LES 51
Hori yusrefi na a ten
ALADI a moro prenspari sani na taki yu e gi bun leri, toku yu musu poti prakseri tu na a ten di yu abi fu hori a lezing. Wi konmakandra e bigin tapu wan fasti ten, èn den e kaba tapu wan fasti ten tu. Fu man doro disi, dan iniwan sma di abi wan prati na a programa, musu hori ensrefi na a ten di a kisi.
Na ini Bijbel ten, den sma no ben prakseri fu a libi leki fa sma e prakseri fu a libi nownowde na furu presi. Te den ben kari a yuru, dan den ben taki sani soleki „wan ten fu neigi yuru” nanga „fo yuru bakadina so” (Mat. 20:3-6; Yoh. 1:39). Den no ben broko den ede trutru fu hori densrefi soifri na a yuru te den ben du den aladei wroko fu den. Na son presi fu grontapu noyaso, dan na so sma e denki fu a ten tu.
Ma aladi a presi pe wan sma e tan noso a fasi fa a e denki, kan meki taki a no e span so nanga a ten, toku wi kan kisi winimarki te wi e leri fu poti prakseri na disi. Te difrenti sma abi wan prati na a programa, dan den musu poti prakseri na a ten di den kisi gi ibri pisi. A gronprakseri disi di e taki „meki ala sani feni presi na wan fasi di fiti èn leki fa sani seti”, wi kan gebroiki bun te wi e luku a ten di wi kisi gi den prati fu wi tapu a konmakandra.—1 Kor. 14:40.
Fa yu kan hori yusrefi na a ten di yu kisi. A moro prenspari sani na fu sreka yusrefi bun. Furu tron a de so taki den takiman di no man hori densrefi soifri na a ten, no sreka densrefi nofo tapu den lezing. Kande den e denki taki den sabi ala sani kaba. Noso kande den no e sreka densrefi langa nofo na fesi, ma den e libi en teleki na a lasti momenti. Efu yu wani hori yusrefi na a ten, dan yu sa musu fu bigin warderi a prati di yu kisi èn yu sa musu wani sreka yusrefi bun.
A de so taki yu musu leisi wan sani? Dan na a fosi presi, go luku baka san yu ben leri na ini Les 4 te nanga 7. Den les disi abi fu du nanga leisi grati, wakti wan momenti fosi yu e leisi go doro, poti krakti tapu spesrutu pisi, èn poti krakti tapu den moro prenspari sani. Baka dati, gebroiki den rai disi te yu e leisi nanga wan tranga sten a sani di yu kisi fu leisi. Luku omeni ten yu e teki fu leisi disi. A de so taki yu musu leisi moro gaw fu kaba biten? Dan leisi moro gaw te yu e leisi den pisi di no de so prenspari, ma go doro fu wakti pikinso èn taki moro slow te yu e leisi den prenspari pisi. Tan pruberi disi, èn leisi a sani ibri tron baka. Te yu e taki moro grati, dan a sa de moro makriki fu hori yusrefi na a ten.
Yu sa gebroiki sani di yu skrifi na tapu papira fu hori yu lezing? A no de fanowdu fu yu go skrifi wan lo finifini sani na tapu papira, neleki na wan manuscriptlezing yu musu hori, nomo fu di yu wani de seiker taki yu sa hori yusrefi na a ten. Di yu ben wroko na Les 25, dan yu ben leri wan moro bun sani di yu kan du. Hori den feifi penti disi na prakseri: (1) Sreka wan bun sani fu taki, ma no sreka tumusi furu sani. (2) Abi den moro prenspari sani bun na prakseri, ma no go leri den na ede. (3) Skrifi na tapu yu schema omeni ten yu wani gebroiki gi ibri pisi fu yu lezing, noso skrifi omeni ten musu pasa kaba te yu doro spesrutu pisi fu yu lezing. (4) Te yu e sreka yusrefi, dan luku sortu pisi yu kan puru te yu e si taki yu e pasa a ten di yu kisi. (5) Pruberi fu hori yu lezing wan tu leisi na fesi, bifo a dei di yu musu hori en.
A de wan prenspari sani fu hori yu lezing gi yusrefi, bifo a dei srefi di yu musu hori en na ini a gemeente. Te yu e du disi, dan luku omeni ten yu e teki gi ibri pisi fu yu lezing. Hori yu lezing ibri tron baka teleki yu si taki yu e hori a heri lezing na ini a ten di yu kisi fu hori en. No pruberi fu poti tumusi furu sani di yu wani taki na ini yu lezing. Meki pikinso ten tan abra, bika te yu e hori yu lezing bifo wan grupu fu arkiman, dan dati kan teki pikinso moro ten leki di yu ben hori en gi yusrefi.
Gi a yoisti ten na ibri pisi. Efu yu wani hori yusrefi na a ten di yu kisi, dan a de prenspari tu fu gi a yoisti ten na ala den pisi fu a lezing. Moro furu fu a ten fu yu, musu gi na a mamapisi fu yu lezing. Na ini a mamapisi disi yu e tyari den moro prenspari sani fu yu lezing kon na fesi. Den sani di yu e taki na ini a bigin fu yu lezing, musu langa nofo fu man doro den dri marki di wi ben kari na ini Les 38. A mamapisi fu yu lezing no musu de so langa taki yu no abi nofo ten fu tapu nanga wan bun bosroiti, soleki fa dati de fu feni na ini Les 39.
A muiti di yu e du fu hori yusrefi na a ten, sa meki taki yu sa hori wan moro bun lezing. A sa meki sosrefi taki yu sa sori lespeki gi trawan di abi wan prati na a programa, èn taki yu e sori lespeki tu gi a heri gemeente.