Ko e Vakai ʻa e Tohitapú
ʻOku Totonu ke Kau ʻa e Kau Kalisitiané ʻi he Ngaahi Kātoanga Taʻu Foʻoú?
“KO E efiafi ki muʻa ʻi he ʻaho fakaʻosinga ʻo e taʻú ʻoku makehe atu ʻa ʻene nongá,” ko e lau ia ʻa Fernando, ko ha toketā fakafaitoʻo ʻi Pelēsila. “Pea ʻi he hoko nai ʻa e 11, ʻoku kamata ke nau aʻu mai ai—ko ha ʻaukolo tuʻumaʻu mai ʻo e faʻahinga ke faitoʻo, fakataha mo e ngaahi lavea ko e hokaʻi pe ngaahi lavea ʻi hono fanaʻi, kau taʻu hongofulu tupu ʻoku nau lavelavea ʻi he ngaahi fakatuʻutāmaki he meʻalelé, mo e ngaahi uaifi ne taaʻi. Meimei ko e tupuʻanga tefitó ʻa e ʻolokaholó.”
ʻI he fakakaukau atu ki he meʻa ʻi ʻolungá, ʻoku faingataʻa ke fai ha ofo ʻi he lave ʻa e taha ʻo e pepa Pelēsilá ki he ʻuluaki ʻaho ʻo e taʻú ko e ʻaho fakaakeake fakavahaʻapuleʻanga ia mei he maʻu tōtuʻa ʻa e ʻolokaholó. ʻOku pehē ʻe ha fakafofonga ongoongo ʻIulope, ko e “Taʻu Foʻoú ʻoku maʻá e kau tui lāuvale ko e moʻuí ke fiefia peé,” ʻo tānaki mai ko e “toe takai ia ʻe taha ʻi he faitau taʻengata ʻa e tangatá pea mo e ʻolokaholó.”
Fakatatau ki ai, ʻoku ʻikai ke kātoangaʻi ʻe he tokotaha kotoa ʻa e Taʻu Foʻoú ʻaki ʻa e inu lahi pea mo hono fai ʻa e ngaahi tōʻonga fakamālohí. Ko hono moʻoní, ʻoku maʻu ʻe he tokolahi ʻa e ngaahi manatu ʻofa ki he kātoangá. “ʻI heʻemau kei īkí, naʻe ʻikai te mau faʻa tatali ki he Efiafi ki muʻa he Taʻu Foʻoú,” ko e lau ia ʻa Fernando, naʻe lave ki ai ki muʻá. “Naʻe lahi maʻu pē ai ʻa e vaʻingá, meʻakaí pea mo e meʻainú. ʻI he tuʻuapoó naʻa mau fāʻofua ai, feʻiloaki mo fetalamonūʻaki ‘Maʻu ha Taʻu Foʻou Fiefia!’”
ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku ongoʻi ʻe he tokolahi he ʻahó ni ʻoku nau kau ʻi he ngaahi kātoanga Taʻu Foʻoú ʻo ʻikai ha loto-māfana tōtuʻa. Neongo ia, ʻoku totonu ki he kau Kalisitiané ke nau sivisiviʻi ʻa e tupuʻanga mo e ʻuhinga ʻo e kātoanga manakoa ko ení. ʻOku fepaki ʻa e ngaahi kātoanga Taʻu Foʻoú mo e ngaahi akonaki ʻa e Tohitapú?
Ngaahi Moʻoniʻi Meʻa mei he Kuohilí
Ko e ngaahi kātoanga Taʻu Foʻoú ʻoku ʻikai ke foʻou. ʻOku fakahaaʻi ʻi he ngaahi lea kuo tohi motuʻá naʻe fai ia ʻi Pāpilone ki muʻa ʻi he mileniume hono tolu K.M. Ko e kātoangá, ʻa ia naʻe kātoangaʻi ʻi he vaeuaʻanga ʻo Maʻasí, naʻe mahuʻinga. “ʻI he taimi ko iá naʻe fakapapauʻi ai ʻe he ʻotua ko Matukú ʻa e tufakanga ʻo e fonuá ki he taʻu ka hoko maí,” ko e lau ia ʻa e The World Book Encyclopedia. Ko e kātoanga taʻu foʻou faka-Pāpiloné naʻe hokohoko ia ʻi he ʻaho ʻe 11 pea naʻe kau ai ʻa e ngaahi feilaulau, ngaahi laka mo e ngaahi ouau fakafanau.
