Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w94 1/10 p. 15-20
  • Koutou Fafaga Te Faga Ōvi ʼa Te ʼAtua ʼi Te ʼOfa

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Koutou Fafaga Te Faga Ōvi ʼa Te ʼAtua ʼi Te ʼOfa
  • Te Tule Leʼo—1994
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te Faʼifaʼitaki ʼo Te Tagata Tauhi Ōvi Lelei
  • Te Kau Tagata Tauhi Ōvi Agamālohi ʼo Iselaele
  • Ko Te Kau Tagata Tauhi Ōvi ʼOfa ʼi Te Kokelekasio Faka Kilisitiano
  • ʼE Nātou Fakaʼapaʼapa Ki Te Loto Faʼitaliha ʼo Te Hahaʼi Takitokotahi
  • ʼU Tauhi Ovi, Kotou Faʼifaʼitakiʼi Ia Te Tauhi Ovi Lahi
    Te Tule Leʼo—2013
  • Tou Fakalogo Ki Te ʼu Tauhi Ovi ʼa Sehova
    Te Tule Leʼo—2013
  • ‘Kotou Tōkakaga Ki Te Faga Ovi ʼa Te ʼAtua ʼAē Neʼe Tuku Atu Ke Kotou Taupau’
    Te Tule Leʼo—2011
  • Tou Tauhi vi Mo Totatou Tupuʼaga Lahi
    Te Tule Leʼo—1993
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1994
w94 1/10 p. 15-20

Koutou Fafaga Te Faga Ōvi ʼa Te ʼAtua ʼi Te ʼOfa

“Koutou fafaga te faga ōvi ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe koutou taupau.”—1 Petelo 5:2.

1, 2. Koteā te kalitate maʼuhiga ʼo te ʼAtua, pea ʼe hā feafeaʼi te faʼahi ʼaia?

ʼI TE Tohi-Tapu, ʼe mahino papau ia ko te kalitate ʼo te ʼAtua ʼaē ʼe mālohi age, ʼe ko te ʼofa. ʼE ʼui ia 1 Soane 4:8 “Ko te ʼAtua ʼe ʼofa.” Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko te ʼofa ʼa te ʼAtua ʼe gāue, pea ʼe ʼui fēnei ia 1 Petelo 5:7 ko te ʼAtua “ ʼe tokaga ia kia koutou.” ʼI te Tohi-Tapu ko te faʼahiga taupau ʼa Sehova ki tana hahaʼi ʼe hage ko te taupau fakalelei ʼa he tagata tauhi ōvi lotoʼofa ki tana ʼu ōvi: “Koʼeni! Ko te Tuʼi ʼAliki ko Sehova totonu . . . ʼe ina fafaga anai tana faga ōvi. ʼAki tona nima, ʼe ina fakatahiʼi anai te ʼu akeno; ʼe ina fua anai nātou ki tona fatafata. ʼE ina takitaki fakalelei anai te ʼu ōvi ʼe kei fai fāgai.” (Isaia 40:10, 11) Neʼe loto fīmālie ʼaupito ia Tavite ʼo feala ai hana ʼui fēnei: “Ko Sehova ko toku Tagata Tauhi ōvi. ʼE mole ʼau masiva anai”!—Pesalemo 23:1.

2 ʼE tau mo feʼauga ke fakatatau e te Tohi-Tapu te hahaʼi ʼaē ʼe tali lelei e Sehova ohage ko he ʼu ōvi, koteʼuhi ko te ʼu ōvi ʼe aga fakatokatoka, ʼe nātou talagafua, pea ʼe nātou fakalogo ki tanatou tagata tauhi ōvi ʼaē ʼe taupau kia nātou. ʼI tona ʼuhiga Tauhi Ōvi ʼofa, ʼe tokaga lelei ia Sehova ki tana hahaʼi ʼaē ʼe hage ko ni ʼu ōvi. ʼE ina fakahā te faʼahi ʼaia ʼi tana foaki age kia nātou te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ʼi te faʼahi fakasino pea mo te ʼu meʼa ʼe ʼaoga ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo ina taki ia nātou ʼi te ʼu “ ʼaho fakaʼosi” faigataʼa ʼo te tuʼu agakovi ʼaenī ki te mālama faitotonu foʼou ʼaē ka ʼamanaki hoko.—2 Timoteo 3:1-5, 13; Mateo 6:31-34; 10:28-31; 2 Petelo 3:13.

