipol for wanfala meeting. Taem mi gogo tire hem flat. Mi changem tire and mi still no leit for pikim olketa. From mi savve trak savve garem problem, mi evritaem markem taem for datwan mekem mi kasem ples long barava taem nomata sapos eni problem kamap.”
● KASEM OLKETA IDEA FROM NARA PIPOL. Bible sei long Proverbs 27:17: “Wanfala iron savve sharpenem narafala iron. So wanfala man savve sharpenem feis bilong narafala man.” For followim datfala principle, story witim nara pipol wea garem sem living olsem bilong iu—bat wea win for no leit for duim olketa samting. Staka taem olketa garem samfala gud idea.
Renee, wea iumi storyim finis, hem disaed strong for changem wei bilong hem for leit. Hem sei: “No longtaem go nomoa mi disaed for kamap moabeta. Nomata hem no isi, mi go ahed for kakamap gud.” Iu tu savve duim olsem. For garem stretfala tingting and wei for trae hard, iu savve lane for no leit!
[Footnote]
a Mifala changem samfala nem.
[Piksa long page 26]
Sapos iu wakman wea evritaem leit diswan savve mekem nogud nem long boss and hem showimaot iu no tingim nara pipol
[Piksa long page 27]
Wei for markem taem for duim olketa samting savve helpem iu for no westem taem