ʻI ha taimi, ko e kau Lomá foki naʻe kamata honau taʻú ʻi he māhina ko Maʻasí. Ka ʻi he 46 K.M., naʻe tuʻutuʻuni ai ʻa ʻEmipola Suliasi Sisa ʻo pehē ʻoku totonu ke kamata ia ʻi he ʻaho ʻuluaki ʻo Sanualí. Ko e ʻaho ko iá ne ʻosi fakatapui ia kia Sēnasi, ko e ʻotua ʻo e kamataʻangá, pea ʻi he taimi ko ení te ne toe fakaʻilongaʻi ʻa e ʻuluaki ʻaho ʻo e taʻu faka-Lomá. Naʻe liliu ʻa e ʻahó, ka naʻe kei hokohoko atu pē ʻa e ʻatimosifia ʻo e taimi fakafiefiá. ʻI he ʻuluaki ʻaho ʻo Sanualí, naʻe hanga ai ʻe he kakaí ʻo “tuku atu kinautolu ki he ngaahi fakafiefia taʻefakangatangata tōtuʻa,” ko e lau ia ʻa e Cyclopedia ʻa McClintock mo Strong, “pea mo e faʻahinga kehekehe ʻo e tui fakafaʻahikehe fakahītení.”
Naʻa mo e ʻahó ni, ko e ngaahi ouau fakafaʻahikehé ʻokú ne fakahoko ha konga ʻi he ngaahi kātoanga Taʻu Foʻoú. Ko e fakatātaá, ʻi he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi ʻi ʻAmelika Tonga, ʻoku talitali lelei ai ʻe he tokolahi ʻa e Taʻu Foʻoú lolotonga ia ʻoku nau tuʻu ʻaki honau vaʻe toʻomataʻú. ʻOku ifi ʻe he niʻihi ʻa e ngaahi meʻalea pea fakapaaki mo ha ngaahi ʻone. Fakatatau ki ha tōʻonga faka-Seki, ko e Efiafi ki muʻa he Taʻu Foʻoú ko ha taimi ia ki he kai supo piini, lolotonga ia ʻi he talatukufakaholo faka-Solovakí ʻoku hanga ai ʻe he kakaí ʻo tuku ha paʻanga pe ʻunoʻi ika ʻi he lalo meʻa ʻufiʻufi tēpilé. Ko e ngaahi tōʻonga pehē, naʻe faʻufaʻu ke taʻofiʻaki ʻa e taʻelavameʻá pea fakapapauʻi ai ʻa e lakalakaimonuú, ʻokú ne fakatolonga pē ai ʻa e tui motuʻa ko e kamataʻanga ʻo e taʻú ko ha taimi ia ki hono fakapapauʻi ʻa e ngaahi tufakangá.
Ko e Vakai ʻa e Tohitapú
ʻOku enginaki ʻa e Tohitapú ki he kau Kalisitiané ke nau “laka . . . anga māopo: ʻo ʻoua ʻe fai ʻaki ʻa e faʻa katoanga kai mo e faʻa konā.”a (Loma 13:12-14; Kaletia 5:19-21; 1 Pita 4:3) Koeʻuhi ko e ngaahi kātoanga Taʻu Foʻoú ʻoku faʻa tōʻongaʻaki ai ʻa e ngaahi tuʻunga taʻefeʻunga tofu pē ko ia ʻoku fakahalaiaʻi ʻe he Tohitapú, ʻoku ʻikai ke kau ai ʻa e kau Kalisitiané. ʻOku ʻikai ʻuhinga eni ia ko e kau Kalisitiané ko e faʻahinga ʻoku nau taʻofi ʻa e fakafiefiá. ʻI hono kehé, ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku toutou tala ʻe he Tohitapú ki he kau lotu ʻa e ʻOtua moʻoní ke nau fiefia—pea ʻi he ngaahi ʻuhinga lahi. (Teutalonome 26:10, 11; Sāme 32:11; Palovepi 5:15-19; Koheleti 3:22; 11:9) ʻOku toe fakahaaʻi ʻe he Tohitapú ko e meʻakaí mo e meʻainú ʻoku faʻa ō fakataha ia mo e fakafiefiá.—Sāme 104:15; Koheleti 9:7a.