3. Neʼe fakamatala feafeaʼi e te tagata fai pesalemo te faʼahiga tokaga ʼa Sehova ki tana ʼu ōvi?

3 Koutou fakatokagaʼi te taupau ʼofa ʼa Sehova ki tana ʼu ōvi: “Ko te ʼu mata ʼo Sehova ʼe tuku ki te kau agatonu. Pea ko ʼona taliga ʼe logo ki tanatou pāui ke hāofaki ia nātou. . . . Neʼe nātou kalaga pea ko Sehova totonu neʼe fagono ia, pea neʼe ina hāofaki ia nātou mai tonatou ʼu mamahi fuli. Ko Sehova ʼe ōvi kia nātou ʼaē ʼe loto lavea; pea ʼe ina hāofaki ia nātou ʼaē ʼe taʼomia tonatou laumālie. ʼE lahi te ʼu malaʼia ʼo te agatonu, kae ko Sehova ʼe ina faka ʼāteaina ia ia mai te ʼu faʼahi fuli.” (Pesalemo 34:15-19) ʼI toe fakaloto fimalie leva ʼe foaki e te Tauhi Ōvi ʼo te ʼatulaulau ki tana hahaʼi!

Te Faʼifaʼitaki ʼo Te Tagata Tauhi Ōvi Lelei

4. Koteā te tuʼulaga ʼo Sesu ʼi te taupau ʼo te faga ōvi ʼa te ʼAtua?

4 Ko te ʼAlo ʼo te ʼAtua, ia Sesu, neʼe ako lelei ʼi tana Tāmai, heʼe fakahigoaʼi e te Tohi-Tapu ia Sesu ko “te tauhi ōvi agalelei.” (Soane 10:11-16) ʼE fakahā tana gāue ʼaē ʼe maʼuhiga ʼaupito ki te faga ōvi ʼa te ʼAtua ia Fakahā kapite 7. ʼI te vaega 9, ko te kau kaugana ʼa te ʼAtua ʼo totatou temi ʼe fakahigoaʼi ko “Te toe hahaʼi tokolahi . . . mai te ʼu fenua fuli pea mo te ʼu telepi pea mo te ʼu lea fuli.” ʼOsi ʼaia pea ʼe ʼui e te vaega 17: “Ko te Akeno [ia Sesu] . . . ʼe ina fafaga anai ia nātou pea ʼe ina taki anai ia nātou ki he ʼu matapuna vai ʼo te maʼuli. Pea ʼe holoholoʼi anai e te ʼAtua te loʼimata fuli pe ʼi ʼonatou mata.” Ko Sesu ʼe ina taki te ʼu ōvi ʼa te ʼAtua ki te ʼu matapuna vai ʼo te moʼoni ʼaē ʼe ina taki ki te maʼuli heʼegata. (Soane 17:3) Koutou fakatokagaʼi ʼe fakahigoaʼi ia Sesu ko “te Akeno,” ʼo fakahā ʼaki ai tona ʼu kalitate ʼaē ʼe hage ko he ōvi, ʼe ko te faʼifaʼitakiʼaga māʼoluga ʼaupito ʼo ʼuhiga mo te talagafua ki te ʼAtua.

5. Neʼe feafeaʼi te loto ʼo Sesu ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi?

5 ʼI te kele ko Sesu neʼe maʼuli ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi pea neʼe sio ia ki tonatou ʼaluʼaga fakaʼofaʼofa. Neʼe feafeaʼi koa tana tali ki tanatou tagi? “ ʼI tana mamata ki te hahaʼi, neʼe ʼofa mamahi ia kia nātou, he neʼe nātou ʼāhua pea mo mavetevete, ohage he faga ōvi ʼe mole honatou tagata tauhi.” (Mateo 9:36) Ko he ōvi ʼe hala mo he tagata tauhi ōvi ʼe mataku ʼaupito ki te ʼu manu ʼaē ʼe nātou faiga ke nātou kai ia ia, ohage pe ko te ʼu ōvi ʼa he ʼu tagata tauhi ōvi ʼe mole taupau lelei kia nātou. Kae ko Sesu neʼe tokaga lelei ʼaupito ia, he neʼe ina ʼui fēnei: “Koutou ʼōmai kia te ʼau, ia koutou fuli ʼaē ʼe kinakina pea mo mafasia, pea ʼe ʼau fakafimālie anai koutou. Koutou toʼo kia koutou taku ʼakau toho pea ke koutou ako ia te ʼau, heʼe ʼau agamālū pea mo loto agavaivai, pea ʼe koutou maʼu anai he fīmālie ki ʼokotou nefesi. Heʼe ko taku ʼakau toho ʼe mālū pea ko taku kavega ʼe maʼamaʼa.”—Mateo 11:28-30.

6. Neʼe tokaga feafeaʼi ia Sesu kia nātou ʼaē neʼe fakaʼofaʼofa?

6 Neʼe fakakikite e te lea faka polofeta ʼa te Tohi-Tapu ko Sesu ʼe ʼofa mamahi anai ki te hahaʼi: “Ko Sehova neʼe ina fakanofo ʼau . . . ke ʼau faitoʼo ia nātou ʼe lotomamahi . . . mo fakafimālieʼi nātou ʼe tau mo te putu.” (Isaia 61:1, 2; Luka 4:17-21) Neʼe mole he temi neʼe meʼa noaʼi ai e Sesu te kau māsisiva pea mo nātou ʼaē neʼe mole maʼu meʼa. Kae, neʼe ina fakahoko ia Isaia 42:3: “ ʼE mole ina maumauʼi anai te kaho ʼaē kua volu; pea ki te vavaeʼi lino ʼaē ʼe mū veliveli, ʼe mole ina matehi anai.” (Vakaʼi ia Mateo 12:17-21.) Ko te hahaʼi ʼaē neʼe lotomamahi ʼaupito neʼe nātou hage ko ni ʼu kaho kua volu, neʼe nātou hage ko he ʼu mālama kua fakaʼau ke mate koteʼuhi ʼe mole kei toe he moʼi kalasini. ʼI tana fakamoʼoni ʼaē ki tonatou ʼaluʼaga fakaʼofaʼofa, neʼe manavaʼofa ia Sesu kia nātou pea neʼe ina foaki age kia nātou te mālohi pea mo te ʼamanaki, ʼo ina fakamālōlō nātou ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo te faʼahi fakasino.—Mateo 4:23.

7. Neʼe taki kifea e Sesu te hahaʼi ʼaē neʼe nātou tali age ki ai?

7 Tokolahi te hahaʼi ʼe nātou hage ko ni ʼu ōvi neʼe nātou tali kia Sesu. ʼI te fakatupu ʼofa ʼaupito ʼo tana akonaki, neʼe ʼui e te ʼu ofisie e lua neʼe fekauʼi age ke ʼolo age ʼo puke ia ia: “ ʼE mole heʼeki he tagata kua palalau ohage ko te tagata ʼaenī.” (Soane 7:46) Tahi ʼaē, neʼe muhumuhu fēnei te kau takitaki lotu malualoi: “Neʼe muli ia te ia te hahaʼi”! (Soane 12:19) Kae ko Sesu neʼe mole loto ia ki te faka maʼuhiga pea mo te kolōlia maʼa ia totonu. Neʼe ina taki te hahaʼi ki tana Tāmai. Neʼe ina akoʼi age kia nātou ke nātou kaugana kia Sehova ʼuhi ko tanatou ʼofa ʼaē ki Tona ʼu kalitate ʼaē matalelei ʼaupito: “ ʼE maʼua ke ke ʼofa kia Sehova, tou ʼAtua, ʼaki tou loto katoa, pea mo tou nefesi katoa, pea mo tou mālohi katoa, pea mo tou ʼatamai katoa.”—Luka 10:27, 28.

8. Koteā te kehekeheʼaga ʼo te fakalogo ʼaē ʼe foaki e te hahaʼi ʼa te ʼAtua ki ai pea mo te fakalogo ʼa nātou ʼaē ki te ʼu pule ʼi te malamanei?

8 ʼE kolōlia ia Sehova heʼe ko tana tuʼi faʼifaʼitaliha ʼi te ʼatulaulau ʼe lagolago kiai tana hahaʼi ʼaē ʼe hage ko ni ʼu ōvi, ʼaē ʼe fakatafito ki tonatou ʼofa ʼaē kia te ia. ʼAki he lotolelei ʼe nātou fili ke nātou kaugana kia te ia ʼaki tanatou ʼiloʼi ʼaē tona ʼu kalitate ʼi te faʼahi ʼo te ʼofa. ʼI kehekehe foki ʼo te meʼa ʼaia pea mo te kau takitaki ʼo te mālama ʼaenī ʼaē ʼe fakalogo kiai te hahaʼi ʼuhi ko tanatou matataku, pea ʼe nātou fai fakakinau te faʼahi ʼaia, peʼe ʼuhi ko he tahi age ʼu manatu! Neʼe mole pe feala ke ʼui ʼo ʼuhiga mo Sehova peʼe ko Sesu te meʼa ʼaē neʼe ʼui ʼo ʼuhiga mo te tuʼi tapu ʼo te ’Ēkelesia Katolika Loma: “Neʼe vikivikiʼi ia ia e te tokolahi, neʼe tuʼaniaʼi ia ia e te hahaʼi fuli, neʼe mole ʼofainaʼi e he tahi.”—Vicars of Christ—The Dark Side of the Papacy, e Peter De Rosa.

Te Kau Tagata Tauhi Ōvi Agamālohi ʼo Iselaele

9, 10. Koutou fakamatala te kau takitaki lotu ʼo te Iselaele ʼāfea pea mo nātou ʼo te ʼuluaki sēkulō.