Kae kehe, hangē ko ia kuo tau vakai ki aí, ko e ngaahi kātoanga Taʻu Foʻoú ʻoku faiaka ia ʻi he ngaahi tōʻonga panganí. Ko e lotu loí ʻoku taʻemaʻa mo fakalielia ʻi he ʻafio mai ʻa Sihova ko e ʻOtuá, pea ʻoku talitekeʻi ʻe he kau Kalisitiané ʻa e ngaahi tōʻonga ʻoku ʻo e tupuʻanga peheé. (Teutalonome 18:9-12; Isikeli 22:3, 4) Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “He meʻataha fefe ʻa e faitotonu mo e malakilao? pe feohi fefe ʻa e maama mo e poʻuli? ʻio, ʻo loto taha fefe ʻa Kalaisi mo Piliali?” ʻI he ʻuhinga lelei, naʻe tānaki mai ʻe Paula: “ʻOua te mou ala ki he meʻa taʻemaʻa.”—2 Kolinito 6:14-17a.
ʻOku toe ʻiloʻi ʻe he kau Kalisitiané ko e kau ʻi he ngaahi tōʻonga fakafaʻahikehé ʻoku ʻikai fakapapauʻi ai ʻa e fiefiá mo e lakalakaimonuú—tautefito koeʻuhi ko e kau ʻi he ngaahi kātoanga peheé ʻe lava ke iku ia ki he taʻefakahōifua ki he ʻOtuá. (Koheleti 9:11; Aisea 65:11, 12) ʻIkai ko ia pē, ʻoku enginaki ʻa e Tohitapú ki he kau Kalisitiané ke nau anga-fakanānā mo mapuleʻi-kita ʻi heʻenau tōʻongá. (1 Timote 3:2, 11) ʻOku hā mahino, ʻe taʻefeʻunga ki ha taha ʻokú ne taku ʻoku muimui ʻi he ngaahi akonaki ʻa Kalaisí ke ne kau ʻi ha kātoanga ʻoku tōʻongaʻaki ai ʻa e fakafiefia taʻefakangatangata tōtuʻá.
Neongo ʻoku matamatalelei mo fakamānako nai ki he ngaahi ongoʻangá ʻa e ngaahi kātoanga Taʻu Foʻoú, ʻoku tala mai ʻe he Tohitapú kia kitautolu ke “ʻoua te mou ala ki he meʻa taʻemaʻa” pea ke tau “fakamaʻa kitautolu mei he ʻuli kotoa pe ʻo e kakano mo e loto.” Ki he faʻahinga ʻoku nau fai iá, ʻoku ʻomai ki ai ʻe Sihova ʻa e fakapapau fakalotomāfana: “Te u maʻu kimoutolu ʻe au, . . . te u nofo atu maʻamou tamai, pea te mou nofo mai mōku ngaahi foha mōku ngaahi ʻofefine.” (2 Kolinito 6:17e–19 [2 Kolinito 6:17–7:1, PM], fakaʻītali ʻamautolu.) Ko e moʻoni, ʻokú ne talaʻofa mai ʻaki ʻa e ngaahi tāpuaki mo e lakalakaimonū taʻengata ki he faʻahinga ʻoku nau mateaki kiate iá.—Sāme 37:18, 28; Fakahā 21:3, 4, 7.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e lave ʻa Paula ki he “faʻa katoanga kai mo e faʻa konā” naʻe kau nai ki ai ʻa e ngaahi meʻa ko ia naʻe fakahoko lolotonga ʻa e ngaahi kātoanga Taʻu Foʻoú, koeʻuhi naʻe manakoa eni ʻi Loma lolotonga ʻa e ʻuluaki senitulí.