9 ʼO mole hage ko Sesu, ko te kau takitaki lotu ʼo Iselaele ʼo tona temi neʼe mole nātou ʼoʼofa ki te ʼu ōvi. Neʼe nātou hage ko te ʼu ʼuluaki takitaki ʼaē neʼe ʼui fēnei e Sehova ʼo ʼuhiga mo nātou: “Malaʼia ki te kau tauhi ōvi ʼo Iselaele, ʼaē ʼe nātou fafaga pe ia nātou! ʼE mole koa la ko te faga ōvi ʼaē ʼe tonu ke fafaga e te ʼu tagata tauhi ōvi? . . . Ko nātou ʼaē neʼe vaivavai neʼe mole koutou fakamālohiʼi, pea neʼe mole koutou fakamālōlō ia ia ʼaē neʼe mahaki, pea ko ʼaē neʼe lavea neʼe mole koutou haʼihaʼi, pea neʼe mole koutou fakaliliu mai ia ia ʼaē neʼe tō kehe, pea ko ia ʼaē neʼe kua puli neʼe mole koutou faiga ke koutou maʼu, kae ʼaki te mālohi neʼe koutou pule kia nātou, ʼo kau kiai mo te agamālohi ʼaupito.”—Esekiele 34:2-4.

10 Ohage pe ko te ʼu tagata tauhi ōvi fai politike ʼaia, ko te kau takitaki lotu Sutea ʼo te ʼuluaki sēkulō neʼe fefeka ʼaupito tonatou ʼu loto. (Luka 11:47-52) Moʼo fakatā ʼo te faʼahi ʼaia, neʼe fakamatala fēnei e Sesu ʼo ʼuhiga mo te Sutea neʼe kaihaʼa, neʼe tāmateʼi, pea neʼe tuku ʼi te kau ala kua meihiʼi mate pe. Neʼe fakalaka ai te pelepitelo Sutea, kae ʼi tana sio ki te Sutea, neʼe fetogi kau ala ia ʼo ʼalu ʼi te kau ala ʼaē neʼe haga age kiai. Neʼe toe feiā aipe ʼo ʼuhiga mo te Levite. ʼOsi ʼaia neʼe fakalaka ʼi ai te tagata Samalita neʼe mole ʼofainaʼi, pea neʼe mole ko he Sutea ia, pea neʼe fai fakaʼofaʼofa ia ʼo ʼuhiga mo te tagata ʼaē neʼe lavea. Neʼe ina haʼihaʼi tona ʼu lavea, ʼo ina hili ia ia ki te manu mo ina ʼave ia ia ki te fale tali fagona, pea neʼe taupau kia ia. Neʼe ina totogi te tagata ʼo te fale tali fagona mo ina ʼui age ki ai ʼe hoki toe liliu age anai ʼo totogi tona tupu.—Luka 10:30-37.

11, 12. (a) Neʼe feafeaʼi te mālohi ʼaupito ʼo te agakovi ʼa te kau takitaki lotu ʼi te temi ʼo Sesu? (b) ʼI te fakaʼosi, koteā te meʼa ʼaē neʼe fai e te kau Loma ki te kau takitaki lotu?

11 ʼI te temi ʼaē neʼe fakatuʼuake ai e Sesu ia Lasalo mai te mate, ʼi te kovi ʼaupito ʼo te kau takitaki lotu ʼo te temi ʼo Sesu, ko te kau pelepitelo pule mo te kau Faliseo neʼe nātou tānaki te Sanetualio ʼo nātou ʼui fēnei: “Koteā te meʼa ʼaē ʼe tonu ke tou fai, koteʼuhi ko te tagata nei [ia Sesu] ʼe lahi te ʼu fakaʼiloga ʼe ina fakahoko? Kapau ʼe tou tuku ke ina haga fai feiā, pea ʼe nātou tui fuli anai kia te ia, pea ko te kau Loma ʼe nātou ʼōmai anai ʼo nātou toʼo totatou koga meʼa pea mo totatou fenua.” (Soane 11:47, 48) Neʼe mole nātou tokagaʼi nātou te meʼa lelei ʼaē neʼe fai e Sesu ʼo ʼuhiga mo te tagata ʼaē neʼe kua mate. Neʼe nātou tokakaga pe nātou ki tonatou ʼu tuʼulaga. Koia la ʼaē “talu mai te ʼaho ʼaia neʼe nātou fonofono ke nātou matehi ia [Sesu].”—Soane 11:53.

12 ʼO hilifaki ki tanatou agakovi, ko te kau pelepitelo pule neʼe “nātou fonofono ke nātou matehi ia Lasalo, heʼe ʼaki ia ia neʼe tokolahi ʼi te kau Sutea neʼe, nātou ʼolo ki ai pea mo nātou tui kia Sesu.” (Soane 12:10, 11) Ko tanatou ʼu faiga ʼaē ke nātou hāofaki tonatou ʼu tuʼulaga neʼe mole ʼi ai hona ʼaoga, koteʼuhi neʼe ʼui age e Sesu kia nātou: “Koʼeni ko tokotou fale kua siʼaki atu kia koutou.” (Mateo 23:38) Moʼo fakahoko ʼo te ʼu palalau ʼaia, ʼi te taʼiake pe ʼaia, neʼe ʼōmai te kau Loma pea neʼe nātou holoʼi ‘tonatou koga meʼa pea mo tonatou fenua,’ ʼo toe feiā aipe mo tonatou ʼu maʼuli.

Ko Te Kau Tagata Tauhi Ōvi ʼOfa ʼi Te Kokelekasio Faka Kilisitiano

13. Ko ai ʼaē neʼe fakapapauʼi mai e Sehova ʼe ina fekauʼi mai anai moʼo fafaga ʼo tana faga ōvi?

13 Ko Sehova ʼe ina fakanofo anai te Tagata Tauhi Ōvi Lelei, ia Sesu ke ina taupau ki tana faga ōvi ʼo mole hage ko te kau tagata tauhi ōvi agamālohi, ʼaē ʼe nātou manatu pe kia nātou. Neʼe ina toe fakapapau foki ʼe ina fakanofo anai he kau lagolago tauhi ōvi agaʼofa ke nātou taupau ki te ʼu ōvi: “ ʼE ʼau fakanofo anai kia nātou he ʼu tauhi ōvi ʼe nātou taupau moʼoni anai kia nātou; pea ʼe mole nātou toe matataku anai.” (Selemia 23:4) Koia la ʼaē, ohage pe ko te ʼu kokelekasio faka Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō, ʼe “fakanofo te kau tagata ʼāfea mai he kolo ki he tahi age kolo” ia ʼaho nei. (Tito 1:5) Ko te kau tagata ʼāfea ʼaia ʼaē ʼe aga fakalaumālie ʼe nātou maʼu te ʼu kalitate ʼaē ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu moʼo “fafaga te faga ōvi ʼa te ʼAtua.”—1 Petelo 5:2; 1 Timoteo 3:1-7; Tito 1:7-9.

14, 15. (a) Koteā te aga ʼaē neʼe mata faigataʼa ki te kau tisipulo ke nātou maʼuliʼi? (b) Koteā te meʼa neʼe fai e Sesu moʼo fakahā ko te kau tagata ʼāfea ʼe tonu ke nātou liliu ko he ʼu kaugana agavaivai?

14 ʼI tanatou taupau ʼaē te ʼu ōvi, ʼe tonu ki te kau tagata ʼāfea “ia faʼahi fuli pe” ke nātou “ ʼofa mamahi” kia nātou. (1 Petelo 4:8) Kae ko te kau tisipulo ʼa Sesu, ʼaē neʼe tokakaga fau ki te fia hā pea mo te tuʼulaga, neʼe maʼua foki ke nātou ako te faʼahi ʼaia. Koia ʼi te temi ʼaē neʼe ʼui age ai e te faʼe ʼa te ʼu tisipulo e lua kia Sesu: “Fakatotonu ke heheka ʼaku tama ʼaenī e lua, ko te tahi ʼi tou toʼomataʼu pea ko te tahi ʼi tou toʼohema, ʼi tou puleʼaga,” neʼe ʼiʼita ai te kau tisipulo ʼaē. Neʼe tali e Sesu ʼo ʼui maʼana: “ ʼE koutou ʼiloʼi ko te ʼu pule ʼo te ʼu puleʼaga ʼe nātou pule fakahau kia nātou pea ko te kau lalahi ʼe nātou fai kia nātou te pule mālohi. Kaʼe mole feiā ia koutou; ko ʼaē ʼe loto ke liliu ʼo lahi ia koutou ʼe tonu ia ke liliu ko takotou tagata faifekau, pea ko ʼaē ʼe loto ke ʼuluaki ia koutou ʼe tonu ia ke liliu ko takotou kaugana. Ohage pe ko te Foha ʼo te tagata, neʼe mole haʼu ke tauhi ia ia, kaʼe ke tauhi pea mo ina foaki tona maʼuli ko he totogi moʼo fetogi ʼaki ʼo te tokolahi.”—Mateo 20:20-28.

15 ʼI te tahi age ʼaluʼaga, ko te kau tisipulo “neʼe nātou fetalanoaʼaki pe ko ai ʼaē ia nātou ʼe lahi ake,” hili pe ʼaia pea neʼe ʼui fēnei age e Sesu kia nātou: “Kapau ʼe ʼi ai he tahi ʼe loto ke ʼuluaki pea ʼe tonu anai ia ke liliu ko te muli ia koutou fuli pea ko he minisi ʼa koutou fuli.” (Maleko 9:34, 35) Ko he manatu fia mālalo pea mo he kaugana ʼaki he lotolelei neʼe tonu ke liliu ko he ʼulugaaga ʼo nātou totonu. Kae neʼe faigataʼa ki te kau tisipulo ke nātou taupau te ʼu manatu ʼaia, koteʼuhi ʼi te afiafi tonu pe ʼaē ʼi muʼa ʼo te mate ʼa Sesu, ʼi tana taumafa fakaʼosi ʼo te afiafi, neʼe malaga “he fihi leʼolahi” ia nātou pe ko ai ʼaē ʼe lahi ake! Ko te meʼa ʼaia neʼe hoko pe logope la ko Sesu neʼe ina fakahā age peʼe tonu ke feafeaʼi te tokaga ʼa he tagata ʼāfea ki te faga ōvi; neʼe ina fakamālaloʼi ia ia totonu pea neʼe ina fufulu tonatou ʼu vaʼe. Neʼe ina ʼui fēnei: “Kapau leva ko ʼau, ʼaē ko te ʼAliki pea mo te tagata Faiakonaki, neʼe ʼau fufulu ʼokotou ʼu vaʼe, pea ʼe toe tonu pe foki, mo koutou, ke koutou fefufuluʼaki ʼokotou ʼu vaʼe. Neʼe ʼau fai te meʼa ʼaia, ko taku fia tuku atu he faʼifaʼitaki kia koutou, koteʼuhi ke koutou faʼifaʼitakiʼi mai ki te meʼa ʼaē neʼe ʼau fai kia koutou.”—Luka 22:24; Soane 13:14, 15.

16. ʼI te taʼu 1899, koteā te ʼu fakamatala neʼe fai e Te Tule Leʼo ʼo ʼuhiga mo te kalitate ʼaē ʼe maʼuhiga age ʼaē ʼe tonu ke maʼu ʼi te kau tagata ʼāfea?

16 Neʼe akoʼi tuʼumaʼu e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ko te kau tagata ʼāfea ʼe tonu ke nātou feiā. Kua teitei hili kiai te sēkulō e tahi, ko te numelo ʼo te ʼaho 1 ʼo ʼApelili 1899 ʼo Te Tule Leʼo (fakapilitānia) neʼe talanoa ki te ʼu palalau ʼa Paulo ʼaē ʼe tuʼu ia 1 Kolonito 13:1-8 pea neʼe ina ʼui fēnei: “Neʼe fakahā lelei e te ʼApositolo ʼe mole ko te mālama pea mo te faiva ʼi te fai akonaki ʼaē ʼe ko he ʼu meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga age kae, ʼe ko te ʼofa ʼi te loto ʼaē ʼe toe hā mai ki tuʼa ʼo hoholo aipe lolotoga te maʼuli, ʼo ina uga pea mo gāue ki ʼotatou ʼu sino ʼaē ʼe tau mo te mate, ʼe ko te meʼa maʼuhiga moʼoni ʼaia—te fakamoʼoni ʼo ʼuhiga pea mo totatou vāhaʼa pea mo te ʼatua. . . . Te fakaʼiloga takimuʼa ʼaē ʼe tonu ke ʼiloga ʼi he tahi ʼe tali ohage ko he kaugana ʼo te ʼēkelesia, he minisi ki te ʼu meʼa taputapu, ʼe tonu anai ko he manatu katoa ʼo ʼuhiga mo te ʼofa.” Neʼe ina toe fakatokagaʼi foki ko te hahaʼi ʼaē ʼe mole nātou kaugana ʼaki te agavaivai pea mole nātou fai ʼaki te ʼofa “ ʼe ko he kau fai akonaki ʼe fakatupu tuʼutāmaki, pea e lagi lahi ake te kovi ʼaē ʼe feala ke nātou fai ʼi te meʼa ʼaē ʼe lelei.”—1 Kolonito 8:1.

17. E feafeaʼi te faka maʼuhigaʼi e te Tohi-Tapu te ʼu kalitate ʼaē ʼe tonu ke maʼu e te kau tagata ʼāfea?

17 Koia la ʼaē, ko te kau tagata ʼāfea ʼe mole tonu ke nātou ‘lagiaki ohage ko he ʼu pule’ ki te ʼu ōvi. (1 Petelo 5:3) Kae, ʼe tonu ke nātou tuʼu ki muʼa ʼi te faʼahi ʼaē ʼo te “feagaleleiʼaki, pea mo te ʼofa mamahi.” (Efesi 4:32) Neʼe toe fakamālohiʼi e Paulo: “Ke koutou kofuʼi ia te ʼofa mamahi ʼo te manavaʼofa pea mo te agalelei, te manatu agavaivai, te agamālū pea mo te kātaki fualoa. . . . Kae, ʼaki te ʼu meʼa fuli ʼaia, ke koutou kofuʼi ia te ʼofa, heʼe ko he noʼo lelei ʼaupito ia ki he logo tahi.”—Kolose 3:12-14.

18. (a) Koteā te faʼifaʼitaki lelei neʼe tuku e te ʼapositolo ko Paulo ʼo ʼuhiga mo te felogoi mo te ʼu ōvi? (b) He koʼe ʼe tonu ke mahino te kau tagata ʼāfea ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki te ʼu ōvi?

18 Neʼe ako e Paulo te fai ʼo te aga ʼaia, ʼo ina ʼui fēnei: “Neʼe mātou agamālū ʼi te lotolotoiga ʼo koutou, ohage ko he faʼe ʼe tokaga fakalelei ki tana fānau ʼaē ʼe ina fafaga. ʼI tamatou ʼofa ʼaē kia koutou, ko tamatou fiafia neʼe mole gata ʼaki pe tamatou fakahoko atu te logo lelei ʼa te ʼAtua, kae feiā mo tomatou nefesi totonu pe, koteʼuhi kua koutou liliu ʼo maʼuhiga kia mātou.” (1 Tesalonika 2:7-8) ʼO ʼalutahi mo te faʼahi ʼaia, neʼe ina ʼui fēnei: “Koutou maʼu he ʼu palalau fakafimālie ʼo ʼuhiga mo te ʼu nefesi ʼaē ʼe lotovaivai, koutou lagolago te hahaʼi gaʼegaʼe, pea mo koutou loto faʼa kātaki ki te hahaʼi fuli pe.” (1 Tesalonika 5:14) ʼO tatau aipe pe koteā anai te faʼahiga fihifihia ʼe feala anai ke fakahā age e he ōvi kia nātou, ko te kau tagata ʼāfea ʼe tonu anai ke nātou manatuʼi tuʼumaʼu ia Tāʼaga Lea 21:13: “Ki ʼaē ʼe māpunuʼi tona taliga ki te tagi fakaʼofaʼofa ʼo ia ʼaē ʼe veliveli, mo ia pe foki ʼe pāui anai pea ʼe mole tali age anai kia te ia.”

19. He koʼe ʼe ko he tapuakina te kau tagata ʼāfea lotoʼofa, pea e feafeaʼi te tali ʼa te ʼu ōvi ki te taʼi ʼofa ʼaia?

19 Ko te kau tagata ʼāfea ʼaē ʼe nātou fafaga fakaʼofa te faga ōvi ʼa te ʼAtua ʼe ko he tapuakina ia ki te ʼu ōvi. Neʼe fakakikite fēnei e Isaia 32:2: “ ʼE tonu anai ke tahi liliu ko he nonoʼaga ki te matagi pea ko he tauʼaga ki te afā, ko he kiʼi vaitafe ʼi he koga meʼa magemage, ʼe hage ko he malumalu ʼo he maka lahi ʼi he kele kua vaivai.” ʼE tou fiafia ʼi tatatou ʼiloʼi ʼaē ko te tokolahi ʼi ʼatatou kau tagata ʼāfea ʼe nātou hage ko te fakamatala logo lelei ʼaia. Neʼe nātou ako te maʼuliʼi ʼo te pelesepeto ʼaenī ʼe hoa mai: “ ʼO ʼuhiga mo te ʼofa fakatautehina, ke koutou femaʼuʼaki he ʼoʼofa ʼe loloto. ʼO ʼuhiga mo takotou fefakaʼapaʼapaʼaki, koutou tuku he faʼifaʼitaki.” (Loma 12:10) Ka fakahā e te kau tagata ʼāfea te taʼi ʼofa ʼaia pea mo te taʼi agavaivai ʼaia, ko te ʼu ōvi ʼe nātou tali ʼaki hanatou foaki age kia nātou “he tokaga ʼe fakaofoofo ʼe fakalaka ia ʼi te ʼofa ʼaē ʼuhi ko tanatou gāue.”—1 Tesalonika 5:12, 13.

ʼE Nātou Fakaʼapaʼapa Ki Te Loto Faʼitaliha ʼo Te Hahaʼi Takitokotahi

20. He koʼe ʼe tonu ke fakaʼapaʼapa te kau tagata ʼāfea ki te loto faʼifaʼitaliha?

20 Neʼe fakatupu e Sehova te tagata pea mo te loto faʼifaʼitaliha ke ina fai pe e ia tana ʼu tonu. Tatau aipe mo kapau ko te kau tagata ʼāfea ʼe tonu ke nātou fai ni tokoni peʼe nātou fakatonutonuʼi ni ʼu faʼahi, ʼe mole tonu ke nātou pule ki te maʼuli pea mo te tui ʼa he tahi age. Neʼe ʼui e Paulo: “ ʼE mole mātou pule ki takotou tui, kae ʼe mātou kaugāue mo koutou ʼo ʼuhiga mo takotou fakafiafia, heʼe ko takotou tui ʼaē ʼe koutou tuʼu ai.” (2 Kolonito 1:24) ʼIo, “e tahi ʼamo anai tana ʼāmoga.” (Kalate 6:5) Neʼe foaki mai e Sehova kia tatou he ’āteaina ʼi te ʼu loto tuʼakoi ʼo tana ʼu lao pea mo tana ʼu pelesepeto. Koia ko te kau tagata ʼāfea ʼe mole nātou fai anai he ʼu lao ʼi te ʼu faʼahi ʼaē ʼe mole fakafeagai ia ki te Tohi-Tapu. Pea ʼe nātou tekeʼi anai te manatu ʼaē ki te holi ʼaē ke nātou foaki tanatou ʼu manatu takitokotahi ohage ko ni ʼu lao ʼe molemo feala hona toe fetogi peʼe ke nātou fakakinauʼi aipe tanatou ʼu manatu logope la te mole tali e he tahi te faʼahiga manatu ʼaia.—2 Kolonito 3:17; 1 Petelo 2:16.

21. Koteā te meʼa ʼe feala ke tou ako ʼi te aga ʼaē neʼe fai e Paulo kia Filemone?

21 Koutou fakatokagaʼi pe neʼe feafeaʼi te haga ʼa Paulo, logope la tona pilisoniʼi ʼi Loma, ʼo felogoi mo Filemone, ko he Kilisitiano neʼe ʼi ai tana ʼu sinifu ʼi Kolose ʼi te Asia Siʼi. Ko te sinifu ʼa Filemone ko Onesime neʼe hola ia ki Loma pea neʼe liliu ia ko he Kilisitiano, pea neʼe tokoni ʼi ai kia Paulo. Neʼe faitohi fēnei ia Paulo kia Filemone: “ ʼE ʼau fakaʼamu foki ke ʼau tāʼofi ia ia ʼi henī ke taupau kia te ʼau maʼa koe, ʼi te ʼu noʼo ʼaē ʼe ʼau nofo mo ʼau ʼuhi ko te logo lelei. Kae ʼe mole ʼau fia fai hina meʼa ʼe mole ke loto kiai, ke liliu ai tau gāue lelei ko he meʼa neʼe ke fai ʼi tou lotolelei kae ʼe mole ko he meʼa neʼe fai ʼaki he fakakinau.” (Filemone 13, 14) Neʼe toe fakaliliu e Paulo ia Onesime, ʼo ina kole kia Filemone ke ina toʼo ia ia ko hona tēhina faka Kilisitiano. Neʼe ʼiloʼi e Paulo ko te faga ōvi neʼe mole ʼaʼana; neʼe ʼa te ʼAtua ia. Neʼe mole ko ia tonatou pule kae neʼe ko honatou tagata kaugana ia. Neʼe mole fakatotonu ʼaki te mālohi e Paulo ia Filemone; neʼe fakaʼapaʼapa ia ki tona loto faʼitaliha.

22. (a) Koteā ʼaē ʼe tonu ke mahino kiai te kau tagata ʼāfea ʼo ʼuhiga mo tonatou ʼu tuʼulaga? (b) Ko he kautahi feafeaʼi ʼe lolotoga fakatuputupu e Sehova?

22 ʼAki te tuputupu ʼo te kautahi ʼa te ʼAtua, ʼe lahi age ai pe foki mo te kau tagata ʼāfea ʼe fakanofo. Ko nātou ʼaia, ʼo toe feiā aipe ki te kau tagata ʼāfea ʼaē kua fuafualoa age, ʼe tonu ke mahino kia nātou ko tonatou tuʼulaga ʼe ko he gāue agavaivai. ʼI te faʼahi ʼaia, ʼi te haga ʼaē ʼa te ʼAtua ʼo taki tana kautahi ki te mālama foʼou, ʼe haga tuputupu aipe anai ia ʼo mulimuli pe ki tona loto—ʼo fakatokatoka lelei kae ʼe mole ina tuku keheʼi anai te ʼofa ke fua lelei ai tana gāue. Koia, ko tana kautahi ʼe ʼāsili age pe anai tana fakatupu te ʼofa ki te hahaʼi ʼaē ʼe hage ko ni ʼu ōvi ʼaē ʼe nātou sio mata anai ko te “ko te ʼAtua ʼe ina fakafelogoi tana ʼu gāue ke manuʼia ia nātou ʼaē ʼe ʼoʼofa ki te ʼAtua.” Ko te meʼa la ʼaia ʼaē ʼe tonu ke tou ʼamanaki ke tou maʼu ʼi he kautahi ʼe fakatafito ki te ʼofa, koteʼuhi “ko te ʼofa ʼe molemo puli ia.”—Loma 8:28; 1 Kolonito 13:8.

ʼE Feafeaʼi Anai Hakotou Tali?

◻ ʼE fakamatala feafeaʼi e te Tohi-Tapu te taupau ʼa Sehova ki tana hahaʼi?

◻ Koteā te tuʼulaga ʼo Sesu ʼi te taupau ʼaē ʼo te faga ōvi ʼa te ʼAtua?

◻ Koteā te kalitate tāfito ʼe tonu ke maʼu e te kau tagata ʼāfea?

◻ He koʼe ʼe tonu ki te kau tagata ʼāfea ke nātou tokagaʼi te loto faʼitaliha ʼo te ʼu ōvi?

[Paki ʼo te pasina 16]

Ko Sesu, te “tauhi ōvi lelei,” neʼe ʼofa mamahi

[Paki ʼo te pasina 17]

Ko te kau takitaki lotu agakovi neʼe nātou fonofono ke matehi ia Sesu

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae